Almir Seminarski Rashladni

UNIVERZITET U TUZLI
MAINSKI FAKULTET
Odsjek: Energetsko mainstvo
Predmet: Rashladni sistemi

Projektni zadatak
-Hladnjaa za Suho voe-

Br.indeksa: I-153/06 Braninovi Almir

Tuzla, 2012
Projektni zadatak Rashladni sistemi

1

1. PROJEKTNI ZADATAK
za izradu objekta hladnjae ija funkcija je obrazloena u daljnem tekstu.

1.1 OPE INFORMACIJE O PROJEKTU

Naruilac projekta: MAINSKI FAKULTET
IDEJNI PROJEKAT : Instalacije rashladnog sistema objekta hladnjae (mainski dio)

1.2 OPIS ZADATKA:
Projektovati hladnjau za skladitenje suhog voa u paletama ako su poznati podaci:
- koliina: 5000 kg/dnevno;
- rashladni medij: R22
Prilikom projektovanja potrebno je:
- Odrediti potreban rashladni uin
- Postavljanje rashladnog procesa
- Proraun isparivaa
- Dimenzioniranje kondenzatora
- Odabir kompresora
- Odabir rashladnog tornja
- Dispozicijski nacrt hladnjae
- Specifikacija opreme
Uraditi projekat hladnjae uvaavajui vaee propise i normative za ovakve objekte.

1.3 POSEBNI USLOVI:
Projektant mora uvaavati smjernice i tehnike uslove i zahtjeve od investitora.

1.4 SADRAJ PROJEKTNE DOKUMENTACIJE:
1. Projektni zadatak
2. Tehniki opis mainskih instalacija hladnjae
3. Tehniki izvjetaji i prorauni
4. Tehniki uslovi za izvoenje instalacija
5. Predmjer i predraun radova
6. Grafika dokumentacija
7. Katalozi projektovane opreme
1.5 PODLOGE:
Prilikom projektovanja projektan e dati idejni nacrt objekta hladnjae, kao i rasporeda opreme.
1.6 BROJ PRIMJERAKA PROJEKATA:

Projektnu dokumentaciju izraditi i dostaviti u printanom i elektronskom primjerku.


2

1. PROJEKTOVANJE RASHLADNOG SISTEMA HLADNJAE

1.1 Tehniki opis objekta hladnjae

Projektom je obuhvaen objekt koji se sastoji od hladnjae, pratee prostorije, te strojarnice i predprostora.
Instalacije vodovoda, odvodnje i distribucije elektrine energije nisu opisani u ovom projektu. U danom
zadatku opisana je konstrukcija hladnjae za suho voe, te je dan kompletan proraun i odabir konstrukcijskih
elemenata i opreme koritene za odravanje zadanih parametara u hladnjai.

Graevina se izvodi kao elina konstrukcija, a izolirana je zidnim i krovnim termoizolacijskim panelima opisano
u standardima i termodinamikom proraunu, a izvana se oblae fasadnim panelom ili profiliranim limom.
Povrina estice za graenje iznosi 11,40 x 9 m, a visina graenja cca 5,00m.
Kota poda hladnjae je 1,20 m iznad pristupnog terena do i oko hladnjae.

Skladitenje robe na EURO paletama vri se ulaganjem u dvoetanu klasinu regalnu konstrukciju, a transport i
manipulacija paletama izvodi se elektro-viliarom.

Jedna paleta sa smrznutim namirnicama moe imati maksimalnu masu od 1000 kg.
Namirnica koja je predviene za skladitenje u komori je suho voe rasporeeno na 42 palete.
Naziv artikla Smokva suha 250 g. flopack 3/1
Transportno pakiranje 3 kg
Broj komada u
kartonu/gajbici
12
Broj gajbi na paleti 20
Masa voca u jednoj gajbici 3 kg
Masa voca na paleti 120 kg

3

Slika 1 : Prikaz smjetanja paleta na regalnu konstrukciju

- Podaci o objektu
Kapacitet skladita..42 paletnih mjesta
Tlocrtna povrina.64,98m
2

Ukupna povrina.102,6m
2
(sve prostorije na objektu)
VISINA SKLADISTA 5m
Volumen hlaenog dijela objekta...324,9m
2

Temperatura u skladitu...... 2 C

Skladini predprostor ima svrhu manipulacije paletama, slui i kao dopuna za privremeno ostavljanje paleta
koje ekaju na transport, takoer ima svrhu spreavanja dobitaka topline izvana infiltracijom preko vrata.

4

Slika 2 : Tlocrtni prikaz objekta sa gabaritima
- Pod hladnjae
AB Ploa (dvostruko armirana) 200mm,
Hidroizolacijska pokrivna folija kao polietilen,
Visokotlano nosiva termoizolacija kao STYRODUR 5000 2x100mm,
Parna brana kao ALKOR folija,
Nosiva betonska ploha kao industrijski pod sa zavrnim slojem ukupne debljine 200mm,
Utabani ljunak 200mm.
Ispod podne termoizolacije polau se elektrini kabelski grijai podne konstrukcije kao zatita od kondenzacije i
djelovanja leda na beton (smrzavanja i pucanja), s radnim i rezervnim krugom, termostatom za regulaciju
temperature poda, digitalnim indikatorom temperature poda, mjernom sondom i elektro ormariem. Snaga
grijaa 14 W/m
2
, ukupno 1,25 kW, izvode se kabelski grijai kao KLOEPER, DEVI ili SSCP.

- Hladionika vrata
Komora je sa skladinim prostorom odvojena kliznim jednokrilnim hladionikim vratima na elektromotorni
pogon, izolirana PUR ekoloki, dimenzije 2000x3000 mm, s pripadajuim vodilicama, brtvama, obostranim
mehanizmom za otvaranje, grijaima praga i okvira, radno podruje od +30 do -30C, debljine 140 mm, kao
ROMA ili Foris index. Na hladionikim vratima mogue je ugraditi zranu zavjesu radi smanjenja gubitaka
prilikom otvaranja vrata.


5

- Rashladni sistem hladnjae
Za smjetaj rashladnog multiseta (kompresora) i ostale strojarske opreme predviena je prostorija kao
strojarnica sa kontroliranom temperaturom prostora smjetena pored skladinog predprostora. Takav smjetaj
omoguuje najjednostavniji servisni pristup, jednostavan i ekonomian poloaj za ugradnju, takoer je
omoguen najkrai put cjevovoda za distribuciju radne tvari.
Projektirani sustav ima funkciju odravanja temperature u hladnjaama na 2C ukupnog uina 20,654 kW pri
vanjskoj temperaturi od 30C i logistici unosa i iznosa robe kako je opisano dalje u proraunu optereenja.

Kao radna tvar u sustavu koristi se R22 .

- Upravljanje i nadzor rashladnog postrojenja
Za daljinsko mjerenje koristimo elektrini higrometar koji radi na principu mjerenja temperature pri kojoj je
zasien rastvor neke higroskopske soli u ravnotei sa vodenom parom iz vazduha ija se vlanost mjeri. Pritisci
se veinom mjere manovakumetrima sa Bourdon-ovom cijevi. Ovi manovakumetri imaju pored skale za
mjerenje pritiska i skalu na kojoj su oznaene odgovarajue temperature zasienja datog rashladnog fluida.
Protoci se mjere rotometrima dok potronja elektrine energije mjerimo brojilima . Sve ove informacije koje
dobijemo treba da se prenesu u centralnu komandnu-razvodnu tablu ili raunar ugraen na zidu hladnjae.
Kao primjer moe se uzeti regulacijski i nadzorni sistem konfiguracije ADAP-KOOL Danfoss, sistem se slae kao
napredni integrirani sustav upravljanja rashladne instalacije sa lokalnim i daljinskim nadzorom.

1.2. Definiranje temperature hladnjae

Za skladitenje krastavaca uzeto je iz tabele za najbolje uvjete uvjete uvanja hlaenog voa i povra (Tabela
1.1 strana 22 , Rashladni ureaji Sava Vuji ) koja se kree od -1 do +4 C uzeo sam 2C .

1.3 Odreivanje rashladnog uina hladnjae

- robu je potrebno ohladiti za 24 .
kW t t c m Q
R ok k dk
578 , 6
3600 24
1
) 2 30 ( 06 , 4 5000
3600 24
1
) (
1
=
=

1.3.1 Izolacija hladnjae

Transmisijski gubici raunaju se s obzirom na zadane uvjete, unutarnje temperature, i vanjske temperature
koja je uzeta za ljeto, podruje kontinentalnog dijela Bosne i Hercegovine 30C i relativne vlanosti zraka od
55%. Transmisijski gubici, odnosno dobici topline iz okoline koji se namiruju rashladnim sistemom, ovisiti e
direktno o nainu gradnje komora i izolaciji. Dobici topline ostvaruju se preko ploha hladnjae koji su u dodiru
s vanjskom okolinom, a to su zidni paneli preko kojih imamo dotok topline s bonih strana, stropni paneli preko
kojih toplina dolazi s krova iznad komora, te pod hladnjae koji izmjenjuje toplinu sa zemljom ispod hladnjae,
a time posredno i sa okolinom.

- Izolacija zidova
Toplinski gubici kroz zidove odvijaju se preko termoizolacijskih samonosivih panela kao "Roma" PUR EKOLOKI,
debljine 200mm.

Podaci proizvoaa:

| | mm 200 = o debljina panela

6

(
=
mK
W
025 , 0 koeficijent toplinske vodljivosti
(
=
K m
W
unutarnji
2
18 o konvektivni koeficijent prijelaza topline na unutarnjoj strani
(
=
K m
W
vanjski
2
3 o konvektivni koeficijent prijelaza topline na vanjskoj strani, zbog tankog fasadnog
panela s vanjske strane nema strujanja zraka
(
=
+ +
=
K m
W
k
unutarnje
2
vanjsko
119 , 0
1 1
1
o
o
o
koeficijent prolaza topline kroz panel

Provjera da ne dolazi do zaleivanja parne brane:
C
k
C
i
i
u
p
brane brane
= +
+
A
= > 87 , 28
1
1
; 0
0
0
o
o
0
0 0

Slika 3 : Profil temperature zida

- Izolacija poda hladionice

Pod se sastoji iz:
1. AB Ploa (dvostruko armirana) | | mm
AB
200 = o
(
=
mK
W
AB
64 , 0
2. Termoizolacija (tvrda PU ploa 2x100mm) | | mm
i
200 = o
(
=
mK
W
i
038 , 0
3. Nosiva betonska ploa | | mm
bp
200 = o
(
=
mK
W
i
9 , 1
4. Utabani ljunak | | mm
us
200 = o
(
=
mK
W
i
64 , 0

Parna brana, hidroizolacija i gornji zavrni sloj poda ne uzimaju se u obzir kod prorauna gubitaka.


7

(
=
+ + + +
=
K m
W
k
vanjski AB
AB
i
i
bp
bp
us
us
poda
2
17 , 0
1
1
o
o
o
koeficijent prolaza toplote za pod

Slika 4: Prikaz slojeva hladionikog poda

- Krovna izolacija
Toplinski gubici kroz zidove odvijaju se preko termoizolacijskih panela kao "Roma" PUR, debljine 220mm.
Podaci proizvoaa:

| | mm 220 = o debljina panela

(
=
mK
W
panela
025 , 0 koeficijent toplinske vodljivosti

(
=
K m
W
unutarnji
2
18 o konvektivni koeficijent prijelaza topline na unutarnjoj strani

(
=
K m
W
vanjski
2
3 o konvektivni koeficijent prijelaza topline na vanjskoj strani, zbog tankog fasadnog
panela s vanjske strane nema strujanja zraka
(
=
+ +
=
K m
W
k
panela unutarnje
2
vanjsko
109 , 0
1 1
1
o
o
o
koeficijent prolaza topline kroz panel

Slika 5: Profil temperature stropa


8

1.3.2. Transmisioni gubici kroz zidove

- Toplina koja dopire u prostor preko zidne izolacije (panela) :
Q = k A
zid
(T
ok
T
0
)

A
zid1
= A
zid3
=L H = 57 m
2

A
zid2
= A
zid4
=L H = 28,5 m
2

Q
zid1,3
= 2 k
zid
A
zid
(T
ok
T
0
) = 2 0,119 57 ( 30-2 ) = 0,379 kW
Q
zid2,4
= 2 k
zid
A
zid
(T
ok
T
0
) = 2 0,119 28,5 ( 30-2 ) = 0,189 kW

Ukupno : Q
zid
= 0,568 kW

- Toplinski gubici kroz strop :
A
strop
= L B = 11,4 9 =102,6 m
2

Q
strop
= k
strop
A
strop
(T
ok
T
0
) = 0,109 102,6 ( 30-2 ) = 0,313 kW

- Toplinski gubici kroz pod :
A
pod
= L B = 102,6 m
2

Q
pod
= k
pod
A
pod
(T
ok
T
0
) = 0,17 102,6 m
2
( 14-2 ) = 0,209 kW

Ukupni transmijski gubici za :

Q
2
= Q
zid
+ Q
strop
+ Q
pod
= 1,09 kW
Q
2
= 1,09 kW

1.3.3. Gubici toplote zbog disanja robe

Jedna paleta sa smrznutim namirnicama moe imati maksimalnu masu od 1000 kg. Dimenzije palete
1200X800X114 mm. Namirnica koje su predviene za skladitenje u komori je suho voe. U hladnjai se ostvari
dnevni promet od cca paleta dnevno. Dnevni unos od 6 paleta ostvaruje se cestovnim transportom, a isto
toliko robe se dnevno i distribuira dalje, odnosno odvozi iz hladnjae. Potrebni uin za hlaenje unesene robe
ostvaruje se u samim hladnjaama.
Toplota disanja za 2C ( Rashladni ureaji- Sava Vuij , tabela 3.12 strana 78) se dobija da je :
kg
kW
th
kJ
q
C
5
) 2 (
10 222 , 2 80

= =

kW q m Q
C
55 , 1
) 2 ( 3
= =

Disanje uneene robe :
C
t t
t t
t t t t
t t
i R
i ok
i R i ok
i m
=

+ = 56 , 8
ln
) (

t
i
= 22 C -temperatura suhog voa koja je uneena pri prosjenoj temperaturi okoline 30 C
kg
kW
th
kJ
q
C
5
) 2 (
10 722 , 4 170

= =

kW q m Q
dk C
236 , 0
) 56 , 8 ( 3
= =


9

kW Q
kW Q Q Q
C C
786 , 1
786 , 1
3
) 56 , 8 ( 3 ) 2 ( 3 3
=
= + =

1.3.4. Gubici toplote usljed boravka ljudi u hladnjai

| | kW q n Q
r
t =
4

n = 2 -broj radnika
Radno vrijeme radnika je 8 h ,neka provede 30 min/h slagajui, istovarajui i utovaravajui robu.
| | h 4 = t - vrijeme provedeno na radu u rashladnoj komori
| | kw q
r
254 , 0 = - odavanje toplote jednog radnik, tabela 3.14. strana 82, RU
| |
| | kW Q
kW Q
169 , 0
169 , 0
24
4
254 , 0 2
4
4
=
= =

1.3.5. Gubici uslijed rasvjete
q
r
= 8 W/m
2

| |
| | kW Q
W A q Q Q
r rasv
273 , 0
6 , 273
24
8
6 , 102 8
5
5
=
= = = =

1.3.6. Gubici uneeni paletama i sanducima

- Masa palete EURO-EPAL JE 22 kg/kom ,broj uneeni komada je 42
- Masa sanduka je 0,7 kg/kom ,broj uneeni komada 840
( ) | | kW t t c m Q
R ok pal pal
778 , 0
3600 24
1
2 30 6 , 2 924
3600 24
1
) ( =
=
| | kW t t c m Q
R ok san san
495 , 0
3600 24
1
) ( =
=

| |
| | kW Q
kW Q Q Q
san pal
273 , 1
273 , 1
6
6
=
= + =

1.3.7. Gubici toplote usljed rada ventilatora
kW Q P
vent
5 , 0
7
= =

1.3.8. Gubici usljed rada viljukara

U hladnjai se koristi viljukar proizvoaa Climax sa AC pogonom . Snaga vunog motora iznosi 4,7 kW, a
podiznog 6kW. Koristimo i jedan runi viljukar za dodatnu ispomo pri manipulaciji paletama.

10

Slika 6: Viljukari za manipulaciju paletama

| |
| | kW Q
kW Q
5 , 1
5 , 1
24
6
6 1
8
8
=
= =

1.3.9. Gubici usljed otvaranja vrata
( ) | |
| | kW Q
kW h h H A k Q
R ok
R
k
R
u
364 , 6
364 , 6 1
9
0
9
=
= =
t
t

( ) 592 , 0 004 , 0 48 , 0 = + =
R ok
t t K - koeficijent ovisao o razlici temperatura u prostoru
H=3 m - visina vrata
A = 6 m
2
- povrina vrata
(
=
3
284 , 1
m
kg
R

- gustina zraka na 2 C


11

(
=
3
165 , 1
m
kg
ok

- gustina zraka na 30 C
( )
(
= + + =
kg
kJ
t c r x t c h
p p ok
5 , 28

- entalpija vlanog zraka izvan prostorije
(
=
kgz
kgw
p p
p
x 024 , 0 622 , 0
'
'

(
=
kg
kJ
h
ok
025 , 3

- entalpija vlanog zraka u hladnjai
kgz
kgw
p p
p
x
r
004919 . 0
10 592 . 7 013 . 1
10 592 . 7
622 . 0 622 . 0
3
3
=

=
'
'
=

Ukupni rashladni kapacitet:

1.4 Postavljanje rashladnog procesa sa R22

Slika 7 : T-s dijagram procesa

R22 (CHF
2
CI) difluormonohlormetan je halogeni derivate metana.
Maseni protok:
(
= =
s
kg
h h
Q
q
Q
m
u
RT
07722 , 0
51 , 536 28 , 704
955 , 12
7 2

| | kW Q
Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q
u
u
955 , 12
9 8 7 6 5 4 3 2 1
=
+ + + + + + + + =

12

Slika 8: Pakiranje radne tvari R22

Globalno gledajui, R22 (HCFC-22) je danas jo najee korien rashladni fluid iako je u fazi odstranjivanja (u
razvijenim zemljama) i uvoenja alternativa poslednjih deset godina. R22 je (bio) rashladni fluid broj jedan za
male i komercijalne klima-ureaje. Isto tako je (bio) neprikosnoven u hladnjacima tenosti (ilerima) za
klimatizaciju i druge namene. Rashladni faktor (COP Coefficient of Performance) je relativno vii u poreenju
sa drugim HCFC i HFC fluidima. Prva alternativa za R22 koja se pojavila na tritu ilera i klima-ureaja je
R407C, no termodinamiki i eksplotaciono R22 je superiorniji. Kasnije se pojavio i R410A koji ima bolje
karakteristike od R407C, meutim njegovi pritisci su vii za oko 50% od R22. Meu ilerima sa vijanim i
centrifugalnim kompresorima najbolje reenje je R134a. R290 (propan) je odlina alternativa za R22, ali
njegova slaba strana je zapaljivost.

1.5 Proraun isparivaa

Proraun isparivaa koji se koristi u hladionici:

Slika 9: T-A dijagram za ispariva

- Logaritamska temperatura :
4
6
ln
4 6
ln
2
1
2 1

=
A
A
A A
= A
t
t
t t
t
m
= 4,933
o
C


13

1.5.1 Prijelaz topline na strani R22
Model isparivanja u horizontalnoj cijevi
Masa RT koja protie kroz jedan od dva isparivaa
m
R22
/2

=0,03861 kg/s

- Srednji specifini volumen
v
sr
= (v
7
+v
2
) / 2 = (19,7+51,876) 10
-3
/ 2 = 35,788 10
-3
m
3
/kg
- Brzina R22 na ulazu u cijev
wul = 0.5 m/s (usvojeno)
- Izbor cijevi
Izabrane su Bakrene (Cu) cijevi 15x1 : d
v
=15 mm ; d
u
=13 mm

- Broj paralelno napajanih cijevi na ulazu u ispariva:
4
013 . 0
5 . 0
10 7 , 19 0386 . 0
4
2
3
2
7 22
t t

=
=

u
ul
R
d
w
v m
n =12 cijevi
- Srednja brzina R22 na ulazu u cijev
4
013 . 0
12
10 788 , 35 0386 . 0
4
2
3
2
22
t t
=

u
sr R
sr
d
n
v m
w =0,87 m/s
- Specifini toplinski tok na strani R22 sveden na unutranju stijenku cijevi
A - konstanta svojstva tvari , A=1,332 -podatak iz monografije Radne tvari u tehnici hlaenja

( ) ( )
( ) ( ) * 2 977 , 1
2 332 , 1
10 788 , 35 013 , 0
621 , 1
95 , 0 95 , 0
5 , 2 4 . 0
22
5 . 2
2 , 0
3
6 , 0
22
5 . 2
2 , 0
6 , 0
22 22
+ =
+
|
|
.
|
\
|

=
|
|
.
|
\
|
=

st R
st R i st
sr u
sr
R R
t q
t q t t A
v d
w
q q

1.5.2 Prijelaz topline na strani vazduha
Usvaja se ahovski raspored cijevi
o
r
=0,24 mm

Slika 10 : Raspored cijevi

lr
br
du
lr =50 mm
br =43,2 mm
st =8 mm
du =13 mm


14

- Povrina rebara po dunom metru :
A
s
l
d
r
t
r
v
=
|
\
|
.
| =
|
\
|
.
|
2
4
2
0008
005
0015
4
2
2
2
2
t t
.
.
.
=0.5808 [m
2
/m]

- Povrina golog dijela cijevi po dunom metru :
| | m m d
s
s
A
v
t
r t
g
/ 0457 , 0 015 . 0
8
24 . 0 8
2
=
= t t
o

- Ukupna povrina izmjene topline :
| | m m A A A
g r
/ 6265 , 0
2
= + =
- Fizikalna svojstva vazduha za t=2C :
| | ( )
| |
| |
| |
| |
| | K kg kJ c
m Ns
mK W
m kg
s m
odabrano s m w
p
M
=
=
=
=
= =
=
/ 005 . 1
/ 10 54 . 17
/ 02454 , 0
/ 284 , 1
/ 10 3456 . 1 /
/ 7
2 6
3
2 5
q
q v

- Raunanje Nusseltovog broja
Nu
1
- Nusseltov broj za jednu cijev
f
1
- pomona veliina
w - srednja brzina strujanja ispred snopa
+ - faktor praznog prostora
f(+) - faktora razmjetaja cijevi
w=6 m/s - srednja brzina strujanja ispred snopa (odabrano)
Re/Pr - Reynoldsov i Prandtlov broj
( )
899 , 42
1 Pr Re 443 , 2 1
Pr Re 037 , 0
58 , 52 Pr Re 664 , 0
718 , 0
02454 . 0
1005 10 54 , 17
Pr
7803
10 3456 , 1
015 , 0 7
Re
3 / 2 1 . 0
8 , 0
3
1
2
1
6
5
=
+

=
= =
=

=
=
=
= =
turb
lam
p
v
Nu
Nu
c
d w
q
v

9182 , 0
4
1
16 , 68 3 , 0
2 2
1
= = +
= + + =
b a
Nu Nu Nu
turb lam
t

15

( ) 106 , 93
366 . 1
4 , 0
1
)
7 , 1
87 , 1 ( 1 ) (
8965 , 3
4
1
1
1
= + =
=
+ = +
=
+
=
Nu f Nu
f b
f
a
f
snop
t

a
s
d
b
s
d
v
v
= =
= =
1
2
3 33
2 88
,
,

- Prijelaz topline na strani vazduha za neorebreni snop popreno nastrujanih cijevi u ahovskom
rasporedu
| | K W/m 152,32
2
= =
v
snop
o
d
Nu
o
- Prijelaz topline na orebrenom snopu cijevi
Faktor povrine : (VDI)
= = =
dijagram
v
r
r
r
d
b
b
l
88 , 2 157 , 1 3.67
Koeficijent prijelaza topline na orebrenom snopu cijevi (VDI)

Ao - povrina vanjske strane cijevi
| |
| | K m W
A
A
m m d A
R
R dijagram
v
2
0 0
2
0
/ 05 , 118 775 , 0 3 , 13
/ 0471 , 0
= = =
= =
o
o
o
t

Pomone veliine X i Y: (VDI)
334 , 1 67 , 3
2
015 , 0
48 , 48
2
1
48 . 48
10 24 , 0 203
2 05 , 118
2
3
= = =
(
=

= =

o
o
v
Al
R
d
Y X
m
Y

Stupanj djelovanja rebra: (VDI) O=0.51

Prividni koeficijent prijelaza topline na orebrenoj povrini

( ) | | K W/m 64,425 1 1
2
=
(
O =
A
A
r
R Z
o o

- Toplinski tok na strani vazduha sveden na unutarnju stijenku cijevi
( )
| | mK W
t
d
d d
d
d
A
A
t t
q
Cu
st
u
v
Cu
u
Z v
u
st R
Z
/ 372
* * ) 2 ( 04 , 991
ln
2
1
0
=
=
+
o


16

Broj iteracije Pretpostavka za t
st
u
o
C Toplinski tok q
z
u W/m
2
K iz (**) Temperatura t
st
u
o
C iz (*)
1 1,2 792,834 -0,866
2 0 1982,08 -0,909
3 -0.15 2130.736 -0.911
4
5
-0.18
-0,17
2160,467
2150,557
-0,912
-0,912

- Temperatura stijenke: t
st
= -0.912 C
- Stvarni toplinski tok: q = 2160,5 W/m
2

- Prijelaz topline na strani R22
332 , 1
10 788 , 35 013 , 0
87 , 0
5 , 2160 95 , 0 95 , 0
2 , 0
3
6 , 0
2 , 0
6 , 0
22

|
|
.
|
\
|

=
|
|
.
|
\
|
=

A
v d
w
q
sr u
sr
R
o =429,3 [W/m
2
K]

- Koeficijent prolaza topline
|
|
.
|
\
|
+ + =
|
|
.
|
\
|
+ + =

372
10 24 , 0
3 , 429
1
0471 , 0
6265 , 0
425 , 64
1 1 1 1
3
22 Cu
r
R o Z
A
A
k
o
o o
=0,0465 [m
2
K/W]

k=21,93 [ W/m
2
K]

1.5.3 Dimenzioniranje isparivaa

- Ukupna povrina isparivaa:
933 , 4 93 , 21
20154
0
=
A
=
m
isp
k
Q
A
0
= 186,3 m
2

- Ukupna duljina orebrene cijevi
6265 , 0
3 , 186
= =
A
A
L
isp
uk
= 297,37 m

- Duljina jedne od n paralelno napajanih cijevi
12
37 , 297
1
= =
n
L
l
uk
= 24,78 m
- Dimenzije isparivaa:
l
1
- ukupna duljina jedne cijevi
n
1
- broj cijevi poprenih na smjer strujanja zraka u jednom prolazu
n - broj paralelno napajanih cijevi po visini
DUINA L = l
1
/ n
1
= 24,78 / 12 = 2065 mm

IRINA b= n
1
b
r
=1243,2= 518,4 mm

VISINA h= n l
r
=1250= 600 mm


17

- Provjera brzine strujanja zraka
Povrina poprenog presjeka nastrujavanja zraka:

n
L
=broj lamela poprenih na smjer strujanja (n
L
=L/8 = 2065 / 8 = 258 lamela).
U izrazu za povrinu zanemarit emo preklapanje lamela sa cijevima pri emu ne inimo greku veu od 1,5 %.
| |
2
1
1
631 , 1 1 00024 , 0 258 065 , 2 015 , 0 12 1 065 , 2 m A
h n l d n h l A
L L V
= =
= o

Potrebna koliina zraka kroz jedan od dva isparivaa:
| | | |
C t t t
h m s m
t c i
Q
V
o
st o z
z z z
Z
912 , 2 ) 912 , 0 ( 2
/ 09 , 9654 / 682 , 2
912 , 2 1005 284 , 1 2
20154
3 3 0
= = = A
= =

=
A
=

Brzina strujanja zraka:
631 , 1
682 , 2
1
= =
A
V
w
z
z
=1,644 m/s < w
M
= 7 m/s (zadovoljava)

- Pad tlaka u isparivau na strani zraka
( )
| |
| | Pa
w
n p
n s m w m kg
a
a
a
kr
kr
22 , 244
2
7
284 , 1 135 , 1 12 57 , 0
2
57 . 0
12 ; / 7 ; / 284 . 1
135 . 1
Re 1
4 . 2
155 , 18
1
3 . 42
Re
33 . 3
2 2
3
2 . 0 2 . 0
= = = A
= = =
=
=
=
=
=

- Odabir ventilator :
Na isparivaku jedinicu ugraen je jedan 2 aksijalna ventilatora proizvoaa Bitzer sa:
- promjer ventilatora D=500 mm
- broj okretaja n=2400 o/min
Koristimo isparivae firme frigokor tipa MTE.

Slika 11 : Ispariva

18

1.6 Dimenzioniranje kondenzatora
1.6.1 Izmjenjivaki dijagram

Slika 12 : T- A dijagram kondenzatora

1.6.2 Odreivanje karakteristinih veliina u kondenzatoru

- Izmjenjena toplina u kondenzatoru

( ) ( ) | | kW h h m Q
R k
72 , 14 5 , 545 07 , 736 07722 , 0
6 3 22
= = =
- Odreivanje potrebne koliine rashladne vode
(
=
s
kg
tu ti c
Q
G
W
k
W
441 , 0
) (

- Srednja logaritamska temperaturna razlika u kondenzatoru
At
1
=4129=13
o
C
At
2
=4136=5
o
C
5
13
ln
5 13
ln
2
1
2 1

=
A
A
A A
= A
t
t
t t
t
m
=8,37
o
C
1.6.3 Prijelaz topline na strani vode

- Brzina vode na ulazu u kondenzator
w
ul
= 1.5 m/s (odreeno prema koliini optone vode i promjera ulaznog prikljuka)

- Izbor cijevi
Izabrane su Cu cijevi 25x1.5 mm: d
v
=25 mm ; d
u
=22 mm


19

- Broj paralelno napajanih cijevi n = 9 cijevi
- Broj prolaza vode i=10
- Koliina vode koja protie kroz svaku cijev

G
Gw
n
G = 0,049 kg/s
- Srednja brzina vode u cijevima
| |
2 4
2
10 799 , 3
4
m
d
A
u
=
=
t

(
=
s
m
A
G
w 129 , 0

- Svojstva vode na srednjoj temperaturi t=32
o
C (Toplinske tablice)
| |
| |
| |
| |
| | s m
m Ns
mK W
kgK kJ c
m kg
/ 10 669 , 7 /
/ 10 2 , 763
/ 6196 , 0
/ 1756 , 4
/ 06 , 995
2 2
2 6
3
= =
=
=
=
=
q v
q

- Re i Pr znaajka
Re
, ,
,
=

=

w d
e v
v
0 2 0 025
7 669 10
7
=7479
Pr
, ,
,
=

=

c 763 2 10 4175 6
0 6196
6
=5.143
- Nusseltov broj

- Koeficijent prijelaza topline na strani vode
(
=
K m
W
du
Nu
H
2
20
96 , 1376
o
- Pretpostavka temperature stijenke t
st
=34.66
o
C
Temperatura stijenke izraunata iterativnim postupkom .
- Toplinski tok na strani vode sveden na vanjsku povrinu cijevi
(
=
|
.
|
\
|
+
|
|
.
|
\
|
=
2
3
2
2
10 21 , 3
ln
2
1
m
W
du
dv dv
du
dv
t t
q
Cu O H
st
O H
o

1.6.4 Prijelaz topline na strani R22
Nu
. .
0.0398Pr Re
0.75
1
. .
1.74 Re
0.125
( ) Pr 1
= Nu 48.939

20

- Ulazna brzina R22 u kondenzator
w
1
=1 m/s (odabrano prema protonoj koliini i dimenzijama ulaznog prikljuka)

- Svojstva R22 na temperaturi 40 C
Svojstva uzeta za temperaturu 40 C prema monografiji u stanju zasienja.
| |
| |
| |
| |
| | kg kJ r
m Ns
mK W
kgK kJ c
m kg
/ 22 , 166
/ 10 18 , 12
/ 10 210 , 1
/ 804 , 0
/ 225 , 66
2 6
1
2
1
1
3
1
=
=
=
=
=

- Koeficijent prijelaza topline za vertikalnu cijev (iz monografije)
( )
(
=
(

=
K m
W
h t C
g r
st
v
2
4
1
1
2
1
3
1
134 , 263
41
943 , 0
q

o
- Koeficijet prijelaza topline za horizontalnu cijev

- Koeficent prijelaza topline za snop cijevi na strani R22
n= 15 - broj cijevi u snopu
h= 3,22 m (pretpostavka duljine cijevi)
(
= =

K m
W
n
h s
2
12
1
37 , 855 o o
- Toplinski tok na strani R22
( )
(
= =
2
3
22
10 45 , 1 41
m
W
t C q
st s R
o
- Koeficijent prolaza topline
s
K m
W
du
dv
du
dv
dv
k
R
O H Cu R
o o
o o
=
(
=
(
(
+
|
|
.
|
\
|
+ =

22
2
1
2 22
67 , 356 ln
2
1

1.6.5 Proraun dimenzija kondenzatora

- Ukupna povrina kondenzatora
37 , 8 67 , 356
14720
=
A
=
m
k
k
k
Q
A
0
=4,93 m
2
- Ukupna duljina cijevi
t t
=
=
025 . 0
93 , 4
v
k
k
d
A
L =62,81 m

oh
. .
ov 0.77
h
dv
1
4
= oh 682.568
W
.
m
2
K

21

- Duljina jedne cijevi u snopu
Lu = L
k
/ n = 4,19 m
- Duljina jedne cijevi u jednom od 4 prolaza
L= Lu / i = 0,42 m
- Gabariti kondenzatora
Kondenzator je firme Bitzer Njemaka tipa K373H sa dimenzijama na slici .

Slika 13 : Kondenzator vodom hlaen
1.7 Odabir kompresora

- Snaga kompresora
P = m
R22
(h
3
-h
2
) = 0,07722 (736,07-704,28) = 2,45 [kW]

- Snaga kondenzatora
Q
k+p
= m
R22
(h
3
-h
6
) = 14,72 [kW]
- Volumetriki stupanj djelovanja rashladnog kompresora za normalne radne uvjete (30/25/-15)
p
k
- pritisak kondenzacije
p
i
- pritisak isparivanja
p
us
- pritisak usisavanja u cilindar
p
is
- pritisak istiskivanja iz cilindra
-15
=13,0935 kg/m
3
q
on
=h
-15
-h
25
=698,38-530,23=168,15 kJ/kg
p
k
=11,908 bar
p
i
=2,966 bar
p
is
=1,1 p
k
=13,099 bar
p
us
=0,93 p
i
=2,758 bar

- Volumetriki stupanj djelovanja kompresora usljed upijanja

22

m=1,05 - eksponent kompresije
n=1,10 - eksponent ekspanzije
c
o
=5% - udio tetnog prostora

787 , 0
966 , 2
758 , 2
966 , 2
099 , 13
05 , 0
966 , 2
758 , 2
05 , 1
1
1 , 1
1
05 , 1
1
1 1
0
1
=
(
(
(
|
.
|
\
|
|
.
|
\
|
|
.
|
\
|
=
(
(
(
|
|
.
|
\
|
|
|
.
|
\
|
|
|
.
|
\
|
=
m
i
us
n
i
is
m
us
u
p
p
p
p
pi
p
c
- Volumetriki stupanj djelovaja kompresora usljed izmjene topline
q
is
us
p
p
=
|
\
|
.
| =
|
\
|
.
|
= 1 0 01 1 1 0 01
13 099
2 758
1 0 963 , ,
,
,
,
- Volumetriki stupanj djelovanja kompresora uslijed proputanja
h
= 0 98 ,
- Ukupni volumetriki stupanj djelovanja kompresora

h q u n
= = 0,743
- Volumetriki stupanj djelovanja kompresora za zadane radne uvjete (40/36/-2)

-2
=18,604 kg/m
3
p
k
=14 bar
p
i
=4 bar
p
is
=1,1 p
k
=15,4 bar
p
us
=0,93 p
i
=3,72 bar
Volumetriki stupanj djelovanja kompresora usljed upijanja:
m=1,05 ....eksponent kompresije
n=1,10 .....eksponent ekspanzije
c
o
=5% .....udio tetnog prostora
809 , 0
4
72 , 3
4
4 , 15
05 , 0
4
72 , 3
05 , 1
1
1 , 1
1
05 , 1
1
1 1
0
1
=
(
(
|
.
|
\
|
|
.
|
\
|
|
.
|
\
|
=
(
(
(
|
|
.
|
\
|
|
|
.
|
\
|
|
|
.
|
\
|
=
m
i
us
n
i
is
m
us
u
p
p
p
p
pi
p
c
Volumetriki stupanj djelovaja kompresora usljed izmjene topline:

968 , 0 1
72 , 3
4 , 15
01 , 0 1 1 01 , 0 1 = |
.
|
\
|
=
|
|
.
|
\
|
=
us
is
q
p
p

Volumetriki stupanj djelovanja kompresora uslijed proputanja:

h
= 0 98 ,
Ukupni volumetriki stupanj djelovanja kompresora:

n u q h
= =0,767
- Rashladni uin kompresora sveden na normalne radne uvjete:
| | kW q m Q
n
n n
R n
858 , 8 15 , 168
604 , 18
0935 , 13
767 , 0
743 , 0
07722 , 0
0 22 0
= = =

- Odabir kompresora iz kataloga proizvoaa:
Odabran je vijani kompresor tipa ESH725-40S proizvoaa Bitzer Njemaka.


23

Slika 14 : Kompresor
rashladni kapacitet Qo=17,74 kW
maksimalni pritisak P=19 bar
broj okretaja EM n= 2900 o/min
masa m= 84 kg

1.8 Odabir rashladnog tornja

Voda za hlaenje kondenzatora hladi se u rashladnim tornjevima, a gubitak vode zbog rasprskavanja i
odmuljivanja uzima se iz bunara. Promjena temperature rashladne vode zbog dodavanja hladne vode iz bunara
nije uzet u obzir.

1.8.1 Prikaz stanja zraka u h-x dijagramu

Slika 14: h-x dijagram
- Potrebna koliina rashladne vode
8 187 , 4
72 , 14
=
A
=
w
w
w
c
Q
G
0
=0,439 kg/s= 1582 kg/h

C t t
o
w
8 28 36 ' " = = A A = A0

- Odabir rashadnog tornja iz kataloga proizvoaa

24

Na osnovu izraunatih podataka o koliini vode, odabrani su rashadni tornjevi firme MARLEY-AQUATOWER,
model oznake 4537 sa protokom Q
w1
=100 m
3
/h i parametrima: ulaz vode sa 36
o
C, izlaz vode sa 28
o
C uz
temperaturu granice hlaenja zraka zadanog stanja od 14
o
C.

- Broj rashladnih tornjeva

100
1582
1
= =
w
w
Q
Q
n =15,82 = 16 komada

1.9 Proraun distribucijskih cijevi isparivaa

Zbog potrebe dovoenja i odvoenja cjelokupne koliine RT i jednomjerne raspodjele RT po cijevima
isparivaa, potrebno je proraunati promjere distribucijskih cjevi.

1.9.1 Promjer cijevi na ulaznoj strani isparivaa
5 , 0
10 7 , 19 03861 , 0
3
7 22

=
=
u
R
u
w
v m
A =1,521 *10
-3
m
2
= 1521 mm
2

t t
1521 4 4
=
=
u
u
A
D =44 mm
Odabrana cijev .0000 NO 50 dimenzija 57x2,9 mm (Kraut)

1.9.2 Promjer cijevi na izlaznoj strani isparivaa

1 , 2
10 876 , 51 0772 , 0
3
2 22

=
=
i
R
i
w
v m
A =1,9 *10
-3
m
2
= 1906 mm
2

t t
1906 4 4
=
=
i
i
A
D =49,27 mm
Odabrana cijev .0000 NO 50 dimenzija 57x2,9 mm (Kraut)

1.10 Proraun vrstoe kondenzatora
1.10.1 Odreivanje dimenzija ulaznih i izlaznih prikljuaka za ulaz vode

w=1,5 m/s (odabrano)
=998 kg/m
3

5 , 1 998
439 , 0
=
w
G
A
w
u
=2,9325 *10
-4
m
2
= 293,3 mm
2

t t
3 , 293 4 4
=
=
u
u
A
D =19,33 mm
Odabrana cijev .0000 NO 32 dimenzija 38x2,6 mm (Kraut).
Promjer izlaznog prikljuka je jednak izraunatom promjeru ulaznog.

1.10.2 Odreivanje dimenzija ulaznih i izlaznih prikljuaka za ulaz RT
w
u
= 1 m/s
w
i
= 0,5 m/s

25

1
10 26 , 19 0772 , 0
3
3 22

=
=
u
R
u
w
v m
A =1,4869 *10
-3
m
2
= 1486,9 mm
2
t t
9 , 1486 4 4
=
=
u
u
A
D =43,52 mm
Odabrana cijev .0000 NO 50 dimenzija 60,3x2,9 mm (Kraut)

5 , 0
10 8829 , 0 0772 , 0
3
6 22

=
=
i
R
i
w
v m
A =1,36* 10
-4
m
2
= 136,3 mm
2
t t
3 , 136 4 4
=
=
i
i
A
D =13,18 mm
Odabrana cijev .0000 NO 15 dimenzija 21,3x2 mm (Kraut)

1.10.3 Odreivanje promjera aparata

Prema JUS M.E2.254. odabrani su slijedei faktori:
f
1
=1,1 ( faktor rasporeda cijevi-ahovski raspored cijevi )
f
2
=70 (faktor broja prolaza)
z=36 (broj cijevi)
t=30 mm (korak cijevi)
u=8 mm (razmak izmeu najblie cijevi i plata)
30 36 70 30 36 1 , 1
2
2
2
1
+ = + = t z f t z f D
T
=219,6 mm
D=D
T
+d
v
+2u+2s
1
=219,6+25+2 8+2 6,3=273 mm
Odabrana cijev .0000 dimenzija 273 x 6,3 mm (Kraut)

1.10.4 Proraun ravne podnice (prema JUS M.E2.259)

Za proraun odabrane vrijednosti:
p=14 bar
t=55
o
C
D
1
=D-2 s=273-2 6,3=260,4 mm
d
u
=60,3 mm (promjer najveeg otvora na podnici)
=370 N/mm
2
(vrstoa odabranog materijala .0361)
C=0,35 (za S<3 s
1
)
S=1.5
K=240 N/mm
2

- Proraunska debljina stijenke
240 10
5 . 1 14
4 , 260 35 , 0
10
1
=
K
S p
D C s =8,53 mm
- Stvarna debljina stijenke
Sa
d
D
u
1
=0,23 oitavamo iz dijagrama za tip B C
A
=1,07
240 10
5 . 1 14
4 , 260 07 , 1 35 , 0
10
1
=
K
S p
D C C s
A
=9,12 mm
Odabrana debljina stijenke s=10 mm.
1.10.5 Proraun debljine cijevne stijenke (prema normi M.E2.259)
p=14 bar

26

d
2
=160 mm (promjer najvee krunice upisane u cijevni plat)
S=1,5
K=240 N/mm
2
(za materijal .0361)
240 10
5 . 1 14
160 4 , 0
10
4 , 0
2
=
K
S p
d s =5,98 mm
Odabrana debljina stijenke s=8 mm

1.11 Proraun vrstoe spremnika RT

1.11.1 Odreivanje dimenzija prikljuaka
Ulazni prikljuak spremnika RT dimenzija je kao izlazni prikljuak kondenzatora NO 15 21.3 x 2 mm od .0000.
Izlazni prikljuak spremnika RT dimenzija je NO 10 16 x 1.8 mm od .0000.

1.11.2 Odreivanje debljine stijenke (prema normi M.E2.253)

D=323 mm
S=1,5
K=240 N/mm
2

c
1
=0,3 mm
c
2
=1 mm
=0,3
| | mm c c
p
S
K
p D
s 9 , 5
20
2 1
= + +
+

=
v

Odabrana standardna cijev NO 300 dimenzija 323,9 x 7.1 mm od .0000 (Kraut).

1.11.3 Proraun ravne podnice (prema normi M.E2.259)
Za proraun odabrane vrijednosti:
t=37
o
C
D
1
=D-2 s=323,9 -2*7.1=309,7 mm
d
u
=21,3 mm (promjer najveeg otvora na podnici)
=370 N/mm
2
(vrstoa odabranog materijala .0361)
C=0,35 (za S<3 s
1
)
S=1,5
K=240 N/mm
2
- Proraunska debljina stijenke ravne podnice:
240 10
5 , 1 14
7 , 309 35 , 0
10
1
=
K
S p
D C s =10,14 mm
Odabrana debljina stijenke s=12 mm.
1.12 Specifikacija opreme
Za opremanje hladionice potrebno je:
1. Ispariva kom. 2
2. Kondenzator s opremom kom. 1
3. Spremnik RT s opremom kom. 1
4. Kompresor s opremom kom. 1
5. Razvodna kutija kom. 1
6. TEV kom. 2

27

7. Automatika kom. 1
8. Sigurnosni ventil kom. 2
9. Cijevi
| 57x2.9 m. 2
| 25x2 m. 20
| 21,3x2 m. 6
| 60,3x2,9 m. 10
| 48,3x2,6 m. 30
10. Freon R22
11. Ploe od eksp. PU kom.45 dim. 4000x1500x200 mm
12. Police za skladitenje kom. 7 dim. 2000x1300x3000 mm
13. Rasvjetna tijela kom. 12 snaga = 240 W
14. El. kabel dvoilni m. 300 presjek ice = 4 mm
2

15. Stropni panel m
2
112
16. Palete kom 42
17. Viljukar-elektropogon kom. 1
18. Ovjesnice kom. 20
19. Ventili
NO10 NP16 kom. 3
NO40 NP6 kom. 3
NO15 NP16 kom. 2
NO32 NP16 kom. 1
NO20 NP6 kom. 2
20. Redukcije
NO50-NO32 NP16 kom. 1
NO50-NO40 NP6 kom. 1
21. Vijci
M8x30mm kom. 16
M8x20mm kom. 4
M16x400mm kom. 8
M16x50mm kom. 8
22. Matice
M16 kom. 16
M8 kom. 20
23. Cijevna izolacija (eksp. PU)
|100 m. 10
|70 m. 4
24. PNT kom. 1
25. PVT kom. 1
26. PU kom. 1
27. Izolacija u ploama d=50mm
(eksp. PU) m
2
1
28. Gumena cijev m. 5
29. Lim
Al-1.5 mm m
2
4
Al-2 mm m
2
1
30. Brtve
Klingerit m
2
0.5
Gumena traka m. 10
31. Drvena ploa
dim. 1000x600x80mm kom. 2
32. Viljukar runi kom. 1

NAPOMENA :
U specifikaciju materijala nisu uvrteni materijali za izvoenje pripremnih graevinskih radova na objektu
(ljunak, cement) kao ni materijali za zavrne radove (valovite krovne ploe i nosea konstrukcija).

Almir Seminarski Rashladni

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Almir Seminarski Rashladni

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

UNIVERZITET U TUZLI

You might also like