100

Toplinski strojevi i ureaji

3.3 KOMPRESIJA U VIE STUPNJEVA

S krajnjim tlakom kompresije raste temperatura radnog medija, dovedena snaga, sile u
mehanizmu i habanje dijelova, uz istovremeno smanjenje kapaciteta kompresora. Pritom postoji i granica
iza koje dolazi do eksplozije smjese para ulja za podmazivanje i zraka. Doputena temperatura na koju
komprimiramo zrak iznosi 200 C (kod jednostepenih kompresora). Da bi se otklonili svi ti problemi,
radni medij komprimiramo u vie stupnjeva (maksimalno 7) uz hlaenje radnog medija meu
stupnjevima. Ti se hladnjaci nazivaju i meuhladnjaci. Ekonomini omjer tlakova na jednom stupnju se
kree u podruju = 3....8.

3.3.1 Tlakovi i temperature

Omjer tlakova na stupnju i ukupni omjer tlakova
Ako stupnjeve kompresora oznaimo rimskim brojevima, te ako ulaz i izlaz iz k-tog stupnja
oznaimo indeksima k i k+1, pri emu se posljednji odnosi na stanje iza meuhladnjaka, tada za stupanj
ili cijeli kompresor sa i stupnjeva imamo:

k =

p k +1
pk

( 3.58 )

uk = 1 2 3 ..... k ..... i
i =

p
p
p
p 2 p3
...... k +1 ..... i +1 = i +1
p1 p 2
pk
pi
p1

( 3.59 )
( 3.60 )

Ukoliko uzmemo da su omjeri tlakova po stupnju uzajamno jednaki, tj. =k = konst, tada je:

uk = ' =

p i +1
p1

p
log i +1
p1
i=
log

=i

pi +1
p1

( 3.61 )

( 3.61 )

( 3.62 )

Kompresori

101

Tlakovi u cilindru
Pri usisu i istiskivanju, na k-tom stupnju kompresora, tlakovi su p'k i p"k+1. Oni se razlikuju od
tlakova na stupnju pk i pk+1 za pad tlaka gubitaka strujanja radnog medija. Mjerenje ovih gubitaka vri se
za cilindar i meuhladnjak pri istiskivanju iz k-1 stupnja i usisu u k-ti stupanj:

2 p R = p k p k

(od izlaza iz k-1 stupnja do usisa u k-ti stupanj)

( 3.63 )

p R = p k p k

( 3.64 )

p k = p k p R

( 3.65 )

Omjer tlakova na stupnju

k =

p k+1
p
= c k +1
p k
pk

(stvarni omjer tlakova)

( 3.66 )

c = 1.05 ... 1.25

U proraunu treba kod 1. stupnja uzeti:

p1 = (0.86....0.98) p1

( 3.67 )

a ostale vrijednosti su:

p 2 = p1

( 3.68 )

p 2 = p1

( 3.69 )

p R = p 2 p 2

( 3.70 )

p 2 = p 2 p R

( 3.71 )

Temperature
Kao usisna tempratura ta,k za k-ti stupanj uzima se temperatura iza meuhladnjaka. Ulazna
temperatura za 1 stupanj kompresora ta,1 se uzima kao:

t a ,1 = t a + (15...20 ) C

vodom hlaeni kompresori

( 3.72 )

t a ,1 = t a + (25...30 ) C

zrakom hlaeni kompresori

( 3.73 )

kako bi hladnjaci bili ekonomini i kako se nebi troila prevelika snaga za pogon ventilatora, odnosno
preveliki protok rashladne vode.

102

Toplinski strojevi i ureaji

Slika 3.10 Kompresija u dva stupnja

a) shema povezivanja, b) shema izvedbe, c) p-V dijagram, d) T-s dijagram

3.3.2 Kapacitet i snaga

Kapacitet i volumen
& f ili volumni protok V&f mogu se bez osobitih problema mjeriti iza
Maseni protok m
& a i volumnog
meuhladnjaka, odnosno tlanog spremnika. Za mjerenje masenog protoka na usisu m

protoka V&a potrebno je, radi umirivanja pulzacija strujanja, uporabiti poseban spremnik. Potrebni
volumen stroja, odnosno njegovih cilindara, moe se odrediti iz:

V=

V&
n

( 3.74 )

Kompresori

103

gdje je n brzina vrtnje. Za odreivanje volumena po stupnjevima polazi se od normnog volumena V0 i od

pretpostavke da nema proputanja u cilindrima, tj. uz Vf,a = Va,k po jednadbi stanja idealnog plina:

V a , k = V0
VH ,k =

p 0 Ta ,k
p k T0

Va , k

( 3.75 )

p
Volumen se smanjuje s poveanjem tlaka pk i snienjem temperature usisa ta,k.

Izotermna snaga

Ta,k

Iz volumenskog protoka V&f , a, k radnog medija iza meuhladnjaka i stanja na usisu u stupanj pk,
izotermna snaga za k-ti stupanj je:
i

Pis = V& f ,a , k p k ln k

( 3.76 )

k =1

Ako su omjeri tlaka po stupnjevima jednaki i ako je usisna temperatura na svim stupnjevima
jednaka, tj. Ta,k =Ta,2 , osim Ta,1, i uz pretpostavku da nemamo proputanja radnog medija dobivamo:

Ta , 2
p k V& f , k = p 2 V& f , 2 = p1V& f ,1
Ta ,1

( 3.77 )

Ta , 2
Pis = p1V& f ,a ,1 1 + (i 1)
ln
Ta ,1

( 3.78 )

S poveanjem temperature Ta,2 kod nedovoljnog hlaenja u meuhladnjaku, poveava se potrebna

snaga, a prema jednadbi (3.75) i povrina klipa, a time i sile u koljenastom mehanizmu.

Efektivna snaga
Iz jednadbe (3.23) slijedi:
Pe =

Pis

is,e

Pis

is, i m

( 3.79 )

Stupnjevi djelovanja su iskustvene vrijednosti i mijenjaju se od proizvoaa do proizvoaa

kompresora (vidi sliku 3.11). Smanjenje indiciranog izotermnog stupnja djelovanja is,i s poveanjem
broja stupnjeva prouzroeno je porastom temperatura u kompresoru (toplije stijenke itd.).

104

Toplinski strojevi i ureaji

Slika 3.11 Izvedbe kompresora s vie stupnjeva kompresije

i broj stupnjeva, a) dobava i izotermni stupanj djelovanja, b) doputeni omjer tlakova po stupnju

3.4 IZVEDBE KOMPRESORA

Uobiajene izvedbe kompresora kao klipnih strojeva, obzirom na raspored cilindara, prikazane su
u 2. poglavlju. Kod viestepenih kompresora, sa smanjenjem njihovog stapajnog volumena, s
meuhladnjacima i spojnim cjevovodima, kod viih tlakova se postavljaju mnogi problemi u konstrukciji,
tako da je njihovo rjeavanje rezultiralo u razliitim izvedbama s posebnim oblicima klipa i rasporedom
stupnjeva.

Kompresori

105

3.4.1 Osnove konstrukcije

Izvedbe klipova
Razlikujemo klipove i stapove s glatkim platom i stupnjevite klipove s razliitim promjerima
plata na jednom klipu. Prvi se koriste kod cilindara u kojima je smjeten samo jedan stupanj, dok se
posljednji koriste u cilindrima u kojima je udrueno vie stupnjeva kompresije.
Stapovi sa stapajicom koriste se kod dvoradnih strojeva, tako da je radni medij s obje strane
stapa. Sile u poluju su relativno male. Sile se preko stapajice i krine glave prenose na ojnicu i
koljenasto vratilo.
Primjena klipova omoguuje kompaktnu izvedbu stroja, manjih dimenzija nego kod primjene
stapova. Zbog manjih masa u gibanju, klipovi mogu raditi kod veih brzina vrtnje. U elu klipa mogu biti
smjeteni usisni ventili, koji trae veliku protonu povrinu i omoguuju izvedbu vrlo malih tetnih
prostora.
Stupnjeviti klipovi s paketima klipnih prstenova izvode se za maksimalno pet stupnjeva
kompresije objedinjenih u jednom cilindru. Oni mogu biti spojeni bilo na stapajicu, bilo na ojnicu.
Njihovom primjenom tedi se na broju koljenastih mehanizama, meutim iziskuju sloene izvedbe
cilindara, oteanu montau i uzrokuju zbog svojih velikih masa velike inercijalne sile, kao i velike tetne
prostore.

Podjela stupnjeva
Pri podjeli stupnjeva moemo se rukovoditi po nekoliko kriterija:
1
2
3
4

Jednake sile u poluju pri gibanju klipa u jednom ili u suprotnom smjeru. Na taj nain i koljenasti
mehanizam moe biti manji.
Pri istiskivanju jednog stupnja mora slijedei stupanj biti u usisu, kako nebi dolo do nakupljanja
mase i kompresije u meuhladnjacima.
im manje razlike tlaka meu susjednim prostorima, kako bi se izbjegla potreba za brtvljenjem.
Manji promjeri cilindra kod viih stupnjeva, kako bi se zadrao isti hod klipa i kako bi sile u poluju
bile manje, a time i trenje u mehanizmu.

Zahtjevima pod brojem 1 i 2 moe se konstrukcijski udovoljiti kada je stroj izveden s cilindrima u
vie redova i kada je broj cilindara u nasuprotnim redovima jednak. Zahtjevima pod brojevima 3 i 4
moemo udovoljiti kod linijske izvedbe rasporeda cilindara. U praksi se mora nai kompromis, s
prvenstvenim potivanjem zahtjeva u tokama 1 i 2 Jednake sile u poluju mehanizma mogue je ostvariti
tako da se ukljuuju posebni cilindri bez ventila koji su spojeni na tlani vod k-tog stupnja. Prvi nulti
stupanj A0 je tada spojen na usisni vod (vidi sliku 12.d).

3.4.2 Razdioba stupnjeva

Uobiajene izvedbe rasporeda cilindara su V, W i bokser izvedbe. Kompresori s glatkim
klipovima imaju do 8 cilindara i najvie 4 stupnja kompresije, zbog potekoa u brtvljenju i
izjednaavanju sila u mehanizmu. Maksimalna brzina vrtnje od 2000 min-1 uvjetovana je izvedbom
usisnih i tlanih pretlanih ventila.

106

Toplinski strojevi i ureaji

Slika 3.12 Izvedbe kompresora

a) s jednim stupnjem, b) do h) s vie stupnjeva kompresije
Kompresori sa stapovima i stapnim mehanizmom rade sa brzinama vrtnje do 750 min-1. Oni se
koriste za viestepene kompresore s viim brojem stupnjeva zbog prednosti u primjeni stapajice i njenom
dobrom brtvljenju, kao i viim stupnjevima djelovanja (male brzine strujanja).
Zrano hlaenje se koristi samo kod manjih kompresora do stapajnog volumena od 5 l/cilindru.
Za vee stapajne volumene koristi se hlaenje kompresora vodom. Kod veeg broja stupnjeva kompresije,
meuhladnjaci iziskuju mnogo mjesta, tako da se obino smjetaju ispod strojarnice u podrumu ispod
kompresora. Kod L i rasporeda cilindara meuhladnjaci se mogu smjestiti u prostor izmeu redova
cilindara.
Kompresori sa stupnjevitim klipovima se esto oznaavaju prema broju koljena na koljenastom
vratilu.

Kompresori

107

Jednostepeni kompresor
Raspored cilindara kod jednostepenih kompresora, hlaenih zrakom, je obino u V ili W izvedbi,
s klipovima, za kapacitete do 2 m3/min i tlakove do 7 bar. Otru konkurenciju ine im rotacijski i vijani
kompresori. Podruja primjene su u napajanju komprimiranim zrakom u malim pogonima, za graevinske
radove (s dizelmotornim pogonom) i za transport prakastih materijala u silosima i kod vozila.
Kompresori za rashladne ureaje izvode se u W izvedbi (do 5 redova cilindara), s ukupno do 10 cilindara
(2 koljena na koljenastom vratilu), za tlakove do 15 bara (slika 3.12a)
.

Dvostepeni kompresor
Ovdje se radi o izvedbama s glatkim i stupnjevitim klipovima i stapovima, ak i u izvedbama s
krinom glavom, s rasporedom cilindara u V, W, L i bokser, rijetko u linijskoj izvedbi. Koriste se
uglavnom za kompresiju zraka na tlakove do 30 bara.
Kod stupnjevitih klipova, 1. stupanj kompresije moe biti u prstenastom prostoru (slika 3.12c),
tako da su ispunjeni su zahtjevi u tokama 3 i 4. Ukoliko je u tom prostoru smjeten 2. stupanj (slika
3.12b), ispunjeni su zahtjevi u tokama 1 i 2. Ako kod linijskog rasporeda cilindara zamijenimo prostor 1.
stupnja prostorom A0 (slika 3.12e), dobivamo jednake cilindre. Kod velikih strojeva s krinom glavom
(slika 3.12d), 2. stupanj je na donjoj strani stapa, gdje se lako moe izvesti brtvljenje na stapajici.
Stupnjeviti klipovi sastoje se, radi smanjenja mase, iz dvije uske ploe montirane na zajednikoj stapajici.
Prostor izmeu ta dva stapa (prostor A0) slui za uravnoteenje vrnih tlakova.
Kompresori s rasporedom cilindara u V i W izvedbi karakteriziraju se kompaktnom
konstrukcijom. Inercijske sile 1. reda se uravnoteuju protuutezima. Uobiajena je izvedba prikazana na
slici 3.12f, s klipovima razliite veliine, ali jednake mase, zatim izvedba na slici 3.12g s jednakim
stepenastim klipovima i malim silama u mehanizmu i izvedba prema slici 3.12h, koja prikazuje W
izvedbu, kod koje je mogue zadrati jednake klipove samo za odreeni omjer tlakova. Izvedbe prema
slici 3.12f, g i h imaju najvee kapacitete od ~ 2, 3 i 8 m3/min pri brzinama vrtnje od 1500 min-1. Nie
srednje brzine klipa i manji stapaji kod veih protoka omoguuju smjetaj ventila vee povrine.
Serije kod jednostepenih i dvostepenih kompresora pojednostavnjuju proizvodnju i opskrbu
rezervnim dijelovima. Tako su kod kompresora sa rasporedom cilindara u liniji (slika 3.12e) uzajamno
izmjenjivi klipovi i poklopci cilindara, kod V i W izvedbi (slike 3.12f i h) dodatno su izmjenjivi cilindri 2.
stupnja.

Trostepeni kompresor
Trostepeni kompresori (slika 3.13) koriste se za omjere tlakova do 40 ... 200. Jednostavni
stupnjeviti klipovi (slika 3.13a) ne ispunjavaju zahtjev toke 1, u 3. stupnju nisu ispunjeni zahtjevi toke
3, a u 2. stupnju zahtjevi toke 4. Dvoradni klip 1. stupnja (slika 3.13b) umanjuje sile u poluju, a
primjenom krine glave olakano je brtvljenje 2. stupnja. Najpovoljnija je izvedba s rasporedom cilindara
u (slika 3.13c). Ovdje je za zadovoljavanje zahtjeva iz toke 2 potreban pomak koljena za 90.

108

Toplinski strojevi i ureaji

Slika 3.13 Izvedbe kompresora s tri stupnja kompresije

Kompresori s etiri do sedam stupnjeva

Na slici 3.14 prikazani su kompresori s etiri ili vie stupnjeva. Kod velikih protoka aksijalni
kompresori zamjenjuju poetne dvoradne stupnjeve kompresora. Na taj se nain smanjuju mase, poveava
se brzina vrtnje i smanjuju se dimenzije kompresora.
Kod stupnjevitih klipova etverostepenog kompresora (slika 3.14a) s A0 prostorom za
udovoljavanje zahtjeva toke 1, nisu ispunjeni uvjeti samo po toki 2 kod 2. i 3. stupnja, odnosno po toki
3 kod 4. stupnja. Ovakva izvedba zbog toga predstavlja optimum kompromisa. etverostepeni kompresor
sa L izvedbom (slika 3.14b) koristi jednoradne stunjevite klipove u leeim i u stojeim cilindrima.
Pomou puffer prostora A0 ispunjen je zahtjev toke 1, a ostali su stupnjevi tako rasporeeni, da se
brtvljenje obavlja prema najmanjim razlikama tlaka. Zahtjeve po toki 3 ne moe se ispuniti u 3. i 4.
stupnju, dok je zahtjev po toki 2 ispunjen samo kod kuta od 90.
Na slici 3.14c prikazan je esterostepeni kompresor. S dvoradnim 1. i 2. stupnjem, ovaj
kompresor ima dva geometrijski jednaka stupnjevita klipa. Linijski raspored cilindara se, ovisno o mjestu
za montau, moe izvesti sa stojeim ili leeim cilindrima. Oba cilindra se mogu postaviti u bokser
rasporedu cilindara.

Kompresori

109

Slika 3.14 Izvedbe kompresora s etiri stupnja kompresije

3.5 KONSTRUKCIJA I POGONSKE KARAKTERISTIKE

3.5.1 Konstrukcija
Konstrukcijom je utvrena izvedba, broj stupnjeva, dimenzije cilindra, sile u poluju i pogon
kompresora. Za proraun je potrebno poznavati radne karakteristike: kapacitet, stanje usisa, vrstu radnog
medija i potrebnu snaga.

Izvedba
Izvedba kompresora je osim po pogonskim karakteristikama, odreena serijama proizvoaa.
Vrsta radnog medija utjee na izbor materijala i oblikovanje dijelova u kontaktu sa radnim medijem,
posebno brtvi i klipnih prstenova, o emu ovisi i sigurnost rada stroja. Pored uobiajenih izvedbi (slika
3.12) ima vrlo mnogo razliitih specijalnih izvedbi, kao to su npr. hermetski zatvorene izvedbe

110

Toplinski strojevi i ureaji

kompresora za rashladne ureaje. Srednja brzina klipa je cs = 2 ... 8 m/s, pri emu se manje vrijednosti
usvajaju za vee strojeve.
Ako kompresor za dati stupanj kompresije ima z cilindara, promjer cilindra je:

Ak
z

Dk = 2

( 3.80 )

Stapaj moemo odrediti iz usvojene srednje brzine klipa:

s=

cs
2n

( 3.81 )
Izraunati promjer klipa treba zaokruiti prema dimenzijama klipnih prstenova (npr. prema DIN

24910).
Iako su mogue brzine vrtnje i iznad 3000 min-1, zbog trajnosti ventila u praksi se ne prelazi iznad
brzina vrtnje od 2000 min-1.

Dimenzije cilindara
Preporuke se kod izbora dimenzija cilindra mogu dati samo u irokim okvirima, zbog velikog
mnotva izvedbi.
Uz konstantni omjer tlakova na stupnju, u rasponu =3 ... 6 i prema ukupnom omjeru tlakova za
cijeli kompresor moe se odrediti broj stupnjeva kompresije. Doputene vrijednosti prikazane su na slici
3.11b. Tlak po stupnjevima je:

p k = k 1 p1

usisni tlak u k-ti stupanj

( 3.82 )

pi +1 = p1
i

tlak na zadnjem stupnju

Ako je stapajni volumen pri normnom stanju jednak V0, uz zanemarivanje svih proputanja,
volumenski protok, odn. kapacitet na usisu u k-ti stupanj je:

p0 Ta ,k
V&a ,k = V&0
pk T0

( 3.83 )

Za usisnu temperaturu uzima se:

t a ,k = t a ,1 + (10...25) C

( 3.84 )

Uz stupanj dobave D i stupanj zahvaanja Z dobivamo:

V&H ,k =

V&a ,k

D , k Z ,k

( 3.85 )

Kompresori

111

Za jedan stupanj kompresije sa svim pripadnim cilindrima mora biti zadran maseni protok, tako
da je:

V&H ,k = Ak s n = VH ,k n

( 3.86 )

Uz cs = 2 s n dobivamo ukupnu povrinu klipa za dati stupanj kompresije:

Ak =

V&H ,k
sn

2V&H ,k

( 3.87 )

cs

Sile u mehanizmu
Za povrinu klipa Ak uz tlakove radnog medija u cilindru p"k+1 i p'k sile u mehanizmu su p"k+1Ak i
p'kAk tijekom hoda istiskivanja, odnosno hoda usisa. Ovdje moramo uzeti jo i utjecaj atmosferskog tlaka
pa na stapajicu ili na donju stranu klipa. Ukoliko sile za vrijeme hoda klipa u jednom smjeru nisu jednake
silama pri hodu klipa u suprotnu stranu, njihova razlika treba biti im manja. Manje razlike uklanjaju se
podeavanjem razlika tlakova, a vee razlike primjenom mrtvih prostora tzv. puffer prostora

3.5.2 Pogonske karakteristike

Radne karakteristike se prikazuju u razliitim dijagramima, u ovisnosti o jednoj ili vie varijabli.
Osnovne karakteristike predstavljaju kapacitet kompresora volumenski protok, (sveden na
normno stanje), kao i izotermna i efektivna snaga kompresora, sve u funkciji omjera tlaka za cijeli
kompresor. Iz dijagrama se mogu odrediti slijedee veliine:

V& f , a = p V&H

kapacitet kompresora sveden na stanje usisa

( 3.88 )

p
Pis = p1V& f ,a ln 2
p1

izotermna snaga kompresora

( 3.89 )

Pe = Pis + Pg

efektivna snaga za pogon kompresora

( 3.90 )

Pg = PR + PZ + PRT

gubici na snazi

( 3.91 )

gdje je PR gubitak zbog trenja strujanja, PZ je gubitak u cilindru, a PRT su mehaniki gubici.
Kao nezavisna varijabla prema kojoj se vri prikazivanje dijagrama najee se koristi izlazni tlak
p2 ili brzina vrtnje n. Krivulje se odnose na jedan stupanj. Ako se koriste za ukupni kompresor, najvei
utjecaj promjene izlaznog tlaka je na posljednjem stupnju.

112

Toplinski strojevi i ureaji

Slika 3.15 a) Dobava i b) snaga kompresora s dva cilindra u V izvedbi s jednim stupnjem
s promjerom cilindra 100 mm i stapajem 60 mm koji dobavlja pri brzini vrtnje 1500 min-1
pri razliitom tlaku dobave

Utjecaj poveanja tlaka kompresije

Kod poveanja krajnjeg tlaka kompresije i konstantne brzine vrtnje (slika 3.15) vrijedi slijedee:
teorijski protok V&H je konstantan (pri konstantnoj brzini vrtnje n) dok se stvarni protok V&f ,a smanjuje za
gubitke u dobavi:

Kompresori

113

Slika 3.16 a) Dobava i b) snaga kompresora s dva cilindra u V izvedbi s jednim stupnjem
s promjerom cilindra 100 mm i stapajem 60 mm koji dobavlja na tlak od 8 bar
pri promjenljivoj brzini vrtnje

V& = V&H V& f , a

( 3.92 )

Razlog tome je jaki utjecaj poveanja zaostale mase u tetnom prostoru i njene vee ekspanzije, kao i
vee grijanje stroja zbog viih tlakova kompresije.

114

Toplinski strojevi i ureaji

Izotermna snaga Pis (slika 3.15b) raste teorijski po logaritamskoj krivulji (crtkano), dok se u
stvarnosti zbog smanjenja kapaciteta kompresora, ona smanjuje. Efektivna snaga Pe raste, poto gubici:

Pg = PR + PZ + PRT

( 3.93 )

jako rastu izvan podruja minimuma pri poloaju maksimuma za izotermnu snagu Pis. Efektivni stupanj
djelovanja is,e ima maksimum 0.47 pri tlaku 5 bara. Specifina efektivna snaga po jedinici kapaciteta
3
Pe V&f ,a naglo raste s priblino 6 na 10.3 kW/(m min).

Utjecaj poveanja brzine vrtnje

Ako pri konstantnom izlaznom tlaku poveavamo brzinu vrtnje kompresora (slika 3.16) teorijski
kapacitet V&H = VH n e rasti linearno, dok je porast stvarnog kapaciteta manji zbog poveanja gubitaka
strujanja i veeg zagrijavanja radnog medija na stijenkama pri veim brzinama strujanja (vee su
vrijednosti koeficijenta prelaza topline). Time se smanjuje i vrijednost stupnja punjenja p.
Izotermna snaga raste poev od nule, teorijski ona raste linearno (crtkana krivulja), dok u
stvarnosti ona raste neto sporije, zbog sporijeg rasta stvarnog kapaciteta V&f ,a . Promjena efektivne snage
neznatno odstupa od pravca. Izotermni efektivni stupanj djelovanja is,e smanjuje se vrlo sporo.
Specifina snaga Pe V&f ,a raste takoer vrlo sporo. Shodno tome i pogonski moment Md ostaje skoro
konstantan, to je opepoznata karakteristika pogona kompresora (tzv. "kompresorska karakteristika").
Za pribline proraune moe se uzeti da su kapacitet V&f ,a i efektivna snaga Pe proporcionalni
brzini vrtnje, a da je pogonski moment Md konstantan.

Slika 3.16 Utjecaj podjele omjera tlakova po stupnjevima za kompresor s dva stupnja kompresije
(tlak p1 = 1 bar)

Kompresori

115

Utjecaj omjera tlakova

U dvostepenom kompresoru (slika 3.17), to je vei tlak p2, zbog gubitaka strujanja u
meuhladnjaku, to je manji krajnji tlak kompresije p3. Ako smo s p1 oznaili tlak usisa, tada je omjer
tlakova:

1 =

p2
p1

( 3.94 )

2 =

p3
p3
=
p 2 1 p1

( 3.95 )

uk =

p3
= 1 2
p1

( 3.96 )

Kako je p1 otprilike konstantan, uk je linearno proporcionalan krajnjem tlaku kompresije p3. Za

prikazanu izvedbu se uzima 1 =2 = 3, pa je prema tome uk = 9.

Slika 3.18 Polje karakteristika za jedan kompresor s jednim stupnjem kompresije

Dijagrami karakteristika
Dijagrami karakteristika (slika 3.18) prikazuje karakteristike rada kompresora u vrlo irokom
podruju i daju podatke za promjene kapaciteta V&f ,a , efektivnu snagu Pe i efektivni izotermni stupanj
djelovanja is,e pri tlaku kompresije p2 i brzini vrtnje n. Izbor stroja vri se tako da se izabere za najvei
kapacitet koji se trai od kompresora, dok e se svi manji kapaciteti podesiti sustavom regulacije
kompresora.

116

Toplinski strojevi i ureaji

U dijagramu karakteristika (slika 3.18) prikazane su krivulje konstantnog kapaciteta V&f ,a .

Kapacitet raste s brzinom vrtnje i smanjuje se s poveanjem tlaka p2, zbog utjecaja tetnog prostora i
proputanja. Da bi zadrali isti kapacitet kod vieg tlaka potrebno je poveati brzinu vrtnje. Vee
odstupanje krivulja konstantnog kapaciteta od vertikale ukazuje na vei utjecaj gubitaka proputanja na
promjenu kapaciteta.
Krivulje konstantne snage ukazuju da se snaga poveava s poveanjem tlaka i s poveanjem
brzine vrtnje. Ako drimo konstantnu snagu kompresora, poveanjem brzine vrtnje opada krajnji tlak
kompresije. Ako elimo postii vii tlak, uz konstantnu efektivnu snagu, moramo smanjiti brzinu vrtnje.
Ovu tendenciju pokazuje posebno sama izotermna snaga:

p
Pis = p1 p VH n ln 2
p1

( 3.97 )

Iz krivulja jednake izotermne snage Pis = konst slijedi:

p2 = p1 e

Pis
p1 p VH n

( 3.98 )

to otprilike odgovara i promjeni efektivne snage.

Krivulje konstantnog stupnja djelovanja ukazuju na maksimume stupnja djelovanja pri tlaku od 5
do 6 bara. Njihova vrijednost opada s poveanjem brzine vrtnje.
Ako pratimo liniju konstantnog tlaka vidimo da s brzinom vrtnje rastu kapacitet i efektivna snaga,
a da opada stupanj djelovanja. Ako pratimo krivulju konstantne brzine vrtnje vidimo da se kapacitet
smanjuje, a snaga poveava s poveanjem tlaka kompresije.

3.6 UPRAVLJANJE KOMPRESORA (VENTILI)

Upravljaki organi zatvaraju radni prostor pri kompresiji od toke 1 do toke 2 (slika 3.19) i pri
ekspanziji od toke 3 do toke 4. Oni omoguuju spajanje cilindra s usisnim vodom tijekom usisa od
toke 4 do toke 1 i cilindra s tlanim vodom tijekom istiskivanja od toke 2 do toke 3. Toke
upravljanja su prema tome:
1. trenutak otvaranja usisnog ventila UVO (usisni ventil otvara),
2. trenutak zatvaranja usisnog ventila UVZ,
3. trenutak otvaranja tlanog (ispunog) ventila IVO i
4. trenutak zatvaranja tlanog (ispunog) ventila IVZ.

Pretlani ventili
Pretlani ventili su upravljani razlikom tlaka i djeluju samostalno. Oni se samostalno
prilagoavaju tokama procesa i ne iziskuju zasebni mehanizam za njihovo kontrolirano otvaranje ili
zatvaranje. Oni se mogu upotrebljavati do brzina vrtnje od 3000 min-1 i temperatura od 250 C.

Kompresori

117

UVO

GMT

UVZ

DMT

TVO

TVZ

GMT

Slika 3.19 Podizaj ventila i brzina klipa u ovisnosti o kutu koljena i vremenu

Mehaniki upravljani ventili

Koljenasto vratilo preko para zupanika pogoni bregasto vratilo, iji brijegovi preko posebnih
mehanizama otvaraju i zatvaraju ventile. Ovakav se pogon koristi kod jako zaprljanih medija, a ventili se
prave sa sjeditem iz elastomera.

Klizni ploasti (iber) ventili i raspori

Ovakvi ventili se koriste uglavnom kod vakuumskih pumpi. Atmosferski tlak potiskuje ploasti
iber na svoje leite, a s koljenastog vratila uzimamo pogon za otvaranje i zatvaranje ibera.

3.6.1 Izvedbe i nain djelovanja

Izvedba
Kod ventila (slika 3.20) razlikujemo fiksno sjedite ventila 1, pomine ploice ventila 2 i brtve.
Opruge 3 pomau vraanje ploice ventila na njezino sjedite. Pomou prigune ploice 4 priguuje se
udarac pri otvaranju, a pomou graninika 5 ograniava se maksimalni hod ventila. Spajanje svih djelova
u paket vri se pomou vijka 6 s maticom 7 i osiguraem. Zatik 9 sprijeava okretanje dijelova 2, 3 i 4
tijekom rada. Presjeci tvore prstenaste kanale kroz koje prestrujava radni medij.

Nain rada
Ploica ventila 2 otvara se kada je tlak na sjeditu 1 vii od tlaka iza ploice. Kod usisnog ventila
sjedite lei u kuitu (slika 3.20a), a kod tlanog ventila (slika 3.20b) u radnom prostoru. Kod otvaranja
ventila (slika 3.19) potrebno je najprije ubrzati ploicu ventila, za to je potrebna neto vea razlika tlaka.
Ploica ventila pri udarcu u graninik i zavibrira, a dio vibracija induciran je i samim strujanjem radnog

118

Toplinski strojevi i ureaji

medija oko ploice. Za ublaavanje i priguenje tih vibracija koristi se priguna ploica 4. Protoni
presjek ventila odabire se prema maksimalnim doputenim brzinama strujanja za pojedine medije.

Slika 3.20 Samostalni ventil

a) tlani, b) usisni

Posebne izvedbe
Ventili se izvode u raznim izvedbama. Oni se konstruiraju za uvaavanje odreenih kriterija, kao
to su:
im vea protona povrina,
im manja masa pokretnih dijelova,
im manja udarna optereenja,
im manje trenje i
im manji tetni prostori.
Kod koncentrinih ventila (slika 3.21a) izvode se tako da kanali ventila lee koncentrino prema
osi cilindra, obino je u sredini usisni ventil 1, a po opsegu tlani ventil 2, kako bi se im bolje odvodila
toplina. Ovakva izvedba ventila vrlo dobro koristi raspoloivi presjek cilindra. Tako izvedeni ventili

Kompresori

119

imaju relativno velike zazore i tvore vrlo male tetne prostore. Njihovo brtvljenje i demontaa su oteani.
Koriste se kod manjih kompresora s veim brzinama vrtnje.
Ventili s elastinim trakama (slika 3.21b) imaju ravne paralelne kanale i sastoje se iz sjedita 1 s
limom za privrenje 2, ventilskih ploica 3 s oprugama 4, graninika hoda 5 i draa 6. Ploice ventila 3
deformiraju se kao lisnate opruge i praktiki rade bez trenja. umovi i udarci priguuju se zranim
jastukom koji se formira izmeu dijelova 3 i 4 tijekom otvaranja ventila. Ovi ventili tvore male tetne
prostore i koriste se kod suhih (bezuljnih) kompresora i kod vakuumskih pumpi.
Spiralni ventil (slika 3.21c) ima spoj 2 izmeu unutarnjeg prstena 3, koji je privren na
graninik hoda 1, i ostatka prstena 4, ija je brtvena povrina fino bruena i koji se slobodno giba, ovisno
o razlici tlaka. Tako dobivamo gibanje bez trenja, pa su ovi ventili pogodni za suhe kompresore.
Etani ventili (slike 3.21d i e) objedinjuju usisne 1 i tlane ventile 2 za bolju primjenu
raspoloivog presjeka cilindra. Etani ventili imaju dvije grupe s vie kanala. Veliki protoni presjeci
ventila kod ove izvedbe popraeni su i veim tetnim prostorom. Ovakva izvedba oteava pristup
organima za regulaciju rada kompresora.

Slika 3.21 Izvedbe ventila

a) koncentrini ventil, b) ventil s elastinim trakama, c) spiralni ventil, d-e) etani ventili

Kompresori

121

Slika 3.23 Podaci za proraun ventila

a) doputena brzina strujanja za razliite plinove, b) najvei hod ventila, c) ivotni vijek ventila

AS ,k =

v S ,1 1 AS ,1
v S ,k k

( 3.102 )

Ako usvojimo da je pad tlaka na svim ventilima kod viestepenog kompresora jednak i da je
koeficijent = konst, tada je:

k v S2, k = 1 v S2,1

( 3.103 )

122

Toplinski strojevi i ureaji

AS , k = AS ,1

1
k

( 3.104 )

Ako smo pretpostavili kapacitet kompresora kao:

V&H = c s AK

( 3.105 )

gdje je cs srednja stapna brzina, maseni protok kompresora je:

m& f = p ,1V&H 1 = p ,1 1 c s AK = p ,k k c s AK

( 3.106 )

Uz konstantni stupanj dobave p = konst dobivamo:

AK ,k = AK ,1

1
k

( 3.107 )

iz ega vidimo da se i povrine klipa smanjuju kod viih stupnjeva kompresije i to bre nego protone
povrine ventila. Vii stupnjevi kompresije prema tome iziskuju relativno vee protone povrine ventila,
tako da kod viih stupnjeva esto treba primjenjivati posebne konstrukcije ventila.

3.6.3 Ugradnja ventila

Razliite izvedbe ventila nude iroke mogunosti ugradnje. Izbor ventila utjee na nain hlaenja,
izvedbu klipa i na konstrukciju cilindra i cilindarske glave. Kod manjih kompresora ventili se ugrauju u
cilindarsku glavu. Kod veih strojeva s krinom glavom ventili se ugrauju i u stijenku cilindra, posebno
kod viih stupnjeva kompresije. Kompresori kod rashladnih strojeva sadre esto veoma interesantne
konstrukcije ventila i njihova smjetaja.

Ugradnja u cilindarsku glavu

Pojedinani ventili se mogu ugraditi paralelno, vertikalno ili koso obzirom na uzdunu os cilindra
(slika 3.24a i b). Usisni 1 i tlani ventil 2 lee u svojim gnijezdima 3 i 4. Ventili su pritisnuti na svoja
leita pomou vijka 5 i zvona 7. Poklopac 6 je brtvljen mekom brtvom 8 i vijcima je privren za
cilindarsku glavu. Vijak 5 ima posebno izvedeno brtvljenje. Ovakva izvedba omoguuje skidanje ventila
bez potrebe da se skidaju dijelovi cjevovoda ili da se skine cilindarska glava.
Koncentrini ventili (slika 3.24c) su postavljeni koncentrino osi cilindra. Usisni 1 i tlani 2 dio
ventila pritisnuti su na svoje leite 4 vijcima 3. Tlani dio se prema usisnom dijelu brtvi bakrenim
prstenovima 5. Da bi se skinuo ventil potrebno je skinuti cilindarsku glavu.
Kompresor rashladnog ureaja (slika 3.24d) ima usisni ventil s 20 privodnih otvora 3 u prirubnici
4 cilindarske kouljice. U prirubnici se nalazi i 4 klipova 5 za dranje usisnog ventila otvorenim radi
potreba regulacije. Sjedite 6 tlanog ventila 2, koje je istovremeno graninik hoda za usisni ventil 1, ima
otvore 7 za odvod ulja i pritisnuto je oprugom 8 na prirubnicu 4. Na taj se nain prilikom istjecanja
ukapljenog rashladnog medija podie cijeli ventil i znatno poveava protoni presjek, ime se
sprijeavaju tea oteenja stroja.

Kompresori

123

Slika 2.24 Ugradnja ventila u cilindarsku glavu

a) ventili usporedo, b) ventili nasuprot jedan drogome, c) koncentrini ventil, d) ventil po obodu

Slika 3.25 Smjetaj ventila u cilindarsku kouljicu

Smjetaj ventila u cilindarsku kouljicu

Smjetaj ventila u cilindarsku kouljicu (slika 3.25) koristi se kod dvoradnih strojeva, gdje je vei
dio cilindarske glave zauzet brtvom stapajice. Osi ventila mogu biti paralelne ili okomite na os cilindra.

124

Toplinski strojevi i ureaji

3.7 REGULACIJA KOMPRESORA

Kod kompresora se najee regulira tlak komresije, rijetko tlak usisa ili kapacitet kompresora.
Za jedan sustav regulacije tlaka (slika 3.26) vrijedi:

Slika 3.26 Regulacija tlaka kompresora

a) dijagram toka signala, b) rad pri naglom skoku i postupnoj promjeni

Proces
Proces koji se eli regulirati sadri kompresor sa pogonskim motorom, cjevovode, spremnike i
sistem hlaenja. Ulazne veliine regulacije su eljene vrijednosti i signali poremeaja i izlazne regulirane
veliine. Proces tei da sistem dovede u ravnoteu, tj. da izlazne veliine odgovaraju eljenim
vrijednostima i ponaa se tako da s vremenskom konstantom T1 tei k ravnotei. Vremenska konstanta
ovisi o volumenima spremnika i cjevovoda i raste s njihovim poveanjem.
Zadana veliina je protok kompresora Y V&f , odnosno signal postavnom ureaju regulacije
kompresora. Na nju utjee izvrni postavni organ (otvorenost pojedinih ventila u mrei, napon na
pogonskom elektromotoru, dovod goriva motoru s unutarnjim izgaranjem).
Poremeaj je trenutno traeni kapacitet kompresora Z V&e koji ovisi o potronji u mrei i ne
ovisi o regulacijskom krugu. pored traenog kapaciteta to mogu biti promjene tlaka na usisu, promjena
brzine vrtnje pogonskog motora, hlaenje itd.

Regulator
Ulazne veliine u regulator su regulacijska veliina X p x i eljena veliina p2, odnosno W
(traeni tlak u mrei). Izlazna veliina regulatora je signal za postavni organ Y V&f . Ovi regulatori rade
uglavnom kao regulatori u dvije toke, meutim mogu raditi i kao P ili PI regulatori.
Regulacijska veliina je traeni konstantni tlak px. U praksi nije potrebno precizno odravanje
konstantnog tlaka od strane sustava. Mjerni ureaji su preteito mehaniki i sastoje se iz klipa i opruge.

Kompresori

125

Njihovo podeenje se ne moe mijenjati kontinuirano tijekom rada kompresora, ve se namjetaju na

jednu vrijednost kada kompresor miruje.
Pomonu energiju za pogon postavnih organa obino uzimamo od komprimiranog medija. Tlak
radnog medija je oko 6...8 bara, dok je propis za tlak za pneumatsku signalizaciju normiran na 1.2 ... 2
bara. Pneumatsku energiju koristimo uglavnom za pogon postavnih organa veih ventila.

Slika 3.27 Regulacija tlaka u dvije toke

a) dijagram sustava, b) dijagram promjene tlaka u vremenu, c) dijagram uestalosti ukljuivanja u
ovisnosti o potronji

3.7.1 Regulacija u dvije toke

Regulacija u dvije toke ima iroku primjenu kod kompresora. Izvedba takvih regulatora je
robustna i sigurna u pogonu. Postavni organ kod manjih kompresora iskljuuje i ukljuuje elektromotor,
ili kod veih kompresora dri usisni ventil otvoren. Tamo gdje to nije mogue zbog izvedbe ventila
(etani ventil ili kod vijanih i krilnih kompresora), vri se priguenje ili zatvaranje usisnog voda.
Regulator 1 (slika 3.27a) ukljuuje, kada je tlak px u spremniku 2 dostigao tlak ukljuivanja puk,
pogon kompresora 3 preko postavnog organa 4 i kod dostizanja tlaka iskljuivanja pisk iskljuuje pogon.
Tijekom ukljuenosti pogona Tuk (slika 3.27b) tlak px raste od puk na pisk, a za to vrijeme kompresor radi s
kapacitetom V&f ,a . Za vrijeme dok je kompresor iskljuen Tisk svo napajanje se vri iz akumulacije u
spremniku, tako da tlak u spremniku pada s pisk na puk. Tijekom cijele periode T = Tuk + Tisk u izlazni
cjevovod otjee volumenski protok V&e .

Tuk

Ukoliko je otjecanje V&e = 0 , tada je Tuk = 0, pa je prema tome Tisk . Pri V&e = V&f je Tisk = 0, a
. Ova dva sluaja predstavljaju krajnje granice regulacije.

Frekvencija ukljuivanja ovisi o volumenima spremnika i mree cjevovoda. Tijekom ukljuenosti

kompresora u spremnik dotjee volumen:

V = (V& f V&e )Tuk

( 3.108 )

126

Toplinski strojevi i ureaji

a tijekom iskljuenosti kompresora iz spremnika istjee volumen:

V = V&e Tisk

( 3.109 )

Kako obje promjene volumena V moraju biti jednake, tada uz omjer moemo pisati:

V&e
V& f

( 3.110 )

V = (1 )V& f Tuk

( 3.111 )

V = V& f Tisk

( 3.112 )

V = (1 )V& f Tuk = V& f Tisk

( 3.113 )

V& f

Tuk

(1 )V& f

( 3.114 )

Tisk
Sada moemo dobiti izraze za vremena i frekvenciju ukljuivanja i iskljuivanja:

Tisk = Tuk

T = Tuk + Tisk = Tuk + Tuk

f =

( 3.115 )

Tuk

Tisk
1

1 1
=
=
T Tuk
Tisk

( 3.116 )

( 3.117 )

Iz jednadbi (3.36 i 3.39) dobivamo:

Tuk =

V
V& f (1 )

f = (1 )

V& f
V

( 3.118 )

( 3.119 )

Funkcija y = x(1 x ) = x x 2 ima svoj maksimum pri:

y = 1 2x = 0
za vrijednost x = 1/2. Maksimalna vrijednost je tada:

( 3.120 )

Kompresori

127

y max = y(0.5) = 0.5 0.25 = 0.25 =

1
4

Maksimalna frekvencija ukljuivanja se postie za =

f max = f ( = 0.5) =

V& f

4V

( 3.121 )

V&e 1
= :
V& f 2
( 3.122 )

pa dobivamo:

f = 4 (1 ) f max

( 3.123 )

Ukoliko se p1 i T1,a odnose na stanje usisa, a VB i TB na stanje u spremniku, tada je prema

jednadbi stanja promjena mase u spremniku:

m =

V B p V p1
=
= V 1
RTB
RTa ,1

( 3.124 )

Iz jednadbe (3.40) vidljivo je da maksimalna frekvencija ukljuivanja kompresora ovisi o

volumenu spremnika. Potrebni volumen spremnika moemo izraunati za zadanu doputenu frekvenciju
ukljuivanja:

VB =

1 V& f ,a p1 TB
4 f max pTa ,1

( 3.125 )

Ovdje se veinom uzima TB Ta,1. Opravdane veliine spremnika komprimiranog zraka rade s
razlikama tlaka izmeu dviju toaka ukljuenja i iskljuenja oko p = 0.5 ... 2 bar i s frekvencijama
ukljuivanja f = 30 ... 60 h-1.
Karakteristike regulacije prikazane su na slici 3.27b i c. Ako sa Guk i Gisk oznaimo srednje
vrijednosti neke veliine za vrijeme ukljuenosti Tuk ili iskljuenosti Tisk, tada je srednja vrijednost
tijekom periode:

Gsr =

Guk Tuk + Gisk Tisk

Tuk + Tisk

( 3.126 )

Veliina G se moe odnositi na volumenske protoke V&e i V&f , na zakretni moment Md, na
efektivnu snagu Pe i snagu pogonskog motora PA. Kako je pri iskljuenju kompresora V& = 0 , tada vrijedi
ravnotea:

V&e (Tuk + Tisk ) = V& f Tuk

( 3.127 )

Ako razlike toaka ukljuenja i iskljuenja nisu prevelike, veliine Guk i Gisk se neznatno
mijenjaju. Kada je kompresor iskljuen, tada je tijekom vremena Tisk kompresor iskljuen pa je:

128

Toplinski strojevi i ureaji

Md = Pe = PA = 0
pa prema tome ne dolazi do gubitaka praznog hoda.

Regulator
Regulator pored toga to slui za ukljuivanje ili iskljuivanje volumenskog protoka (bilo
ukopavanjem kompresora ili otvaranjem ventila), slui i za rastereenje tlaka kompresora prilikom
upuivanja kompresora, kada u spremniku vlada nazivni tlak. Na taj se nain smanjuje potezni moment
motora za pogon kompresora, tako da se moe ugraditi i manji pogonski motor.
Presostat vri ukljuivanje, pri dostizanju tlaka puk, i iskljuivanje, pri tlaku pisk, pogonskog
elektromotora i u sebi objedinjuje regulator i izvrni organ. Kako pri dostizanju tlaku puk kompresor
miruje, on se tijekom upuivanja mora dovesti rastereen do tlaka puk.
Regulator s oprugom ili utegom ima klip s dvije razliite radne povrine, koji je optereen
oprugom ili utegom. Razlika radnih povrina odreuje razliku tlaka, a prednapon opruge ili uteg odreuju
veliinu srednjeg tlaka. Kod ukljuivanja klip spaja dovod radnog medija na pogon izvrnog organa, tako
da je cjevovod tijekom rada kompresora otvoren, a pri prekidu rada, tlani vod se zatvara, kako se radni
medij nebi vraao preko kompresora.

Slika 3.28 Regulator tlaka s oprugom

Izvedeni regulator sa oprugom

Na slici 3.28 prikazan je regulator s oprugom. Kliza 1 lei sa svojom eonom povrinom A na
sjeditu 2 i pritisnut je oprugom 3 On se pomie kada je tlak u spremniku narastao na px = pisk. Kada se
odmaknuo, tlak sada djeluje na veu povrinu A + A, pa je izvrni organ SG spojen s tlanim

Kompresori

129

spremnikom preko veze FB. Kada je sila tlaka na veu povrinu manja od sile u opruzi, tj. kada je tlak pao
na vrijednost px = puk, klip e krenuti naprijed i prekinuti dovod radnog medija izvrnom organu tako to
ponovno sjedne na svoje sjedite 4, a izvrni organ doe u vezu s atmosferskim tlakom pa. Kompresor
poinje s radom, tlak px raste i cijeli se proces ponavlja.
Prema slici 3.28, uz c kao krutost opruge 3 i hod klizaa h = fuk - fisk, razlika u duini opruge je:

pisk A p a ( A + A) + c f isk

uvjet otvaranja

( 3.128 )

puk ( A + A) p a ( A + A) + c f uk

uvjet zatvaranja

( 3.129 )

f + h
f
f isk
A f isk
A
p = p isk p uk = p a 1 +
p a c uk = p a
+ c
isk

+c
A + A
A
A + A
A
A

( 3.130 )

dobivamo sreivanjem:

p =

c f isk
ch
A
pa +

A + A A + A
A

( 3.131 )

Podeavanje se vri tako da se tlak puk namjeta pritezanjem opruge 3 pomou vijka 5. Razlika
tlaka p se prema jednadbi 3.44 poveava smanjenjem hoda klizaa do odbojnika, tako da se skidaju
umetci 6.
Za rastereenje pri startanju slui vreteno 7 s maticom 8, tako da se vreteno povue, kako bi
dobili spoj izmeu SG i FB i kako nebi dolo do otvaranja ventila cjevovoda, dok kompresor nije postigao
nazivnu brzinu vrtnje.

Izvrni organi
Kod regulacije u dvije toke (slika 3.29) imamo samo dva poloaja: punu ili nikakvu dobavu.
Izvrni organ pomou cilindra sa klipom 2 i oprugom 3 djeluje na ureaj za uklop. Ako je cilindar 1 preko
regulatora RG spojen na spremnik FB, tlak preko izvrnog organa prekida dobavu, a ako je spojen s
atmosferom, opruga vraa izvrni organ u poloaj mirovanja i dobava se ponovno uspostavlja. Izvedbe
izvrnih organa su razliite.
Na slici 3.29a prikazan je izvrni organ koji dri otvoren usisni ventil za vrijeme dok je dobava
iskljuena. Tlak radnog medija koji djeluje na klip mora savladati slijedee sile: silu u opruzi, silu trenja,
silu zastojnog tlaka i tlaka na stranjoj strani ventila. Zastojni tlak na ploici ventila zbog strujanja medija
odgovara otprilike srednjem indiciranom tlaku praznog hoda.
Na slici 3.29c prikazan je izvrni organ koji djeluje na zatvaranje usisnog voda. Veliki klip tog
izvrnog organa mora sigurno brtviti na sjeditu. Kako pri usisu nastaje vei podtlak u cilindru, nastaje
velika razlika tlaka, tako da dolazi do veeg prikupljanja ulja, to nadalje jo vie oneiuje radni medij.
Kod kompresora s klipnim mehanizmom ovakav se izvrni organ koristi u kombinaciji s etanim
ventilom. Klipovi kompresora s takvom regulacijom imaju dodatne prstene strugae ulja.

130

Toplinski strojevi i ureaji

Slika 3.29 Izvrni organi regulacije

a) djelovanje na otvaranje usisnog ventila, b) p-V dijagram za rad s otvorenim usisnim ventilom,
c) djelovanje na zatvaranje usisnog ventila, e) p-V dijagram za rad sa zatvorenim usisnim ventilom

3.7.2 Kontinuirana regulacija

Kontinuirana regulacija se koristi kod kompresora s kapacitetom veim od 10m3/min. Regulatori
koji se koriste imaju obino karakteristike P i PI regulatora. Kao pogonski medij za izvrne organe koristi
se radni medij pod tlakom. Izvrni organi su obino ukomponirani u konstrukciju samog kompresora i
njegovih dijelova.

Princip primjene zastojnog tlaka

Ukoliko izvrni organ dri otvoren usisni ventil, pri istrujavanju radnog medija nastaje zastojni
tlak ps (slika 3.30b) koji ima svoj maksimum pri otprilike 50% podizaja. Usisni ventil s takvim
podeavanjem (slika 3.30a) je izveden tako da upravljaki tlak ps djeluje u cilindru 1 na klip 2. Na klip je
privren hvata 3 koji zahvaa ploice usisnog ventila 4. Pomou vijka 5 i opruge 6 vri se podeavanje
ventila na zastojni tlak. Pokretni dijelovi se izvode to je mogue laki, kako bi se utjecaj inercijalnih sila
dijelova sveo na minimum.
Nain rada prikazan je na slici 3.30b. Ventil zatvara kada je sila tlaka podeavanja vea od sile
zastojnog tlaka. Poveanjem tlaka podeavanja smanjuje se kapacitet kompresora (toke a i b). Zbog
inercijalnih sila i sila trenja reakcija kasni, tako da se postie maksimalno 40% najvieg masenog protoka.

Kompresori

131

Ako se krivulje kompresije i zastojnog tlaka sijeku iza njihovog maksimuma (toka b), kapacitet
kompresora se moe i dalje smanjivati.
Ovakva regulacija koristi se kod visokotlanih kompresora, gdje usisni tlakovi u posljednji
stupanj kompresije iznose do 300 bara.

Slika 3.30 Kontinuirana regulacija primjenom zastojnog tlaka

Regulacija promjenom tetnog volumena

Ako tetni volumen Vc poveamo tako da mu dodatno spojimo volumen Vc, krivulje kompresije
i ekspanzije e, od trenutka pripajanja dodatnog volumena pri tlaku pz, tei mnogo poloenije. Na taj
nain poveati e se i gubitak na volumenu VRu,a za usis, tako da e se kapacitet kompresora smanjiti
(toke a i b na slici 3.31b).
Podruje podeavanja je:

Va ,h = V D , max V D , m = V Ru ,max V Ru ,min

( 3.132 )

Prema jednadbi (3.9) imamo:

Vc =

Va , h

1 n 1

= Va , h

( 3.133 )

Kvocijent koji je funkcija omjera tlakova na stupnju smanjuje se s poveanjem omjera

tlakova , gdje se kao opravdane uzimaju sve vrijednosti za > 2.
Ventil za podeavanje (slika 3.31a) sastoji se iz cilindra 1 sa klipom 2 koji je optereen oprugom
3, tako da djeluje preko hvataa 4 na ploice ventila 5. Silu u opruzi reguliramo runim kolom 6 putem
vretena 7. Ventil spaja kompresijski prostor kompresora sa tetnim prostorom Vc kada je sila tlaka u
cilindru na ploice usisnog ventila manja od sile tlaka pz, kojega odreujemo oprugom, i sile tlaka py na
klip. Promjenom tlaka py moemo pneumatski upravljati sa regulacijom dobave kompresora. to je vei

132

Toplinski strojevi i ureaji

tlak py, to se ranije otvara ventil i dobava kompresora se smanjuje. Isto se to dogaa i kada runo
priteemo oprugu 3.

Slika 3.21 Kontinuirana regulacija tlaka ukljuivanjem tetnoga prostora

Regulacija promjenom brzine vrtnje

Regulacija dobave kompresora moe se izvriti i regulacijom brzine vrtnje. Na taj nain se
donekle pokriva razliiti pad tlaka pri razliitim oduzimanjima i koji emo pokriti poveanjem brzine
vrtnje. Ukoliko pogonski stroj, pomou kojega pokreemo kompresor, ima regulaciju brzine vrtnje, tada
se regulacija kompresora moe spojiti s regulacijom brzine vrtnje.
Ukoliko je pogonski stroj motor s unutarnjim izgaranjem, neugodne strane takvog pogona su u
relativno visokoj brzini vrtnje praznog hoda i neophodnom zaletu motora do te brzine vrtnje pri
upuivanju. Zbog toga su za regulaciju tlaka pri vrlo malim dobavama potrebne posebne mjere, npr.
regulacija u dvije toke. Ukoliko motor nema regulaciju brzine vrtnje potrebno je ogranienje maksimalne
brzine vrtnje.

Kompresori

133

Kod dizelskog motora, regulator tlaka 1 pomie ruicu goriva na pumpi za ubrizgavanje goriva 2
ili pomie referentnu toku regulatora brzine vrtnje 3. U ovoj posljednjoj varijanti (slika 3.32) pri
smanjenju potronje radnog medija V&e raste tlak px, tako da regulator smanjuje brzinu vrtnje n, a time i
dovod goriva.

Motor

Kompresor

Regulator
brzine vrtnje

Regulator tlaka

Slika 3.32 Regulacija kompresora promjenom brzine vrtnje pogonskog stroja

Kod Ottovog motora regulator tlaka djeluje izravno na leptir rasplinjaa. Ovi motori moraju biti
opremljeni ogranienjem maksimalne doputene brzine vrtnje.
Ako se kao pogonski stroj koristi elektromotor, najekonominije je da se koristi asinhroni
elektromotor, ija je brzina vrtnje gotovo konstantna (vrlo malo klizanje).
Izmjenini elektromotori s otpornicima omoguuju promjenu brzine vrtnje u rasponu do 30%
nazivne brzine vrtnje. Pored toga, tiristorskim upravljanjem moe se brzina vrtnje mijenjati u mnogo
irim granicama. Tiristorska regulacija moe se primjeniti i kod istosmjernih elektromotora. Donju brzinu
vrtnje kod tiristorske regulacije ograniava hlaenje stroja, tako da se umjesto vlastitog sustava hlaenja
(ventilator na osovini elektromotora) zamjenjuje sa posebnim sustavom hlaenja poseban elektromotor
za pogon ventilatora za hlaenje .

3.8 IZVEDENI KOMPRESORI

Ovdje e biti opisane samo osnovne izvedbe kompresora, kakve se najee susreu u praksi.

Jednostepeni kompresor u V izvdebi

Na slici 3.33 prikazan je jednostepeni kompresor u V izvedbi. Njegov kapacitet je 49 m3/h zraka,
tlak zraka je 9 bara. Potrebna snaga za pogon je 6.3 kW pri 1450 min-1 (pogon asinhronim
elektromotorom).
Pogonski mehanizam kompresora se sastoji iz klipova 1 sa ojnicama 2, koji su uzajamno spojeni
osovinicom klipa 3. Na koljeno koljenastog vratila 4 vezane su jedna pored druge ojnice 2 nasuprotnih
cilindara. Na ramenima koljena 6 su privreni protuutezi 7, koji pri kutu meu cilindrima od 90
potpuno uravnoteuju centrifugalne sile rotirajuih masa i inercijalne sile translacijskih masa 1 reda. Na
desnom kraju koljenastog vratila je zamanjak 9 na kojega je spojena elastina spojka pomou vijaka 9.
Kuite 10 je izvedeno u tunelskoj izvedbi i na svojim krajevima ima leajne titove 11 i 12, s leajevima

134

Toplinski strojevi i ureaji

za koljenasto vratilo 4. Leajni titovi se mogu skinuti s kuita. Na kuite je vijcima privren cilindar
13. Boni poklopac 14 omoguuje skidanje ojnica 2, koje se zajedno s klipom izvlae kroz cilindar kada
je skinuta cilindarska glava 15. Preko odzranog ventila 16 izjednaava se tlak u kuitu s tlakom okoline.

Slika 3.33 Izvedba maloga kompresora s jednim stupnjem kompresije

Zrak se usisava klipom 1 kroz usisni filter 17 i usisnih ventila 18 u cilindar 13. Nakon kompresije
on se tlai preko ispunog ventila 19 u hladnjak 20. Iza hladnjaka zrak prolazi kroz odvaja vlage i ulja 21
sa sigurnosnim ventilom 22 prema prikljuku potroaa 23. Usisni i ispuni ventil 18 i 19 smjeteni su u
cilindarskoj glavi 15. Regulator tlaka 24 s regulacijom u dvije toke djeluje preko izvrnih organa 25 na
usisne ventile, regulirajui tako tlak pri razliitim potronjama zraka.
Zamanjak 8 je sa svojim paocima izveden kao ventilator, tako da su paoci ujedno krila 26
ventilatora. Rashladni zrak hladi cijevi hladnjaka 20 savijene u obliku spirale i nakon toga hladi rebra 27
cilindra 13 i cilindarske glave 15. Za podmazivanje slui klipna pumpa 28, koja sie ulje iz uljne kade 29 i
tlai ga u tlani vod 30. Ulje se dalje razvodi na leajeve koljenastog vratila i na ojnice 2. Klip 1 i njegova
osovinica podmazani su uljem koje prska sa leajeva ojnice, i koje se ponovno slijeva u uljnu kadu 29.
Pomou kontrolnog tapa 31 i pokazivaa nivoa 32 vri se provjera razine ulja u kompresoru.

Dvostepeni kompresor u L izvedbi

Na slici 3.34 prikazan je dvostepeni kompresor u L izvedbi. On ima dva dvoradna stupnja s
promjerima cilindra 290 i 470 mm, te stapaj od 260 mm. Pri efektivnoj snazi od 200 kW i brzini vrtnje od
500 min-1, kapacitet kompresora je 32 m3/min pri tlaku od 10 bara. Kompresor je hlaen vodom i ima
stapni mehanizam s krinom glavom. Zrak se najprije usisava u prvi stupanj 1 kroz usisne ventile 2 i
preko ispunih ventila 3 istiskuje se kroz meuhladnjak 4. Odatle se zrak usisava u 2. stupanj 5 preko
usisnih ventila 6 i preko ispunih ventila 7 odvodi se na hlaenje, odvlaivanje i prema potroau.

Kompresori

135

Slika 3.34 Izvedba dvoradnog kompresora s dva stupnja kompresije i rasporedom cilindara u L izvedbi

Trostepeni kompresor
Na slici 3.35 prikazan je trostepeni kompresor zraka. Njegov kapacitet je 1.25 m3/min pri tlaku od
70 bara za potrebe pneumatski upravljanih visokonaponskih prekidaa u elektrotehnici. Zrak se usisava
preko usisnog filtera 1 u prvi stupanj I kompresora, nakon ega se hladi u meuhladnjaku K1, dalje se
komprimira u drugom stupnju II i hladi u meuhladnjaku K2. Nakon kompresije u treem stupnju III zrak
se kroz hladnjak K3 tlai prema potroaima. Trei stupanj kompresora III ima voeni klip 2, koji ujedno
zatvara pufer prostor A0 za potrebe izjednaenja sila. Ventili su izvedeni s trakama (slika 3.21b). Iza 1.
stupnja kompresije smjeten je sigurnosni ventil 3.
Zrak za hlaenje priprema se u zamanjaku (ventilatoru) 2 i on hladi orebrene cijevi hladnjaka i
rebra cilindara. Kao hladnjaci zraka slue orebrene spojne cijevi meu razliitim stupnjevima kompresije.
Cijevi su dovedene blie ventilatoru radi boljeg hlaenja.

136

Toplinski strojevi i ureaji

Tri ojnice 5 spojene su na zajedniko koljeno 6, jedna pored druge. Koljenasto vratilo 7 je
izvedeno sa jednim eonim koljenom 6. Na ramenu koljena izveden je protuuteg 8. Prema zamanjaku 2
postavljen je kugluni leaj 9. Podmazivanje kompresora se vri pomou trnova 10 na ojnicama 2.
Regulacija tlaka se vri kao regulacija u dvije toke. Na treem stupnju kompresije postavljen je
nepovratni ventil 11, koji je spojen s centrifugalnim regulatorom 12 sa kuglama, ije se karakteristike
mijenjaju putem opruge 13.

Slika 3.35 Izvedba kompresora s tri stupnja kompresije

3.9 POSEBNE IZVEDBE KLIPNIH KOMPRESORA

3.9.1 Rotacijski krilni kompresor
Radni prostor kod rotacijskog krilnog kompresora mijenja se po obodu rotora periodiki s
okretanjem rotora. Volumen radnog prostora mijenja se od maksimalnog do minimalnog i obratno, to
odgovara radu klipnog kompresora. Rotacijski krilni kompresori se koriste za kompresiju zraka i plinova.
Njihove dimenzije su male, masa je takoer mala, a inercijskih sila nema. Ovi kompresori nemaju ventila.
Jednostepeni kompresori koriste se za omjere tlakova od = 2 ... 5, a dvostepeni do = 6.
Zrano hlaenje kompresora koristi se do kapaciteta od 150 m3/h, a vodeno hlaenje za kompresore do
kapaciteta od 300 m3/h. Uobiajena brzina vrtnje je 1000 do 1500 min-1. Ukoliko rade kao vakuumske
pumpe, ovi kompresori u dvostepenoj izvedbi mogu postii vakuum od 98%. Ubrizgavanje tekuine u
usisnu struju radnog medija omoguuje kapacitete do 3800 m3/h pri tlakovima do 9 bara kod
jednostepenih i do 1000 m3/h pri tlakovima do 16 bara u dvostepenoj izvedbi. Ni u kom sluaju
temperatura radnog medija ne smije prijei temperaturu isparavanja ubrizgane tekuine. Obino se koristi
ubrizgavanje ulja za podmazivanje.
U kuitu 1 slika 3.36 smjeten je s ekscentricitetom e rotor 2, sa lijebovima u kojima su
smjetena krilca 3, koja centrifugalna sila potiskuje na van. U srpastom prostoru, izmeu rotora i kuita,

Kompresori

137

krilca ograniavaju prostore, iji presjek nalikuje trapezu. Radni medij se usisava iz usisnog otvora 4 i
tlai u izlazni otvor 5. Poetak i kraj usisa odreuje poloaj rubova d i a, a ispuh rubovi b i c.

Slika 3.36 Krilni rotacijski kompresor

elija koja je zatvorena krilcima, rotorom i kuitem poveava svoj volumen od toke A do toke
B i ponovno smanjuje od toke B do toke A. Zaostali radni medij u eliji u toki A ekspandira kako se
elija vrtnjom rotora premjeta prema toki B. Otkrivanjem usisnog ruba d poinje usis u eliju. Kada je
elija dola do toke B, tj. kada joj je volumen najvei, elija prelazi preko ruba a, kojim se zatvara usis.
Usisani radni medij se komprimira u eliji i tek otkrivanjem ruba b dolazi do istiskivanja komprimiranog
medija. Ako smo s D oznaili promjer statora, a s d promjer rotora, s L duinu rotora, sa z broj krilaca, s
debljinu krilaca, najvei volumen radnog prostora meu krilcima e biti:

1
D

(D d )
Amax = D(D d ) (D d ) =
z
z

( 3.134 )

Vmax = Amax L

( 3.135 )

Maksimalni volumen priblino odgovara stapajnom volumenu kod klipnih strojeva, poto je:

Vs = Vmax Vmin

( 3.136 )

a Vmin se teorijski moe uzeti da je jednak nuli, odnosno da ovisi o veliini potrebnog zazora. Ukupni
stapajni volumen kompresora ovisi o ekscentricitetu e:

2e D d
=
D
D

V H = z Amax L = ( D z )(D d )L = D( D z )L

( 3.137 )
( 3.138 )

Izvedeni ekscentricitet se kree u granicama = 0.11 ... 0.14, pri emu se vie vrijednosti odnose
na vakuumske pumpe ili kompresore s = 2.5. Duina rotora je L/D = 2.0 ... 3.0 (kod kompresora

138

Toplinski strojevi i ureaji

podmazivanih uljnom maglom) ili L/D =1.7 ... 2.3 (kod suhih kompresora). Debljina krilaca je / = 3.8
kod elinih krilaca.
Kapacitet kompresora je:

V& f , a = p V&H

( 3.139 )

gdje je p = 0.6 ... 0.7. Vie vrijednosti se odnose na vee strojeve. Kapacitet kompresora jako ovisi o
zazorima na krilcima, tj. o pogonskom stanju kompresora.
Usis i ispuh kompresora definiran je poloajem robova a, b, c i d, tako da ovdje ne moemo
koristiti druge naine regulacije osim promjenom brzine vrtnje ili regulacije u dvije toke.

3.9.2 Vijani kompresor

Vijani kompresor ima dva rotora u obliku vijaka s navojima suprotnih smjerova, tako da se jedan
vijak odvaljuje po drugome. U aksijalnom smjeru se volumen radnih prostora zatvorenih izmeu korjena
vijka, kuita i brijega navoja smanjuje. Ovi kompresori rade na principu potiskivaa. Habanje ovakvih
kompresora je malo, nema inercijskih sila, a mogu raditi i sa zaprljanim medijem. Stupanj djelovanja je
malen, a tehnologija izrade iziskuje vrlo kvalitetnu i tonu obradu. Svoju rairenost u primjeni mogu
zahvaliti samo napretku tehnologije odvaljnog glodanja.
Kapacitet ovakvih kompresora kree se u rasponu 50 do 500 m3/min. S maksimalno etiri stupnja
postiu se tlakovi kompresije od 40 bara. Maksimalni omjer tlaka po stupnju je = 3.5 za suhe rotore ili
= 8 za rotore s podmazivanjem uljnom maglom. Temperatura radnog medija ne smije prekoraiti 250
C, kako nebi dolo do zaribavanja rotora. Promjer rotora iznosi do 650 mm. Pri obodnoj brzini od 80 do
120 m/s dostiu se brzine vrtnje do 6000 min-1.

Slika 3.37 Par vijaka u vijanom kompresoru

Glavni rotor 1 i poredni rotor 2 (slika 3.37) imaju razmak a. Rotori se vrte u kuitu 3 Na rubu 4
usisnog kanala zubi vijka su izvan zahvata. Tu dolazi do proirenja poprenog presjeka i volumena za
usis. Daljnim okretanjem smanjuju se presjeci A1 i A2 zbog geometrije rotora u smjeru strujanja radnog

Kompresori

139

medija prema kompresiji Ko. Na rubu izlaznog otvora 5, zubi vijaka ponovno dolaze u zahvat i poinje
istiskivanje uz smanjivanje presjeka. Zahvat rotora mora omoguiti da nema nikakvih tetnih prostora, uz
im bolje brtvljenje. Poveanjem brzine vrtnje poveava se i omjer tlakova na stupnju.
Ako je povrina presjeka zuba A1s i A2s, te ako je L duina rotora, stapajni volumen vijanog
kompresora je:

VH = ( A1s + A2 s )L

( 3.140 )

Faktor odnosi se na omjer stvarne prema teorijskoj povrini prostora meu zubima vijka. Kod
kuta navoja od 250 (od poloaja poetka do poloaja kraja) je 1, a pri kutu navoja od 450 je
0.75. Ukoliko s n oznaimo brzinu vrtnje, kapacitet kompresora e biti:

V& f = p ( A1s + A2 s )Ln

( 3.141 )

Stupanj dobave je p = 0.7... 0.95. Veliinu stupnja punjenja odreuje omjer tlakova, koji je kod
veih vrijednosti p manji.
Glavni rotor ima obino 4 zuba na vijku, a poredni rotor po 6 zubi. Ozubljenje, veinom
simetrino, ima kut navoja od ~300. Obodna brzina rotora je za omjer tlakova = 2...4 pri 80 do 120
m/s kod kompresora zraka. Omjer vanjskog promjera prema duini rotora iznosi L/D = 1 .... 1.65. Pri
ovakvim omjerima progibi rotora su vrlo mali, kako pri zranostima od / d = 0.0006 kod suhih rotora
nebi dolo do zaribavanja.

Slika 3.38 Izvedbe vijanih kompresora

a) kompresor bez podmazivanja, b) kompresor s podmazivanjem
Kompresori sa suhm rotorima (slika 3.38a) postiu omjer tlakova na stupnju od = 4. Njihovi
glavni rotor 1 i poredni rotor 2, s pogonom 3 imaju jake rukavce 4 u kliznim leajevevima 5. Tako se
dobija vrlo kruta konstrukcija. Sinhronizacija gibanja rotora vri se putem vanjskih parova zupanika 6 i
7. Hlaenje kod takvog kompresora je vodom u rashladnim prostorima 8 u kuitu.
Kod kompresora s podmazivanjem, podmazivanje se vri pomou uljne magle koja se stvara na
strani usisa. Znatno manja izvedba ima omjer tlakova na stupnju od = 15, gotovo etverostruko obzirom
na suhi kompresor. Kako su rotori podmazani, otpada par zupanika za sinhronizaciju rotora, kao i

140

Toplinski strojevi i ureaji

hlaeno kuite. Rotor im mnogo manje osnace 4 koji su uleiteni u kuglinim leajevima 5. Kod ovih
kompresora je iza hladnjaka zraka potrebno postaviti odvaja ulja.

3.9.3 Suhi kompresori

Kod suhih kompresora ne vri se podmazivanje uljem, kako bi radni medij ostao im istiji, npr. u
prehrambenoj industriji, pri bojanju komprimiranim zrakom itd. Pokretni dijelovi ovakvih kompresora
imaju brtve iz grafita ili teflona. Kako se dijelovi ne smiju podmazivati, redovno se koristi stapni
mehanizam s krinom glavom. Radi im boljeg odvajanja radnog medija od ulja, klipovi se izvode s
velikom duinom, tako da su ti strojevi vei od uobiajenih. Kako ni ventili ne smiju biti podmazivani,
koristi se spiralni ventil (slika 3.21c).

3.9.4 Kompresori za najvie tlakove

Pri tlakovima kompresije od 10000 bara, radni medij u tlanom vodu ima vrlo visoku gustou i
pad tlaka pri strujanju je vrlo visok. Radni medij se ponaa slino tekuinama. Glavni problem brtvljenja
rijeava se kompletima bruenih brtvi i kompresijskim prstenima u koje se tlai ulje pod nekoliko puta
veim tlakom. Svi dijelovi izloeni habanju, kao to su brtve i ventili moraju biti pristupani za popravak i
izmjene.
Na slici 3.39 prikazan je jedan visokotlani kompresor, kapaciteta 40 t/h pri tlaku 3000 bara za
potrebe kemijske industrije. Efektivna snaga iznosi 6 MW. Plin se usisava kroz usisni ventil 1 i kroz
meukomad 2 ulazi u cilindar 3 sa brtvama 4. Klip 5 ga nakon toga istiskuje preko tlanog ventila 6.
Elastini vijci 7 dre dijelove 2, 3 i 4 zajedno i omoguuju njihovo lagano skidanje. Pogon kompresora
vri se pomou koljenastog vratila 8 i ojnica 9 na krinu glavu 10. Ovi dijelovi su zbog velikih sila u
mehanizmu obilno dimenzionirani obzirom na klip.

Slika 3.39 Izvedba kompresora za najvie tlakove (za petrokemijsku industriju)