HIDRAULIKA I PNEUMATIKA

TLAČNI VENTILI

3aMT
Ernad Kamerić,Denis Čehić
Tlačni ventili utječu na tlak u sustavu ili dijelu sustava
(hidraulički pogon, pneumatski sustav,...) – oni su
izvršni elementi za upravljanje i za regulaciju tlaka.

Prema funkciji dijele se na:

a) ventile za ograničavanje tlaka,
b) redoslijedne ventile,
c) redukcijske ventile.

Poželjna bi bila horizontalna karakteristika tlačnih

ventila (konstantni tlak bez obzira na protok).
Međutim, pad tlaka na ventilu umjereno se povedava s
povedanjem protoka kroz ventil (Sl. 11.7.).
Ventili za ograničavanje tlaka

Osiguravaju da tlak u sustavu ne prijeđe maksimalno

dopuštenu vrijednost. Koriste se kao sigurnosni ventili
(za zaštitu od prekomjernog tlaka), kao kočni ventili (za
zaštitu od tlačnih udara koji nastaju npr. prilikom
zatvaranja razvodnika) ili kao ventili za protudržanje.
Potrebni su i prisutni u svim hidrauličkim sustavima,
tipično se postavljaju na izlazu pumpe, za zaštitu
pumpe i sustava od prekomjernog tlaka.
Ventil za ograničavanje tlaka (Sl. 11.8) u normalnom je
položaju zatvoren. Na ventilu se
skradivanjem/produžavanjem opruge namjesti željeni
maksimalni tlak pri kojem de pritisak na pladanj ventila
svladati silu u opruzi, gurnuti pladanj i na taj način
otvoriti ventil.U ventile za ograničenje tlaka često se
ugrađuju prigušni klipovi ili prigušnice za smanjenje
brzine zatvaranja. Time se sprečavaju štete od tlačnog
udara kakvi se javljaju
Ventil za ograničenje tlaka izvodi se kao direktni do
nazivnog tlaka NP 10, dok se za vede tlakove (zbog
povedanih sila) koriste indirektno upravljani ventili.
Razvodnik na Sl. 11.9 ima funkciju indirektno
upravljanog ventila za ograničenje tlaka. U normalnom
položaju razvodnik je zatvoren. Kad se zbog
prekoračenja tlaka otvori vodedi (pilot) ventil za
ograničenje tlaka, opada tlak na desnoj strani
razvodnika zbog prigušnice, pa se razvodnik prebacuje
u aktivni položaj (otvara se). Nakon zatvaranja vodedeg
ventila, uspostavlja se isti tlak s obje strane razvodnika
(ukupna sila tlaka jednaka nuli), pa opruga prebacuje
razvodnik u normalni (zatvoreni) položaj, a prigušnica
pri tom usporava prebacivanje.
Sl. 11.10 prikazuje jednu izvedbu ventila za ograničenje
tlaka s indirektnim upravljanjem. Pilot ventil smješten
je na gornjoj strani i napaja se kroz prigušnicu i kanal 7.
Kad u komori na lijevoj strani pilot ventila tlak poraste
dovoljno da svlada silu u opruzi, pilot ventil se otvara
(udesno). Zbog spomenute prigušnice pada tlak u
komori, a komora je preko druge prigušnice (radi
usporavanja odziva) povezana s gornjom stranom
glavnog ventila. Smanjenje tlaka na gornjoj strani
glavnog ventila izaziva otvaranje tog ventila (pomak
prema gore).
Redoslijedni ventili
Još se nazivaju slijedni, priključni, tlačni priključni ili
uključni/isključni ventili. Po konstrukciji i djelovanju
nalikuju ventilima za ograničenje tlaka. Njihova funkcija
je da pri određenom nivou tlaka uključuju/isključuju iz
rada dio hidrauličkog sustava, tako da uključe/isključe
njegovo napajanje. Mogud je niz rješenja u kojima se
kombinira direktno ili indirektno upravljanje, s
upravljanjem putem tlaka (vanjskog ili unutrašnjeg) ili
daljinskim. Isključni ventil upravljan vanjskim tlakom
praktički se ne razlikuje od ventila za ograničenje tlaka.
Primjeri nekoliko varijanti ovih ventila prikazani su na
Sl. 11.11.
Uključni ventil (direktni) na slici a) nalik je ventilu za
ograničenje tlaka. Otvara se kad radni tlak (P) postane
dovoljan da sila tlaka na savlada podešenu silu opruge.
Isključni ventil na sl. b) upravljan je direktno daljinski –
tlačnim signalom (X)

Redukcijski ventili
Nazivaju se još i ventili za regulaciju tlaka. Njihov
zadatak je održavanje približno konstantne zadane
razine sniženog izlaznog tlaka uz povišen ulazni tlak.
Izlaznim tlakom napaja se aktuator, tako da se taj tlak
namješta sukladno potrebama akturatora. Zato se
izlaznim tlakom upravlja s radne strane (od akturatora).
Redukcijski ventil je u normalnom položaju otvoren.
Ventil se smješta uz aktuator, tako da ograničava
njegovu maksimalnu silu. U cilju povedanja stabilnosti
regulacije tlaka, često se pomicanje ventila usporava
ugradnjom prigušnica. Postoje dva tipa ovih ventila: –
dvograni i – trograni
Sl. 11.12 prikazuje nekoliko varijanti tlačnih
regulacijskih ventila. Razvodni i pilot ventili za vrijeme
normalnog rada ne nalaze se u svojim krajnjim
položajima, ved u međupoložaju između tih krajnjih
položaja, u kojem imaju prigušno djelovanje.

Sl. a) prikazuje dvograni direktno upravljani

regulacijski ventil kod kojeg je izlazni tlak (A) u
negativnoj povratnoj vezi s propuštanjem ventila
(povedanje tlaka pojačava prigušno djelovanje). Ventil
održava zadani tlak tako da je sila tog tlaka na čelo klipa
u ravnoteži sa silom podešenom na opruzi.

Na sl. b) prikazan je direktno upravljani trograni

redukcijski ventil. Prekrivanja klipova izvedena su tako
da u su u normalnom položaju povezani priključci P i A,
uz prigušno djelovanje, dok je priključak T zatvoren.
Prekomjerni tlak na priključku A prebacuje ventil u
krajnji položaj u kojem je priključak P zatvoren, a
direktno se povezuju priključci A i T.

Sl. c) prikazuje indirektno upravljani trograni

redukcijski ventil. Regulacijsku funkciju preuzima pilot
ventil koji upravlja protokom kroz prigušnicu.
Povedanje tog protoka smanjuje protusilu na čelu
glavnog razvodnika. Smanjenje protusile dovodi glavni
klip u položaj vedeg prigušivanja. Potpuno otvaranje
pilot ventila dovodi glavni ventil u krajnji položaj u
kojem se rastereduje priključak A