TermodinamikaP3

Doc.dr.sc. Tomislav Veliki

Dr.sc. Mladen Kranjčec, prof.v.š.
Promjene stanja idealnog plina– pV dijagram
Promjene stanja idealnog plina daju
vezu između topline i mehaničkog
rada te unutrašnje energije.
Promjene nazivamo ravnotežnim ili
povrativim promjenama stanja ako su
ispunjene pretpostavke ravnotežnog
tijeka promjena stanja, i to u smislu
ispunjenja unutrašnje toplinske,
unutrašnje mehaničke i vanjske
mehaničke ravnoteže.
Promjene stanja idealnog plina– pV dijagram
U raznim strojevima i napravama u kojima kao radni medij služi plin,
neprekidno se mijenja stanje toga plina. Čitav niz uzastopnih stanja
kroz koja plin prolazi nazivamo promjenom stanja. Potrebno je da
proučimo neke naročite promjene stanja, koje su najčešće. Pri tom
će nas zanimati odnosi između tlaka, temperatura i volumena radnog
plina, jer su to veličine koje utječu na dimenzioniranje strojeva, kako
u pogledu čvrstoće, tako i u pogledu kapaciteta. Osim toga bit će
interesantno da saznamo koliko mehaničkog rada neki proces daje ili
troši, te kolike su potrebne izmijenjene topline.
Promjene stanja idealnog plina– pV dijagram
Kod proučavanja slijedećih promjena stanja uvodimo pretpostavke:
• Prva je pretpostavka, da se na plin u svakom trenutku njegove
promjene stanja može primijeniti jednadžbu stanja idealnog plina.
To će biti dozvoljeno samo onda, ako se plin stalno nalazi u
unutarnjoj mehaničkoj i toplinskoj ravnoteži.
• Druga je pretpostavka, da se izvršeni mehanički rad može računati
2
po 𝑊 = ‫׬‬1 𝑝𝑑𝑉, (u tom je sluaju mehanički rad prikazan
površinom u pV-dijagramu), a to zahtijeva da se radni medij, plin,
stalno nalazi u mehaničkoj ravnoteži sa svojom okolinom.
 Kružni procesi
• Neka nam je postavljen zadatak, da pomoću
nekog stroja proizvodimo mehanički rad! U
tu svrhu mogli bi se poslužiti npr. jednim
cilindrom u kome bi plin ekspandirao a zatim
se komprimirao, te nam na taj način
dobavljao željeni rad. Sama
ekspanzija/kompresija može pri tome teći po
bilo kakvoj politropi, osim izohore, kod koje
se ne vrši nikakav rad. Neka je ta promjena
stanja tekla onako, kao što je to u PV-
dijagramu prikazano
Ottov proces
Zrak prije ulaska u cilindar stroja prolazi
kroz rasplinjač ili usisnu granu, gdje se
miješa sa fino raspršenim gorivom, tako
da se cilindar puni gorivom smjesom zraka
i benzinskih para koja ima stanje 1. Ta se
smjesa u cilindru adijabatski komprimira
do stanja 2 (stupanj kompresije 9-14), tj.
do lijeve mrtve točke stapa. Ovdje se
električnom iskrom smjesa upali i izgara
kod konstantnog volumena te se postiže
stanje 3. Nadovezana adijabatska
ekspanzija dovodi plinove do stanja 4, kod
desne mrtve točke. Ovdje se otvori ispušni
ventil.
Dieselov proces
Cilindar stroja napuni se uzduhom stanja 1,
pa se onda taj zrak adijabatski komprimira na
visoki pritisak p (stupanj kompresije 15-22) do
stanja 2. Kod te kompresije jako poraste
temperatura uzduha. U točki 2 stap je došao
do lijeve mrtve točke Ovdje se započinje
ubrizgavati fino raspršeno gorivo, koje se
upali u zagrijanom uzduhu, te svojim
izgaranjem daje potrebnu toplinu Q, da bi za
vrijeme pomaka stapa u desno pritisak ostao
konstantan. Do postignutog stanja 3 itavo je
uštrcano gorivo izgorjelo. Daljnja ekspanzija u
cilindru odvija se adijabatski sve do stanja 4.
Ovdje je stap stigao u desnu mrtvu točku,
ispušni se ventil otvori i plinovi iz cilindra
izađu u okolinu
Realni procesi
Otto proces
2T i 4T