AKUMULATORI I SPREMNICI (REZERVOARI)

 Akumulatori služe za pohranu hidrauličke energije. Postoji više

principa na kojima djeluju hidraulički akumulatori.

 Da bi pohranili hidrauličku energiju u trenucima kada postoji

njen višak, ili za neke operacije u nuždi, akumulatori koriste
povećanje potencijalne energije.

 Može se podizati, sabijati opruga, ili stlačiti plin. U trenutku

kada je hidraulička energija ponovno potrebna, potencijalna
energija se opet pretvara u hidrauličku.

 Akumulatori se prema načinu dijele na:

1. one s masom,
2. s oprugom ili
3. s plinom.

 Daleko najzastupljeniji su oni s plinom, koji se nazivaju

hidropneumatski akumulatori.

 Oni se dijele prema konstrukciji na tri vrste: klipni, membranski,

i s mijehom.

 Akumulator u hidrauličkom krugu općenito pohranjuje energiju,

međutim govoreći konkretnije, ima više uloga:
1. pohranjuje energiju kod hidrauličkih sistema koji je vrlo
kratko koriste,
2. pokriva potrebe za kratkotrajnom vršnom hidrauličkom
energijom,
3. služi za operacije u nuždi,
4. kompenzira curenje,
 5. amortizira hidrauličke udare, te neravnomjernosti
protoka.

SPREMNICI (REZERVOARI)

 Spremnici (ili rezervoari) pohranjuju hidraulički fluid.

 Najčešće su otvoreni, međutim ponekad se upotrebljavaju i

zatvoreni, gdje je radni fluid pod određenim pritiskom.

 Spremnik mora osigurati i „pripremu“ fluida, to jest hlađenje,

ispuštanje zraka, slijeganje nečistoća, odnosno općenito
„smirivanje“ fluida.

 Stoga i postoje pravila i preporuke o konstrukciji spremnika,

koje se odnose na poziciju usisnog i povratnog voda, pozicije
pregrada, itd.

 Volumen spremnika određuje se prema prirodi hidrauličkog

sistema.

 Za industrijsku(stacionarnu) hidrauliku, gdje veličina sistema

nije kritična, volumen spremnika kreće se načelno 3 – 5 puta
protok sistema u litrima minuti. Dakle, za sistem čiji je protok
100 l/min, spremnik bi imao volumen od 300 do 500 litara.

 Kod mobilne hidraulike, volumen je načelno 1 - 2 puta protok,

dok je u zrakoplovnoj hidraulici volumen 0.5 – 1 puta protok u
l/min.
 Za manje volumene (do oko 60 l) spremnici se obično izrađuju
od aluminija, dok su veći od zavarenih čeličnih limova.
 REZERVOAR

UPRAVLJANJE I REGULACIJA U SISTEMIMA

FLUIDNE TEHNIKE

 Upravljanje je proces u nekom sistemu gdje više

ulaznih veličina utiču na izlazne veličine
preko odgovarajućih zakonitosti.

 Upravljanje je u najširem smislu postupak kojim se

utiče na velike energije pomoću malih.

 Ako se kapacitetom kompresora za zrak upravlja

uticajem na količinu usisanog zraka, onda je
otvaranje i zatvaranje ventila PROCES
UPRAVLJANJA, kako se može vidjeti u sljedećem
primjeru.
 Ventil (slika 5.1.) čIje se stanje (veličina otvora)
direktno odražava na sisanu količinu zraka
odnosno kapacitet kompresora predstavlja
upravljački elemenat.

 Otvor ventila, koji ostaje slobodan za usisavanje

zraka, predstavlja upravljaču
veličinu (y).

 Točkić, pomoću koga se podešava ventil,

predstavlja upravljački uređaj.

 Različito opterećenje mreže zraka pod pritiskom

od strane potrošača javlja se, kod ovog upravljanja,
kao poremećajna (promjenljiva) veličina (23), a
nastale promjene u radu kompresora kao
poremećajna veličina (1).
 Zbog otvorenog toka djelovanja upravljanja
odnosno upravljačkog lanca nema
mogućnosti automatskog djelovanja na
poremećajne veličine.

 Za siguran i ispravan rad nekog sistema, potrebna

je, u odgovarajućem obimu, i automatska
regulacija pojedinih parametara sistema (pritiska,
protoka i dr.)

 Prema navedenom DIN-u definicija regulacije glasi:

"Regulacija je proces pri kome se neprekidno prati
određena veličina koja se reguliše (regulisana
veličina) i upoređuje sa drugom željenom
(vodećom) veličinom.

 Zavisno od rezultata upoređenja vrši se uticaj na

regulisanu veličinu tako da se ona približi
referentnoj vrijednosti.

 Proces koji pri ovome nastaje odvija se u

zatvorenom krugu - regulacionom
krugu. Prema tome, zadatak regulacije je da
anulira djejstvo poremećajnih veličina i da
 vrijednost regulisane veličine dovede na vrijednost
željene veličine.

 Pri tome, ovo se dešava nepotpuno i u okviru

postojećih mogućnosti."

 Upravljanje sa regulacijom na primjeru

kompresora za zrak dato je na slici 5.2.

 U ovom slučaju regulacije (slika 5.2.) pritisak zraka

u rezervoaru se samostalno održava na zadatoj
(regulisanoj) vrijednosti.
 Stvarna vrijednost pritiska dovodi se do mjernog
elementa (mijeh) čija se dužina mijenja
proporcionalno pritisku.

 Ova promjena dužine mjerog elementa predstavlja

regulacionu veličinu (y), koja se preko polužnog
sistema sa odgovarajućim prigušenjem prenosi do
regulacionog elementa.

 Njegovim pomjeranjem, zavisno od količine

potrošnje komprimiranog zraka, dolazi do većeg ili
manjeg otvaranja usisnog presjeka odnosno veće
ili manje količine usisanog zraka.

 Prema tome, da bi izvršni organi (hidro i

pneumatski motori i cilindri) mogli obavljati
funkciju prema traženom režimu rada, energijom
treba upravljati.

 Zbog toga, u lancu prijenosa energije, pored

cjevovoda, nalaze se i elementi (komponente) za
upravljanje i regulaciju. Oni treba da osiguraju:
pokretanje i zaustavljanje, promjenu brzine i
smjera kretanja hidro ili pneumatskih motora i
 cilindara, promjenu sile i momenta te efikasno
osiguranje od preopterećenja.

 U suštini, upravljanje i regulacija u prijenosu

energije (snage) svodi se na upravljanje, putem
odgovarajućih ventila, protokom fluida (Q) i
njegovim pritiskom (tlakom) (p).

 Iako pojedine komponente, po svojoj konstrukciji

nisu ventili (npr.razvodnici), u literaturi se,
konvencionalno, sve one nazivaju ventilima.

 Prema funkciji ventili se mogu podijeliti u pet

osnovnih grupa:

1. razvodni ventili (razvodnici),

2. protočni ventili,
3. -tlačni ventili,
4. zaporni ventili,
5. ventili za zatvaranje protoka (cijevni zatvarači) i
razni drugi elementi.
RAZVODNICI
 Razvodnici su ventili koji propuštaju, zatvaraju i
usmjeravaju tok radnog medija (npr.
komprimiranog zraka).

 Tip razvodnika,odnosno njegova funkcija određeni

su :

1. brojem priključaka
2. brojem razvodnih položaja
(radnih,uključnih pozicija)
3. načinom aktiviranja
4. načinom vraćanja
5. veličinom priključka
 Broj priključaka je broj mjesta za spajanje dovoda,
odvoda medija ili otvora za ispust medija.
 Broj razvodnih položaja je broj funkcionalnih stanja
koja može imati razvodnik.Može se prepoznati po
broju kvadrata u simbolu.

 Nulti položaj razvodnika je onaj položaj koji

razvodnik zauzima uvijek kada nije priključen na
mrežu sabijenog zraka ili kad na njega ne djeluje
nikakva vanjska sila.

 Polazni položaj je položaj koji treba imati razvodnik

pri započinjanju predviđenog radnog programa.

 Način aktiviranja razvodnika je oblik davanja

signala za postavljanje razvodnika u drugi položaj.

 Način vraćanja razvodnika je oblik davanja

signala za povrat u polazni ili nulti položaj.

NAČINI AKTIVIRANJA RAZVODNIKA I

KONSTRUKCIJSKA RJEŠENJA
 Prema obliku signala, vrste aktiviranja razvodnika
su:
1. fizičko aktiviranje
2. mehaničko aktiviranje
3. tlačno aktiviranje
4. električko aktiviranje
5. kombinirano aktiviranje

KONSTRUKCIJSKO RJEŠENJE RAZVODNIKA

 Konstrukcijsko rješenje razvodnika ima važnu

ulogu po pitanju pouzdanosti rada, trajnosti,
vremena reagiranja, načina priključivanja, veličine,
troškova održavanja itd.

 Vrste konstrukcijskih rješenja:

1. Razvodnici sa sjedalom (ležištem):

• kuglasti
• tanjirasti
2. Razvodnici s razvodnim klipom :
• klipni razvodnici
• pločasti razvodnici
• kulisni razvodnici
 RAZVODNICI SA SJEDALOM

 Otvaranje i zatvaranje prolaza zraka ostvaruje se

pomakom kugle, tanjirića, ploče ili kupe.
 Imaju veliku trajnost,vrijeme aktiviranja je kratko,
neosjetljivi su na nečistoće.

RAZVODNICI S RAZVODNIM KLIPOM

 Trajnost im je manja, osjetljivi su na nečistoće,

brzine aktiviranja su manje nego kod prethodne
grupe, za aktiviranje su potrebne manje sile.
 PROTOČNI (STRUJNI) VENTILI

 Zadatak strujnih ventila:

1. Podešavanje protoka
2. Održavanje protoka konstantnim

 Namjena strujnih ventila:

Regulisanje brzine radnih komponenti

hidrauličkog sistema.

 Strujni ventili se prema namjeni dijele na:

1. Prigušni ventili
2. Ventili za regulisanje protoka
3. Razdjeljivač protoka
 PRIGUŠNI VENTILI

Namjerno ugrađeni lokalni otpori na putu strujanja

radnog fluida. Cilj je ograničiti ili regulisati vrijednost
protoka fluida, a time i brzine izvršnih komponenti. Pri
tome se višak protoka vraća, kroz prelivni ventil, u
rezervoar.

PRIGUŠNI VENTILI
 PRIGUŠNO NEPOVRATNI VENTIL

REGULATOR PRITISKA

 Kroz njih protiče konstantan protok, bez obzira

kako se mjenjaju pritisci ispred i iza njih.
  Primjenjuju se u sistemima gdje se zahtijeva
konstantna brzina radnog elementa, pri različitim
spoljašnjim opterećenjima i variranju napojnog
pritiska.

DIJELOVI REGULATORA:

1. Prigušnica stalne geometrije

2. Dvojni klip
3. Kućište
4. Vijak za podešavanje
5. Opruga
6. Prigušnica promjenjive geometrije
REGULATOR PROTOKA (PRITISNA VAGA)

1. Poraste pritisak p1
2. Poraste pritisak p2
3. Klip se pomjera naniže
4. Smanjuje se protočni presjek prigušnice 6
5. Konstantan protok kroz ventil
REGULATOR PROTOKA SA
REDUKCIONIM VENTILOM

RAZDJELJIVAČ PROTOKA
VENTILI PRITISKA I ZAPORNI VENTILI

VENTILI ZA OGRANIČAVANJE PRITISKA

Dijelovi: kućište, čahura, konusni

ventil, opruga, regulacioni element

Priključak P povezan je sa dovodom

fluida, a T sa rezervoarom.
 REDOSLIJEDNI VENTILI

VENTILI ZA REGULACIJU PRITISKA

Dijelovi: kućište, klip, opruge, posredni ventil,

konus, pilot ventil, upravljački vodovi

Vod B je povezan sa primarnim dijelom, vod A sa sa

sekundarnim
 ZAPORNI VENTILI

NEPOVRATNI VENTILI
Dijelovi: kućište, klip sa čahurom,
povratna opruga

BRZOISPUSNI VENTILI
PRIMJER UGRANJE BRZOISPUSNOG
VENTILA

VENTILI ZA ZATVARANJE PROTOKA