ENERGETSKI PROCESI – AUDITORNE VJEŽBE 2019-2020 AMEL MEŠIĆ

Načini povećanja toplinske iskoristivosti R-C parnog kružnog procesa

Povećanje toplinske iskoristivosti R-C kružnog procesa se može postići na slijedeće načine:
1. Povećanjem pritiska ulazne pare u turbine,
2. Povećanjem temperature ulazne pare u turbine,
3. Snižavanjem temperature kondenzacije pare,
4. Naknadnim pregrijavanjem (među-pregrijavanjem) pare,
5. Regenerativnim zagrijavanjem napojne vode.

1. Povećanje pritiska ulazne pare u turbine

Povećanje pritiska (svježe) pare na ulazu turbinu djeluje na povečanje entalpijskog pada, to jeste korisnog rada a
time i na povečanje stepena iskoristivosti kružnog procesa, povečanje entalpijskog pada se najbolje može uočiti na h-
s dijagramu.

Povećanjem pritiska ulazne pare u turbine pri konstantnoj temperaturi ostvarujemo sljedeće efekte:
- Povećanje toplinskog pada u turbini,
ENERGETSKI PROCESI – AUDITORNE VJEŽBE 2019-2020 AMEL MEŠIĆ

- Povećanje toplinske iskoristivosti kružnog procesa,

- Smanjenje specifične potrošnje pare po jedinici proizvedene mehaničke energije,
- Povećanje vlažnosti izlazne pare iz turbine, što dovodi do pojave erozije na lopaticama izlaznih stupnjeva
turbine, a time i do smanjenja unutrašnje iskoristivosti.

2. Povećanje temperature ulazne pare u turbinu

Povećanjem temperature ulazne (svježe) pare u turbinu povečava se srednja temperatura dijela procesa na kojem se
dovodi toplina i to uz nepromijenjne ostale parametre utiče na povečanje toplinske iskoristivosti kružnog procesa.

Povećanjem temperature ulazne pare u turbinu, pri nepromijenjenim ostalim parametrima, djeluje se na:
- Povećanje srednje temperature procesa na kojem se dovodi toplina,
- Povećanje toplinske iskoristivosti kružnog procesa,
- Povećanje toplotnog pada,
ENERGETSKI PROCESI – AUDITORNE VJEŽBE 2019-2020 AMEL MEŠIĆ

- Smanjenje specifične potrošnje pare po jedinici proizvedene mehaničke energije,

- Smanjenje vlažnosti pare u izlaznim stepenima turbine.

3. Sniženje temperature/pritiska kondenzacije pare

Snižavanjem temperature ili pritiska konedenzacije pare smanjuje se količina topline koja se odvodi u okolinu iz kružnog
procesa, a i entalpijski pad, čime se uz nepromijenjene ostale parametere povećava njegova toplinska iskoristivost.

Uticaj pritiska kondenzacije na stepen iskorištenja R-C ciklusa.

ENERGETSKI PROCESI – AUDITORNE VJEŽBE 2019-2020 AMEL MEŠIĆ

Snižavanjem pritiska (povećanje zapremine), a time i temperature u kondenzatoru uz ostale nepromjenjene pogonske
uvijete, djeluje se na:
- Povećanje toplinske iskoristivosti kružnog procesa,
- Povećanje toplinskog pada u turbini
- Smanjene specifičnog utroška pare,
- Povećanje vlažnosti izlazne pare.
Pritisak u kondenzatoru prvenstveno ovisi o stanju okoline (donji spremnik topline), odnosno temperaturi vode za
hlađenje. Uobičajeno se kreće od 0,025 do 0,05 bar.
Daljne sniženje pritiska ograničeno je zbog:
- Povećanja specifičnog volumena pare,
- Povećanja dužine lopatica u izlaznom dijelu turbine,
- Povećanja dimenzija kondenzatora,
- Minimalne razlike temperature rashladne vode i kondenzatora za izmjenu topline uz tehno-ekonomski
prihvatljive dimenzije kondenzatora (kreće se 5-15 oC).
Pogoršanje pogonskih uvijeta kondenzatora može biti uzrokovano:
- Porastom temperature okoline, a time i rashladne vode,
- Smanjenjem protoka rashladne vode,
- Prljanjem izmjenjivačkih površina kondenzatora,
- Kvarom uređaja za održavanje vakuma u kondenzatoru (neispravan rad ejektora, propuštanje brtvenih
spojeva i prodor okolnog zraka u kondenzator)

4. Nakndano pregijavanje (među pregijavanje) pare

Naknadnim pregijavanjem (među-pregijavanjem) pare povečava se srednja temperature dijela procesa na kojem se
dovodi toplina, čime se povečava njegova toplinska iskoristivost.
ENERGETSKI PROCESI – AUDITORNE VJEŽBE 2019-2020 AMEL MEŠIĆ

Naknadnim pregijavanjem (međupregijavanjem) pare postiže se:

- Povećanje toplinske iskoristivosti kružnog procesa,

- Smanjenje vlažnosti pare u izlaznom dijelu turbine,
- Povećanje entalpijskog pada,
- Smanjenje erozijskog oštećenja izlaznih stupnjeva turbine.

Iskoristivost idealnog R-C procesa sa međuregrijavanjem pare

Stepen iskorištenja za parno turbinsko postrojenje prikazano na prethodnoj slici sa međupregijavanjem pare određuje
se prema sljiedećoj formuli:
(h1 -h7 )+(h8 -h2 )-(h4 -h3 )
ηt = .
(h1 -h4 )+(h8 -h7 )
Napomena:
Odnosi pritisaka pregijane para i međupregijane pare obično sup pp=5pmp, dok za temperature vrijedi tpp=tmp.
Međuregijavanje pare obično se izvodi kod energetskih sistema sa radim pritiskom veći od 80 bar. Međuregrijavanje
se najčešće izvodi sa jednim međupregijačem, a rjeđe sa dva mređupregijača (zbog konstrukcijskih i pogonskih
problema). Povećanje toplinske iskoritivosti R-C procesa sa jednim međuregrijavanjem pare iznosti 4-5%.
Pored gore navedenih prednosti ugradnje međupregijača na kotlu I još neki efekti parnih postrojenja sa
međupregrijanom parom, a to su:
- Povećanje investicionih troškova,
- Povećanje otpora strujanja pare, što umanjuje povećanje toplinske iskoristivosti,
- Mogući pogonski problem kod kretanja i zaustavljanja pogona, ako se pri tome ne osigura zadovoljavajuće
hlađenje cijevi među-pregijača. Kod pokretanja I zaustavljanja pogona može nastati problem nedovoljnog
hlađenja cijevi među-pregrijača zbog premalog protoka pare kroz cijevi u takvim prijelaznim fazama pogona.
ENERGETSKI PROCESI – AUDITORNE VJEŽBE 2019-2020 AMEL MEŠIĆ

ZADATAK 1.
Odrediti termodinamički stepen korisnosti R-C-ovog kružnog procesa, ako vodena para u turbini ekspandira od stanja
2 (p2=100 bar, t2=450oC) do stanja 3 (p3=5bar, x3=0,95), pa se od stanja 3 izobarski pregrijava do stanja 4 (t4=300oC)
i opet od stanja 4 ekspandira do stanja 5 (p5=0,05 bar, x5=0,95).
Termodinamički stepen korisnosti ovog R-C kružnog procesa sa dvostepenom ekspanzijom je:
lkor lt23 +lt45
ηt = = ,
qd qd62 +qd34

pri čemu je:

lt23 =h2 -h3 , lt45 =h4 -h5 ,
qd62 =h2 -h6 , qd34 =h4 -h3 ,

Vrijednosti entlapija u karakterističnim tačkama ovog kružnog procesa čitaju se direktno u h-s dijagramu za vodenu
paru:
kJ kJ kJ kJ kJ
h2 =3240 , h3 =2640 , h4 =3062 , h5 =2440 , h6 =137,83 ,
kg kg kg kg kg
Pa je termodinamički stepen korisnosti:
h -h +h -h
ηt = h2 -h3 +h4-h5
2 6 4 3

3240-2640+3062-2440
ηt = =0,353 ili 35,8%
3240-137,83+3062-2640
Zanimljivo je odrediti termodinamički stepen korisnosti ako se iz stanja 3 produži ekspanzija (bez dogrijavanja) do
pritiska p5=0,05 bar (stanje 7), pod predpostavkom da bi i u ovom slučaju porast entropije vodene pare bio isti kao u
prethodnom razmatranju tj. ∆svp=s5-s5’=s7-s7’.
Pošto su vrijednosti entropija za stanja 5 i 5’:
kJ
s5 =8,0 ∙K (za p=0,05bar i x=0,95)
kg
ENERGETSKI PROCESI – AUDITORNE VJEŽBE 2019-2020 AMEL MEŠIĆ

kJ
s5' =7,46 ∙K (= s4 za p=5bar i t=300℃),
kg
Promjena entropije vodene pare biće:
kJ
∆svp =0,54 ∙K.
kg
Pošto je stanje 7’ određeno sa p7’=0,05bar i s7’=s3=6,56 kJ/kgK, a stanje 7 sa p7=0,05bar i s7=s7’+∆svp=6,65+0,54=7,1
kJ/kgK, iz h-s dijagrama za vodenu paru direkltno se čita x7=0,838 i h7=2165kJ/kg.
Termodinamički stepen korisnosti kružnog procesa koji je ostvaren na ovaj način iznosi:
h2 -h7 3240-2165
ηt = = =0,346 ili 34.6%.
h2 -h6 3240-137,83
U praksi se često pribjegava dogrijavanju, iako se gubi na termodinamičkom stepenu korisnosti, da se lopatice parne
turbine ne bi izložile štetnom uticaju suviše vlažne vodene pare.

ZADATAK 2.
Idealni R-C kružni proces obavlja se sa vodenom parom između pritisaka pmax=40 bar i pmin=0,04bar, sa pregijavanjem
pare do temperature t1=460 ̊ C. Za rekuperativno zagrijavanje napojne vode, od temperature tk, koja vlada u
kondenzatoru, do temperature t4=104,8 ̊ C, iz turbine se pri pritisku po=1,2 bar oduzima dio pare, koji se miješanjem
sa napojnom vodom potpuno kondenzuje. Rad napojne pumpe zanemariti. Odrediti termodinamički stepen korisnosti
ovog kružnog procesa.

Za određivanje termodinamičkog stepena korisnosti potrebno je prethodno odrediti entalpiju vodene pare u
karaterističnim stanjima idealnog R-C kružnog procesa, kao i masu pare koja se pri pritisku po oduzima iz turbine za
rekuperativno zagrijavanje napojne vode.
Direktnim čitanjem iz h-s dijagrama za vodenu paru, dobijaju se vrijednosti za entalpiju vodene pare u karakterističnim
stanjima datog kružnog procesa:
kJ kJ kJ
h1 =3353 , h0 =2557 , h2 =2098 .
kg kg kg
Iz priručnika za pritisak kondenzacije pk =pmin =p2 =0,04 bar dobija se entalpija vode u stanju 3:
ENERGETSKI PROCESI – AUDITORNE VJEŽBE 2019-2020 AMEL MEŠIĆ

kJ
h3 =h'2 =121,42 ,
kg
A za pritisak po=1,2 bar, entalpija vode u stanju 4 (t4=104,8 ̊ C):
kJ
h4 =h'0 =439,4 .
kg
Masa pare koja se oduzima iz turbine pri pritisku za rekuperativno zagrijavanje napojne vode, određuje se iz
energetskog bilansa. Neka izentropsku ekspanziju u turbini započinje jedan kilogram vodene pare stanja 1. Pri pritisku
po za rekuperativno zagrijavanje vodene pare iz turbine se uzima mop kilograma vodene pare, a 1-mop kilograma vodene
pare nastavlja izentropski ekspanziju do pritiska pk=pmin=p2. Koristeći uslove zadatka, jednačina energetskog bilansa
za zagrijač napojne vode glasi:

mop (h0 -h' 0 )=(1-mop )(h4 -h3 )

Pa masa oduzete pare iz turbine iznosi:

h4 -h3 439,4-121,42 kg pare
mop = = =0,13 .
h0 -h3 2557-121,42 kg pare
Koristan rad iznosi:
kJ
lk =(h1 -h0 )+(1-mop )(h0 -h2 )=(3353-2557)+(1-0,13)(2557-2098)=1195,3 ,
kg
Pa je termodinamički stepen iskorištenja ovog kružnog procesa:
lk lk 1195
ηt = = = =0,41.
qd h1 -h4 3353-439,4

ZADATAK 3
Na termoelektričnoj centrali, postavljena je turbine snage N=12MW, u kojoj ekpandira para početnih parametara:
p1=3,5MPa i t1=435 ̊ C. Turbina ima dva mjesta oduzimanja pare. Para se prvo oduzima na pritisku p’=1MPa u količini
m1=50t/h, a zatim na pritisku p’’=0,12 MPa u količini m2=40t/h. Pritisak u kondenatoru je p2= 4kPa. Odrediti satnu
potrošnju pare, ako je koeficijent korisnog djelovanja turbine ηT=0,8, mehanički koeficijent korisnog djelovanja ηm=0,95
i koeficijent korisnog djelovanja elektrogeneratora ηeg=0,98. Odrediti također satnu potrošnju goriva, ako je k.k.d kotla
ηk= 0,9, toplinska moć goriva Hg=30 MJ/kg, a temperatura napojne vode 120 ̊ C.
ENERGETSKI PROCESI – AUDITORNE VJEŽBE 2019-2020 AMEL MEŠIĆ

Rješenje:
Veličine stanja očitane iz dijagrama:
kJ kJ kJ kJ
h1 =3305,5 , ha =2967 , hb =2559 , h2 =2105,9 .
kg kg kg kg
N=N1 +N2 +N3
N1 =m(h1 -ha )
N2 =(m-m1 )(ha -hb )

N3 =(m-m1 -m3 )(hb -h2 )=12∙103 ∙3600=m∙(3350,5-2967)+(m-50)∙(2967-2559)+(m-50-40)(2559-2105,9)

m=87,027 t/h
Ukupni koeficijent korisnog djelovanja je:
η=ηT ηm ηeg =0,8∙0,95∙0,98=0,7448

Stvarna potrošnja pare:

m 87,024
mstv = = =116,842 t/h
η 0,7448
Potrošnja goriva:

Q̇ 1
ṁ g =
ηk ∙Hg

Q̇ 1 =mstv (h1 -hn.v )

hn.v =cw ∙t=4.233*120=507,96kJ/kg

Q̇ 1 =116842∙(3305,5-507,96)=3,275244839∙109 kJ/h

3,275244839∙109 t
ṁ g = 3
=12,1 .
0,9∙30000∙10 h