9.

PROIZVODNJA
ZRAKA
9.1.

DISTRIBUCIJA

KOMPRIMIRANOG

Uvod

Oko 10% sve elektrine energije upotrjebljene u industriji koristi se za komprimiranje zraka.
Zbog toga se mogu oekivati velike potencijalne utede primjenom raznih metoda za efikasniju
proizvodnju komprimiranog zraka.
Primjena komprimiranog zraka u suvremenoj proizvodnji i ivotu je vrlo velika. Najvie se
koristi kao prijenosnik energije potrebne za provedbu mehanikih radnih zadataka, npr. za pogon
pneumatskih ekia, builica i ostalih alata, pneumatski transport, rashladne ureaje, kemijske
procese i dr.
9.2.

Kompresori

Kompresor je stroj koji neki plin ili paru stlaivanjem prevodi iz jednog energetskog stanja u
drugo, energetski vrednije stanje. Veliine koje odreuju energetsko stanje plina jesu tlak p i
temperatura T.
Pri komprimiranju plina troi se mehaniki rad koji se najee osigurava elektromotorom ili
motorom s unutranjim sagorijevanjem. Pri tome se neminovno poveava temperatura komprimiranog
plina iako to samo po sebi nije cilj. Hlaenjem komprimiranog plina omoguuje se bolji rad kompresora
i njegovo podmazivanje i ujedno smanjuje potreban rad za komprimiranje plina.
9.2.1.

Vrste kompresora

Kompresori se mogu podijeliti po principu rada (volumetriki i strujni princip) u dvije glavne skupine:
tapni kompresori i turbokompresori.

Volumetriki princip rada sastoji se u tome da se pomou konstrukcijskih elemenata ostvari u

kompresoru takav prostor koji se relativnim pokretanjem tih elemenata moe periodiki poveavati i
smanjivati. Dakle, plin se komprimira zbog promjene radnog prostora.

9.

PROIZVODNJA
ZRAKA
9.1.

DISTRIBUCIJA

KOMPRIMIRANOG

Uvod

Oko 10% sve elektrine energije upotrjebljene u industriji koristi se za komprimiranje zraka.
Zbog toga se mogu oekivati velike potencijalne utede primjenom raznih metoda za efikasniju
proizvodnju komprimiranog zraka.
Primjena komprimiranog zraka u suvremenoj proizvodnji i ivotu je vrlo velika. Najvie se
koristi kao prijenosnik energije potrebne za provedbu mehanikih radnih zadataka, npr. za pogon
pneumatskih ekia, builica i ostalih alata, pneumatski transport, rashladne ureaje, kemijske
procese i dr.
9.2.

Kompresori

Kompresor je stroj koji neki plin ili paru stlaivanjem prevodi iz jednog energetskog stanja u
drugo, energetski vrednije stanje. Veliine koje odreuju energetsko stanje plina jesu tlak p i
temperatura T.
Pri komprimiranju plina troi se mehaniki rad koji se najee osigurava elektromotorom ili
motorom s unutranjim sagorijevanjem. Pri tome se neminovno poveava temperatura komprimiranog
plina iako to samo po sebi nije cilj. Hlaenjem komprimiranog plina omoguuje se bolji rad kompresora
i njegovo podmazivanje i ujedno smanjuje potreban rad za komprimiranje plina.
9.2.1.

Vrste kompresora

Kompresori se mogu podijeliti po principu rada (volumetriki i strujni princip) u dvije glavne skupine:
tapni kompresori i turbokompresori.

Volumetriki princip rada sastoji se u tome da se pomou konstrukcijskih elemenata ostvari u

kompresoru takav prostor koji se relativnim pokretanjem tih elemenata moe periodiki poveavati i
smanjivati. Dakle, plin se komprimira zbog promjene radnog prostora.

2
Strujni princip rada kompresora sastoji se u tome da se neprekinuta struja nekog plina niskog
pritiska utrokom mehanike energije ubrza, pri emu znatno poraste kinetika energija. Provoenjem
tako ubrzane struje plina kroz proirene kanale pretvara se, uz smanjenje brzine, kinetika energija
struje u potencijalnu energiju uz porast tlaka plina.
Na volumetikom principu grade se stapni kompresori koji s obzirom na izvedbu svojih
potisnih elemenata su stapni kompresori sa linearno oscilirajuim stapom i rotorni kompresori s
rotirajuim potisnim elementima.
Kompresori sa linearno oscilirajuim stapom dobavljaju periodiki pulsirajui komprimirani
zrak. Uobiajeno se koriste sa tlanim spremnikom za apsorbiranje rezultata pulsirajueg efekta i
osiguravanje stabilnog pritiska dobavljenog komprimirani zrak. Rotorni kompresor proizvode stalni
izlani tok i obino su direktno spojeni na cijevnu instalaciju.
Nain rada stapnih kompresora moe se objasniti razmatranjem rada klipnog kompresora
(slika 9.1). U trenutku kada klip ide dolje (slika 9.1a) usisni ventil se otvara i povlai zrak u prostor
izmeu vrha cilindra i klipa. Kada klip putuje prema vrhu cilindra ulazni ventil je zatvoren (slika 9.1b) i
zrak je komprimiran, stisnut u mali prostor. Tlak zraka se poveava smanjenjem volumena. Kada
pritisak u prostoru iznad klipa prelazi pritisak u izlaznoj liniji, izlani ventil se otvara i komprimirani zrak
odlazi u cjevovod.

Nain rada turbokompresora moe s objasniti razmatranjem radijalnog kompresora slika 9.2.

Ulazni zrak dolazi kroz statorske lopatice do prvog stupnja radijalnih lopatica rotora. Rotacija
rotora uzrokuje da zrak bude odbaen na obod centrifugalnom silom Prije nego je odveden na ulaz
slijedeeg stupnja rotora zrak prolazi kroz difuzor gdje je kinetika energija gibanja pretvorena u tlak.
Proces se ponavlja kroz uzastopne lopatice rotora do izlaza iz kompresora. Tlak raste u svakom
stupnju rotora i odreen je s iznosom promjene brzine i gustoe zraka.
Kompresori se razlikuju i prema izlaznom pritisku p2 i to bez obzira na osnovni princip rada.
Razlikujemo tako: vakumske pumpe koje siu plin iz prostora znatno nieg tlaka od okolinog, te ga
komprimiraju i dobavljaju u okolnu atmosferu; puhaljke obino siu plin okolnog tlaka, a komprimiraju
ga najvie do 2 bara i kompresore koji mogu biti niskog pritiska do 10 bara, srednjeg pritiska do 100
bara i visokog pritiska do 500 bara i super kompresori za ekstremno visoke pritiske do 1000 bara.
9.2.2.

Podruja rada kompresora

3
Stapni kompresori primjenjuju se kada je potrebni kompresijski omjer s obzirom na dobavljenu
koliinu plina velik, a turbo kompresori kada je potrebno dobavljati vrlo velike koliine plina uz relativno
mali kompresijski omjer.
9.3.

Teoretske vrijednosti za rad kompresije

Komprimiranje plina sa jednog tlaka na drugi mogue je vriti na mnogo naina. Neko od njih
su prikazani na slici 9.3.

Pretpostavimo da se plin komprimira u cilindru od volumena V1 na volumen V2 i zatim istiskuje

bez ostatka (V3=0). Usisavanje plina odvija se pri tlaku p1 (p-V dijagram na slici 9.3). To je
pojednostavljeni indikatorski dijagram rada kompresora. Ukupan rad ovog ciklusa utroen na
komprimiranje moe se izraunati iz:
v2

v1

W p dV p1 v1 p2 v2 p dV v dp
12341

(9.1)

Veliinu ovog rada predstavlja povrina krivulje 12 do p-osi.

Razmotrimo neke sluajeve svedene na kg radne tvari i uzimajui u obzir drugi glavni stavak
termodinamike (dq=di-v dp). Iz jednadbe (9.1) dobijemo:
2

w W / m v dp (i2 i1 q12 )
1

(9.2)

Za sluaj izotermne kompresije T1 = T2) potrebni rad za kompresiju idealnog plina (pv=RT,
i=cpT i i1=i2)je
wt q12 R T 1n( p2 / p1 )
(9.3)
Za sluaj adijabatske kompresije (q=0 i pvk=konst.) (postie se priblino kod brzohodnih
kompresora bez hlaenja) potrebni rad je (za n>k):

wa (i2 i1 ) c p (T1 T2 a ) (n / n 1) p1v1 (1 ( p2 / p1 ) n1/ n )

(9.4)

Konana temperatura je:

T2 a T1 i / c p T1 ( p2 / p1 ) n1/ n

(9.5)

Kod izentropske kompresije pri s=konst. Tj. bez izmjene topline s okolinom i bez unutranjeg trenja
potrebni rad je:

wm (i2 i1 ) c p (T1 T2 m ) (k / k 1) p1v1 (1 ( p2 / p1 ) k 1/ k )

(9.6)

Konana temperatura je :

T2 m T1 i / c p T1 ( p2 / p1 ) k 1/ k

(9.7)

4
Realni procesi nisu ni adijabatski ni izotermni. Kod neohlaenih kompresora proces bi trebao
biti adijabatski, ali zbog poveanja temperature komorimoranog zraka dolazi do neizbjenog
odvoenja topline u okolinu. Kod hlaenih zbog konanosti brzine odvijanja procesa nije mogue
osigurati potpunu izotermnost. Zbog toga se realni procesi odvijaju izmeu ova dva granina sluaja i
n / n 1

.
predstavaljaju se politropskom kompresijom (1<n<k) s ekponentom n tj. vrijedi p 2 / p1 (T2 / T1 )
Kod politpropske kompresije (postie se priblino kod hlaenih stapnih kompresora) potrebni
rad i osloboena toplina su:
(9.8)
wn ( n / n 1) RT1 (( p2 / p1 ) n1 / n 1) n / n 1 R (T2 T1 )

q12 cv T1 (k n / n 1)(( p2 p1 ) n1/ n 1)

(9.9)

Konana temperatura je

T2 n T1 ( p2 p1 ) n1 / n

(9.10)

Iz izraza (9.8) izlazi da minimalni rad komprimiranja koda je n=1 tj. kod izotermne kompresije.
Usporeivanjem razliitih promjena stanja dobivamo:

wa wm wn wt i T2 a T2 m T2 n T2t .
Proces komprimiranja plina u kompresoru treba odvijati to blie izotermnom. U sluaju
velikog omjera tlakova p2/p1 to se najbolje ostvaruje u vie stupnjeva. Nakon svakog stupnja
kompresije hladimo ugrijani komprimirani plin na temperaturu to bliu poetnoj temperaturi T1. Time
pored svih pogodnosti smanjuje i utroeni rad.
Pri kompresiji na manje tlakove do 30 bara raunamo s realnim plinovima kao da su idealni.
Pri viim tlakovima moramo jednadbu stanja korigirati faktorom k : p v = k R T.
9.3.1.

Potrebna snaga kompresora

Snaga potrebna za komprimiranje plina bez mehanikih gubitaka zove se snaga idealnog
kompresora. Ona je odreena s izrazom:
(9.11)
Pi m , w fa w
Tu je:

m,

protok mase plina (kg/s)

w
teoretski rad za komprimiranje 1 kg plina
gustoa plina na ulazu (kg/m3)

fa

volumetriki protok fluida (m3/s).

Kod stapnih kompresora raunamo s politropskim radom wn a kod turbo kompresora s

izentropsim radom wm.
Snaga potrebna za pogon kompresora je vea od idealne zbog volumetrikih gubitaka plina
kroz brtve kompresora i mehanikih gubitaka zbog trenja i snage potrebne za pomonu opremu (uljne
pumpe, ventilatori, pumpe rashladnog sistema ako se pokreu preko osovine kompresora).
Potrebna snaga na ulazu u kompresor je;
Pci Pi / v m
(9.12)
Tu je:

volumetrika efikasnost kompresora

m
9.4.

mehanika efikasnost kompresora.

Mjerenje karakteristika kompresora

Karakteristike kompresora se odreuju proraunom na osnovi mjerenja uvjeta na ulazu i izlazu

i protoka na izlazu.

5
Protok komprimiranog zraka u cijevima moe se odrediti postavljanjem kalibriranih mjernih
ureaja za protok kao to su ploa sa otvorom, protona sapnica i dr.
Radi mogunosti usporeivanja rezultata potrebno je sve svesti na standardne uvjete, a to su
temperatura 273.15 K i tlak 101.325 kPa.
Izmjereni protok moramo svesti na standardne uvjete koristei jednadbu:

fa s
Tu su:

pm fa m 273.15
Tm 101.325

fas

(9.13)

ekvivalentni protok kod standardnih uvjeta,

izmjereni protok

fam
pm
Tm

izmjereni tlak,

9.4.1.

Uvjeti na ulazu

izmjerena temperatura.

Temperatura i tlak na ulazu kompresora imaju direktni utjecaj na karakteristika kompresora.

Ako je temperatura manja,gustoa zraka je vea. Zbog toga ulazni zrak u kompresor mora biti to je
mogue hladniji. Ako sa veom gustoom zrak ulazi u kompresor, vea koliina plina je komprimirana
za dani ulazni volumen. Upotrebom jednadbe opeg plinskog zakona sa konstantnim ulaznim tlakom
(p1-p2) efekt se moe prikazati u slijedeem obliku:
,

fa1 fa1T1 , / T 1

(9.14)
Tako za svakih 4C porasta ulazne temperature porasti e potronja energije za oko 1% uz
odgovarajui protok.
Isto tako protok ovisi i o tlaku na ulazu odnosno o padu tlaka kroz ulaznu reetku, radni kanal i
filtar. Ovaj pad tlaka treba biti to manji. Ako je ulazna temperatura konstantna efekt pada tlaka na
ulazu na protok moe se prikazati jednadbom:
,

fa1 p1 fa1 / p1

(9.15)
Za svakih 25 mbar tlaka izgubljenog na ulazu karakteristika kompresora se smanjuje za 2%, to znai
za dobivanje istog izlaza potrebno je ubaciti 2% vie zraka na ulazu.
9.4.2.

Radne karakteristike kompresora

Za usporeivanje kompresora potrebno je imati odreene radne karakteristike. Sam

proizvoa obino daje izlazni tlak, protok zraka kod standardnih uvjeta, instaliranu snagu motora,
ukupnu potronju kod nazivnih veliina. Za ostale karakteristike kompresora potrebno je izvriti
mjerenja i proraune koristei plinske zakone.
9.5.

Efikasnost kompresora

Snaga predana kompresoru mora pokrivati rad kompresije i gubitak stroja. Gubici stroja su
uzrokovani unutarnjim trenjem, unutarnjim prijenosom, cjevovodima i ventilima. Kada se kompresor
pokree direktno sa ili bez spojke ulazna snaga na osovini kompresora Pci, moe se uzeti kao snaga
na izlazu osovine motora Pmo. Kod kompresora se prijenosom kao to je remenica, ulazna snaga
osovine kompresora je izlaz pogonskog stroja umanjena za gubitke pogona. Gubici pogona, Gd,
izraeni u %, mogu se pretvoriti u efikasnost pogona, Efd, izrazom:

Efd 1 Gd / 100

(9.16)

Slika 9.4 pokazuje krivulje za odreivanje gubitaka pogona za veinu prijenosa sa fiksnim iznosom
prijenosa snage, ako gubici pogona nisu poznati. Ureaji za prijenos snage koji imaju veu brzinu na
kompresoru, nego na motoru imat e gubitke iznad srednje krivulje i obrnuto.

Veina kompresora se pokree elektromotorima na izmjeninu struju. Manji kompresori

pokreu se jednofaznim motorima, dok vei koriste trofazne motore.
Ulazna snaga elektromotora moe se izraziti slijedeom jednadbom:
Pmi U I Y cos
(9.17)
Tu je:

Pmi

struju,

ulazna snaga elektromotora,

U
I
Y

izmjereni napon na stezaljkama motora,

izmjerena struja na stezaljkama motora,
fazni faktor: 1.73 za trofaznu, 2.0 za dvofaznu i 1.0 za

jednofaznu

cos izmjereni faktor snage.

Mehanika snaga na izlazu elektromotora je dana izrazom:

Po U I Y cos Ef m
Tu je:

Po

(9.18)

izlazna snaga motora na osovini,

Ef m

efikasnost motora

Za sve motore odnos ulazne i izlazne snage je isti:

Pc Pi Ef m

(9.19)

Podaci potrebni za proraun mogu se dobiti mjerenjem i sa natpisne ploice elektromotora.

Mjeriti se mogu napon, struja i faktor snage.
Faktor optereenja motora je odnos izmjerene snage na ulazu prema nominalnoj snazi na
ulazu elektromotora kod punog optereenja:
fo I U cos / I n U n cos n
(9.20)
Tu je:

In

nazivna struja kod punog optereenja,

Un
nazivni napon,
cos n nazivni faktor snage.
Ulazna snaga na osovini kompresora pokretanog motorom moe se izraunati iz jednadbe:
(9.21)

Pci Pmo Efd

Ova jednadba vrijedi za sve naine pokretanja kompresora.

Snaga potrebna za komprimiranje zraka bez mehanikih gubitaka zove se snaga idealnog
kompresora. Efikasnost kompresora je iznos odnosa snage idealnog kompresora i ulazne snage na
osovini kompresora:

7
Efc Pi / Pci m v
Tu je

(9.22)

Efc

efikasnost kompresora

9.6.

Stapni kompresori

Stapni kompresori komprimiraju zrak ili plin smanjivanjem volumena koji on zauzima u cilindru
ili rotoru. Njihov kapacitet ne ovisi znaajno o radnom tlaku.
9.6.1.

Stapni kompresor sa pravocrtnim gibanjem tapa

Kompresor sa pravocrtnim gibanjem tapa je najei tip stapnih kompresora. Tablica 9.1
prikazuje uobiajene karakteristike ovih tipova.
Tablica 9.1 Karakteristike kompresora s pravocrtnim gibanjem stapa
Kompresor
Max. kapacitet
Max. tlak
(1/s)
(kPa(rel.))
Jednoradni
Jednostepeni
20
1040
viestepeni
320
1724
Dvoradni
V - tip
755
860
L i horizontalni
4700
3500
Kompresor s dijagramom
2
420
1

Max. snaga
(kW)
11
93
120
3700

Ovi kompresori se najee koriste jer su jednostavni za rad i rukovanje, malih trokova i
kompaktni. Oni rade na malim brzinama i lako se reguliraju i imaju dobru efikasnost kod nazivnog
kapaciteta. Nedostatak je stvaranje unutarnje topline uzrokovane trenjem. Gibanje stapa uzrokuje
vibracije zbog kojih je potrebno izraditi robusnije temelje nego kod drugih tipova.
9.6.2.

Rotorni kompresori

Rotorni kompresori spadaju u grupu kompresora koji svojim aktivnim potisnim elementima prisiljavaju
plin da zauzme manji prostor tj. da se komprimira. Oni se poinju upotrebljavati tamo gdje su nekada
dominirali stapni kompresori. Rotorni kompresori mogu se direktno prikljuiti na pogonski motor i raditi
na visokim brzinama. Njihove dimenzije, veliina i trokovi za investicije su obino manji nego kod
kompatibilnih stapnih kompresora. Ovo je mogue jer rotorni kompresori nemaju ulazne i izlazne
ventile i imaju uravnoteenu mehaniku snagu. Oni imaju dobru efikasnost kod punog optereenja i
lou kod malog optereenja. Slaba efikasnost kod malog optereenja je uzrokovana proputanjem
izmeu prileuih povrina. U tablici 9.2 su date uobiajene vrijednosti kapaciteta, tlaka i snage
pogonskih motora.
Tablica 9.2
Zajednike karakteristike rotornih kompresora
Tip kompresora
Max.kapacitet
Max.tlak
1/s
kPa(mjer)
Vijani
mali
78
860
veliki
9400
1030
Dvorotorni
10856
100
697
Lamelni
jednostepeni
850
310
dvostepeni
2800
1030
Kom.sa tekuim prstenom 4720
103
746

Max.snaga
kW
30
600

190
300

8
9.7.

Turbokompresori

U turbokompresorima plin se komprimira na isto dinamikom , strujnom principu. Osnovni

sklop ini kolo rotora koji se okree razmjerno velikom brzinom i pripadni stator koji miruje. Jedno kolo
rotora i pripadni stator ine jedan stupanj. Skrene li kolo rotora struju plina tako da na njegovom izlazu
struja ima okomit radijalni smjer s obzirom na osovinu rotora to je radijalni turbokompresor . Ako i
nakon naputanja kola rotora struja plina nastavi kretanje kroz stator paralelno s osovinom onda se
govori o aksijalnom turbokompresoru.
Turbokompresori se najvie koriste u velikim industrijskim pogonima i za posebne primjene.
Karakteristike turbokompresora su prikazane u tablici 9.3.
Tablica 9.3
Kompresor
Centrifuglani
Aksijalni

Zajednike karakteristike turbokompresora

Max. kapacitet Max. tlak Max. snaga
(1/s)
(kPa(rel.))
(kW)
71000
1034
10000
80000
1034
11000
9.7.1.

Radijalni turbokompresori

Radijalni turbokompresori uzrokuju da zrak putuje radijalno od rotora i prolazi kroz difuzore
izmeu stupnjeva prije nego izae van. Zrak moe biti efikasno hlaen izmeu stupnjeva hlaenjem
kuita, to rezultira kompresijom blizu idealne u pojedinom stupnju. Izlazni tlak im je stabilan s velikim
varijacijama u protoku zraka. Oni rade s velikom brzinom vrtnje, a veina komercijalnih kompresora
radi s priblino 20000 okr/min.
Prednosti radijalnih kompresora postaju znatne kod protoka preko 12000 1/s. glavne prednosti
su veliki kapacitet, male vibracije, kompaktna konstrukcija, bezuljni izlazni zrak. Glavni nedostaci su
nunost ubrzivaa (poveiva brzine), osim kod pogona turbinom, velik trokovi eksploatacije i
odravvanja.
9.7.2.

Aksijalni turbokompresori

Gibanje zraka kroz aksijalni turbokompresor je paralelno s osovinom i odvija se kroz redove
rotirajuih i stacioniranih lopatica. Porast tlaka kroz pojedine stupnjeve ili rotirajue lopatice je
ogranien jer je oteano hlaenje zraka kroz kuite.
Glavne prednosti su im mali trokovi investicije i eksploatacije za kapacitete iznad 65000 1/s i
izlazni zrak je bez ulja. Glavni nedostatak im je to stabilno rade samo kad im je protoka zraka
relativno konstantan i unutar nazivnog iznosa.
9.8.

Usporedba kod punog kapaciteta

Svaka usporedba utroka energije razliitih tipova kompresora mora se voditi za isti tlak
komprimiranja.
Na slici 9.5 dane su vrijednosti utroene snage po jedinici protoka za razne kompresore kod
izlaznog tlaka od 7 bara. Na apcisu su uneseni logaritmi protoka u m3/min, a na ordinatu utroak
energije u kW/m3/min.

1. Dvostepeni stapni kompresor hlaen zrakom jednostrukog uinka

2. Dvostepeni stapni kompresor hlaen vodom dvostrukog uinka
3. Dvostepeni kompresor s lopaticama s vodenim hlaenjem
4. Vijani dvostepeni kompresor s meuhladnjakom
5. Centrifugalni kompresor s ugraenim multiplikatorom
6. Jednostepeni kompresor s lopaticama hlaen vodom
7. Jednostepeni kompresor s lopaticama hlaen zrakom
8. Jednostepeni kompresor s lopaticama s injekcijom ulja na kraju
9. Jednostepeni vijlani kompresor s injekcijom ulja
10.
Dvostepeni vijani kompresor bez meuhladnjaka
9.9.

Tlani spremnik komprimiranog zraka

Tlani spremnik je uobiajen u postrojenjima gdje potronja komprimiranog zraka nije

jednolina i gdje kompresor ne radi cijelo vrijeme sa maksimalnim kapacitetom. Tlani spremnik
dozvoljava da kompresor bude dimenzioniran za srednje optereenje postrojenja (obino je volumen
tlanog spremnika 30 do 40 dm3 za svakih 5 1/s kapaciteta kompresora). Vrna potronja se pokriva iz
spremljenog zraka. Ako su vrna optereenja vea tada je potrebno imati to vei tlani spremnik. On
spreava kratke intervale optereenja i praznog hoda kompresora omoguujui da kompresor radi s
najveom efikasnou za dugi vremenski period. Vrhovi tlaka uzrokovani promjenom optereenja i
pulsiranje u zranom vodu zbog rada stapnih kompresora priguuje se s tlanim spremnikom.
Ponekad se koristi vie od jednog tlanog spremnika i to tamo gdje su duge instalacije ili gdje je velika
ili nepravilna potronja komprimiranog zraka.
Toplinski gubici zbog tlanog spremnika uzrokuju djelomino hlaenje komprimiranog zraka i
skupljanje kondenzata vode i kapljica ulja.
Instaliranje pravilno dimenzioniranog tlanog spremnika u instalaciji s vie kompresora moe
smanjiti potreban broj kompresora koji rade u nekom trenutku i time smanjujui trokove kod vrnog
optereenja, dodatno se smanjuju i sami trokovi rada.
9.10.

Meuhladnjak i krajnji hladnjak

Meuhladnjak se koristi izmeu stupnjeva kod viestepenog komprimiranja za smanjenje temperature

zraka. Zbog toga se poboljavaju karakteristike slijedeeg stupnja. Krajnji hladnjaci smanjuju
temperaturu komprimiranog zraka na izlazu iz kompresora radi smanjenja koliine vlage u zraku. Oni
takoer poveavaju gustou zraka, koja smanjuje volumetriki protok i zbog toga se smanjuju padovi
tlaka u cijevnim instalacijama. Meuhladnjak i krajnji hladnjak mogu biti hlaeni zrakom ili vodom.
Krajnji hladnjak primjenjuju u sistemima gdje se trai vrlo suhi zrak.
9.10.1. Zavrni hladnjaci
Kod izlaza komprimiranog zraka iz kompresora mora biti predvieno sredstvo za hlaenje,
koje slijedi separator kondenzata, a zadatak mu je da to vie rashlade komprimirani zrak i da mu
temperaturu priblie temperaturi okoline onih prostorija u kojima e se upotrebljavati komprimirani zrak

10
kako bi bilo to manje kasnijih kondenzacija vodene pare koja je sadrana u zraku koji cirkulira.
Rashladni fluid moe biti ventilirani zrak, voda ili ulje pod prinudnom cirkulacijom.
Rashlaivanje ventiliranim zrakom najee se koristi za male kompresore, ali se primjenjuje i
kod jedinica velike snage. Treba predvidjeti oko 10o C izmeu izlazne temperature komprimiranog
zraka i zraka ventiliranja. Zato je vrlo vano da zrak bude to je mogue hladniji i zbog toga da se
uzima iz okolia izvan radnih prostorija. Potronja elektroventilatorskih agregata treba takoer ukljuiti
u energetsku bilancu. Hlaenje vodom je efikasnije zbog visoke specifine topline vode i dobrog
koeficijenta konvekcije. Slabost ovakvog hlaenja je da su potrebne mjere protiv smrzavanja, taloenja
kamenca ili prekida snabdijevanja. Hlaenje vodom zahtijeva razliku temperatura od svega 5 do 8%
izmeu izlaza zraka i ulaza vode. Moe se koristiti ve koritena (odbaena) voda, voda iz vodovoda,
voda iz bunara i voda iz rijeke. Za vodu iz bunara ili rijeke treba predvidjeti pumpu, a potronju njenog
motora treba ukljuiti u energetsku bilancu. Voda iz vodovoda ne zahtijeva nikakvu direktnu potronju
energije, ali je njena cijena uvijek vrlo visoka i predstavlja vaan element trokova komprimiranog
zraka. Voda za hlaenje najee cirkulira u poluzatvorenom krugu, a atmosferskim hlaenjem, ili u
zatvorenom krugu hlaena ventiliranim zrakom, ili u otvorenom sistemu s izvorom vode i isputanjem
vode. Hlaenje vodom se openito koristi za kompresore velike snage. Toplina osloboena putem
rashladnog fluida je proporcionalna snazi kompresore i moe se bar dijelom rekuperirati.
9.11.

Upravljanje radom kompresora

Najidelaniji konstruirani kompresor sa najboljim stupnjem djelovanja mogu biti najekonominiji

samo ako su dobro regulirani. Dobro upravljanje pomae da se energija koristi racionalnije.
Potronja komprimiranog zraka je promjenjiva u najveem broju sluajeva. Ona moe u nekim
trenucima biti na nuli, ali isto tako dostii maksimalni kapacitet kompresora. Zbog ovog razloga mora
se regulirati rad kompresora kako bi se u mrei komprimirani zrak mogao odrati konstantni tlak. Kao
veliina za regulaciju koristi se tlak u mrei.
Regulacija rada kompresora je postupak kojim se prilagouje njegov uinak fa (1/s)
promjenjivoj potronji komprimiranog zraka tlaka p2.Pri tome je dozvoljeno kolebanje izlaznog tlaka
unutra vrlo uskih granica p 2 p2 max p2 min unutar kojih se smije mijenjati dobavni tlak tokom
regulacije uinka.
Postoje tri osnovne metode za upravljanje kompresorom kada nije potreban rad s punim
kapacitetom:
1.

2.

3.

Upravljanje konstantnom brzinom je takvo da kompresor radi kontinuirano, dok mijenjamo

kapacitet jednog ili vie kompresorskih sistema za neoptereeni rad. Veina velikih
kompresora koristi ovu metodu upravljanja jer veliki pogonski elektromotori ne mogu izdrati
veliki broj pokretanja. Regulacija promjenom vremena rada provodi se tako da se kompresor
ukljui u rad i saeka dok u tlanom spremniku ne poraste tlak na najvii dozvoljeni. Tada se
obustavlja isporuka komprimiranog zraka iz kompresora i saeka da zbog potronje
komprimiranog zraka iz tlanog spremnika tlak u njemu padne na dozvoljeni minimumu. Sada
se ponovo ukljuuje kompresor u instalaciju itd. Ovakva regulacija rada kompresora moe se
provesti periodikim radom pogonskog stroja ili periodikim rastereenjem kompresora
zadravanjem otvorenog usisnog ventila to se provodi kada nije mogue esto iskljuivanje
pogonskog motora. Ovaj sistem je naroito pogodan kod niskotlanih kompresora.
Nedostatak ovog sistema je u tome to stroj troi energiju i u praznom hodu.
Start-stop metoda je takva da se pogonski elektromotor kompresora zaustavlja kod dostizanja
gornje granice tlaka i kompresor se u cilju lakeg pokretanja rastereuje. Pri dostizanju donje
granice tlaka ponovo se starta elektromotor i kompresor poinje davati komprimirani zrak.
Start-stop metoda obino koristi sklopku osjetljivu na tlak za pokretanje i zaustavljanje
kompresora. Ova metoda se univerzalno koristi na malim kompresorima. Veliki kompresori se
upravljaju ovom metodom kada njihov kapacitet prelazi dvostruku potrebu za komprimiranim
zrakom. Glavni nedostatak je to se moe prekoraiti dozvoljeni broj zaleta elektromotora.
Dvostruka kontrola kombinira obje ove metode birajui metodu koja je najbolja ovisno o
uvjetima rada. Izbor moe biti runi ili automatski.

Osim ovih regulacija isporuke komprimiranog zraka, kada kompresor radi ili s punim kapacitetom
ili s nula kapacitetom postoje i sistemi regulacije isporuke komprimiranog zraka manjeg od nazivnog.

11
Kod stapnih kompresora postoje slijedee mogunosti:
1. Kod kompresora s pravocrtnim gibanjem postoje slijedee mogunosti:
a) etapna regulacija ugradnjom mrtvih prostora i tada kompresor moe davati 100%,
75%, 50%, 25% i 10% nazivne koliine,
b) kontinuirana regulacija variranjem mrtvog prostora za dio vremena kojim upravlja
stapaj (regulacija 0-100%) ili putem dinamike akcije izazivanjem kontinuranog
kanjenja usisnog ventila (regulacija 100-40%).
2. Rotacioni stapni kompresori mogu regulirati koliinu priguivanjem usisa.
Kod centrifugalnih kompresora kontinuirana regulacija koliine komprimiranog zraka moe se
postii s:
a) regulacijom putem primjene brzina (smanjenje brzine pogonskog motora za 5% uz isti
tlak komprimiranja smanjuje volumen za 15-20%),
b) regulacijom uz konstantnu brzinu upotrebom difuzora, pokretnim krilcima,
usmjeravajuih pokretnih ulaznih lopatica.
9.12.

Regulacija kompleksa kompresorske stanice

Opskrba komprimiranim zrakom neke tvornice zahtijeva obino spajanje dvaju ili vie
kompresora, da bi se, s jedne strane raspolagalo nekom rezervom, koja e jamiti sigurnost u opskrbi
komprimiranim zrakom, a s druge strane da bi razliiti kompresori mogli raditi to je mogue blie
svojim maksimalnim koliinama, jer se ba u takvim uvjetima postie najbolji energetski uinak, bez
obzira o kojem se tipu kompresora radi.
U tvornici, racionalno osmiljena kompresorska stanica sadri 3, 4 ili 5 identinih kompresora,
s time, da je jedan od njih rezerva. Regulacija kompleksa mora omoguiti da se na zahtijevanu
potronju odgovori minimumom jedinica u radu, na taj nain, da svaka od ovih jedinica radi blizu svog
punog optereenja i prema tome uz svoj najbolji uin. Ovaj izbor grupa u radu moe se automatski
regulirati putem upravljake jedinice koja omoguuje:
da se odredi broj grupa u radu prema unaprijed isplaniranom dnevnom ili tjednom programu,
da se osigura ukljuivanje grupa u skokovima prilikom njihovog ulaska u pogon,
da grupa odreena za ukljuivanje za sluaj potrebe, odmah ue u rad, im s pritisak spusti
ispod neke odreene vrijednosti,
da se jednoliko rasporedi troenje kompresora izmjenjivanjem osnovnih i dodatnih funkcija
pojedinih kompresora.
Na podruju regulacije kompresora, a pogotovo kompresorskih postrojenja, naroito korisno s
obzirom na energetsku efikasnost bi e uvoenje mikroprocesora u ureaje za regulaciju.
9.13. Analiza rada kompresora
Ako je kompresor pokretan elektromotorom, kada se odredi ulazna snaga motora iz izraza (9.17)
godinji trokovi energije izraunaju se iz izraza:

Gtr Pmi ce h
Tu je:

Pmi

(9.23)

ulazna snaga motora,

ce
h
Gtr

cijena elektrine energije,

vrijeme rada u godini,
godinji trokovi za energiju.

Ako kompresor radi dio vremena punom snagom Pmi, a dio vremena u praznom hodu tada su
godinji trokovi:
Gtr ((Pmi hi) (Pmiu hp)) ce
(9.24)
Tu je

ulazna snaga motora u praznom hodu,

Pmiu

hi hp

vrijeme rada pod optereenjem i u praznom hodu.

12

Ova jednadba se primjenjuje za sistem sa jednostepenom regulacijom puno optereenje

prazan hod. Kompresori koji imaju regulaciju brzine vrtnje mogu se svesti na prethodni sluaj s
dovoljno tonosti koritenjem srednje potrebne snage za cijeli period rada.
9.14. Energija pogodna za povrat
Uglavnom svi kompresori koriste neki oblik hlaenja za sniavanje temperature izlaznog
zraka. Mali kompresori mogu koristiti toplinski dispator s krilcima na kuitu kompresora. U
viestepenim kompresorima zrak je obino hlaen izmeu stupnjeva u meuhladnjaku. I u mnogim
instalacijama zrak je takoer hlaen poslije krajnjeg stupnja u krajnjem hladnjaku.
Hlaenje komprimiranog zraka smanjuje specifini volumen to omoguuje upotrebu manjih
cijevi i smanjuju se gubici trenja. Veliki dio energije utroen na komprimiranje zraka je povratljiv,
koristei meuhladnjak i krajnji hladnjak kao izvor topline za druge korisne svrhe.
Realni proces u kompresoru odvija se po politropi (1<n<k). Utroeni rad je izraen
jednadbom (9.8), a osloboena toplina iznosi:
(9.25)
q12 cv T1 ( k n / n 1) (( p2 / p1 ) n1/ n 1)
Iz izraza (9.8) i (9.25) izlazi:

q12 1 k n

w n k 1

0 za n k, s konst
(0;1)
za k n 1
1

(9.26)

za n 1, T konst

Iz (9.26) vide se dva granina sluaja:

1. Izotermni proces n=1 pri emu qn = 1,tj. vraena toplina je jednaka utroenom radu. Ovdje
naizgled kao da smo dobili vie nego to smo uloili: poveali tlak plina i vratili koliinu topline
jednaku uloenom radu. Meutim, moramo znati da kod ovog nije dolo do poveanja
temperature plina kod komprimiranja i da je vraena toplina na toj temperaturi. Usisni plin je
temperature okoline i radna sposobnost vraene topline je nula.
2. Adijabatska kompresija pri emu se od plina (kompresora) ne odvodi toplina. Temperatura
plina na kraju komprimiranja je via od temperature okolnog zraka i znosi:

T2 T1 ( p2 / p1 ) k 1/ k

(9.27)