AUGUST ŠENOA- ZLATAROVO ZLATO

BILJEŠKE O PISCU

August Šeona najsvestraniji i najplodniji je hrvatski književnik 19. stoljeća. Rođen je u

Zagrebu 1838. godine, u malograđanskoj obitelji mađarskoga, njemačkoga i češkog
podrijetla. Osnovno i srednje obrazovanje stekao je u Zagrebu, Pečuhu, pa opet u Zagrebu.
Pravo je studirao u Pragu i Beču, jedno vrijeme uz potporu biskupa Strossmayera. Šenoa je
svakako među najobrazovanijim ljudima svoga vremena, poznavalac mnogih europskih i
slavenskih jezika, pjesnik, pripovjedač i romanopisac. Vrhunac je Šenoina stvaralaštva u
pripovijetkama i romanima. U svojim pripovijetkama i novelama Šenoa finim zapažanjem
ulazi u seoski, malograđanski i gradski život promatrajući sudbinu svojih junaka u povijesnim
previranjima i postavljajući svojim pristupom temelje hrvatskog realizma. Umire 1881. –
početak realizma u Hrvatskoj

Za povijesni roman građu uzima iz kronika (u ovom iz one Antuna Vranca). Stvorio je svoju
čitateljsku publiku, žene. Šenoa se javlja u književnosti 1865., a roman objavljuje 1871. (u
narodnoj stranci).

Teme romana:

cjelokupna društvena i politička slika u Zagrebu tokom 16.st.

Postoje dvije teme koje se iznose u ovome romanu:

 povijesna tema je sukob Zagrepčana i Stjepka Gregorijanca

 ljubavna tema je ljubav između Dore Krupićeve i Pavla Gregorijanca.

Vrijeme radnje

Vrijeme u kojemu se zbiva radnja je 16. stoljeće, od 1574. do 1592. godine. Povijesni
događaji o kojima se u romanu govori su: Seljačka buna, ustoličenje bana Ungnada, rat protiv
Turaka, utemeljenje Karlovca, parnica između građana i Gregorijanaca. Doba jačanja
građanstva i povećane germanizacije.

Mjesta odvijanja radnje

Radnja ovoga romana odvija se na području današnjega Grada Zagreba i Samobora, stari grad
Medvedgrad.
Književna vrsta: roman, povijesni

Pripovjedač: u trećem licu, takozvani sveznajući pripovjedač ,on je neutralan, objektivan te

kao takav nema nikakvog utjecaja na karakterizaciju likova u romanu.

Fabula: obje fabule čine jednu kompozicijsku cjelinu (složenost i uzbudljivost)

Povijesna fabula

UVOD: svađa Stjepka Gregorijanca s Tahijem, želja za osvetom

ZAPLET: tužakaju jedan drugoga caru

KULMINACIJA: sastajanje Sabora, otpor Turcima

RASPLET: smiruje se politička situacija na ovim prostorima

EPILOG: relativan mir na ovim prostorima

Ljubavna fabula

UVOD:ugledao Pavle prvi puta Doru

ZAPLET:pavao izjavljuje Dori svoju ljubav

KULMINACIJA:Pavao i Dora se zaručuju

RASPLET:Dora biva otrovana

EPILOG:Pavao nastavlja sa svojim životom bez Dore

LIKOVI:

Glavni lik- Dora Krupićeva.

Sporedni likovi: Petar Krupić, Magda, Grga Čokolin, Stjepko Gregorijanec, Pavao
Gregorijanec, Antun Vranec, Jerko, Nikola Želnički, Gašpar Alapić Vukovinski, Franjo
Stolniković, Barbara Freya, Šafranićka, Klara Grubarova, Pavao Arbanas, Ivan Teletić, Niko
Kaptolović, Leonardo Grubar, Servacio Teuffenbach, Mihajlo Ringsmaul, Ankica Grubarova,
Mijo, Šime, Marta Gregorijanec, Đuro Drašković, Niko Alapić Kalnički, Lacko Crnčić, Ivša
Pervan, Blaž Pogledić, Ivan Jakopović, Vid Hallek, Miloš Radak, Krsto Ungnad, Melkior
Tompa, Bernard de Lernon, Niko Gregorijanec, Mato Vernić, Mihajlo Konjski, Blaž Dragišić,
Garuc.

Magda - jednostavna, pobožna, dobroćudna. Slaže dobre paprenjake, kekse začinjene paprom.

Grga Čokolin - Vrlo misteriozan, ima tajne i prošlost iza sebe. Govorilo se da je vrač. Izgleda
kao opozit Magde.Radi mnogo poslova, od kojih su neki brijanje i liječenje.

Petar Krupić - starješina Zagreba, pošten je i bistar. 17. Njegova žena je umrla ali zato strašno
voli svoju kći Doru.

Dora Krupić - kći Petra Krupića, strašno lijepa, dobra u duši, epitom nevinosti, bistra.

Petar Krupić, punim imenom Petrus Krupić aurifaber de Nagy-Mlaka je prava povijesna
osoba.

1. POGLAVLJE

Grga Čokolin odlučio je da se želi oženiti Dorom Krupić. On je to izjavio njenom ocu, Petru
Krupiću, koji ga je odbijo, rekavši da je Dora premlada. Krupić mu nije rekao da mu se i Grga
ne sviđa kao zet i da on nije za Doru, u što ga je dodatno uvjerila Magda. Grga se odlučio
osvetiti. Prvo je prevario Magdu i napravio da mora ići na sud. Ovdje možemo vidjeti Grginu
nemilosrdnost i sebičnost. Magda je bila vrlo pravedna i odlazak na sud ju je strašno pogodio,
a Grga ju je pred sudom napadao bez problema. Nakon toga je odlučio da mu ta osveta nije
bila dovoljna, te da se mora osvetiti samom Krupiću i njegovoj kćeri Dori.

2. POGLAVLJE

Vramec i Stjepko (StjepAN GREGORIJANEC)

Vramec nosi vijesti da Stjepana Gregorijanca optužuju za:

-da je s Gupcem surađivao i radio zločine

-za to da je bio lutor (propovijednik protestantizma)

-za izdaju generala, bogohuljenje

Tijekom dijalogija između Stjepka i Vramca ovaj prvi u priču uvodi Pavla Gregorijanca,
Stjepkovog sina, jednog od glavnih likova. Ova dvojice se još razgovaraju o problemima u
Hrvatskoj i Zagrebu, posebno o plemićima i vladamira iz drugih država koji nameću svoju
vlast na hrvatska područja. Na kraju Vramac nagovori Stjepka da ide s njim u Zagreb i da
bude vojskovođa.

3. POGLAVLJE

Događaji u ovoj glavi zbivaju se godinu dana nakon dogovora u II. poglavlju. Na početku
glave upoznajemo mladića. Nije mu dano ime, ali pretpostavljam da je plemić. Grga je na
Kaptolskom trgu propovijedao, prije paljenja na lomaču Filipa Filipovića, koji je bio kršćan
ali postao musliman. Spaljivanje su gledali među ostalima Pavao Gregorijanec te Dora Krupić
s Magdom. Naime, dok su svi jurili u gužvi da unište Filipovićev dom, Magda je pala ispred
jurećih konja. Nasreću, Pavao ju je spasio, povukavši je dalje od njih u zadnji ćas, pa donio
kući. Ovdje primjećujemo osobine Pavla: hrabrost, požrtvnost. Pavao i Dora su se zaljubili
jedno u drugo.

4. POGLAVLJE

Mnogo opisivanja života u 16. stoljeću, politike vladara i slično. Priča se kako se Stjepko
Gregorijanec oženio Martom Heningovom kako bi dobio vlast nad utvrdom Susjedgrad na
Medvednici, koja je bila pod kontrolom Heningovaca i Tahija. Ostatak glave opisuje sukobe
koje je izazvana ljutnja Tahija jer je Stjepko uzeo vlast Susjedgrada od njega. Tahi je umro, a
Stjepko je dobio Medvedgrad. Ovdje prvi put vidimo "paralelnu fabulu" u akciji - prošlo
poglavlje se potpuno fokusiralo na ljubavnu fabulu, a ovo na povijesnu.

5. POGLAVLJE

Stjepko i Pavao Gregorijanec, Antun Vramec i drugi plemići i bogataši našli su se u palači
Nika Želničkog i raspravljali o prošlim i tadašnjim zbivanjima. Pavao je otišao do Krupićevih
vidjeti Doru, jer je čuo da ju je snašla huda bolest. On Magdi i njoj priča o bitci u kojoj je
skoro umro, ali mu je Miloš Radak spasio život. Nakon toga on Dori prizna da ju voli. Grga
Čokolin je to sve čuo i zaželio se osvete.

6. POGLAVLJE

Na početku glave upoznajemo staricu Barbaru Frey. Grga Čokolin njoj i Stjepku (ne u isto
vrijeme, prvo Barbari pa Stjepku) ispriča da su se Pavao i Dora ljubili. Dok je to Stjepko čuo,
odmah je pobjesnio. Pozvao je Pavla i vikao na njega. No, imao je plan. Stjepko je poslao
Pavla do udovice Klare Grubarove, u nadi da će mu se ona više od Dore sviđati. Ovdje imamo
kratki opis Klare - "Klara. Mlada je, lijepa i bogata, pa udovica - hitra udovica koja je okusila
drvo spoznanja, nije plaha i glupa kao što djevojke, kao što Pavao." Prije nego što krene Klari,
Pavao prvo posjeti Doru, a ovaj put i ona njemu prizna da ga voli.

7. POGLAVLJE

Barbara Freya svima kaže za ljubav između Dore i Pavla. Svi se posebno naljute jer je Pavlov
otac, Stjepko, uzeo Medvedgrad pod svoju kontrolu, a oni smatraju da treba bit njihov. Narod
okrivi Magdu, ljudi smatraju da je ona Doru učila i podržava ljubav. Narod hoće ubiti Magdu,
pa onda Vlaha također, jer ju je on branio. Pri kraju glave vidimo ludu stranu Grge Čokolina.
On, vjerojatno u pijanom stanju, priča sa svojom sjenom i, među ostalom, ponavlja: "Dora
moja biti moja!"

8. POGLAVLJE

Na početku glave opisuje se pejzaž grada Samobora... Pavao dođe do Klare, a ona ga pokuša
zavesti. On se naljuti (zbog toga jer voli Doru i zbog toga jer mu je sve to čudno) i odlazi.
Nisam siguran je li Klara stvarno zaljubljena u Pavla ili ju je Stjepko nagovorio da se tako
ponaša. Pretpostavljam da je ovo drugo, ali zbog njezinih akcija na kraju njihovog sastanka
mislim da ga je možda i voljela... "Pavle!- zavapi Klara i pade bez sebe na zemlju." 142.,143.
str.

9.POGLAVLJE

Dok se Pavle vraćao kući, sreo je Jerka. Jerko se više puta spominjao u prošlim glavama kao
nijemi dječak, koji sve promatra. Ovdje on progovori i objasni Pavlu kako su oni dva braća po
ocu. Naime, Stjepko je silovao Jerkovu majku koja je bila kmet, pa se o tome ništa nije
smijelo znati. Jerko i njegova majka su trebali biti mrtvi ali su uspjeli pobjeći. Da se bolje
skriju, Jerko se pravio da je nijem. Također mu je kazao kako je čuo da su se Stjepko i Grga
Čokolino razgovarali da će Doru oteti.

10. POGLAVLJE

U 11. sati ujutro Grga sa svojim pomoćnicima (Lacko Crnčić, Ivša Pervan) pokuša otesti
Doru. Prije otmice možemo vidjeti da se Dora osjeća vrlo loše ili zbog tuge ili zbog bolesti.
"Djevojka bijaše blijeda kao snijeg. Samo oko očiju vidjeli se crveni tragovi suza, a lijepe ove
oči, inače žive i sjajne, ukočile se bile, bez sjaja, bez života piljeći pred sebe." 167. str. Na
kraju Grga biježi i baci se u Savu.

11. POGLAVLJE

Na početku poglavlja vidimo unutrašnji monolog Petra Krupića i njegovu tugu te očinsku
ljubav prema Dori. Ta tuga se još povećala dok mu je Blaž rekao da nije trebao vjerovati
Grginim lažima. No, Pavao je tada Donio Doru njezinom ocu. Tada je Krupić saznao cijelu
istinu. Pavao tada dođe doma i kaže svom ocu da je saznao što je pokušao učiniti i da je
spasio Doru. Tada je Stjepko opet pobijesno, uzeo pušku i pucao na Pavla i promašio. U sobu
je ušla Pavlova majka, koja je također rekla da sve zna (ona je mislila i na ostale stvari, da je
silovao kmetkinju). Nakon toga je Stjepko skočio na svoju ženu i zadavio ju. Pavle je uzeo
tijelo svoje mrtve majke i rekao ocu da zauvijek odlazi.

12. POGLAVLJE

Ova glava priča kako je 1577. Hrvatska dobila novog bana i o nezadovoljstvu koje je došlo s
njim.

13. POGLAVLJE - održala se skupina u dvorištu reginkolarnoga doma u Zagrebu

14. POGLAVLJE.

Pavao i Dora su se opet vidjeli, ona ga je odgovarala od toga da ide u bitke. Pri kraju
poglavlja Pavao kaže Jerku da pazi na Doru.

15. - Tijekom zime, oko blagdana Tri kralja: Petar Krupić primjećuje da makar je Dora
zdrava, još uvijek ima tugu u srcu.

16.

Hrvatska je dobila novoga bana, Kr(n)sta Ungnada od Sonneka i Celja. Na peti dan mjeseca
veljače 1578. godine pojavio se ban u Zagrebu. Stjepko Gregorijanac bio je postavljen kao
podban. Jednu noć, Petar Krupić imao je dužnost stražarenja Kamena vrata. Krupić je morao
otvoriti vrata i mnogo konjanika je ušlo u grad. Među njima bio je i Stjepko Gregorijanac,
koji je napao Krupića dok mu je rekao tko je.

17.
Narod raspravlja kako da "operu sramotu" što je gradu nanio Stjepko. Stjepka je za to
obavijesto Grga Čokolin, koji se nekako "vratio iz mrtvih". Izgleda da nije umro dok je pao u
Savu...Nakon toga otiđe Klari i kaže joj da je Pavao zatražio od Krupića ruku njegove kćeri i
da je on pristao. Klara bijaše strašno bijesna ali se na kraju udala za bana i odlučila se za
osvetu.

18.

Poglavlje počinje dijalogom između Pavla i Dore. Klara je svom mužu, banu, ispričala laži o
Zagrepčanima, pa ga je zamolila da ju osveti.

19.

Pavao je kazao kanoniku da se želi udati Dorom. Klara je za to saznala, i išla je Pavlu zaprosit
ga. On joj je jednostavno odgovorio: "Pavao Gregorijanec jest plamić, vojnik i zaručnik!"
301. str.

Rasplet

Rasplet ovog dijela pomalo je zbunjujuć, trebao sam više puta pročitati kraj da bih shvatio.
Također smatram da pri kraju postoji previše događaja koji su važni s povijesne strane
romana a ne s ljubavne, pa sam umjesto po poglavljima cijeli rasplet stavio u jedno
"poglavlje". Klara sazna od svojih pomoćnika da i Grga Čokolin želi Dorinu smrt, pa i njega
zamoli da joj pomogne. Ona, Grga i njezin ljubavnik, de Lernon odlučili su provaliti u Dorin
dom i oteti ju, no Jerko je poslao Miloša po Pavla kako bi ga upozorio. No, to nije zaustavilo
Klaru. Ona je dala Doru otrovati i uspjela je. Pavao nije stigao spasiti Doru i ona je umrla.
Dok je drugi dan nakon Dorine smrti Pavao došao do Dorinog groba, spazio je Klaru kako
Grgi Čokolinu daje novce za obavljen posao. Tada je Klara priznala Pavlu da je otrovala
Doru, ali da je to napravila samo zato jer ga voli. Na to joj je on rekao da će ju zauvijek
mrziti. Grga Čokolina ubili su su Miloš i Jerko. Na kraju, kada je Stjepko gradu Zagrebu dao
novac i imanje, svećenik koji ga je ispovijedio bio je Jerko. Tada mu je Jerko rekao da je on
njegov sin.

Roman završava monologom Stjepka i njegovim oproštajem od tri sina, i konačno, njegovom
smrću. Pavao je umro u bitci protiv Turaka. Niko je umro bez muškog djeteta. I tako završava
povijesna i ljubavna priča Zlatarovo zlato, smrću ljubavi Dore i Pavla i smrću svih
Gregorijanaca.
PITANJA ZA ISPITIVANJE

 U koji se epizodama fabularni tijekovi preklapaju?

Fabularni tijekovi se preklapaju kod izvršenja kazne nad bivšim kanonikom i njegovom
kurijom (Pavao spašava Doru), kod

 Koja vam je fabula zanimljivija?

Obje fabule su u savršenom suživotu; povijesna daje svojevrstan kredibilitet ljubavnoj, a

ljubavna udahnjuje život inače suhoj povijesnoj građi.

 Kako nazivamo taj tip razvijanja fabule?

Taj tip razvijanja fabule nazivamo paralelnim razvijanjem fabule.

Navedite likove prema

a) ULOZI U ROMANU-
GLAVNI:Dora Krupićeva, Pavao Gregorijanec, Stjepan, Grga

SPOREDNI:Magda, Stjepko Gregorijanec, Niko Gregorijanec, Jerko (Gregorijanec), Petar

Krupić, Miloš Radak (spasio Pavla od pogibije), Klara Grubarova, Marta Gregorijanec, Antun
Vramec, Đuro Drašković, građani

b) POVIJESNIM IZVORIMA-

STVARNI (nositelji povijesne fabule): Stjepan Gregorijanec, Pavao Gregorijanec, Niko

Gregorijanec, Marta Gregorijanec, Gašo Alapić (suban), Ivan Forčić (podban), Vramec
(kanonik zagrebački), Đuro Drašković (ban i biskup zagrebački), Niko Želnički (prepošt
čazmanski), Franjo Filipović (kanonik koji je prešao na islam), Gašpar Alapić Vukovinski
(suban),

IZMIŠLJENI (nositelji ljubavne fabule):Dora Krupićeva, Magda, Jerko (Gregorijanec), Mijo

INTRIGANTI (spletkari):Grga Čokolin, Klara Grubarova

LIKOVI GRAĐANA: Ivan Blažeković (varoški sudac), Grga Čokolin (varoški brijač), Blaž,
Dragšić (varoški školnika), Mijo (stari ribar), Blaž Štakor (glavar ceha tesarskog), Tihodićka
(pekarka), Barinkina (mesarica), krvnik zagrebački, Barbara Frey (žena čavlara), Šafranić
(kramarica) i Andrija (kramar), Ivan Teletić (novi varoški sudac), Niko Kaptolović (varoški
notar), Jerko (njemak, vanbračni sin Stjepkov), Šimun (brodar na Savi), Lacko Crnčić (sluga
Stjepkov, jedan od napadača u šumi), Ivša Pervan (drugi napadač u šumi), Mato Crnković
(sudac), Ivan Jakopović (gradski sudac), Mate Vernić (notar), Gašpar Druškoci (bilježnik
županije varaždinske), Imbrić Jamnicki (sudac zagrebačke županije)

c) KARAKTERIZACIJI- Šenoa se odaje kao romantičar

POZITIVNI:svi osim

NEGATIVNI:Stjepan Gregorijanec, Grga Čokolin, Klara Grubarova, Đuro Drašković

Podijelite sve važnije likove u romanu prema njihovoj pripadnosti određenom staležu

Građanski stalež:, Ivan Blažeković (varoški sudac), Grga Čokolin (varoški brijač), Blaž,
Dragšić (varoški školnika), Mijo (stari ribar), Blaž Štakor (glavar ceha tesarskog), Tihodićka
(pekarka), Barinkina (mesarica), krvnik zagrebački, Barbara Frey (žena čavlara), Šafranić
(kramarica) i Andrija (kramar), Ivan Teletić (novi varoški sudac), Niko Kaptolović (varoški
notar), Jerko (njemak, vanbračni sin Stjepkov), Šimun (brodar na Savi), Lacko Crnčić (sluga
Stjepkov, jedan od napadača u šumi), Ivša Pervan (drugi napadač u šumi), Mato Crnković
(sudac), Ivan Jakopović (gradski sudac), Mate Vernić (notar), Gašpar Druškoci (bilježnik
županije varaždinske), Imbrić Jamnicki (sudac zagrebačke županije)

Plemićki stalež: i Petar Krupić, , Mirko Peteo (prabilježnik), Herbert Auersperg (njemački
general), Blaž Pernhart (kapetan carske njemačke vojske), Mihajlo Konjski (tetak Pavlov,
pjeneznik kraljevine Slavonije), Servacijo Teuffenbach (general), Mihajlo Ringsmaul
(pukovnik), Ankica (kćer Klarina), Pavao Arbanas (Krupićev kum), Đuro Mercinger
(desetaš), Klara Grubarova

Klerički stalež: Antun Vramec (kanonik zagrebački), Đuro Drašković (ban i biskup
zagrebački), Nikola Želnički (prepošt čazmanski), Franjo Filipović (kanonik koji je prešao na
islam), Blaž Šiprak (kanonik), Petar Šalković (gradski kapelan(župnik)), Petar Herešinec
(kanonik)

 Izdvojite glavne likove vezane za ljubavnu fabulu (Dora i Pavle). Napišite

karaterizaciju tih likova. Služi li se Šenoa pri njihovu stvaranju postupkom
idealizacije?

Da, Šenoa se pri njihovu stvaranju služi postupcima idealizacije. Jako sentimentalan u opisu
ljubavi.
  Što je zajedničko likovima Grge Čokolina i Klare Grubarove? Koja je njihova uloga u
romanu? Služi li se Šenoa pri njihovu stvaranju postupkom karikiranja?

Oni ljube osobe koje njih ne ljube te zbog toga padaju u nekakvu depresiju i počinju sa svojim
crnim mislima, a kasnije i djelima. Da, Šenoa se pri njihovu stvaranju služi postupkom
karikiranja.

 Izdvojite najvažnije povijesne likove. Dokažite da ih je Šenoa prikazao realistički,

držeći se povijesnih izvora.

Stjepko

- pred smrt se kaje

- stvarni društveni i ljudski motivi

- slaba psihološka karakterizacija

tehnika deskripcije – junaštvo (u Saboru), volja smjeli duh --- javni nastup

- sebičan, nagao, samovoljan --- privatni život

 Po čemu je Šenoin roman i danas aktualan? Je li vam se roman svidio, napišite kratko
mišljenje o romanu.

Roman mi se svidio jer odlično objedinjuje povijesne događaje i osobe s nestvarnim likovima
koji su tako živo prikazani da ne zaostaju za stvarnim povijesnim osobama.

ESTETSKI KANON
Koristio Krčelićevu kroniku (18.st.) i onu I. K. Sakcinskog (19.st.). usavršava hrvatski jezik
jer svi likovi govore štokavskim narječjem.

EPIZODE

- opis zagrebačke kuće

- opis dvora Medvedgrada

- opis grada Samobora

Romantizam – 19.st. – bolesno stoljeće

Mali ljudi (Freyovka, Šafanić) – Šenoini najuspjeliji likovi

Prvo stvara prostor, a zatim u njega stavlja ljude

Šablonizirana veličina likova (predromantičarska)

Klara –lijepa, ali ima nešto demonsko

Magda – kontrast između lika i duše

ŠENOINI LIKOVI:

- povijesni (nositelji ideje, a ne izraz razdoblja)

- traži da radimo na očuvanju jezika

- izraz domoljublja, nacionalnog identiteta

- treba raditi na samostalnosti

- ljubavni (žele prikazati privatni život)

- dekoracija

- građani (upotpunjuju sliku života)

 - najuspjeliji likovi, unose dozu humora

VRHUNAC ROMANA

30.-ih godina 19.st. (tradicionalni roman)

Uzročno-posljedična veza

Točno određeno vrijeme

Fizička, socijalna, psihološka, govorna, etička karakterizacija likova

Tipični likovi u tipičnim sredinama