RASHLADNI UREAJI

RASHLADNI UREAJI
Rashladni ureaji imaju zadau odravati potrebnu i dovoljno nisku
temperaturu u nekom prostoru. Ta je temperatura gotovo uvijek nia od
temperature okoline. Zbog toga e toplina s okoline prelaziti u prostor
(tvar) koji se hladi i zagrijavati ga. Da bismo temperaturu prostora kojeg
hladimo odravali stalnom, neprekidno treba odvoditi toplinu koja iz
okoline prelazi na hlaeni prostor i tvar u njemu, te je predavati nekom
spremniku. Najee nemamo na raspolaganju takav spremnik, ija je
temperatura nia od temperature prostora kojeg hladimo.

DESNOKRETNI KRUNI PROCES

Kod takvih je procesa rad ekspanzije vei od utroenog rada za
kompresiju,a njihova razlika predstavlja koristan rad procesa.Da bi se
proveo kruni proces nuna su najmanje dva toplinska spremnika, tj.
jedan ogrjevni spremnik (OS) i jedan rashladni spremnik (RS).
Naravno, moe se koristiti i vei broj toplinskih spremnika. Kod tih
procesa je temperatura ogrjevnog spremnika, TOS, uvijek vea od
temperature rashladnog spremnika, TRS.

LJEVOKRETNI KURNI PROCES

Rad utroen za kompresiju je vei od dobivenog rada pri ekspanziji
Na slici je prikazana shema najjednostavnijeg kompresorskog parnog rashladnog
ureaja. Prema krunom ljevokretnom krunom procesu kompresor (Ko) usisava mokru
paru rashladnog medija stanja 1 i adijabatski je tlai na vii tlak P2 i temperaturu T.
Rashladni medij stanja 2 odlazi u kondenzator gdje mu se rashladnom
vodom oduzima toplina do stanja 3. Zatim se rashladni
ispariva medij odvodi u ekspanzijski cilindar (EC) da bi mu se
ekspanzijom smanjio tlak i temperatura kako bi na sebe
mogao primati toplinu iz prostora kojeg hladimo. Nakon
ekspanzije rashladni medij stanja 4 odlazi u ispariva koji
je smjeten u prostoru koji se hladi.

RASHLADNA TEHNIKA
Rashladna tehnika je ona grana tehnike koja se bavi pojavama i postupcima
hlaenja tijela. U tom smislu, hladiti znai nekom tijelu smanjivati unutranju
energiju odvoenjem energije, to se manifestira snienjem njegove
temperature. Hlaenje je proces sniavanja temperature u nekom prostoru u
svrhu, npr. rashlaivanja hrane, ouvanja neke supstance ili stvaranja ugodnog
osjetilnog doivljaja. Hladnjaci i strojevi za hlaenje usporavaju razvoj
bakterija koje uzrokuju kvarenje prehrambenih proizvoda kao i kemijskih
reakcija koje se dogaaju u normalnoj atmosferi.

VRSTE KRUNIH PROCESA KOD HLAENJA

Razlikujemo tri vrste takvih procesa. Kada se procesom prenosi toplina od nie
na viu okolinu temperaturu, proces se naziva rashladnim procesom. Kada se
krunim procesom prenosi toplina s okoline na neku viu temperaturu, takav
proces se naziva ogrjevnim procesom ili dizalicom topline. Tredu vrstu
ljevokretnih krunih procesa ine procesi u kojima se uz utroak mehanikog
rada prenosi toplina od niske na visoku temperaturu grijanja, tkz. ogrjevnorashladni procesi. Dva osnovna tipa rashladnih sustava su kompresijski
rashladni ureaji i apsorpcijski rashladni ureaji.

OPIS I PRIKAZ NAINA FUNKCIONIRANJA

RASHLADNOG UREAJA
Osnovni proces koji objanjava njihov rad je lijevokretni Carnotov kruni
proces. Rashladni ureaji najede koriste freone kao rashladni medij, a mogu
i neke druge plinove (npr. amonijak). Najjednostavniji oblici toplinskih pumpi
su klima ureaji koji griju i hlade, tzv. inverteri. Oni crpe toplinu iz zraka,
najlaki su za montau i najjeftiniji. Sloeniji oblici koji daju i vie energije su
sustavi koji se ukapaju pod zemlju gdje se koristi unutarnja toplina zemlje koja
podie temperaturu rashladnog medija.

SHEMA RADA RASHLADNOG UREAJA

DJELOVI RASHLADNOG UREAJA:

1.Kompresor
2.Kondenzator
3.Termo ekspanzijski ventil
4.Ispariva
5.Rashladni mediji (plinovi)

NAIN RADA
Toplinska pumpa je sustav koji se bazira na lijevokretnom Carnotovom
krunom procesu koji toplinu u stroju pretvara u rad, pri emu se koristi
idealni plin, najee neki od freona ovisno o eljenim temperaturama.
Nain rada je gotovo identian nainu rada kunog hladnjaka, a razlika
je u tome to rashladni ureaj oduzima toplinu namirnicama i predaje je
okolini.Proces se sastoji od dvije adijabatske promjene i dvije
izotermne promjene koje zatvaraju ciklus.

RASHLADNI MEDIJ
Kao rashladni medij moraju se koristiti iskljuivo plinovi sa svojstvima
da na odreenoj temperaturi, ovisno o tlaku, mogu biti u svim
agregatnim stanjima. Rashladni medij ne smije reagirati niti s jednim
sastavom unutar sistema, gustoa bi mu trebala biti to vea, mora biti
hermetiki zatvoren unutar sustava, najee u nehrajuim bakrenim
cijevima, mora biti neeksplozivan, tako da u sluaju isputanja ne bi
dolo do eksplozije, neotrovan i po mogunosti to manje tetan za
okoli. Rashladni medij se mijea sa mazivim uljem kojem rashladni
medij mora osigurati kontinuirano putovanje kroz itav sustav. Ulje ne
smije mijenjati svojstva plina.

FAKTOR HLAENJA
Za ekonominost svakog rashladnog ureaja mjerodavan je stupanj iskoristivosti. Stupanj
iskoristivosti definiramo kao omjer korisne energije (energije koju moemo iskoristiti za
neki koristan rad) i ukupne energije (utroena energije). Ovaj omjer nikad ne moe biti
vei od jedan. Iskoristivost od 100% predstavlja idealizirani sluaj u kojem teoretski
nemamo nikakvih gubitaka te je sva uloena energije pretvorena u koristan rad. Naravno
ovakav sluaj nije mogu u nekom realnom postrojenju. Izrazi za faktor ekonominosti,
ne ovise o svojstvima radne tvari te vrijede za svaku tvar koja se koristi u ljevokretnom
krunom procesu.

Transport topline kod ljevokretnog procesa ne odvija se sam od sebe nego je za prijenos
topline potreban nekakav rad koji se dovodi izvana.
Za odreivanje ukupne vrijednosti rashladnog procesa koristimo omjere faktora
ekonominosti realnog i idealnog Carnotovog procesa.
Faktor hlaenja je omjer topline Q i utroenog mehanikog rada. Taj faktor daje podatak
o toplini Q koja se moe podii od temperature To na Tok utrokom jedinice mehanikog
rada. Za razliku od drugih termodinamikih stupnjeva djelovanja, faktor hlaenja poprima
vrijednosti vee od jedan.