JU MJEOVITA SREDNJA KOLA

SANSKI MOST

Predmet: Hidraulika i pneumatika

Tema: Protoni ventil

Profesor: Amel Hasanbegovi

Uenik: Duraak Ismar

april 2016.
SADRAJ
PROTONI VENTIL....................................................................................................... 3
PROTONI UPRAVLJAKI VENTILI.............................................................................4

REGULATORI PROTOKA............................................................................................... 5
VRSTE PROTONIH VENTILA...................................................................................... 6
Jednosmjerni priguni ventili:...................................................................................... 6
Dvograni regulator protoka:........................................................................................ 7
Trograni regulator protoka:.......................................................................................... 8
Ventil za raspodjelu protoka:....................................................................................... 8

PROTONI VENTIL

Protoni ventil je ventil koji priguivanjem utjee na protok u sistemu. Protoni ventili se dijele se
na:
-protone upravljake ventile (priguivai protoka)
- regulatore protoka
Protoni upravljaki ventili imaju zadatak da protok u sistemu prilagoavaju potrebama.Kao
priguni elementi koriste se prigunice i dijafragme.
Openito prigunice imaju oblik uskih kanala, a dijafragme imaju oblik ploe sa uskim otvorom za
protjecanje. Za razliku od prigunica, hidrauliki otpor dijafragmi u radnom podruju gotovo ne
zavisi od viskoznosti fluida, a time niti od temperature. Zbog toga se dijafragme koriste npr.
za mjerenje protoka.

a)

b)

Slika 1: Protoni ventil

a)

Izgled

b) Simbol

PROTONI UPRAVLJAKI VENTILI

Priguivai protoka ili protoni upravljaki ventili predstavljaju hidrauline otpornike, a
kontrukcijski se izvode se kao priguni ventili i ventili s blendom. Openito prigunice imaju oblik
uskih kanala, a blende imaju oblik ploe sa uskim otvorom za protjecanje (slika 2)

Slika 2: Izgled prigunice i blende

Njihov otpor ovisan je o presjeku strujanja, njegovom obliku i viskoznosti tekuine.

Kada hidraulika tekuina prolazi kroz otpornik protoka, uslijed trenja i rasta brzine javlja se pad
tlaka.Razliiti principi konstrukcija (slika 3-5) udesivih prigunica zadovoljavaju u razliitoj mjeri
pojedine kriterije.

Slika 2.1: Vrste prigunica

REGULATORI PROTOKA

Regulatori protoka imaju zadatak da odravaju konstantni zadani protok u sistemu,

nezavisno od optereenja. Za napajanje sistema esto se koriste volumenske pumpe s
priblino konstantnim protokom. Regulacija protoka se u tom sluaju rjeava dijeljenjem
protoka. Potrebni protok regulira se pomou regulacijske prigunice. Volumenska pumpa
ima izuzetno strmu ovisnost tlaka o protoku, tako da bi se sa smanjenjem protoka
izuzetno poveao tlak pumpe. To se sprjeava ventilom za ogranienje tlaka.
On odrava praktiki konstantan tlak pumpe, vraajui suvini dio protoka u spremnik.
Time nastaje znatni gubitak energije, sva energija hidraulike pumpe utroena na
stlaivanje koliine (odnosno protoka) fluida gubi se priguivanjem na ventilu za
ogranienje tlaka; gubitak je proporcionalan protoku. Ovaj gubitak energije moe se
izbjei tako da se za pogon pumpe koristi hidrauliki motor s promjenljivim brojem
okretaja, odnosno regulacijom protoka pumpe putem podeavanja broja okretaja.

VRSTE PROTONIH VENTILA

Protoni ventili se dijele na:

-Jednosmjerne prigune ventile
-Dvograne regulatore protoka
-Trograne regulatore protoka
-Ventile za raspodjelu protoka

Jednosmjerni priguni ventili:

Jednosmjerni priguni ventil predstavlja kombinaciju podesive prigunice i
nepovratnog ventila. Prigunica upravlja veliinom protoka u jednom smjeru, ovisno o
optereenju. U suprotnom smjeru se otvara puni presjek i povratni tok je ukupni dobavni
protok crpke. To omoguuje slijedee djelovanje jednosmjernog ventila (slika 3-6). Struja
radne tekuine je priguena u smjeru od A prema B. Uslijed toga dolazi do podjele strujanja,
pa se protok prema izvrnim elementima samnjuje, a time i njihova brzina. U smjeru od B
prema A protok nije ogranien, jer je brtveni konus nepovratnog ventila odignut sa dosjeda, te
je otvoren puni presjek strujanja. Kod podesivih jednosmjerno prigunih ventila presjek
strujanja se moe poveati ili smanjiti.
a)

b)

c)

Slika 3: Jednosmjerni priguni ventil

a)

Simbol

b) Shema c) Izgled

Dvograni regulator protoka:

Dvograni regulator protoka ima ugraene dvije prigunice (slika 4). Jedna je udesiva
prigunica prema eljenom protoku (2), a druga je regulacijska prigunica, odnosno
klipni ventil (1).

Slika 4: Dvograni regulator protoka (tlana vaga)

Ovakva konstrukcija ventila naziva se tlana vaga. Tlana vaga sukladno promjeni tlaka u sistemu
mijenja svoj otpor, tako da smanjenje tlaka na udesivoj prigunici ostane stalno. Zajedniki otpor
obiju prigunica utjee zajedno s ventilom za ogranienje tlaka, na podjelu strujanja. Regulacijska
prigunica (1) se moe ugraditi ili ispred ili iza udesive prigunice u zavisnosti da li je promljenjiv
ulazni ili izlazni tlak. Ventil je u mirnom poloaju otvoren. Pri protoku kroz ventil ispred udesive
prigunice javlja se ulazni tlak p1. Na priguenju udesive
prigunice dolazi do pada tlaka p= p1-p2. Kako bi regulacijska prigunica ostala u ravnotei, na
strani F2 se ugrauje opruga. Ova opruga daje stalnu razliku tlaka na udesivoj prigunici. Kada se
na izlazu ventila mijenja optereenje, regulacijska prigunica mijenja otpor za iznos koji odgovara
promjeni optereenja.
U praznom hodu opruga zadrava regulacijsku prigunicu u ravnotei, a ventil stvara otpor, koji se
udesivom prigunicom namjeta na eljeni protok. Ako tlak na izlazu ventila p3 raste, raste i tlak
p2. Rezultat je promjena tlaka na udesivoj prigunici. Istovremeno p2 djeluje na povrinu klipa
Ap2. Nastala sila zajedno sa silom opruge djeluje na regulacijsku prigunicu. Regulacijska
prigunica ostaje otvorena dok se ne uspostavi ravnotea izmeu sila F1 i F2, te dok pad tlaka
ponovo ne poprimi raniju vrijednost. Ako na izlazu ventila tlak p3 pada, razlika tlaka p raste. Tada
se smanjuje i sila na povrini klipa Ap2, te sila F1 postaje vea od sile F2. Regulacijska prigunica
se sada zatvara, sve dok se ne uspostavi ravnotea sila F1 i F2.
Isto djelovanje regulacijske prigunice je pri promjenjivim ulaznim tlakovima, odnosno kod
promljenjivih ulaznih uvjeta te p ostaje na udesivoj prigunici konstantan, a time i protok prema
potroau. Kod dvogranog regulatora protoka neiskoriteni dio strujanja se preko ventila za
ogranienje tlaka odvodi u spremnik. To znai da e u podruju najvieg dozvoljenog radnog tlaka,
ventil za ograniavanje tlaka stalno biti otvoren to dovodi do gubitka energije.

Trograni regulator protoka:

Trograni regulator ima isti princip rada kao i dvograni regulator s tom razlikom to mu
je udesiva prigunica prikljuena paralelno na mjernu prigunicu (blendu), tako da se
viak radnog fluida vodi direktno u spremnik. Na slici 5, prikazan je detaljan i
pojednostavljen simbol trogranog regulatora protoka.

Slika 5: Simbol trogranog regulatora protoka

Ventil za raspodjelu protoka:

Ventil za raspodjelu protoka ima zadatak protok podijeliti tako da oba izlazna protoka (A i B) budu
jednaka. Dvije identine mjerne prigunice (blende) konstantnog otpora izazivaju jednake padove
tlaka kad su protoci kroz obje prigunice isti. Izlazni tlak svake prigunice djeluje na elo
odgovarajueg klipa. Dvostruki klip (tlana vaga) osigurava da tlak na izlazu obje prigunice bude
jednak. Daljnje priguenje ostvaruje se protokom kroz zazor izmenu cilindra i klipa. Zauzimanjem
ravnotenog poloaja ovaj dvostruki klip kompenzira eventualnu razliku tlaka na prikljucima A i
B. Ako se pretpostavi da se klip nalazi u srednjem poloaju, a da je npr. tlak na prikljuku A vei od
tlaka na prikljuku B (pA > pB), bit e vei i protok kroz B-granu. To e izazvati poveani pad tlaka
na mjernoj prigunici B-grane, pa e i tlak na desnom klipu biti manji. Klip se zato pomie udesno u
ravnoteni poloaj, gdje u manjoj mjeri priguuje protok A, a u veoj mjeri protok B (pB > pA).
Tlak u obje komore sada je isti pA + pA = pB +pB. Time je kompenzirana razlika tlaka na izlaznim
prikljucima i postignut traeni cilj: ostvarena je jednakomjerna podjela protoka.

Slika 6: Ventil za raspodjelu protoka, princip rada i simbol