1.

TEORIJA KOMPRESORA
Kompresori su ureaji koji tlae plin ili paru na vii tlak poveavajui im energetsku razinu.
Mogu se podijeliti po nainu rada, izvedbi kuita, po dobavi, po radnim tlakovima ili po
granicama primjene.

1. Po nainu rada

Slika: Podjela po nainu rada

2. Po izvedbi kuita (esto za rashladne kompresore):
Otvoreno pogonski motor odvojen od kompresora, kompresor ima brtvenicu vratila.

Poluhermetiko i hermetiko motor zajedno s kompresorom u zajednikom kuitu;

Poluhermetiko mogue rastaviti kuite za servisiranje

Hermetiko kuite zavareno

3. Po dobavi
Mali (do 10 m3/min), srednji (10 do 100 m3/min), veliki (iznad 100 m3/min).
4. Po radnim tlakovim
Vakuum pumpe za transport plinova i para iz prostora u kojima vlada podtlak,
Puhaljke za konane tlakove do 3 bar (ispiranje motora, dobava zraka za visoke pei i sl.),
Niskotlani kompresori 3 do 12 bar (pneumatski alati, automatska regulacija, rashladni
ureaji i sl.),
Srednjetlani kompresori 10 do 150 bar (uputni zrak, kemijska i naftna industrija i sl.),
Visokotlani kompresori 200 do 2500 bar (kemijska industrija, industrijski plinovi pod
tlakom i sl.).
2

5. Po granici primjene
Stapni kompresori se primjenjuju na sustavima gdje treba veliki kompresijski omjer s
obzirom na dobavljenu koliinu (uputni zrak, rashladni ureaji i sl.).
Turbokompresori se primjenjuju kada treba velika koliina dobave uz relativno mali
kompresijski omjer.
Oko granica primjene stapnih kompresora i turbokompresora primjenjuju se lamelni i vijani
kompresori.
2. OSNOVNI IZRAZI
Stapni kompresor (pV dijagram)

Slika 2.1: Idealni proces bez tetnog prostora

a1

USIS

1 2 KOMPRESIJA
2 b ISTISKIVANJE na tlaku p2
Ista se razmatranja primjenjuju i na vijane, lamelne i turbokompresore samo to se procesi
usisavanja, kompresije i istiskivanja odvijaju istovremeno (kod stapnih se odvijaju u
odvojenim vremenskim intervalima).

Rad kompresor: W =

V2

pdW

V1

Rad ovisi o sili: F = A p

Kod kompresije, promjena stanja moe biti izotermna (T = konstanta), izentropska (s =

konst.) ili politropska (s = konst.).

Slika 2.2: Prikaz promjene stanja - kompresija

Izotermna kompresija (iz) treba najmanji rad (odvoenjem topline se smanjuje volumen)
Izentropska kompresija (is) nema odvoenja topline, pa je potreban rad vei.

Slika 2.3: Izotremna kompresija u T,s - dijagramu

Slika 2.4: Izentropska kompresija

Slika 2.5: Politropska kompresija

Slika 2.6: Stvarni indikatorski dijagram jednostepene kompresije

5

STUPANJ DOBAVE KOMPRESORA (GUBICI)

d 2
szn m3 / s ,
Teoretska dobava kompresora: Vt = Vs zn =
4
Stvarna dobava je umanjena za gubitke: Vs = Vt .
Ukupni stupanj dobave; = 1 2 3 4 i manji je od 1.

1 - utjecaj tetnog prostora konstrukcijski neizbjean (utjee na smanjenje dobave na

rad ne). Vei to je volumen tetnog prostora V0 vei, to je
kompresijski omjer p2/p1 vei, te to je eksponent
politropske ekspanzije plina iz tetnog prostora n blie
jedinici (izotermi).

2 - utjecaj pada tlaka p1 kod usisavanja ovisi o karakteristikama usisnog ventila koji
uzrokuje pad tlaka; 2 = 1

p1
.
p1

3 - utjecaj zagrijavanja kod usisa ovisi o nainu hlaenja, kompresijskom omjeru p2/p1
te eksponentu politrope n. Izraunava se empirijskim
izrazima.

4 - utjecaj propusnosti ovisi o stanju i izvedbi kompresora (proputanje ventila,

proputanje cilindar stap; kree se od 0,95 0,98 za
kompresor u dobrom stanju). Vrijednost pada poveanjem
p/p0, poveanjem n raste.
Ukupni stupanj dobave se kree od 0,6 do 0,97 (ovisno o tipu kompresora). Na njega utjee:
-

broj okretaja (kasnije otvaranje i zatvaranje ventila zbog tromosti) svaki kompresor

ima optimalni broj okretaja.

-

viestupanjska kompresija za odreeni tetni prostor postoji kompresijski omjer

iznad kojeg kompresor vie ne moe dobavljati plin (vei V0 manji k.o.).
Viestupanjska kompresija poveava stupanj dobave poveava se 1 zbog manjih
k.o. u odnosu na tetni prostor te 3 zbog hladnijih cilindara manje zagrijavanje
plina.

STUPNJEVI DJELOVANJA

Zbog gore navedenih gubitaka stvarni proces je loiji od idealnog (izentropskog), zbog vika
rada za politropsku kompresiju, otpora u ventilima, zagrijavanja, proputanja, nedovoljnog
hlaenja kod viestupanjskih kompresora.
Oznaava se indiciranim izentropskim stupnjem djelovanja: is i =

Pis
,
Pi

Pis - snaga potrebna za izentropsku kompresiju,

Pi - indicirana snaga; Pi =

d 2
pi sn .
4

Mehaniki stupanj djelovanja govori o gubicima izmeu indicirane snage i snage na

pogonskom vratilu kompresora; m =

Pi
,
Pe

m se kree: 0,9 0,96 za dobre kompresore,

0,88 0,93 za viestupanjske kompresore,
0,85 za jednoradne kompresore.
Izentropski stupanj djelovanja usporeuje odnos idealne snage i snage na vratilu (sadri u

sebi mehaniki stupanj djelovanja) : is =

Pis
.
Pe

Postoji jo i izotermni stupanj djelovanja usporedba izotermnog idealnog sa stvarnim

procesom; iz =

Piz
.
Pe

VIESTUPANJSKA KOMPRESIJA

Primjenjuje se zbog smanjenja konane temperature i utede u radu. to kompresor ima

vie stupnjeva to je uteda u radu vea (vee pribliavanje izotermnoj kompresiji pod uvjetom
da se nakon svakog stupnja plin ohladi na poetnu temperaturu).
Za tlaenje na vie tlakove u jednom stupnju, a da bi se odrala maksimalno
dozvoljena temperatura, bilo bi potrebno veliko odvoenje topline to bi znatno povealo
dimenzije kompresora i njegovu cijenu, a i dobava bi bila znatno manja nego kod
viestepenog.
Temperatura je ograniena zbog opasnosti od samozapaljenja mazivog ulja te
promjene njegovih svojstava. Hladnjaci su ugraeni nakon svakog stupnja.
Poveanje kompresijskog omjera utjee na smanjenje stupnja dobave (utjecaj na 1 i

3 ). Kod viestupanjskih kompresora je stupanj dobave vii nego kod jednostupanjskih

koji bi radili izmeu istih tlakova.

Slika 2.7: Dvostupanjska kompresija ( lis - uteda u radu)

Uteda u radu

Slika 2.8: Trostupanjska kompresija ( lis - uteda u radu)

Dvostupanjska kompresija u T,s dijagramu

Trostupanjska kompresija u T,s dijagramu

3. RAZVODNI SUSTAVI KOMPRESORA

Ventili razvodni organi

Gotovo svi stapni kompresori imaju usisne i tlane ventile (nepovratne proputaju samo u
jednom smjeru).
Rotorni kompresori imaju ili samo jedan tlani ventil ili nemaju niti jedan samoradni ventil.
Kod usisa je tlak u cilindru nii od tlaka usisnog voda zbog pada tlaka na usisnom ventilu.
Tijekom istiskivanja plina tlak u cilindru je vii od tlanoga voda takoer zbog pada tlaka u
tlanom ventilu.
Kompresijski omjer =

p2
, u istom kompresoru, se mijenja ovisno o tlakovima u usisnom i
p1

tlanom vodu. Dakle kompresijski omjer u kompresoru je veliina koja nije uvjetovana

konstrukcijom ili veliinom stapnog kompresora niti brzinom njegove vrtnje.

Izvedbe ventila
Ventili s koncentrinim rasporima

Slika 3.1: Ventili s koncentrinim rasporima

1. Sjedite optereeno udarcima ploice, izraeno od lijevanog eljeza ili elika (za
vee tlakove),
2. Ploica ventila najosjetljiviji dio cijelog kompresora. izraena od oprunog
(legiranog) elika jer zahtijevaju veliku otpornost na udar, moraju imati to manju

10

masu, debljina ovisi o veliini ploice i tlaku (od 0,8 do 4 mm). Moe biti iz jednog
komada s rasporima ili od vie ploica (manja masa).
3. Opruge uloga im je to bre zatvaranje ventila, a ne smiju davati preveliki otpor pri
otvaranju. Ublaavaju udarac ploice u odbojnik.
4. Odbojnik ograniava podizaj i pridrava opruge, a esto i vodi ploice (od lj.
eljeza ili elika).
Ventili s ravnim rasporima

Konstrukcijski jednostavniji i imaju manje dijelova.

U sjeditu urezani ravni raspori koje zatvaraju sline ventilne ploice koje pritiu lisnata
ventilna pera oslonjena na odbojnik. Visina podizaja odreena je debljinom uloka koji slui i
kao vodilica ploice.

Slika 3.2: Izvedba ventila s ravnim rasporima

Lamelni ventili

Najee kod manjih stapnih kompresora rashladnih ureaja.

Ventilna ploa ima provrte usisnog i tlanog ventila. Ploice su tanke i elastine i ne
zahtijevaju dodatne opruge. Podizaj je ogranien stremenom uvrenim na ventilnu plou.

11

Slika 3.3: Lamelni ventili stapnog kompresora

Slika 3.4: Ventilna ploa s tlanim lamelnim ventilnim stapnog kompresora

Ravnostrujni ventili

Uklanjaju nedostatak pada tlaka i volumetrijskih gubitaka zbog naglog skretanja plina (2 puta
po 90 stupnjeva), kao kod lamelnih ili ventila s ravnim ili koncentrinim rasporima.
Smanjuju gubitke kanali i ploice su gotovo okomiti na ventilski sklop u smjeru plina.
Ventilne ploice su uvrene samim segmentima.
Imaju manje gubitke priguivanja.
Deblja je ventilna ploa pa kompresor ima vei tetni prostor, a time i slabiji volumetrijski
stupanj djelovanja.

12

Slika 3.5: Ravnostrujni ventil okruglog presjeka

Etani ventili

Kod viestupanjskih kompresora kod kojih nema prostora za smjetaj ventila.

Imaju dva ili vie usisnih ili tlanih ventila smjetenih jedan iznad drugog. Tako se na maloj
tlocrtnoj povrini ostvaruju velike povrine presjeka, ali se poveava tetni prostor.

Slika 3.6: Etani ventil

Zahtjevi za ventile:

Masa ploice to manja (manje sile otvaranja i zatvaranja udarac ploice manji),

Presjeci to vei (manji pad tlaka),

Mala dimenzije ugradnje,

to vea sigurnost i trajnost.

13

4. REGULACIJA RADA (DOBAVE) STAPNIH KOMRESORA

Potrebna (trenutna) dobava nije jednaka onoj za koju je odabran kod rashladnih kompresora
ovisi o trenutnom rashladnom optereenju. Slino je i kod ostalih sustava stlaenog zraka gdje
je potrebna regulacija dobave.
Koliina plina koju kompresor dobavlja u vremenu t jednaka je:
V = V t = VS n z t m3

Vidi se da dobava ovisi o vremenu rada kompresora (t), stapajnom volumenu (Vs), brzini
vrtnje (n), broju cilindara (z) i stupnju dobave ().
Razlikujemo:
1. Povremeni prekid dobave,
2. Grubu regulaciju dobave,
3. Kontinuiranu regulaciju dobave.

Ad 1: Povremeni prekid dobave

Povremeno uklj./isklj. pogonskog sklopa kompresora ovisno o tlaku u boci (ili

temperature kod rashladnog ureaja).

Povremeno potpuno zatvaranje usisnog voda kompresor radi u praznom hodu (kod
viestupanjskih kompresora se to radi samo na niskotlanom stupnju).

Slika 4.1: Zatvaranje usisnog ventila (voda)

-

Povremeno potpuno otvaranje usisnog ventila (radi se na svim stupnjevima i svim

cilindrima ako se eli ostvariti potpuni prekid dobave) usisani plin se vraa u usisni
vod.

14

Slika 4.2: Otvoren usisni ventil (vod)

Ad 2: Gruba promjena dobave

Regulacija dobave promjenom broja okretaja promjenom broja pari polova

elektromotora smanjenjem n poveava se pa regulacija nije proporcionalna. Kod

asinkronih motora brzina vrtnje je: n =

f 1
s , gdje je f frekvencija, a p broj pari
p

polova. Skokovita gruba promjena. Promjena frekvencije fina regulacija.

-

Promjena veliine tetnog prostora mijenja se stupanj dobave . Kod

viestupanjskih kompresora mora se provesti na svim stupnjevima kako bi se zadrao

isti kompresijski omjer. Vri se dodavanjem nepromjenjivog prostora otvaranjem
ventila, mijenjajui tako tok linija ekspanzije i kompresije (slika)

Slika 4.3: Regulacija dobave promjenom veliine tetnog prostora

15

Regulacija iskljuivanjem pojedinih cilindara kod viestupanjskih kompresora

potrebno provesti na svim cilindrima, ovisno o broju cilindara.

Ad 3: Kontinuirana regulacija dobave

Najbolja, ali najskuplja.

-

Regulacija promjenom broja okretaja promjenom frekvencije napajanja paziti na

osiguravanje potrebnog zakretnog momenta na manjim okretajima i na podmazivanje.

Regulacija s usisnim ventilom upravljanim izvana kod kompresije usisni ventil se

dri otvoren jedan dio stapaja, tako da jedan dio plina ide nazad u usisni vod. Na
viestupanjskim kompresorima se mora sprovesti na svim stupnjevima. Radi se
mehanikim polujem koje se upravlja hidrauliki, pneumatski ili elektromagnetski.

Slika 4.4: Regulacija dobave izvana upravljanjem usisnim ventilom

-

Vremenski promjenjiv tetni prostor volumen dodatnog tetnog prostora se

mijenja kontinuirano preko stapa na kojeg djeluje servomotor.

Slika4.5: Promjena veliine tetnog prostora

16

5. IZVEDBE STAPNIH KOMPRESORA

Prema nainu izvedbe, smjetaju i primjeni osnovnih elemenata (cilindar, stap, ventili, stapni

jednoradni
jednoradni
leei

V - izvedba

dvoradni
leei

W - izvedba

jednoradni
stojei

dvoradni stojei

mehanizam i kuite);

Linijske izvedba kompresora

Boxer izvedbe s 2 ili vie cilindara s ili bez krine glave

Udvojena izvedba

Tandem izvedba

Slika 5.1: Izvedbe stapnih kompresora

17

IZVEDBE VIESTUPANJSKIH KOMPRESORA

Slika5.2: Izvedba s vie cilindara (3 cilindra ine 1. stupanj, dok 1 ini 2. stupanj) pogodno
za serijsku gradnju jeftinije

Slika 5.3: Izvedba s cilindrima razliitog promjera (smanjuje se broj cilindara pogodno za
manje kompresore)

Slika5.4: Izvedbe dvostupanjskih kompresora sa stepenastim stapovima

Nedostaci:

a - izvedba sile na stapu udvostruene zbog istovremenog odvijanja kompresije ili usisa u

oba stupnja. Prvi stupanj granii s karterom pa je mogua poveana potronja mazivog ulja i
oneienje plina tim uljem.
b izvedba bolja to se tie rasporeda sila, prvi stupanj povoljnije smjeten, ali je

nepovoljniji za brtvljenje od izvedbe a.

c izvedba skuplja zbog potrebnog mehanizma s krinom glavom. Ima prednosti izvedbi a i

b, a nema njihove mane (prostor x nije predvien za kompresiju).

18

Slika 5.5: Izvedbe trostupanjskih kompresora sa stepenastim stapovima

Slika 5.6: Izvedbe etverostupanjskih kompresora sa stepenastim stapovima

19

Slika 5.7: Izvedbe peterostupanjskog kompresora sa stepenastim stapovima

IZVEDBE VIESTUPANJSKIH KOMPRESORA SA STEPENASTIM STAPOVIMA I

VIE CILINDARA

Slika5.8: Izvedbe trostupanjskog kompresora s dva stepenasta stapa

Slika5.9: Izvedbe etverostupanjskog kompresora s dva stepenasta stapa

20

Slika 5.10: Izvedbe esterostupanjskog kompresora s dva stepenasta stapa

6. PODMAZIVANJE STAPNIH KOMPRESORA

Moe biti prirodno i prisilno.

Prirodno podmazivanje
Podmazivanje prskanjem ili uljnom maglom izdanak na ojnici okretanjem zahvaa ulje u

karteru te ga raspri u maglu koja prodire u sva mjesta gdje je potrebno podmazivanje i
brtvljenje.

Slika 6.1: Sustav podmazivanja uljnom maglom dvoradnog kompresora

Podmazivanje kompresora uljnim prstenovima; Dva prstena ovjeena o koljenasto vratilo

svojim donjim dijelom uronjenim u ulje povlae sa sobom ulje (adhezijskim i viskoznim
silama) te ga dovode u ljeb koljenastog vratila. Ulje se centrifugalnom silom transportira
21

kroz provrt vratila kojim se dovodi do leajeva. Na kraju ulje izlazi iz leteih leajeva
koljenastog vratila te se uslijed rotacije raspruje stvarajui uljnu maglu koja podmazuje
glavne leajeve i cilindre.
Prisilno podmazivanje

Najee preko zupaste pumpe privjeene na koljenasto vratilo. Ulje se preko regulatora
tlaka razvodi provrtima do glavnih i leteih leajeva, a esto i kroz ojnicu do leajeva
osovinice stapa. Kod veih sustava ugraeni su jo filtri ulja, kontrolni ventili, rashladnici
ulja, sigurnosni ventili, sustav za automatsko gaenje u sluaju pada tlaka ulja.

Slika 6.2: Sustav tlanog podmazivanja kompresora

Podmazivanje cilindara i brtvenih prstenova vri se prskanjem, maglom ili posebnim

sustavom koji tlai ulje na vie tlakove i dovodi ulje na radne povrine cilindara i ojnice.
Koliina dobave i kvaliteta ulja na pojedina kritina mjesta mora biti tono dozirana. Svaka
promjena moe dovesti do lomova ventila, stvaranja naslaga na prstenovima ili cjevovodima.
ULJA ZA KOMPRESORE

Ulja za podmazivanje leajeva su kvalitetna nedeterentna mineralna ulja ili sintetika

ulja. Moraju sadravati inhibitore za hru i oksidaciju te aditive protiv pjenjenja. Aditivi

protiv pjenjenja su naroito vani kod podmazivanja prskanjem. Ulje treba redovito
kontrolirati i mijenjati ovisno o radnim uvjetima okoline.
Sintetska kompresorska ulja podnose vie temperature i onemoguavaju stvaranje

karbonskih naslaga na ventilima i stapnim prstenovima. U usporedbi s mineralnim uljima za

22

1/3 je smanjena koliina dobave (manje ulja cijedi kroz cjevovod, manja mogunost poara)
te produuju interval izmjene. Postoje nekoliko vrsta kompresorskih sintetskih ulja:
Fosfatni esteri dobra vatrootporna svojstva i pokazala su se kao dobra kompresorska ulja
Polialkalni glikoli mogu biti topivi ili netopivi u vodi. Uz pravilni odabir viskoziteta

pokazala su se dobra, ali nisu vatrootporna.

Fluorougljici potpuno vatrootporni, pogodni za podmazivanje zranih kompresora, ali

skupi.
Diesteri i polialfa-olefini najea ulja za kompresore.

Ako se mineralno ulje zamjenjuje sa sintetskim, potrebno je detaljno ienje cjevovoda i

sustava, kao i cilindara kompresora i svih komponenti. Sintetsko ulje e uzrokovati otapanje
svih naslaga pa moe doi do kvara uslijed zaepljenja. Nakon izmjene i kraeg rada dobro je
opet zaustaviti kompresor i ponoviti ienje i zamjenu ulja.
7. ROTORNI KOMPRESORI

Rade na volumetrijskom principu odnosno svojim aktivnim potisnim elementima prisiljavaju

plin da zauzme manji prostor tlae ga. Dok se kod stapnih to postie pomicanjem stapa u
cilindru, kod rotornih se stap zakree u odnosu na cilindar. Izrauju se s jednim ili dva rotora.
Mogue velike brzine vrtnje jer se mogu dobro statiki i dinamiki uravnoteiti s obzirom da
imaju samo rotirajue pokretne mase. Brzine vrtnje se kreu od 1500 do 30000 o/min. Malih
su dimenzija s obzirom na veliku koliinu dobave. Postiu niske (puhala) i srednje
kompresijske omjere (lamelni i vijani kompresori).
7.1. (ROTORNI) LAMELNI KOMPRESORI S JEDNIM ROTOROM kompresijski

omjeri od 2,5 4 u jednom stupnju, kod dvostepene kompresije od 7 8. Primjena kao

Booster kompresori u rashladnim ureajima veeg rashladnog uinka za rad u stupnju
niskog tlaka gdje nisu veliki kompresijski omjeri i gdje nema velikih zahtjeva za regulacijom
rashladnog uinka. Ne treba usisni i tlani ventil, ali na tlani prikljuak treba ugraditi
nepovratni ventil radi spreavanja povratnog strujanja kad kompresor ne radi.
Uz izraz f max =

4R e
, dobava lamelnih kompresora je:
m

V = m f max l n = 4 R e l n m3 / s

23

m broj lamela
l duljina rotora
n brzina vrtnje [s-1]
e ekscentrinost rotora (R - r)
r promjer rotora
R promjer cilindra

Slika 7.1: Lamelni kompresor - geometrija

7.2. (ROTORNI) KOMPRESORI S EKSCENTRINIM ROTORIMA imaju manje

kompresijeske omjere (1,5 2). Kao mali kompresori za hladnjake u domainstvima i malim
klima ureajima (hermetika varijanta). Rotor je na osovini ekscentrino uklinjen za
udaljenost e od centralne osi cilindra, a jedna lamela klie u utoru kuita s time da jedan brid
klie po rotoru (pritie ju opruga). Odnos = e / R je vana karakteristika kompresora s
ekscentrinim rotorom.

Slika 7.2: Kompresor s ekscentrinim rotorom geometrija

Dobava je: V = Fk0 l n m3 / s
24

7.3. (ROTORNI) KOMPRESORI S DVA ROTORA PUHALJKE; rotori se sinkrono

okreu, ne dodiruju se pa nije potrebno ni podmazivanje mogua dobava istog plina bez
ulja. Zbog stalno prisutnih malih raspora izmeu rotora vei su volumetriki gubici (rastu s
poveanjem omjera tlakova) primjena ograniena na kompresijske omjere x = 1,5 1,7.

Slika 7.3: Puhaljke s istim profilima presjeka rotora

Dobava je: V = I F l n m3 / s , gdje je I broj zahvata za svaki okretaj.
a svaki rotor zahvati volumen plina iz usisnog voda 2 puta za 1 okretaj (I = 2),
b svaki rotor zahvati volumen plina iz usisnog voda 3 puta za 1 okretaj (I = 3).

Fa l = Va - volumen zahvaenog plina a,

Fb l = Vb - volumen zahvaenog plina b.
Kod puhaljki s razliitim profilima rotora komprimiranje se odvija unutarnjim
komprimiranjem na putu od usisnog do tlanog prikljuka, te vanjskim komprimiranjem
nakon otvaranja spoja s tlanim vodom. Ovaj se proces jo naziva mijeana kompresija.
Rotor A je radni, a rotor B je razvodni.
Dobava je: Ve = 2 ( Fa + Fb ) l n m3 / s

25

Slika 7.4: Puhaljke s razliitim profilima presjeka rotora

Slika 7.5: Rotori puhaljke s razliitim profilima ravne izvodnice

26

7.4. VIJANI KOMPRESORI S DVA ROTORA

Izvodnice vie nisu pravci ve spirale raznih vrsta presjeka (rotori mogu imati 2 zuba i 2
lijeba, 4 zuba i 6 lijebova, 3 zuba i 4 lijeba ili 6 zuba i 8 lijebova). Rotor A se esto
naziva muki, a rotor B enski rotor.

Slika 7.6: Vijani kompresor s dva rotora (2 zuba i 2 lijeba)

Slika 7.7: Rotori vijanog kompresora (4 zuba i 6 lijebova) odnos brzine vrtnje A i B je
n2 6
=
n1 4
Usisni prikljuak je na jednoj strani, a tlani na drugoj strani kuita gledano po uzdunoj osi.
Kompresija se odvija u meuprostoru izmeu vijaka i kuita. Vijani kompresori mogu u
jednom stupnju raditi do kompresijskog omjera x = 3, a s dvostepenim do x = 3. Rotori se
mogu ne dodirivati (ne treba unutranje podmazivanje) ili se dodiruju (treba podmazivanje).
Kod rotora koji se podmazuju ulje ispunjava raspore izmeu rotora i kuita pa su mogui
kompresijski omjeri i do x = 8 9. Dobava se kree od 0,1 do 4 m3/s, a brzina vrtnje od 1500
30000 o/min.

27

Slika 7.8: Prikaz vijanog kompresora

Slika 7.9: Prikaz rada vijanog kompresora

Prednosti vijanih kompresora:
-

nemaju ventile manje volumetrijskih i energetskih gubitaka,

nema potrebe za podmazivanjem,

male dimenzije s obzirom na dobavu,

rotirajue simetrine pokretne mase pa je jednostavno uravnoteenje,

neprekinuta dobava neovisna o kompresijskom omjeru koji je neovisan o brzini vrtnje

i gustoi plina,

nisu osjetljivi na hidrauliki udar kao stapni kompresori.

28

Nedostaci:
-

skupa obrada rotora sloenog oblika,

ogranien i nepromjenjiv kompresijski omjer,

troenje sinkronizacijskih zupanika,

problemi oko hlaenja stroja bez unutranjeg podmazivanja.

Rashladni vijani kompresori rade s ubrizgavanjem ulja u radni prostor. Ono se obino vri
kroz otvore u zasunu za regulaciju dobave. Cirkulacija i tlaenje vri pumpom ulja koja
ujedno tlai ulje za podmazivanje leajeva i brtvenica kompresora. U tlanom vodu se mora
ugraditi odvaja ulja.
Regulacija dobave rashladnih vijanih kompresora mogua bezstepanasta regulacija od

10 do 100 % maksimalne dobave. Jedan od naina je ugraivanjem zasuna izmeu dva rotora
na usisnoj strani kuita. Aksijalnim pomicanjem zasuna otvara se veza izmeu usisnog
prostora i kanala koji su zasunom do tada bili zatvoreni tako se omoguuje vraanje dijela
pare u usisni vod. Pomicanjem zasuna utjee se na konstrukcijski predvien kompresijski
omjer to ima utjecaj na poveanje energetskih gubitaka pri smanjenoj dobavi.

Slika 7.10: Poloaj zasuna

29

Slika 7.11: Regulacija dobave vijanog kompresora

7.5. VIJANI KOMPRESORI S JEDNIM ROTOROM jedan glavni rotor u sprezi s dva

zaporna rotora u obliku diska. Mogu biti razliitog oblika koriste se u rashladnoj tehnici.

Slika 7.12: Vijani kompresor s jednim rotorom

Pogonski - glavni rotor je u obliku spirale, a na obodu je cilindrinog oblika. Zaporni su rotori
identinog oblika (oblik diska) koji ulaze u utore glavnog rotora (pogonjeni su glavnim
rotorom). Osim manjih gubitaka trenja snaga se ne prenosi na zaporne rotore odatle naziv
jednorotorni.

30

Proces kompresije je prikazan na dlici;

Slika 7.13: Proces kompresije u jednorotornom kompresoru

Usisavanje otvoren utor glavnog rotora prema usisnoj komori punjenje plinom. Zub

zapornog rotora djeluje kao stap na usisu.

Kompresija okretanjem glavnog rotora utor zahvaa zub zapornog rotora A (zvjezdica) dok

je istovremeno pokriven cilindrinim kuitem glavnog rotora. Plinu zatvorenom izmeu

kuita, utora glavnog rotora i zuba zapornih rotora, se rotacijom smanjuje volumen, tj
komprimira se.
Istiskivanje zapoinje kada zarobljeni plin doe do tlanog otvora volumen utora se

smanjuje do minimuma.
7.6. KOMPRESORI SA SPIRALAMA dvije identine spirale umetnute jedna u drugu

(jedna stacionarna, a druga rotira). Rotirajua je ekscentrino postavljena na vratilu.

Slika 7.14: Kompresor sa spiralama

31

Slika 7.15: Presjek s prikazanim poloajem zavojnica za razliite kutove vratila

Slika 7.16: Kompresor sa spiralama sklop

Rotacijom se istovremeno odvija usis, kompresija i istiskivanje, a utjecaj ekspanzije iz
tetnog prostora se moe zanemariti (mali tetni prostor).

32