Algoritam HRN en 13790 Javna

Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Algoritam za proraun potrebne energije za grijanje i hlaenje

prostora zgrade prema HRN EN ISO 13790
Autori:
prof.dr.sc. Vladimir Soldo, dipl.ing.stroj.
Silvio Novak, dipl.ing.gra.
Zagreb, oujak 2012.
Algoritam za proraun potrebne en. za grijanje i hlaenje prema HRN EN 13790
Str. 1
SADRAJ
1. GODINJA POTREBNA TOPLINSKA ENERGIJA ZA GRIJANJE QH,nd prema
HRN EN ISO 13790
1.1 Potrebni ulazni podaci za proraun
1.2 Proraunske zone
1.3 Proraun godinje potrebne toplinske energije za grijanje QH,nd
1.3.1 Izmjenjena toplinska energija transmisijom
1.3.2 Izmjenjena toplinska energija ventilacijom
1.3.3 Ukupni toplinski dobici za proraunski period
1.3.3.1 Unutarnji toplinski dobici
1.3.3.2 Toplinski dobici od Suneva zraenja
1.3.4 Faktor iskoritenja toplinskih dobitaka za grijanje
1.3.5 Izraun mjesenih vrijednosti toplinske energije za grijanje
1.3.6 Trajanje sezone grijanja
2. GODINJA POTREBNA TOPLINSKA ENERGIJA ZA HLAENJE QC,nd prema
HRN EN ISO 13790
2.1 Ukupni toplinski dobici za promatrani proraunski period
2.1.1 Toplinski dobici od Suneva zraenja
2.2 Izmjenjena toplinska energija proraunske zone za promatrani period
2.3 Faktor iskoritenja toplinskih gubitaka za hlaenje
2.4 Izraun satnih i mjesenih vrijednosti toplinske energije za hlaenje
2.5 Trajanje sezone hlaenja
3. TOPLINSKI OTPORI - KOEFICIJENTI PROLASKA TOPLINE

prema HRN EN ISO 6946
4. TOPLINSKI MOSTOVI prema HRN EN ISO 14683
Prilog 1: REFERENTNI KLIMATSKI PODACI

Prilog 2: PRORAUN KOEFICIJENTA PROLASKA TOPLINE ZA STAMBENOPOSLOVNU ZGRADU
Prilog 3: PRORAUN GODINJE POTREBNE TOPLINSKE ENERGIJE ZA
GRIJANJE I HLAENJE STAMBENO-POSLOVNE ZGRADE
Str. 2
Popis mjernih oznaka i jedinice koritenih u Poglavljima 1. i 2.

QH,nd,cont
QH,ht
QH,gn
H,gn
int,H
int,H,s
QTr
QVe
Qint
Qsol
HTr
HVe
e,m
t
HTr,zy
HVe,zy
z,H
y,mn
HD
HU
Hg
HA
l
j
UTM
bu
HTr,ue
HVe,ue
HTr,iu
HVe,iu
cp,a
nue
n50
Vue
u
A
P
B'
U
g
dt
w
Rf
Uf
Ug
Ux
- potrebna toplinska energija za grijanje pri kontinuiranom radu (kWh);

- ukupno izmjenjena toplinska energija u periodu grijanja (kWh);
- ukupni toplinski dobici zgrade u periodu grijanja: ljudi, ureaji, rasvjeta i sunevo
zraenje (kWh);
- faktor iskoritenja toplinskih dobitaka (-);
- unutarnja postavna temperatura grijane zone (C);
- unutarnja postavna temperatura za grijanje prostora s (C);
- izmjenjena toplinska energija transmisijom za proraunsku zonu (kWh);
- izmjenjena toplinska energija ventilacijom za proraunsku zonu (kWh);
- unutarnji toplinski dobici zgrade (ljudi, ureaji, rasvjeta) (kWh);
- toplinski dobici od Suneva zraenja (kWh);
- koeficijent transmisijske izmjene topline proraunske zone (W/K);
- koeficijent ventilacijske izmjene topline proraunske zone (W/K);
- srednja vanjska temperatura za proraunski period (mjesec) (C);
- trajanje proraunskog razdoblja (h);
- koeficijent transmisijske izmjene topline izmeu zona z i y (W/K);
- koeficijent ventilacijske izmjene topline izmeu zona z i y (W/K);
- unutarnja postavna temperatura grijane zone z (C);
- srednja temperatura u susjednoj zoni y (C);
- koeficijent transmisijske izmjene topline prema vanjskom okoliu (W/K);
- koeficijent transmisijske izmjene topline kroz negrijani/nehlaeni prostor prema
vanjskom okoliu (W/K);
- stacionarni koeficijent transmisijske izmjene topline prema tlu (W/K);
- koeficijent transmisijske izmjene topline prema susjednoj zgradi (W/K);
- duljinski koeficijent prolaska topline, W/(m K);
- koeficijent prolaska topline tokastog toplinskog mosta (W/K);
- dodatak za toplinske mostove na koeficijent prolaska topline (W/(m2 K));
- faktor smanjenja temperaturne razlike za negrijane prostor (-);
- koeficijent transmisijske izmjene topline izmeu negrijanog prostora i vanjskog okolia
(W/K);
- koeficijent ventilacijske izmjene topline izmeu negrijanog prostora i vanjskog okolia
(W/K);
- koeficijent transmisijske izmjene topline izmeu grijanog i negrijanog prostora (W/K);
- koeficijent ventilacijske izmjene topline izmeu grijanog i negrijanog prostora (W/K);
- gustoa zraka (kg/m3);
- specifini toplinski kapacitet zraka (J/(kg K));
- broj izmjena zraka izmeu negrijanog prostora i vanjskog okolia (h-1);
- broj izmjena zraka pri razlici tlaka od 50 Pa (h-1);
- volumen zraka negrijanog prostora (m3);
- temperatura negrijanog prostora (C);
- povrina (m2);
- izloeni opseg poda (m);
- karakteristina dimenzija poda (-);
- koeficijent prolaska topline, W/(m2K);
- duljinski koeficijent prolaska topline za spoj zida i poda, W/(m K);
- ekvivalnentna debljina poda (m);
- koeficijent toplinske provodljivosti tla, W/(m K);
- ukupna debljina zida (m);
- toplinski otpor podne konstrukcije (m2K/W);
- koeficijent prolaska topline uzdignutog poda (W/(m2 K));
- koeficijent prolaska topline graevne konstrukcije na tlu (W/(m2 K));
- ekvivalenti koeficijent prolaska topline uzdignutog poda (W/(m2 K));

Rf
h
Uw
v
fw
dw
Ubf
Ubw
Rw
z
bA
adj
QVe,inf
QVe,win
Q Ve,mech
HVe,inf
HVe,win
H Ve,mech
ninf
ewind , fwind
n win
AK
sol,mn,k
Fsh,ob
IS,k
Asol,k
Fr,k
r,k
Fsh,gl
ggl
g
FW
FF
Apr
ggl+sh
FC
fwith
Fhor
Fov
Ffin
Asol,c
S,c
Rse
Uc
Ac
Str. 3
- toplinski otpor uzdignute podne konstrukcije (m2 K/W);

- visina uzdignutog poda od razine tla (m);
- koeficijent prolaska topline zida zgrade iznad razine tla (W/(m2 K));
- brzina vjetra (m/s);
- faktor zaklonjenosti zgrade od vjetra (-);
- ekvivalnentna debljina zida u podrumu (m);
- koeficijent prolaska topline za pod u podrumu (W/(m2 K));
- koeficijent prolaska topline za zid u podrumu (W/(m2 K));
- toplinski otpor zida u podrumu (m2 K/W);
- dubina podruma ispod razine tla (m);
- faktor smanjenja temperaturne razlike za susjedni prostor (-);
- temperatura susjedne prostorije (C);
potrebna toplinska energija radi infiltracije vanjskog zraka (kWh);
potrebna toplinska energija radi pozraivanja otvaranjem prozora (kWh);
potrebna toplinska energija u sustavu mehanike ventilacije/klimatizacije (kWh);
- koeficijent ventilacijske izmjene topline uslijed infiltracije vanjskog zraka(W/K);
- koeficijent ventilacijske izmjene topline uslijed otvaranja prozora (W/K);
- koeficijent ventilacijske izmjene topline uslijed mehanike ventilacije/klimatizacije
(W/K);
- broj izmjena zraka uslijed infiltracije (h-1);
- faktori zatienosti zgrade od vjetra (-);
- broj izmjena zraka uslijed otvaranja prozora (h-1);
- korisna povrina (m2);

- srednji toplinski tok od suneva izvora kroz k-ti graevni dio u grijani prostor (W);
- faktor zasjenjena od vanjskih prepreka direktnom upadu sunevog zraenja (-);
- srednji toplinski tok od sunevog zraenja na povrinu graevnog dijela k za mjeseni
proraun (W/m2);
- efektivna povrina otvora k na koju upada sunevo zraenje (m2);
- faktor oblika izmeu otvora k i neba (-);
- toplinski tok zraenjem od povrine otvora k prema nebu (W);
- faktor smanjenja zbog sjene od pominog zasjenjenja (-);
- ukupna propusnost Suneva zraenja kroz prozirne elemente kada pomino zasjenjenje
nije ukljueno (-);
- stupanj proputanja ukupnog zraenja okomito na ostakljenje kada pomino zasjenjenje
nije ukljueno (-);
- faktor smanjenja zbog ne okomitog upada sunevog zraenja (-);
- udio plotine prozorskog okvira u ukupnoj povrini prozora (-);
- ukupna povrina prozora (m2);
- ukupna propusnost Suneva zraenja kroz prozirne elemente s ukljuenom pominom
zatitom (-);
- faktor smanjenja zbog sjene od pominog zasjenjenja (-);
- udio vremena s ukljuenom pominom zatitom (-);
- parcijalni faktor zasjenjenja zbog konfiguracije terena u ovisnosti o orijentaciji plohe,
kuta horizonta i zemljopisnoj irini (-);
- parcijalni faktor zasjenjenja zbog gornjih elemenata prozorskog otvora u ovisnosti o
orijentaciji plohe, kutu gornjeg zasjenjenja , zemljopisnoj irini (-);
- parcijalni faktor zasjenjenja zbog bonih elemenata prozorskog otvora u ovisnosti o
orijentaciji plohe, kutu bonog prozorskog zasjenjenja , zemljopisnoj irini (-);
- efektivna povrina neprozirnog graevnog elementa na koju upada sunevo zraenje,m2
- bezdimenzijski apsorpcijski koeficijent zida/krova (-);
- ploni toplinski otpor vanjske povrine zida/krova (m2K/W);
- koeficijent prolaska topline zida/krova (W/(m2 K));
- projicirana povrina zida (m2);
- koeficijent emisivnosti zida (-);

hr
er
yH
aH
H,o
Cm
ao
m
fH,m
LH,m
H,red
fH,hr
td
duse,tj
duse,a
QH,nd
QH,nd,interm
fo
A
Ve
Q''H,nd
Q'H,nd
QC,nd,cont
QC,gn
QC,ht
C,ls
int,C
z,C
yC
aC
C,o
fC,m
LC,m
C,red
fC,day
QC,nd
QC,nd,interm,m
- vanjski koeficijent prijelaza topline zraenjem (W/(m2 K));

- prosjena temperaturna razlika vanjske temperature zraka i temperature neba (K);
- omjer toplinskih dobitaka i ukupne izmjenjenje topline transmisijom i ventilacijom u
reimu grijanja (-);
- bezdimenzijski parametar ovisan o vremenskoj konstanti zgrade (-);
- vremenska konstanta zgrade (h);
- referentna mjesena konstanta zgrade za grijanje (h);
- efektivni toplinski kapacitet grijanog dijela zgrade/zone (J/K);
- bezdimenzijski parametar za mjeseni proraun ovisan o vremenskoj konstanti zgrade
(-);
- plona masa zgrade (kg/m2);
- udio broja dana u mjesecu koji pripada sezoni grijanja (-);
- ukupni broj dana grijanja u mjesecu (dan/mj);
- bezdimenzijski redukcijski faktor koji uzima u obzir prekide u grijanju (-);
- udio sati u tjednu tijekom kojih grijanje radi s normalnom postavnom vrijednou
unutarnje temperature (-);
- vrijeme rada sustava grijanja/hlaenja s normalnom postavnom vrijednou (h/dan);
- tjedni broj dana koritenja sustava (dan/tjednu);
- godinji broj dana koritenja sustava (dan/a);
- godinja potrebna toplinska energija za grijanje zgrade/zone (kWh/a);
- potrebna toplinska energija za grijanje zgrade (zone) pri nekontinuiranom grijanju
(kWh);
- faktor oblika zgrade (-);
- oploje zgrade (m2);
- obujam grijanog dijela zgrade (m3);
- specifina vrijednost godinje potrebne topl. energija za grijanje stambene zgrade
kWh/(m2a);
- specifina vrijednost godinje potrebne topl. energija za grijanje nestambene zgrade
kWh/(m3a);
- potrebna toplinska energija za hlaenje pri kontinuiranom radu (kWh)
ukupni toplinski dobici zgrade u periodu hlaenja: ljudi, rasvjeta, ureaji, solarni dobici
(kWh);
- ukupno izmjenjena toplinska energija u periodu hlaenja (kWh);
- faktor iskoritenja toplinskih gubitaka kod hlaenja (-);
- unutarnja proraunska temperatura hlaene zone (C);
- unutarnja proraunska temperatura hlaene zone z (C);
- omjer toplinskih dobitaka i ukupne izmjenjenje topline transmisijom i ventilacijom u
reimu hlaenja (-);
- bezdimenzijski parametar ovisan o vremenskoj konstanti zgrade (-);
- referentna konstanta zgrade za hlaenje (h);
- udio broja dana u mjesecu koji pripada sezoni hlaenja (-);
- ukupni broj dana hlaenja u mjesecu (dan/mj);
- bezdimenzijski redukcijski faktor koji uzima u obzir prekide u hlaenju (-);
- udio dana u tjednu tijekom kojih hlaenje radi s normalnom postavnom vrijednou
unutarnje temperature (-);
- godinja potrebna toplinska energija za hlaenje zgrade/zone (kWh/a);
- mjesena vrijednost korisne potrebne energije za hlaenje zone pri nekontinuiranom
hlaenju, (kWh).
Indeksi
H
C
Tr
Ve
Str. 4
- grijanje
- hlaenje
- transmisija
- ventilacija
sol
int
e
- sunevo zraenje
- unutarnji
- vanjski
Str. 5
1. GODINJA POTREBNA TOPLINSKA ENERGIJA ZA GRIJANJE QH,nd

Godinja potrebna toplinska energija za grijanje QH,nd
- jest raunski odreena koliina topline koju sustavom grijanja treba tijekom jedne godine
dovesti u zgradu za odravanje unutarnje projektne temperature u zgradi tijekom razdoblja
grijanja zgrade.
Potrebna toplinska energija za grijanje:
QH,nd,cont = QH,ht H,gnQH,gn
[kWh]
HRN EN (3)
(1.1)
gdje su:
QH,nd,cont - potrebna toplinska energija za grijanje pri kontinuiranom radu (kWh);
QH,ht ukupno izmjenjena toplinska energija u periodu grijanja (kWh);
QH,gn - ukupni toplinski dobici zgrade u periodu grijanja (ljudi, ureaji, rasvjeta i sunevo
zraenje) (kWh);
H,gn faktor iskoritenja toplinskih dobitaka (-).
Tipovi prorauna :
Prema HRN EN ISO 13790, tri su pristupa proraunu potronje energije za grijanje i hlaenje
s obzirom na vremenski korak prorauna:
- kvazistacionarni proraun na bazi sezonskih vrijednosti
- kvazistacionarni proraun na bazi mjesenih vrijednosti
- dinamiki proraun s vremenskim korakom od jednog sata ili kraim
Kod energetskog certificiranja zgrada, za proraun QH,nd moe se koristiti kvazistacionarni
proraun na bazi mjesenih vrijednosti. Godinja vrijednost potrebne toplinske energije za
grijanje izraunava se kao suma pozitivnih mjesenih vrijednosti.
Energetski razredi iskazuju se za referentne klimatske podatke (prema podacima iz pravilnika
koji se odnosi na energetsko certificiranje zgrada).
Referentni klimatski podaci odreuju se posebno za kontinentalnu i za primorsku Hrvatsku u
odnosu na broj stupanj dana grijanja.
Za gradove i mjesta koji imaju 2200 i vie stupanj dana grijanja godinje, proraun
energetskih potreba se provodi prema referentnim klimatskim podacima za Kontinentalnu
Hrvatsku (Prilog 1).
Za gradove i mjesta koji imaju manje od 2200 stupanj dana grijanja godinje, proraun
energetskih potreba se provodi prema referentnim klimatskim podacima za Primorsku
Hrvatsku (Prilog 1).
1.1 Ulazni/izlazni podaci prorauna
Potrebni ulazni podaci za proraun QH,nd [kWh]:
Klimatski podaci:
e srednja vanjska temperatura za proraunski period, (C) (Prilog 1, za Referentne
klimatske podatke i za Stvarne klimatske podatke);
IS - srednji toplinski tok od suneva zraenja za proraunski period, (W/m2) (Prilog 1, za
Referentne klimatske podatke i za Stvarne klimatske podatke).
Stvarni klimatski podaci sadrani su u tehnikom propisu koji se odnosi na racionalnu

uporabu energije i toplinsku zatitu u zgradama.
U Prilogu 1 ovog Algoritma dani su Referentni klimatski podaci.
Str. 6
Proraunski parametri:
int - unutarnja proraunska temperatura pojedinih temperaturnih zona (C), Tablica 1.1;
n broj izmjena zraka svake proraunske zone u jednom satu (h-1).
Podaci o zgradi:
Ak plotina pojedinih graevnih dijelova zgrade (m2);
(vanjski zidovi, zidovi izmeu stanova, zidovi prema garai/tavanu, zidovi prema
negrijanom stubitu, zidovi prema tlu, stropovi izmeu stanova, stropovi prema tavanu,
stopovi iznad vanjskog prostora, stropovi prema negrijanom podrumu, podovi na tlu, podovi s
podnim grijanjem prema tlu, kosi krovovi iznad grijanih prostora, ravni krovovi iznad grijanih
prostora)
Af neto podna povrina grijanog dijela zgrade (m2);
AK plotina korisne povrine zgrade (m2);
za stambene zgrade moe se priblino odrediti AK = 0,32Ve
A ukupna plotina graevnih dijelova koji razdvajaju grijani dio zgrade od vanjskog
prostora, tla ili negrijanih dijelova zgrade (omota grijanog dijela zgrade), ureena prema
HRN EN ISO 13789:2007, dodatak B, za sluaj vanjskih dimenzija (m2);
Ve - bruto obujam, obujam grijanog dijela zgrade kojemu je oploje A (m3);
V neto obujam, obujam grijanog dijela zgrade u kojem se nalazi zrak (m3);
Taj se obujam odreuje koristei unutarnje dimenzije ili prema priblinom izrazu V = 0,76Ve
za zgrade do tri etae, odnosno V = 0,8Ve u ostalim sluajevima
f udio plotine prozora u ukupnoj plotini proelja.
Podaci o termotehnikim sustavima:
- nain grijanja zgrade,
- izvori energije koji se koriste za grijanje i pripremu PTV-a,
- vrsta ventilacije (prirodna, prisilna),
- voenje i regulacija sustava grijanja,
- karakteristike unutarnjih izvora topline.
Rezultati prorauna:
Izlazni rezultati prorauna prema HRN EN ISO 13790 su mjeseni podaci za svaku zonu i
ukupni sezonski podaci:
1) REIM GRIJANJA
- transmisijski toplinski gubici
- ventilacijski tolinski gubici
- unutarnji toplinski dobici (ljudi, rasvjeta, ureaji)
- ukupni toplinski dobici od suneva zraenja
- faktor iskoritenja toplinskih dobitaka za grijanje
- broj dana grijanja u mjesecu/godini
- potrebna toplinska energija za grijanje svedena na grijani prostor
2) REIM HLAENJA
- ukupna izmjenjena toplina transmisijom
- ukupna izmjenjena toplina ventilacijom
- unutarnji toplinski dobici (ljudi, rasvjeta, ureaji)
- ukupni toplinski dobici od suneva zraenja
- faktor iskoritenja toplinskih gubitaka za hlaenje
- broj dana hlaenja u mjesecu/godini
- potrebna toplinska energija za hlaenje svedena na hlaeni prostor
Str. 7
1.2 Proraunske zone
Zgrada se moe podijeliti u proraunske zone za koje se odvojeno rauna potrebna energija
za grijanje i hlaenje, te se za svaku zonu zasebno izdaje energetski certifikat.
Podjela na proraunske zone provodi se za dijelove zgrade ako se razlikuju:
- vrijednosti unutarnje projektne temperature za vie od 4 C,
- namjena drugaija od osnovne i to u iznosu od 10 % i vie neto podne povrine prostora
vee od 50 m2,
- u pogledu ugraenog termotehnikog sustava i njegovog reima uporabe.
Proraun prema normi HRN EN ISO 13790 mogu je na tri naina:
- cijela zgrada tretirana kao jedna zona,
- zgrada podijeljena u nekoliko zona, meu kojima je razlika unutarnjih temperatura <
5C, pa se izmjena tolpine izmeu samih zona ne uzima u obzir
- zgrada podijeljena u nekoliko zona, meu kojima je razlika unutarnjih temperatura
5C, pa se izmjena tolpine izmeu zona uzima u obzir
Unutarnja postavna temperatura zone
Godinja potrebna toplinska energija za grijanje zgrade, QH,nd (kWh/a), izraunava se u skladu
s normom HRN EN ISO 13790:2008, metoda prorauna po mjesecima, uz sljedee uvjete:
za proraun gubitaka topline, QH,ht, za zgradu s uvedenim sustavom za klimatizaciju i
nestambenu zgradu gospodarske namjene za unutarnju temperaturu grijanja, int,set,H
primjenjuje se projektom predviena vrijednost;
za proraun gubitaka topline, QH,ht, za stambenu zgradu i nestambenu zgradu javne namjene
koja nema uveden sustav za klimatizaciju pretpostavlja se da unutarnja projektna temperatura
grijanja iznosi int,set,H = 20 C;
u sluaju prekidanog grijanja (nestambene zgrade javne ili gospodarske namjene), gubici
topline, QH,ht, raunaju se tako da se unutarnja projektna temperatura grijanja zamijeni s
usrednjenom unutarnjom temperaturom; projektno trajanje prekida grijanja kod nestambenih
zgrada javne namjene iznosi 7 sati s unutarnjom projektnom temperaturom 16 C, a za
nestambene zgrade gospodarske namjene trajanje prekida grijanja je prema podacima iz
projekta;
Tablica 1.1 (temeljem HRN EN 13790 Tablica G.12 i DIN V 18599-10) Unutarnje proraunske
temperature
Vrsta prostora
Sezona grijanja
zimi int,, C
Obiteljske kue
Stambene zgrade
Uredi
Obrazovne zgrade
Bolnice
Djeji vrtii
Domovi umirovljenika
Restorani
Trgovine
Sportski objekti
Bazeni
20
20
20
20
22
22
22
20
20
18
28
Kontinentalna Hrvatska Primorska Hrvatska sezona hlaenja int, C sezona hlaenja int, C
22
22
22
22
22
22
22
22
22
22
26
24
24
24
24
24
24
24
24
24
24
26
Str. 8
Unutarnja postavna temperatura zone za grijanje izraunava se prema sljedeem izrazu:

A f,s int,H,s
int,H = s
[C]
HRN EN 13790 (1)
(1.2)
A f,s
s
gdje je:
int,H,s - unutarnja postavna temperatura za grijanje prostora "s" povrine Af,s unutar zone
Af,s
(C);
- povrina prostora "s" unutar zone s razliitim postavnim temperaturama grijanja
prostora (m2).
1.3 Proraun godinje potrebne toplinske energije za grijanje QH,nd
Sumiranje se provodi za sve mjesece u godini ako su vrijednosti mjesene potrebne toplinske
energije za grijanje pozitivne.
Proraun QH,nd,cont ukljuuje sljedei izraz:
(1.3)
QH,nd,cont = QTr + QVe H , gn (Qint + Qsol ) [kWh]
gdje su:
QTr izmjenjena toplinska energija transmisijom za proraunsku zonu (kWh);
QVe potrebna toplinska energija za ventilaciju/klimatizaciju za proraunsku zonu (kWh);
H,gn faktor iskoritenja toplinskih dobitaka (-);
Qint unutarnji toplinski dobici zgrade (ljudi, ureaji, rasvjeta) (kWh);
Qsol toplinski dobici od Suneva zraenja (kWh).
Izmjenjena toplinska energija transmisijom i ventilacijom proraunske zone za
promatrani period rauna se pomou koeficijenta toplinske izmjene topline H (W/K):
H Tr
(int,H e )t [kWh]
1000
H
QVe = Ve (int,H e )t [kWh]
1000
QTr =
HRN EN 13790 (16)
(1.4)
HRN EN 13790 (20)
(1.5)
gdje su:
HTr koeficijent transmisijske izmjene topline proraunske zone (W/K);
HVe koeficijent ventilacijske izmjene topline proraunske zone (W/K);
int,H unutarnja postavna temperatura grijane zone (C);
e,m srednja vanjska temperatura za proraunski period (sat ili mjesec) (C);
t - trajanje proraunskog razdoblja (h)
Napomena:
- kod mjesene metode t = ukupan broj sati u mjesecu (Tablica 1.6)
- kod satne metode t =1 h unutar perioda kada radi sustav grijanja (vidi poglavlje 1.3.5).
Str. 9
Komentar:
Za proraun QC,nd preporua se koritenje satne metode radi vee tonosti prorauna. Naime,
kod primjene mjesene metode nije mogue izuzeti iz ukupne toplinske bilance situacije kada
je QC,nd <0 (npr. kada je e< int i QC,gn< C ,lsQC ,ht ), pa zbog osrednjavanja satnih temperatura
na mjesenoj razini dolazi do umanjivanja sume pozitivnih vrijednosti QC,nd (koja predstavlja
stvarno potrebu toplinsku energiju za hlaenje). Kod prorauna QH,nd situacije kada je QH,nd<0
su vrlo rijetke, pa je razlika izmeu rezultata prorauna dobivenih mjesenom i satnom
metodom znatno manja nego kod prorauna QC,nd.
Ako zgrada ima vie zona potrebno je za proraun izmjenjene topline transmisijom i
ventilacijom meu zonama koristiti sljedee izraze:
zona "z"
QVe,z
QTr,zy
y
zona "y"
zona "z"
Slika 1.1 Podjela zgrade na dvije proraunske zone
Izmjenjena toplinska energija transmisijom iz zone z prema zoni y:

H Tr , zy
(z,H y, mn )t [kWh]
QTr,zy =
HRN EN 13790 (pB.3)
1000
Izmjenjena toplinska energija ventilacijom iz zone z prema zoni y:
HVe, z y
(z,H y, mn )t [kWh]
QVe,z y =
HRN EN 13790 (pB.3)
1000
gdje su
HTr,zy koeficijent transmisijske izmjene topline izmeu zona z i y (W/K);
HVe,zy koeficijent ventilacijske izmjene topline izmeu zona z i y (W/K);
z,H unutarnja postavna temperatura grijane zone z (C);
y,mn srednja temperatura u susjednoj zoni y (C);
t - trajanje proraunskog razdoblja (h).
(1.6)
(1.7)
Str. 10
1.3.1 Izmjenjena toplinska energija transmisijom
Koeficijent transmisijske izmjne topline HTr odreuje se prema normi HRN EN ISO 13789 iz
sljedeeg izraza:
HRN EN 13790 (17)
(1.8)
H Tr = H D + HU + H g + H A [W/K]
gdje su:
HD koeficijent transmisijske izmjene topline prema vanjskom okoliu (W/K);
HU koeficijent transmisijske izmjene topline kroz negrijani/nehlaeni prostor prema
vanjskom okoliu (W/K);
Hg stacionarni koeficijent transmisijske izmjene topline prema tlu (W/K);
HA koeficijent transmisijske izmjene topline prema susjednoj zgradi (W/K).
Koeficijent transmisijske izmjene topline od grijanog prostora prema vanjskom okoliu
HD, rauna se pomou povrine graevinskih elemenata Ak, koeficijenata prolaska topline
pojedinih graevinskih elemenata Uk (W/(m2K)), uzimajui u raun i dodatak za toplinske
mostove:
H D = AkU k + l ll + j [W/K]
k
HRN EN 13789 (2)
(1.9)
Dodatak za toplinske mostove UTM odreuje se iz duine l (m) i toplotnog gubitka u odnosu
na duni metar l (vidi poglavlje 4.1), te koeficijenta prolaska topline tokastog toplinskog
mosta j (vidi poglavlje D.3)
ili se pojednostavljenim postupkom prorauna uzima dodatak na koeficijent prolaska topline
UTM (W/(m2K)).
H D = Ak (U k + U TM ) [W/K]
k
UTM = 0,10 W/(m2K) - dodatak za ''loa'' rjeenja toplinskih mostova;

UTM = 0,05 W/(m2K) - dodatak za ''dobra'' rjeenja toplinskih mostova;
UTM = 0,02 W/(m2K) - dodatak za niskoenergetske kue;
UTM = 0,00 W/(m2K) - dodatak za pasivne kue.
Detaljnija klasifikacija toplinskih mostova dana je u poglavlju 4.2.
(1.10)
Str. 11
Koeficijent transmisijske izmjene topline izmeu negrijanog prostora i vanjskog okolia

HU rauna se prema:
H U = bu H iu [W/K]
bu - faktor smanjenja temperaturne razlike (-);
Faktor smanjenja temperaturne razlike bu rauna se prema:
H Tr,ue + HVe,ue
H ue
=
, [-]
bu =
H iu + H ue H Tr,iu + HVe,iu + H Tr,ue + HVe,ue
HRN EN 13789 (5)
(1.11)
HRN EN 13789 (5)
(1.12)
H iu = H Tr,iu + HVe,iu [W/K]

H ue = H Tr,ue + HVe,ue [W/K]
(1.13)
(1.14)
Hiu koeficijent transmisijske i ventilacijske izmjene topline izmeu grijanog i negrijanog

prostora (W/K);
Hue koeficijent transmisijske i ventilacijske izmjene topline izmeu negrijanog prostora i
vanjskog okolia (W/K);
HTr,iu koeficijent transmisijske izmjene topline izmeu grijanog i negrijanog prostora (W/K);
HVe,iu koeficijent ventilacijske izmjene topline izmeu grijanog i negrijanog prostora (W/K)
(moe se zanemariti);
HTr,ue koeficijent transmisijske izmjene topline izmeu negrijanog prostora i vanjskog
okolia (W/K);
HVe,ue koeficijent ventilacijske izmjene topline izmeu negrijanog prostora i vanjskog
okolia (W/K).
H iu
Grijani
prostor
H ue
Negrijani
prostor
Slika 1.2 Izmjena toplinske energije kroz negrijani prostor
HTr,ue i HTr,ie raunaju se pomou izraza (1.9) ili (1.10).

Koeficijent ventilacijske izmjene topline HV,ue rauna se koristei sljedei izraz:
a c p , aV&ue
[W/K]
HRN EN 13789 (7)
H Ve,ue =
3600
gdje su:
a - gustoa zraka (kg/m3);
cp,a specifini toplinski kapacitet zraka (J/(kg K));
V&ue volumni protok zraka izmeu negrijanog prostora i vanjskog okolia (m3/h).
(1.15)
Str. 12
Volumni protok zraka izmeu negrijanog prostora i vanjskog okolia rauna se iz sljedeeg
izraza:
HRN EN 13789 (11)
(1.16)
V& = V n [m3/h]
ue
ue
ue
gdje su:
Vue volumen zraka negrijanog prostora (m3);
nue broj izmjena zraka izmeu negrijanog prostora i vanjskog okolia (Tablica 1.2).
Tablica 1.2 (HRN EN 13789 Tablica 2) Broj izmjena zraka u ovisnosti o zrakopropusnosti
prostora
Br.
1
2
3
4
5
Tip zrakopropusnosti
Bez prozora i vrata prema vanjskom okoliu, svi spojevi dobro
zabrvljeni, bez ventilacijskih otvora prema vanjskom okoliu
Svi spojevi dobro zabrvljeni, bez ventilacijskih otvora prema
vanjskom okoliu
Svi spojevi dobro zabrvljeni, mali ventilacijski otvori
Postoji zrakopropusnot zbog pojedinih otvorenih spojeva ili stalno
otvorenih ventilacijskih otvora
Postoji zrakopropusnost zbog brojnih otvorenih spojeva ili velikih
ili brojnih stalno otvorenih ventilacijskih otvora
nue [1/h]
0,1
0,5
1
3
10
Ako je broj izmjena zraka n50 poznat, potrebno je za nue uzeti onaj broj izmjena zraka
koji je najblii vrijednosti iz Tablice 1.2:
n50
HRN EN 13789 (12)
(1.17)
, [1/h ]
20
Temperatura negrijanog prostora:
u =
U + i ( H Tr,iu + H Ve,iu ) + e ( H Tr,ue + HVe,ue )

H Tr,iu + HVe,iu + H Tr,ue + HVe,ue
[C]
HRN EN 13789 (A.1)
(1.18)
gdje je:
U - toplinski tok negrijanog prostora od unutarnjih toplinskih izvora ili solarnih dobitaka
(W);
i - unutarnja postavna temperatura pojedinih temperaturnih zona (C);
e srednja vanjska temperatura za proraunski period (C).
Toplinski gubici kroz tavanske prostore
Tavanski prostor se tretira kao vanjski prostor, pri emu se radi korekcija toplinskog otpora
tavanske konstrukcije prema normi HRN EN ISO 6946 Tablica 3 (vidi poglavlje 3.4.4,
Tablica 3.4 predmetnog Algoritma).
Str. 13
Izmjenjena toplinska energija transmisijom izmeu grijanog prostora i tla obuhvaena

koeficijentom Hg (HRN EN 13370:2007)
Stacionarni koeficijent transmisijske izmjene topline prema tlu rauna se prema izrazu:
HRN EN 13370 (1)
(1.19)
H g = A U + P g [W/K]
gdje je:
A
- povrina poda (m2);
U
- koeficijent prolaska topline izmeu unutarnjeg i vanjskog prostora (W/(m2K));
P
- izloeni opseg poda (m);
g
- duljinski koeficijent prolaska topline za spoj zida i poda (W/(m K)), poglavlje 4.1.
Koeficijent prolaska topline U rauna se posebno za etiri razliita sluaja (Slika 1.3):
a) pod na tlu
b) pod uzdignut od tla
c) grijani podrum
d) negrijani podrum
Rf
h
Rg
Rw
Rf
a) pod na tlu
b) pod uzdignut od tla
c) i d) grijani/negrijani podrum
Slika 1.3 Razliite izvedbe poda
Karakteristina dimenzija poda B' potrebna za proraun U, rauna se iz sljedeeg izraza:

B' =
A
[m]
0,5P
HRN EN 13370 (2)
(1.20)
A povrina poda (m2);

P ukupna duina vanjskih zidova koji odvajaju grijani prostor od vanjskog okolia (izloeni
opseg poda) (m).
Izloeni opseg poda P predstavlja ukupnu duljinu vanjskih zidova koji odvajaju unutarnji
prostora od vanjskog okolia.
15 m
10 m
Ag =150 m2, P = 50 m, B' = 6 m,
7,5 m
10 m
Ag = 75 m2, P= 15 m, B' = 10 m
Str. 14
Pod na tlu
Nain prorauna koeficijenta prolaska topline U za pod na tlu u ovisnosti o dt
- za dt < B' - neizolirani ili slabo izolirani podovi:

B
2
U=
ln
+ 1 [W/m2K]
B + dt dt
- za dt B' - dobro izolirani podovi: U =

gdje je:
dt
B'
dt = w + Rsi + R f + Rse [m]
0 ,457 B + dt
HRN EN 13370 (4)
(1.21)
HRN EN 13370 (5)
(1.22)
HRN EN 13370 (3)
(1.23)
ekvivalnentna debljina poda (m);

- karakteristina dimenzija poda (m);
- koeficijent toplinske provodljivosti tla, uzima se = 2 W/(m K);
- ukupna debljina zida (m);
- ploni unutarnji toplinski otpor Rsi = 0,17 (m2K)/W, Tablica 3.2;
- toplinski otpor podne konstrukcije (m2K/W), vidi poglavlje 3.4;
Napomena:Pri proraunu toplinskog otpora podne konstrukcije zanemaruje se
toplinski otpor tankih podnih obloga velike toplinske provodljivosti. Toplinski otpor
armirano-betonske podne ploe uzima se u obzir.
- ploni vanjski toplinski otpor (m2K/W), Rse = 0, Tablica 3.2.
w
Rsi
Rf
Rse
a) Uzdignuti pod
Koeficijent prolaska topline za uzdignuti pod rauna se na sljedei nain:

1
1
1
[m2K /W]
HRN EN 13370 (6)
=
+
U U f Ug +Ux
gdje su:
Uf koeficijent prolaska topline uzdignutog poda (W/(m2 K)), vidi poglavlje 3.4;
Ug koeficijent prolaska topline graevne konstrukcije na tlu (W/(m2 K)) Ug =1/Rg;
Ux ekvivalenti koeficijent prolaska topline uzdignutog poda (W/m2K);
Rf toplinski otpor uzdignute podne konstrukcije ((m2 K)/W), vidi poglavlje 3.4;
Rg efektivni toplinski otpor graevne konstrukcije na tlu ((m2 K)/W).
(1.24)
Koeficijent prolaska topline graevne konstrukcije na tlu Ug rauna se prema sljedeem

izrazu:
Ug =
B
2
ln
+ 1 [W/m2K]
B + d g d g
gdje je:
d g = w + Rsi + R f + Rse
[m]
HRN EN 13370 (8)
(1.25)
HRN EN 13370 (7)
(1.26)
Ekvivalenti koeficijent prolaska topline Ux rauna se iz sljedeeg izraza:

vf
h U w
HRN EN 13370 (9)
+ 1450 w [W/m2K]
Ux = 2
B
B'
(1.27)
Str. 15
h visina uzdignutog poda od razine tla (m);

Uw koeficijent prolaska topline zida zgrade iznad razine tla (W/(m2 K)), vidi poglavlje 3.4;
- povrina ventilacijskih otvora po opsegu uzdignutog prostora (m2/m);
v prosjena brzina vjetra na visini 10 m (m/s);
fw faktor zaklonjenosti zgrade od vjetra (Tablica 1.3).
Tablica 1.3 (HRN EN ISO 13370 Tablica 2) Faktor zaklonjenosti zgrade od nastrujavanja
vjetra, fw
Lokacija zgrade
Primjer
fw [-]
Zaklonjena
Umjereno zaklonjna
Otvorena
Centar grada
Predgrae
Ruralno podruje
0,02
0,05
0,10
Napomena: Faktor fw vezan je za jednadbu (1.27) razlikuje se od faktora ewind i fwind iz

Algoritma za ventilaciju/klimatizaciju koritenog za proraun infiltracije.
b) Grijani podrum
Nain prorauna koeficijenta prolaska topline za pod u podrumu Ubf u ovisnosti o dt
za (dt +0,5z) < B' - neizolirani ili slabo izolirani podovi
B
2
U bf =
ln
+ 1 [W/m2K]
B + dt + 0 ,5 z dt + 0,5 z
HRN EN 13370 (11)
(1.28)
HRN EN 13370 (12)
(1.29)
HRN EN 13370 (10)
(1.30)
za (dt +0,5z) B' - dobro izolirani podovi

U bf =
0 ,457 B + d t + 0,5 z
gdje je:
[W/m2K]
d t = w + Rsi + R f + Rse
[m]
Prorauna koeficijenta prolaska topline za zid u podrumu, Ubw u ovisnosti o dw

d w = (Rsi + Rw + Rse )
U bw =
[m]
2 0 ,5d t z
ln
1 +
+ 1
z dt + z d w
[W/m2K]
HRN EN 13370 (13)
(1.31)
HRN EN 13370 (14)
(1.32)
gdje su:
dt ekvivalnentna debljina poda (m);
dw ekvivalnentna debljina zida u podrumu (m);
Ubf - koeficijent prolaska topline za pod u podrumu (W/(m2 K));
Str. 16
Ubw - koeficijent prolaska topline za zid u podrumu (W/(m2 K));

Rf toplinski otpor podne konstrukcije ((m2 K)/W), vidi poglavlje 3.4;
Rw toplinski otpor zida u podrumu ((m2 K)/W), vidi poglavlje 3.4;
w - ukupna debljina zida zgrade na visini razine tla (m);
z dubina podruma ispod razine tla (m).
Ako je dw dt vrijedi prethodno navedena jednadba. U sluaju da je dw < dt tada se dt treba
zamijeniti s dw.
Stacionarni koeficijent transmisijske izmjene topline prema tlu, Hg za grijani podrum iznosi:
H g = A U bf + ( zPU bw ) + P g
[W/K]]
HRN EN 13370 (16)
(1.33)
Koeficijenta prolaska topline za negrijani podrum U dan je jednadbom:

1
1
A
HRN EN 13370 (17)
=
+
U U f (A U bf ) + ( zPU bw ) + (hPU w ) + (0 ,33nV )
(1.34)
c) Negrijani podrum
gdje su:
Uf - koeficijenta prolaska topline poda izmeu grijanog prostora i negrijanog podruma (W/(m2
K)), vidi poglavlje 3.4;
Uw - koeficijent prolaska topline zida zgrade iznad razine tla (W/(m2 K)), vidi poglavlje 3.4;
n broj izmjena zraka u podrumu, u nedostatku podataka koristi se n = 0,3 h-1;
V volumen zraka u podrumu (m3);
A povrina poda (m2).
Stacionarni koeficijent transmisijske izmjene topline prema tlu, Hg za negrijani podrum
iznosi:
HRN EN 13370 (1)
(1.35)
H g = A U + P g [W/K]
Koeficijent transmisijske izmjene topline izmeu susjednih prostorija grijanih na razliitu

temperaturu HA, rauna se prema:
H A = bA AkU k + l ll + j [W/K]
HRN EN 13789 (8)
(1.36)
l
j
k
Faktor smanjenja temperaturne razlike bA rauna se prema:

int,i adj
bA =
[-]
HRN EN 13789 (9)
(1.37)
int,i e
gdje su:
int unutarnja postavna temperatura grijane zone (C);
adj temperatura susjedne prostorije (C);
e srednja vanjska temperatura za proraunski period (C).
Str. 17
1.3.2 Potrebna toplinska energija za ventilaciju
Potrebna toplinska energija za ventilaciju QVe rauna se prema Algoritmu za

ventilaciju/klimatizaciju. U nastavku su dani osnovni izrazi i tablice radi lakeg povezivanja
dvaju algoritama.
Potrebna toplinska energija za ventilaciju/klimatizaciju zgrade moe se iskazati kao:
Period grijanja
QVe = QVe, inf +QVe, win +Q H ,Ve, mech
[kWh]
(1.38)
Period hlaenja
QVe = QVe, inf +QVe, win +Q C ,Ve, mech
[kWh]
(1.39)
odnosno kao:
Period grijanja
( e ) t
H
QVe = H,Ve int,i
1000
Period hlaenja
H ( e )
QVe = C,Ve int,i
t
1000
[kWh]
HRN EN 13790 (20)
(1.40)
[kWh]
HRN EN 13790 (20)
(1.41)
pri emu je koeficijent ventilacijske izmjene topline:

Period grijanja
H Ve= HVe ,inf + H Ve ,win+ H Ve ,mech
Period hlaenja
H Ve= HVe, inf + H Ve, win+ H C ,Ve, mech
QVe,inf
QVe,win
Q H,Ve,mech
Q C,Ve,mech
HVe,win
H H,Ve,mech
H C,Ve,mech
t
(1.42)
[W/K]
(1.43)
[W/K]
potrebna toplinska energija uslijed infiltracije vanjskog zraka (kWh);

potrebna toplinska energija uslijed pozraivanja otvaranjem prozora (kWh);
potrebna toplinska energija u GViK sustavu kod zagrijavanja zraka (kWh).
potrebna toplinska energija u GViK sustavu kod hlaenja zraka (kWh).
- koeficijent ventilacijske izmjene topline uslijed otvaranja prozora (W/K);
- koeficijent ventilacijske izmjene topline uslijed mehanike
ventilacije/klimatizacije kod zagrijavanja zraka (W/K);
- koeficijent ventilacijske izmjene topline uslijed mehanike
ventilacije/klimatizacije kod hlaenja zraka (W/K);
- proraunsko vrijeme (h).
Potrebna toplinska energija uslijed infiltracije

HVe ,inf (int e )
QVe ,inf =
t [kWh]
1000
DIN V 18599-2 (56)
(1.44)

Koeficijent izmjene topline uslijed infiltracije
HVe ,inf = ninf V a c p ,a [W/K]
Str. 18
DIN V 18599-2 (58)
(1.45)
gdje su:
-1
n inf - broj izmjena zraka uslijed infiltracije (h );
V - volumen zraka u zoni (m3);
a - gustoa zraka, a = 1,2 kg/m3;
cp,a spesifini toplinski kapacitet zraka, cp = 1005 J/(kg K).
Napomena:
Volumni protok zraka u kondicionirani prostor odreuje se kao maksimalna vrijednost
infiltracijskog protoka zraka i minimalnog volumnog protoka zraka koji se odreuje prema
Algoritmu za ventilaciju/klimatizaciju
Broj izmjena zraka uslijed infiltracije ako nema mehanike ventilacije ili je mehanika
ventilacija balansirana
ninf = ewind n50
[h-1]
DIN V 18599-2 (59) (1.46)
n50
ewind , fwind
- broj izmjena zraka pri narinutoj razlici tlaka od 50 Pa (h-1), mjerena

vrijednost ili Tablica 1.4
- faktori zatienosti zgrade od vjetra (-) , Tablica 1.5
Tablica 1.4 (DIN V 18599-2) Proraunske vrijednosti n50 za netestirane zgrade
Kategorije za openito odreivanje

zrakopropusnosti zgrade
I
II
III
IV
Proraunske vrijednosti za n50

[h-1]
a) 2 ; b) 1
4
6
10
Kategorija I:
Zgrade kojih se testiranje zrakopropusnosti izvodi nakon zavretka zgrade

a) zgrade bez HVAC sustava (zahtjev zrakopropusnosti: n50 3 h-1
b) zgrade sa HVAC sustava (zahtjev zrakopropusnosti: n50 1.5 h-1
Kategorija II:
Zgrade, ili dijelovi zgrada koje e tek biti zavrene, za koje se ne planiraju
raditi testiranja zrakopropusnosti
Kategorija III :
Zgrade koje ne spadaju u kategorije I, II ni IV
Kategorija IV :
Zgrade s oitim otvorima kroz koje slobodno ulazi zrak, kao to su pukotine u ovojnici zgrade.
Str. 19
Tablica 1.5 (HRN EN ISO 13789 Tablica C.4) Koeficijenti ewind i fwind
Koeficijent ewind za klasu zaklonjenosti:
Izloeno vie od
jedne fasade
Izloena jedna
fasada
Nezaklonjene: zgrade na otvorenom, visoke

zgrade u gradskim centrima
0.1
0.03
Srednje zaklonjene: zgrade okruene drveem ili

drugim zgradama, predgraa
0.07
0.02
Jako zaklonjene: zgrade prosjenih visina u

gradskim centrima, zgrade u umama
0.04
0.01
Koeficijent fwind
15
20
Potrebna toplinska energija uslijed prozraivanja

( e )
H
QVe ,win = Ve ,win int
t
[kWh]
1000
DIN V 18599-2 (64)
(1.47)
Koeficijent izmjene topline topline uslijed prozraivanja

DIN V 18599-2 (66)
[W/K]
HVe ,win = nwinV a c p ,a
(1.48)
-1
n win - broj izmjena zraka uslijed otvaranja prozora (h ).
Potrebna toplinska energija uslijed mehanike ventilacije/klimatizacije

DIN V 18599-2 (64)
( e )
H
[kWh]
QVe ,mech = Ve ,mech int
t
1000
U sluaju kad nema mehanike ventilacije mora za stambene i nestambene zgrade
vrijediti (prema tehnikom propisu koji se odnosi na o racionalnu uporabu energije i
toplinsku zatitu u zgradama)
ninf + nwin = max ninf + nwin ;0.5 [h-1]
(1.49)
Str. 20
1.3.3 Ukupni toplinski dobici za proraunski period
QH, gn = Qint + Qsol
[kWh]
HRN EN 13790 (8)
(1.50)
1.3.3.1 Unutarnji toplinski dobici

Unutarnji toplinski dobici Qint od ljudi i ureaja raunaju se s vrijednou 5 W/m2 plotine
korisne povrine za stambene prostore, a 6 W/m2 za poslovne prostore.
Qint =
qspec AK t
1000
[kWh]
(1.51)
gdje su:
qspec specifini unutarnji dobitak po m2 korisne povrine, 5 W/m2 ili 6 W/m2;
AK korisna povrina (m2);
t - proraunsko vrijeme (h) (Tablica 1.6).
Tablica 1.6 Broj dana i sati u mjesecu
Mjesec
Broj dana
Vrijeme, h
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
Godina
31
28
31
30
31
30
31
31
30
31
30
31
365
744
672
744
720
744
720
744
744
720
744
720
744
8760
1.3.3.2 Toplinski dobici od Suneva zraenja Qsol

Solarni toplinski dobici za promatrani vremenski period t (h):
Qsol = sol,mn,k t + (1 btr , l ) sol,mn,u,l t [Wh]

HRN EN 13790 (40)
(1.52)
l
k
gdje su:
sol,mn,k srednji toplinski tok od suneva izvora kroz k-ti graevni dio u grijani prostor (W);
sol,mn,u,l srednji toplinski tok od suneva izvora kroz l-ti graevni dio u susjedni negrijani
prostor (W);
btr,l faktor smanjenja za susjedni negrijani prostor s unutarnjim toplinskim izvorom l prema
HRN EN ISO 13789 (-).
Kod prozirnih povrina uzima se u raun mjera zasjenjena od unutarnjeg pominog
zasjenjenja (FC) .
Srednji toplinski tok od suneva zraenja kroz graevni dio zgrade k:
sol,k = Fsh, ob I S , k Asol , k Fr , k r , k
[W]
HRN EN 13790 (43)
(1.53)
Str. 21
gdje su:
Fsh,ob faktor zasjenjena od vanjskih prepreka direktnom upadu sunevog zraenja;
IS,k srednji toplinski tok od sunevog zraenja na povrinu graevnog dijela k za mjeseni
proraun (W/m2);
Asol,k efektivna povrina otvora k na koju upada sunevo zraenje (m2);
Fr,k faktor oblika izmeu otvora k i neba (za nezasjenjeni vodoravni krov Fr,k = 1, za
nezasjenjeni okomiti zid Fr,k = 0,5);
r,k toplinski tok zraenjem od povrine otvora k prema nebu (W).
Asol,k efektivna povrina otvora k (prozirnog elementa) na koju upada sunevo zraenje (m2)
Asol ,k = Fsh , gl g gl (1-FF ) Apr
ggl = FW g [-]
[m2]
HRN EN 13790 (44)
(1.54)
HRN EN 13790 (47)
(1.55)
gdje su:
Fsh,gl faktor smanjenja zbog sjene od pominog zasjenjenja;
ggl ukupna propusnost Suneva zraenja kroz prozirne elemente kada pomino zasjenjenje
nije ukljueno;
g stupanj proputanja ukupnog zraenja okomito na ostakljenje kada pomino zasjenjenje
nije ukljueno, Tablica 1.8;
FW = 0,9 faktor smanjenja zbog ne okomitog upada sunevog zraenja;
FF udio plotine prozorskog okvira u ukupnoj povrini prozora (0,2 - 0,3);
Apr ukupna povrina prozora (m2).
Faktor smanjenja zbog sjene od pominog zasjenjenja rauna se prema sljedeem izrazu:
(1 f with )g gl + f with g gl + sh
Fsh, gl =
[-]
HRN EN 13790 (49)
(1.56)
g gl
gdje su:
ggl+sh ukupna propusnost Suneva zraenja kroz prozirne elemente s ukljuenom pominom
zatitom:
ggl+sh = FW gFC [-]
FC - faktor smanjenja zbog sjene od pominog zasjenjenja, Tablica 1.7;
fwith udio vremena s ukljuenom pominom zatitom (kod prorauna QH,nd uzima se da je
zatita ukljuena ako je intezitet Suneva zraenja vei od 300 W/m2), Tablica 1.9, Tablica
1.10.
Tablica 1.7 (Prema tehnikom propisu koji se odnosi na racionalnu uporabu energije i toplinsku
zatitu u zgradama) Faktor umanjenja naprave za zatitu od suneva zraenja FC [-]
R.br.
1.
2.
2.1
2.2
2.3
3.
3.1
3.2
4.
Naprava za zatitu od suneva zraenja

Bez naprave za zatitu od suneva zraenja
Naprava s unutranje strane ili izmeu stakala
- bijele ili reflektirajue povrine i malene transparentnosti
- svjetle boje ili malene transparentnosti
- tamne boje ili poviene transparentnosti
Naprave s vanjske strane
- aluzine, lamele koje se mogu okretati, otraga provjetravano
- aluzine, rolete, kapci (kure, grilje)
Strehe, loe
FC [-]
1
0,75
0,80
0,90
0,25
0,30
0,50
Str. 22
5. Markize, gore i bono provjetravanje

0,40
zatitu u zgradama) Raunske vrijednosti stupnja proputanja ukupne energije kroz
ostakljenje, g (-), za sluaj okomitog upada suneva zraenja
R.br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Tip ostakljenja
Jednostruko staklo (bezbojno, ravno float staklo)
Dvostruko izolirajue staklo (s jednim meuslojem stakla)
Trostruko izolirajue staklo (s dva meusloja stakla)
Dvostruko izolirajue staklo s jednim staklom niske emisije (Low-E obloga)
Trostruko izolirajue staklo s dva stakla niske emisije (dvije Low-E obloge)
Dvostruko izolirajue staklo sa staklom za zatitu od suneva zraenja
Staklena opeka
g [-]
0,87
0,80
0,70
0,60
0,50
0,50
0,60
Tablica 1.9 Koeficijent udjela vremena s ukljuenom pominom zatitom fwith za grad Split
(proraun napravljen prema podacima o sunevom zraenju danim u METENORM-u)
Mjesec
sijeanj
veljaa
oujak
travanj
svibanj
lipanj
srpanj
kolovoz
rujan
listopad
studeni
prosinac
Sjever
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
Istok
0,42
0,53
0,59
0,62
0,68
0,65
0,71
0,67
0,69
0,66
0,41
0,47
Jug
0,86
0,85
0,82
0,76
0,69
0,63
0,70
0,74
0,86
0,88
0,83
0,88
Strana svijeta
Zapad
SI
0,45
0,00
0,48
0,00
0,61
0,03
0,60
0,26
0,63
0,42
0,67
0,46
0,70
0,56
0,68
0,37
0,67
0,16
0,59
0,00
0,49
0,00
0,45
0,00
SZ
0,00
0,00
0,09
0,28
0,45
0,53
0,55
0,41
0,17
0,01
0,00
0,00
JI
0,80
0,82
0,79
0,75
0,71
0,64
0,74
0,77
0,81
0,84
0,76
0,85
JZ
0,81
0,77
0,77
0,73
0,70
0,67
0,75
0,77
0,82
0,84
0,83
0,84
Tablica 1.10 Koeficijent udjela vremena s ukljuenom pominom zatitom fwith za grad Zagreb
(proraun napravljen prema podacima o sunevom zraenju danim u METENORM-u)
Mjesec
sijeanj
veljaa
oujak
travanj
svibanj
lipanj
srpanj
kolovoz
rujan
listopad
studeni
prosinac
Sjever
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
Istok
0,29
0,38
0,44
0,53
0,51
0,56
0,55
0,58
0,57
0,48
0,20
0,14
Jug
0,75
0,72
0,66
0,65
0,55
0,50
0,62
0,72
0,76
0,71
0,71
0,62
Strana svijeta
Zapad
SI
0,33
0,00
0,37
0,00
0,41
0,06
0,51
0,17
0,51
0,28
0,51
0,32
0,57
0,29
0,62
0,28
0,54
0,10
0,40
0,00
0,20
0,00
0,26
0,00
SZ
0,00
0,00
0,06
0,19
0,28
0,34
0,33
0,25
0,11
0,00
0,00
0,00
JI
0,67
0,69
0,63
0,65
0,60
0,55
0,62
0,70
0,72
0,68
0,61
0,49
JZ
0,69
0,66
0,60
0,62
0,57
0,53
0,64
0,71
0,73
0,65
0,67
0,55
Str. 23
Faktor zasjenjena Fsh,ob od vanjskih prepreka direktnom upadu sunevog zraenja

(susjedne zgrade, konfiguracija terena, vanjski dijelovi otvora prozora)
Fsh ,ob = Fhor Fov F fin [-]
HRN EN 13790 (G2)
(1.57)
Fhor parcijalni faktor zasjenjenja zbog konfiguracije terena u ovisnosti o orijentaciji plohe,
kuta horizonta i zemljopisnoj irini (Tablica 1.10, Slika 1.4);
Fov parcijalni faktor zasjenjenja zbog gornjih elemenata prozorskog otvora u ovisnosti o
orijentaciji plohe, kutu gornjeg zasjenjenja , zemljopisnoj irini (Tablica 1.11, Slika 1.5);
Ffin parcijalni faktor zasjenjenja zbog bonih elemenata prozorskog otvora u ovisnosti o
orijentaciji plohe, kutu bonog prozorskog zasjenjenja , zemljopisnoj irini (Tablica 1.12,
Slika 1.5).
Slika 1.4 Kut zaklonjenosti zgrade
Tablica 1.11 (HRN EN Tablica G5) Parcijalni faktor zasjenjenja zbog konfiguracije terena Fhor
Kut
horizonta
0
10
20
30
40
45 S zem. irine
J
I/Z
S
1,00
1,00
1,00
0,97
0,95
1,00
0,85
0,82
0,98
0,62
0,70
0,94
0,46
0,61
0,90
55 S zem. irine
J
I/Z
S
1,00
1,00
1,00
0,94
0,92
0,99
0,68
0,75
0,95
0,49
0,62
0,92
0,40
0,56
0,89
65 S zem. irine
J
I/Z
S
1,00
1,00
1,00
0,86
0,89
0,97
0,58
0,68
0,93
0,41
0,54
0,89
0,29
0,49
0,85
Slika 1.5 Prozorsko zasjenjenje: a) vertikalna ravnina, b) horizontalna ravnina
Str. 24
Tablica 1.12 (HRN EN Tablica G6) Parcijalni faktor zasjenjenja zbog gornjih elemenata
prozorskog otvora Fov
Kut gornjeg
45 S zem. irine
55 S zem. irine
65 S zem. irine
prozorskog
J
I/Z
S
J
I/Z
S
J
I/Z
S
sjenila
0
1,00
1,00
1,00
1,00
1,00
1,00
1,00
1,00
1,00
30
0,90
0,89
0,91
0,93
0,91
0,91
0,95
0,92
0,90
45
0,74
0,76
0,80
0,80
0,79
0,80
0,85
0,81
0,80
60
0,50
0,58
0,66
0,60
0,61
0,65
0,66
0,65
0,66
Tablica 1.13 (HRN EN Tablica G7) Parcijalni faktor zasjenjenja zbog bonih elemenata
prozorskog otvora Ffin
Kut bonog
prozorskog sjenila
0
30
45
60
45 S zem. irine
J
1,00
0,94
0,84
0,72
I/Z
1,00
0,92
0,84
0,75
55 S zem. irine
1,00
1,00
1,00
1,00
1,00
0,94
0,86
0,74
I/Z
1,00
0,91
0,83
0,75
65 S zem. irine
1,00
0,99
0,99
0,99
1,00
0,94
0,85
0,73
I/Z
1,00
0,90
0,82
0,73
S
1,00
0,98
0,98
0,98
Asol,c efektivna povrina neprozirnog graevnog elementa (zida) na koju upada sunevo
zraenje (m2)
Asol , c = S , c Rse U c Ac
[m2]
HRN EN 13790 (45)
(1.58)
S,c bezdimenzijski apsorpcijski koeficijent zida/krova (-), Tablica 1.14;
Rse ploni toplinski otpor vanjske povrine zida/krova, Rse = 0,04 (m2K)/W, Tablica 3.2;
Uc - koeficijent prolaska topline zida/krova prema (W/(m2K)), vidi poglavlje 3.4;
Ac projicirana povrina zida (m2).
Tablica 1.14 (DIN V 18599-2 Tablica 6) Bezdimenzijski apsorpcijski koeficijent razliitih
povrina
Povrina
S,c [-]
Zidovi
- svjetle boje
- zamuene boje
- tamne boje
Krovovi
- crijep
- tamne povrine
- metal visokog sjaja
- indra
0,4
0,6
0,8
0,6
0,8
0,2
0,6
Toplinski tok zraenja k-tog graevnog elementa prema nebu (W);

r , k = Rse U c Ac hr er
[W]
HRN EN 13790 (46)
2
(1.59)
hr vanjski koeficijent prijelaza topline zraenjem (W/(m K));

hr 5 (W/(m2K)), koeficijent emisivnosti zida 0,9, prema HRN EN pog. 11.4.6;
er prosjena temperaturna razlika vanjske temperature zraka i temperature neba (K),
er 10 C , prema HRN EN pog. 11.4.6.
Str. 25
Staklenici
Solarni dobici grijanog prostora kroz staklenik (Slika 1.6) raunaju se iz sljedeeg izraza, DIN
V 18599-2 (pojednostavljena metoda prema HRN EN ISO 13790):
QS,tr = Fsh, ob (1 FF , iu )g eff , iu Aiu (1 FF , ue )g eff , ue I S t
[kWh]
DIN V 18599-2 (114)
(1.60)
IS
S,u
Grijani
prostor
I,u
S,tr
Zimski vrt (negrijan)

i
u
H iu
e
H ue
Slika 1.6 Solarni dobici kroz negrijani zimski vrt
gdje su:
QS,tr - solarni dobici grijanog prostora kroz staklenik (kWh);
Fsh,ob - faktor zasjenjena od vanjskih prepreka direktnom upadu sunevog zraenja (-);
FF,iu udio plotine prozorskog okvira graevnog elementa u ukupnoj povrini unutarnjeg
prozora (0,2 0,3);
Aiu ukupna povrina unutarnjeg prozora od grijanog prema negrijanom prostoru (stakleniku)
(m2);
geff,iu ukupna efektivna propusnost Suneva zraenja kroz prozirne elemente unutarnjeg
prozirnog elementa, geff,iu = ggl,iu =0,9*g ;
FF,ue udio plotine prozorskog okvira vanjskog prozirnog elementa (za zimski vrt postavna
vrijednost 0,1);
geff,ue propusnost Suneva zraenja vanjske staklene povrine, geff,ue =0,9*g Fsh,e;
Fsh,e faktor zasjenjena od vanjskih prepreka direktnom upadu sunevog zraenja (-);
IS,k srednji toplinski tok od sunevog zraenja na vanjsku povrinu graevnog dijela k za
mjeseni proraun (W/m2);
t proraunsko vremensko razdoblje (h);
Toplinski tok uslijed sunevog zraenja u negrijani staklenik rauna se prema izrazu:
QS ,tr +
u = S ,u
DIN V 18599-2 (115)
l ,u [kW]
t
S,u = (1 FF , ue )g eff , ue Aue I S
[kW]
DIN V 18599-2 (116)
(1.61)
(1.62)
gdje su:
S,u ukupno dozraeni toplinski tok unutar staklenika (kW);
QS,tr ukupni solarni dobici grijanog prostora kroz negrijani staklenik (kWh);
S,u toplinski tok uslijed unutarnjih toplinskih izvora staklenika (kW) (openito zanemariv
toplinski tok).
Str. 26
1.3.4 Faktor iskoritenja toplinskih dobitaka za grijanje
Faktor iskoritenja toplinskih dobitaka H,gn (unutarnjih dobitaka i dobitaka od sunevog

zraenja) funkcija je efektivnog toplinskog kapaciteta zgrade i rauna se na sljedei nain:
a
1 - yH H
HRN EN 13790 (52)
(1.63)
H,gn =
za y H > 0 i y H 1 [-]
a +1
1 yH H
a
H,gn = H
za y H = 1 [-]
HRN EN 13790 (53)
(1.64)
aH + 1
1
H,gn =
za yH < 0 [-]
HRN EN 13790 (54)
(1.65)
yH
pri emu su:
aH - bezdimenzijski parametar ovisan o vremenskoj konstanti zgrade (-);
yH - omjer toplinskih dobitaka i ukupne izmjenjenje topline transmisijom i ventilacijom u
reimu grijanja:
QH ,gn
yH =
[-]
HRN EN 13790 (55)
(1.66)
QH, ht
Bezdimenzijski parametar rauna se iz sljedeeg izraza:
aH = ao +
H,o
[-]
HRN EN 13790 (56)
(1.67)
gdje je:
H,o referentna vremenska konstanta za grijanje; za mjeseni proraun iznosi 15 h.
Mjeseni proraun
Sezonski proraun
ao
H,o [h]
1
0,8
15
30
Vremenska konstanta zgrade (h):
Cm / 3600
H Tr + H Ve
[h]
HRN EN 13790 (62)
(1.68)
Cm - efektivni toplinski kapacitet grijanog dijela zgrade (zone) (J/K);

HTr koeficijent transmisijske izmjene topline proraunske zone (W/K);
HVe - koeficijent ventilacijske izmjene topline proraunske zone (W/K).
Cm se moe odrediti na sljedei nain:
Cm = 370 kJ/(m2K)Af - za zgrade s masivnim unutarnjim i vanjskim zidovima (plona masa
vea od 550 kg/m2),
za ostale zgrade prema Tablici 1.15
pri emu je Af (m2) povrina kondicionirane zone zgrade s vanjskim dimenzijama
Str. 27
Tablica 1.15 ( HRN EN Tablica 12) Proraun efektivnog toplinskog kapaciteta grijanog dijela
zgrade kao funkcija plone mase materijala
Klasa zgrade
Vrlo lagana
Cm
kJ/K
80 x Af
Plona masa
kg/m2
m 100
Lagana
110 x Af
250 m 100
Srednje teka
165 x Af
400 m 250
Teka
260 x Af
550 m 400
Masivna gradnja
370 x Af
m 550
Vrlo lagana
Vanjska ovojnica - lagane montane i polumontane konstrukcije od drveta ili metala s
ispunom od toplinsko-izolacijskih materijala i tankim zavrnim oblogama, ili toplinskim
panelima kao zavrnom oblogom. Unutarnji zidovi izvedeni kao suhomontani, od
porobetona, uplje ili pune opeke debljine do 15,00 cm.
Lagana
Zgrada izvedena preteno od laganih graevnih materijala vanjska ovojnica od porobetona
(plino ili pjenobetona), uplje opeke od gline gustoe 900 kg/m3, te laganih pregradnih
zidova (suhomontani, od porobetona, opeke debljine do 15,00 cm i sl.).
Srednje teka
Zgrada izvedena preteno od uplje opeke od gline gustoe >900 kg/m3 i s udjelom
armirano-betonskih dijelova do 15% ukupne plotine vanjskih zidova, zgrada s vanjskim
zidovima od pune opeke od gline, te s laganim ili masivnim pregradnim zidovima.
Teka
Zgrada izvedena od uplje ili pune opeke od gline gustoe >900 kg/m3 i debljine > 20,00 cm i
s udjelom armirano-betonskih dijelova vie od 15% ukupne plotine vanjskih zidova, zgrada
sa zidovima od upljih blokova od betona, te masivnim unutarnjim pregradnim zidovima.
Masivna gradnja
Zgrada od vanjskih armirano-betonskih zidova debljine 20,00 cm, te masivnim unutarnjim
pregradnim zidovima.
Str. 28
1.3.5 Izraun mjesenih vrijednosti topolinske energije za grijanje

Mjesena vrijednost toplinske energije za grijanje zgrade (zone) pri nekontinuiranom grijanju:
QH,nd ,m = QH,nd,interm,m = H,red QH,nd,cont,m = H,red (QH ,ht H , gnQH , gn ) [kWh]
HRN EN 13790 (67)

(1.69)
gdje je
QH,nd,cont,m mjesena energija za grijanje zgrade (zone) pri kontinuiranom grijanju (kWh).
Proraun bezdimenzijskog redukcijskog faktora H,red koji uzima u obzir prekide u grijanju,
npr. nou (rauna se za svaki mjesec):

H,red = 1 3 H,o y H (1 f H,hr ) [-]
HRN EN 13790 (68)
(1.70)

gdje je
fH,hr udio sati u tjednu tijekom kojih grijanje radi s normalnom postavnom vrijednou
unutarnje temperature (-), npr. ako grijanje u poslovnoj zgradi (uredi) radi pet dana u tjednu
po 13 sati (Tablica 1.16) slijedi
fH,hr= (duse,tj*td)/(7*24)=(5*13)/(7*24)= 0,39
td - vrijeme rada sustava grijanja s normalnom postavnom vrijednou za stambene zgrade
(h/dan ), td = 17 h/dan, od 06:00 do 23:00 sati;
duse,tj tjedni broj dana koritenja sustava (dan/tjedan), iznosi, duse,tj = 5 dan/tjedan;
duse,a godinji broj dana koritenja sustava (dan/a), duse,a= 365 dan/a (DIN V 18599-10).
Za nestambene zgrade vrijeme rada sustava grijanja/hlaenja s normalnom postavnom
vrijednou prema tipu prostorije dano je u sljedeoj tablici:
Napomena: Ako se proraun QH,nd provodi satnom metodom, fH,hr se rauna kao
fH,hr= (duse,tj)/(7)
Tablica 1.16 (temeljem DIN V 18599-10 Tablica 3 i 4) Vrijeme rada sustava grijanja/hlaenja za
nestambene zgrade
Broj sati rada
Period
Broj dana koritenja
sustava
Vrsta prostora
koritenja*
sustava u god,
grijanja/hlaenja**,
(h)
duse,a , (dan/a)
td (h/dan)
Uredi
07:00 18:00
13
250
Robne kue, trgovaki centri,
08:00 20:00
14
300
maloprodajne trgovine
Sale za sastanke, sanitarni prostori 07:00 18:00
13
250
Spremita opreme, arhive
07:00 18:00
13
300
Uionice u kolama
08:00 15:00
9
200
Predavaone i auditoriji
08:00 18:00
12
150
Bolnice, izlobeni muzejski prostori 00:00 24:00
24
365
Serverske sobe, kompjuterski centri 00:00 24:00
24
365
Hotelske sobe
00:00 24:00
24
365
Kantine
08:00 15:00
9
250
Restorani
10:00 00:00
16
300
Kuhinje
10:00 23:00
15
300
Kongresni centri
09:00 18:00
11
150
Kazalita i kina
13:00 23:00
12
250
Knjinice prostorije za itanje
08:00 20:00
14
300
Knjinice prostorije s policama
08:00 20:00
14
300
Sportske hale
08:00 23:00
17
300
Garae
09:00 00:00
17
365
Radione i proizvodne hale
07:00 16:00
11
250
Str. 29
* Sustav grijanja/hlaenja s radom poinje 2 sata prije poetka koritenja prostora

** U Algoritmu za ventilaciju/klimatizaciju ove vrijednosti se odnose na vrijeme rada sustava
mehanike ventilacije/klimatizacije tVe,mech.
Godinja vrijednost potrebne toplinske energije za grijanje proraunske zone izraunava se
kao suma pozitivnih mjesenih vrijednosti:
QH , nd =
12
QH , nd , m [kWh/a ]
(1.71)
m =1
QH,nd,m mjesena vrijednost korisne potrebne energije za grijanje, kWh/mj

Zahtijevana vrijednost godinje potrebne topl. energija za grijanje Q''H,nd stambene zgrade:
Q
(1.72)
Q' ' H,nd = H,nd [kWh/m2a]
AK
Stambena zgrada za koju je grijanje predvieno na temperaturu 18 C ili viu mora biti
projektirana i izgraena na nain da godinja potrebna toplinska energija za grijanje po
jedinici plotine korisne povrine zgrade, QH,nd [kWh/(m2a)] u ovisno o faktoru oblika
zgrade fo, nije vea od vrijednosti (prema tehnikom propisu koji se odnosi na racionalnu
uporabu energije i toplinsku zatitu u zgradama):
za zgrade s fo 0,20
Q''H,nd = 51,31 kWh/(m2a)
za zgrade s 0,20 < fo < 1,05 Q''H,nd = (41,03 + 51,41 fo) kWh/(m2a)
za zgrade s fo 1,05
Q''H,nd = 95,01 kWh/(m2a)
Faktor oblika zgrade fo je omjer oploja A (m2) i obujma Ve (m3), grijanog dijela zgrade i
izraunava se prema izrazu:
A
fo =
[m-1]
(1.73)
Ve
Zahtijevana vrijednost godinje potrebne toplinske energije za grijanje Q'H,nd nestambene
zgrade za koju je grijanje predvieno na temperaturu 18 C ili viu:
Q
Q' H,nd = H,nd [kWh/m3a]
(1.74)
Ve
Nestambena zgrada za koju je grijanje predvieno na temperaturu 18 C ili viu mora biti
projektirana i izgraena na nain da godinja potrebna toplinska energija za grijanje po
jedinici obujma grijanog dijela zgrade, Q'H,nd [(kWh/(ma)], ovisno o faktoru oblika zgrade,
fo, nije vea od vrijednosti (Prema tehnikom propisu koji se odnosi na racionalnu uporabu
energije i toplinsku zatitu u zgradama):
za zgrade s fo 0,20
Q'H,nd = 16,42 kWh/(m3a)
za zgrade s 0,20 < fo < 1,05 Q''H,nd = (13,13 + 16,45 fo) kWh/(m3a)
za zgrade s fo 1,05
Q''H,nd = 30,40 kWh/(m3a)
Rezultati o energetskim potrebama zgrade raunaju se za referentne klimatske podatke i za
stvarne klimatske podatke te se upisuju u tablicu na drugoj stranici energetskog certifikata.
Str. 30
1.3.6 Trajanje sezone grijanja

1) prema HRN EN ISO 13790 (metoda b)
Odreuje se iz udjela broja dana u mjesecu koji pripada sezoni grijanja fH,m.
Parametar potreban za proraun je granina vrijednost omjera toplinskih dobitaka i gubitaka,
yH,lim:
a +1
yH ,lim = H
HRN EN 13790 (12)
(1.75)
[]
aH
Ako je yH,2 < yH,lim fH,m = 1 (grijanje je cijeli mjesec u radu)

Ako je yH,1 > yH,lim fH,m = 0 (nema potreba za grijanjem)
U ostalim sluajevima:
- ako je yH > yH,lim : f H = 0,5
y H,lim - y H,1
y H - y H,1
- ako je yH yH,lim : f H = 0,5 + 0,5
y H,lim - y H
y H,2 - y H
HRN EN 13790 (p7.4)
(1.76)
HRN EN 13790 (p7.4)
(1.77)
pri emu vea vrijednost od sljedee dvije prosjene vrijednosti predstavlja yH,2 , a manja
vrijednost yH,1
(yH,m + yH,m-1)/2
(yH,m + yH,m+1)/2
Manja od dvije vrijednosti je yH,1 , vea je yH,2 (yH,2 > yH,1)
yH,m omjer toplinskih dobitaka i gubitaka u mjesecu m za koji se proraunava fH,m (npr.
veljaa)
yH,m-1 omjer toplinskih dobitaka i gubitaka u mjesecu prije mjeseca m za koji se proraunava
fH,m (ako je mjesec m bila veljaa onda je mjesec m-1 sijeanj)
yH,m+1 omjer toplinskih dobitaka i gubitaka u mjesecu nakon mjeseca m za koji se
proraunava fH,m (ako je mjesec m bila veljaa onda je mjesec m+1 oujak)
Ako je yH pojedinog mjeseca manji od nule, u proraunu se yH zamjenjuje s pozitivnom
vrijednou najblieg mjeseca.
Ukupni broj dana grijanja u mjesecu:
LH ,m ' = f H ,m N m [dan/mj]
(1.78)
(1.79)
Nm broj dana u mjesecu (dan/mj).

2) Broj dana grijanja u mjesecu proraunat prema broju dana koritenja sustava u
godini:
LH , m ' ' =
d use, a
Nm
[dan/mj]
365
duse,a broj dana koritenja sustava u godini (d/a), (Tablica 1.16);
Nm broj dana u mjesecu (d/mj).
(1.80)
Str. 31
Ukupni broj dana grijanja u mjesecu LH,m
LH , m = min{LH , m ' , LH , m ' '}
[dan/mj]
Ukupni broj dana grijanja u godini:

m =12
LH = m =1 LH , m
[dan/a]
_____________________
(1.81)
(1.82)
Str. 32
2. GODINJA POTREBNA TOPLINSKA ENERGIJA ZA HLAENJE QC,nd

Potrebna toplinska energija za hlaenje:
QC,nd,cont = QC , gn C , ls QC , ht
[kWh]
HRN EN 13790 (5)
(2.1)
QC,nd,cont - potrebna toplinska energija za hlaenje pri kontinuiranom radu (kWh);

QC,gn - ukupni toplinski dobici zgrade u periodu hlaenja: ljudi, rasvjeta, ureaji, solarni
dobici (kWh);
QC,ht - ukupno izmjenjena toplinska energija u periodu hlaenja (kWh);
C,ls faktor iskoritenja toplinskih gubitaka kod hlaenja (-).
Unutarnja postavna temperatura za hlaenje u zoni s razliitim postavnim temperaturama
odreuje se prema izrazu:
A f,s int,C,s
int,C = s
[C]
HRN EN 13790 (2)
(2.2)
A f,s
s
gdje su:
int,C,s - unutarnja postavna temperatura za hlaenje prostora "s" povrine Af,s unutar zone
(C);
Af,s
- povrina prostora "s" unutar zone s razliitim postavnim temperaturama hlaenja
prostora (m2).
Proraun potrebne toplinske energije za hlaenje QC,nd,cont [kWh/a]
QC,nd,cont = Qint + Qsol C ,ls (QTr + QVe ) [kWh]
(2.3)
Qint unutarnji toplinski dobici zgrade: ljudi, rasvjeta i ureaji (kWh);

Qsol toplinski dobici od Suneva zraenja (kWh);
QTr izmjenjena toplinska energija transmisijom za proraunsku zonu (kWh);
QVe potrebna toplinska energija za ventilaciju/klimatizaciju za proraunsku zonu (kWh).
2.1 Ukupni toplinski dobici za promatrani proraunski period
QC,gn = Qint + Qsol [kWh]
HRN EN 13790 (8)
(2.4)
Unutarnji toplinski dobici i toplinski dobici od suneva zraenja izraunavaju se na isti nain
kao kod prorauna godinje potrebne toplinske energije za grijanje vodei rauna o
vrijednosti unutarnje postavne temeprature koja se u ovom sluaju uzima za period hlanja.
2.1.1 Toplinski dobici od Suneva zraenja Qsol

U odnosu na proraun QH,nd faktor smanjenja zbog sjene od pominog zasjenjenja FC je stalno
ukljuen te se efektivna povrina otvora k (prozirnog elementa) na koju upada sunevo
zraenje Asol,k rauna iz sljedeeg izraza:
Asol , k = g gl + sh( 1-FF ) Ap
[m2]
ggl+sh = FC FW g
[-]
Ostale jednade vrijede kao i za proraun QH,nd.
HRN EN 13790 (47)
(2.5)
Str. 33
2.2 Izmjenjena toplinska energija proraunske zone za promatrani period
QTr = H Tr (int ,C e )t [kWh]

HRN EN 13790 (16)
(2.6)
QVe = H Ve (int ,C e )t [kWh]
HRN EN 13790 (20)
(2.7)
HTr koeficijent transmisijske izmjene topline proraunske zone (W/K), Jedn. (1.8);
HVe koeficijent ventilacijske izmjene topline proraunske zone (W/K), Jedn. (1.40);
int,C unutarnja proraunska temperatura hlaene zone (C);
e,m srednja vanjska temperatura za proraunski period (C);
t - trajanje proraunskog razdoblja (h), satna metoda t =1 h unutar peridoda rada sustava
hlaenja Tablica 1.16).
Komentar:
Za proraun QC,nd preporua se koritenje satne metode radi vee tonosti prorauna. Naime,
kod primjene mjesene metode nije mogue izuzeti iz ukupne toplinske bilance situacije kada
je QC,nd <0 (npr. kada je e< int i QC,gn< C , ls QC , ht ), pa zbog osrednjavanja satnih
temperatura na mjesenoj razini dolazi do umanjivanja sume pozitivnih vrijednosti QC,nd (koja
predstavlja stvarno potrebnu toplinsku energiju za hlaenje). Kod prorauna QH,nd situacije
kada je QH,nd<0 su vrla rijetke, pa je razlika izmeu rezultata prorauna dobivenih mjesenom
i satnom metodom znatno manja nego kod prorauna QC,nd.
Izmjenjena toplinska energija transmisijom iz zone z prema zoni y:
QTr,zy = H Tr,zy z,C y, mn t [kWh]
HRN EN 13790 (pB.3)
(2.8)
Izmjenjena toplinska energija ventilacijom iz zone z prema zoni y:

QVe,z y = HVe, z y z,C y, mn t [kWh]
HRN EN 13790 (pB.3)
(2.9)
gdje su
HTr,zy koeficijent transmisijske izmjene topline izmeu zona z i y (W/K);
HVe,zy koeficijent ventilacijske izmjene topline izmeu zona z i y (W/K);
z,C unutarnja proraunska temperatura hlaene zone z (C);
y,mn srednja temperatura u susjednoj zoni y (C);
t - trajanje proraunskog razdoblja (h), t =1 h unutar peridoda rada sustava hlaenja Tablica
1.16).
Str. 34
2.3 Faktor iskoritenja toplinskih gubitaka za hlaenje C,ls
Kod satne metode C,ls se rauna za svaki sat.

-a
1 - yC C
C,ls =
za yC > 0 i yC 1 [-]
1 yC ( a C +1)
a
C,ls = C
za yC = 1
[-]
aC + 1
C,ls = 1
za yC < 0
[-]
HRN EN 13790 (57)
(2.10)
HRN EN 13790 (58)
(2.11)
HRN EN 13790 (59)
(2.12)
Odnos toplinskih dobitaka i ukupne izmjenjene topline transmisijom i ventilacijom:

QC , gn
[-]
HRN EN 13790 (60)
yC =
QC, ht
Bezdimenzijski numeriki parametar koji uzima u obzir utjecaj toplinske inercije:
(2.13)
aC = ao +
(2.14)
[-]
HRN EN 13790 (61)
C,o
- vremenska konstanta zgrade (h), Jedn. (1.68);
C,o referentna vremenska konstanta za hlaenje (h), C,o =15 h;
ao = 1;
Vrijednosti C,o i ao preuzeti su iz HRN EN 13790 za mjeseni proraun, budui podataka za

satnu metodu nema).
Str. 35
2.4 Izraun satnih i mjesenih vrijednosti toplinske energije za hlaenje
Dnevna vrijednost potrebne toplinske energije za hlaenje proraunske zone izraunava se

kao suma pozitivnih satnih vrijednosti u vremenu rada sustava hlaenja td:
td
QC , nd , d = QC , nd , h
t =1
[kWh/dan ]
QC,nd,h = QC , gn , h C ,ls , hQC , ht , h
(2.15a)
[kWh]
HRN EN 13790 (5)
(2.15b)
QC,nd,h satna vrijednost korisne potrebne energije za hlaenje (kWh/h);

td broj sati rada sustava hlaenja (nestambene zgrade: Tablica 1.16), h/dan.
Vrijeme rada sustava hlaenja s normalnom postavnom vrijednou za stambene zgrade
iznosi td = 17 h/dan (od 06:00 do 23:00 sati, duse,a = 365 dan/a).
Mjesena vrijednost korisne potrebne energije za hlaenje QC,nd,m (kWh/mj) proraunske zone
odreuje se iz sljedeeg izraza:
Nm
QC,nd,m = QC , nd , d
[kWh/mj]
(2.16)
QC,nd,d dnevna vrijednost korisne potrebne energije za hlaenje zone (kWh/dan);

Mjesena vrijednost korisne potrebne energije za hlaenje pri nekontinuiranom hlaenju

QC,nd,interm,m (kWh/mj) odreuje se iz sljedeeg izraza:
QC,nd,interm,m = C,red QC,nd,m
[kWh/mj]
HRN EN 13790 (69)
(2.17)
C,red - bezdimenzijski redukcijski faktor koji uzima u obzir prekide u hlaenju rauna se
prema izrazu:
C,o
HRN EN 13790 (70)
(2.18)
yC (1 f C,day ) [-]

fC,day udio dana u tjednu tijekom kojih hlaenje radi s normalnom postavnom vrijednou
unutarnje temperature (npr. hlaenje je u pogonu 5 od 7 dana u tjednu (-), fC,day = duse,tj/7 = 5/7
= 0,714)
C,red,min = fC,day
C,red,max = 1
C,red =1 (za stambene zgrade)
C,red = 1 3
Godinja vrijednost potrebne toplinske energije za hlaenje proraunske zone izraunava se

kao suma pozitivnih mjesenih vrijednosti:
QC , nd =
12
QC , nd ,int erm, m
[kWh]
(2.19)
m =1
QC,nd,interm,m mjesena vrijednost korisne potrebne energije za hlaenje pri nekontinuiranom

hlaenju, (kWh/mj).
U proraun godinje potrebne toplinske energije za hlaenje ulaze pozitivne mjesene

vrijednosti korisne potrebne energije za hlaenje za one mjesece u kojima nema potrebe za
grijanjem. U graninim mjesecima (npr. travanj, listopad) proraun za hlaenje provodi se
samo za dane u kojima nema potrebe za grijanjem.
Specifina vrijednost izraena po jedinici korisne povrine zone iznosi:

QC, nd
[kWh/m2a]
AK
gdje je:
AK
- plotina korisne povrine zgrade (m2).
Str. 36
(2.20)
2.5 Trajanje sezone hlaenja

1) prema HRN EN ISO 13790 (metoda b)
Odreuje se iz mjesene vrijednosti potrebne energije za hlaenje i udjela broja dana u

mjesecu koji pripada sezoni hlaenja fC,m.
Parametar potreban za proraun je granina vrijednost yC,lim:
1
a +1
= C
[-]
HRN EN 13790 (15)
(2.21)
aC
yC lim
Ako je (1/yC)2 < (1/yC)lim fC,m = 1 (hlaenje je cijeli mjesec u radu)
Ako je (1/yC)1 > (1/yC)lim fC,m = 0 (nema potreba za hlaenjem)
U ostalim sluajevima:
(1 / yC )lim - (1 / yC )1
[-] HRN EN 13790 (p7.4)
(1 / yC ) - (1 / yC )1
(1/ yC )lim - (1/ yC )
f C = 0,5 + 0,5
[-] HRN EN 13790 (p7.4)
(1/ yC )2 - (1/ yC )
- ako je (1/yC) > (1/yC)lim : f C = 0,5
(2.22)
- ako je (1/yC) (1/yC)lim :
(2.23)
pri emu vea vrijednost od sljedee dvije prosjene vrijednosti predstavlja (1/yC)2 , a manja
vrijednost (1/yC)1.
(1/yC,m +1/yC,m-1)/2
(1/yC,m + 1/yC,m+1)/2
Manja od dvije vrijednosti je (1/yC)1 , vea je (1/yC)2
yC,m omjer toplinskih dobitaka i ukupno izmjenjene topline transmisijom i ventilacijom u

mjesecu m za koji se proraunava fC,m (npr. veljaa)
yC,m-1 omjer toplinskih dobitaka i ukupno izmjenjene topline transmisijom i ventilacijom u
mjesecu prije mjeseca m za koji se proraunava fC,m (ako je mjesec m bila veljaa onda je
mjesec m-1 sijeanj)
yC,m+1 omjer toplinskih dobitaka i ukupno izmjenjene topline transmisijom i ventilacijom u
mjesecu nakon mjeseca m za koji se proraunava fC,m (ako je mjesec m bila veljaa onda je
mjesec m+1 oujak)
Ako je (1/yC) negativan za pojedini mjesec, mijenja se s najbliom pozitivnom vrijednou.

Ukupni broj dana hlaenja u mjesecu:
LC ,m ' = f C ,m N m [dan/mj]
(2.24)
Str. 37
2) Broj dana hlaenja proraunat prema broju dana koritenja sustava u godini:
d use,a
N m [dan/mj]
365
duse,a broj dana koritenja sustava u godini (d/a), (Tablica 1.16).
LC ,m ' ' =
(2.25)
Ukupni broj dana hlaenja u mjesecu LC,m
LC ,m = min{LC ,m ' , LC ,m ' '}
[dan/mj]
Ukupni broj dana hlaenja u godini:

m=12
LC = m=1 LC ,m [dan/a ]
(2.26)
(2.27)
Ukupni broj dana sezone hlaenja zbraja za mjesece kod kojih nema potrebe za grijanjem i
kod kojih je energija za hlaenje pozitivna. U graninim mjesecima (npr. travanj, listopad)
zbrajaju se dani u kojima grijanje ne radi.
Str. 38
Prilog 1: REFERENTNI KLIMATSKI PODACI

Tablica 1.17 (Prema podacima iz pravilnika koji se odnosi na energetsko certificiranje zgrada)
Prosjena mjesena temperatura zraka za Kontinentalnu i Primorsku Hrvatsku
Mjesec
e,m
Kont. HR Prim. HR
I
-0,6
6,6
II
2,2
7,5
III
6,5
9,9
IV
11,2
13,4
V
15,9
18
VI
19,2
21,6
VII
21,1
24,5
VIII
20,1
24
IX
16,4
20,5
X
11,1
16,2
XI
5,6
11,6
XII
0,9
7,9
God.
10,8
15,1
Referentni podaci o sunevom zraenju za Kontinentalnu Hrvatsku
GLOBALNO SUNEVO ZRAENJE (MJ/m2)

Orijentacija
Nagib
Mjesec
[]
0
15
30
45
I
60
75
90
0
15
30
45
III
60
75
90
0
15
30
45
V
60
75
90
0
15
VII
30
Orijentacija
JI,
JZ
I,Z
SI,
SZ
115
141
160
171
175
170
157
340
381
404
407
393
359
310
612
616
596
552
488
406
316
676
675
647
115
133
144
151
150
142
128
340
369
384
384
367
337
294
612
615
602
568
517
450
374
676
676
656
115
115
114
110
105
96
85
340
339
333
320
301
273
241
612
605
586
555
512
460
398
676
668
647
115
97
84
71
65
58
51
340
304
266
234
203
153
126
612
588
542
487
432
378
292
676
654
606
115
85
76
71
65
58
51
340
286
220
169
154
141
126
612
575
507
416
311
229
208
676
639
565
Mjesec
II
IV
VI
VIII
JI,
JZ
I,Z
SI,
SZ
175
207
230
241
241
230
208
461
485
487
468
428
372
301
652
645
613
559
486
397
301
574
595
589
175
198
212
217
213
200
177
461
478
480
464
432
386
327
652
647
624
583
524
451
370
574
589
587
175
175
173
167
158
145
128
461
457
445
424
395
356
311
652
645
622
588
541
484
418
574
568
552
175
151
130
114
92
81
72
461
430
389
346
308
258
185
652
636
593
534
473
417
333
574
539
489
175
137
104
98
90
81
72
461
417
353
276
205
181
163
652
623
556
462
351
235
214
574
525
448

45
60
75
90
0
15
30
45
60
75
90
0
15
30
45
60
75
90
0
15
30
45
60
75
90
IX
XI
GOD
595
519
426
325
427
474
499
498
474
426
359
125
151
171
181
185
178
164
4512
4793
4869
4732
4395
3871
3213
617
557
482
397
427
461
478
476
455
414
357
125
143
156
161
159
150
136
4512
4712
4756
4633
4333
3885
3319
613
565
507
439
427
424
417
403
379
346
305
125
125
124
120
113
104
92
4512
4477
4365
4167
3883
3508
3064
543
481
423
330
427
381
332
291
254
192
137
125
107
93
79
70
63
55
4512
4190
3782
3359
2948
2507
1959
463
344
234
214
427
360
276
191
161
149
136
125
95
81
77
70
63
55
4512
4012
3388
2760
2168
1730
1563
XII
559
504
429
339
268
319
355
374
373
354
317
87
105
118
126
129
125
116
564
520
460
387
268
304
327
337
330
309
276
87
99
107
112
110
105
95
527
490
442
385
268
268
266
258
244
224
200
87
87
86
83
78
71
62
435
386
330
240
268
228
193
167
132
107
96
87
75
66
58
52
47
41
Str. 39
353
248
205
186
268
205
142
126
117
107
96
87
66
61
58
52
47
41
Referentni podaci o sunevom zraenju za Primorsku Hrvatsku
GLOBALNO SUNEVO ZRAENJE (MJ/m2)

Orijentacija
Nagib
Mjesec
[]
0
15
30
45
I
60
75
90
0
15
30
45
III
60
75
90
0
15
30
45
V
60
75
90
0
VII
Orijentacija
JI,
JZ
I,Z
SI,
SZ
181
240
288
320
335
331
309
437
501
539
550
532
488
419
694
699
674
622
543
446
337
770
181
222
253
272
277
267
243
437
483
509
513
496
455
396
694
699
682
643
583
506
417
770
181
182
182
180
173
161
144
437
436
430
416
393
359
317
694
686
665
629
581
522
452
770
181
140
112
86
77
70
64
437
381
325
280
240
171
133
694
666
613
547
482
422
324
770
181
114
87
83
77
70
64
437
353
253
173
155
144
133
694
652
569
461
334
225
208
770
Mjesec
II
IV
VI
VIII
JI,
JZ
I,Z
SI,
SZ
263
332
384
415
423
408
371
563
596
602
578
527
454
361
745
734
696
629
538
431
316
661
263
311
346
363
363
344
308
563
588
593
576
536
476
403
745
738
711
661
591
505
411
661
263
264
263
258
247
229
205
563
558
544
521
485
438
383
745
735
711
671
618
553
477
661
263
212
170
143
103
88
81
563
519
464
407
359
300
204
745
727
676
605
534
468
372
661
263
181
109
101
95
88
81
563
501
415
310
210
181
167
745
712
630
515
380
237
212
661

15
30
45
60
75
90
0
15
30
45
60
75
90
0
15
30
45
60
75
90
0
15
30
45
60
75
90
IX
XI
GOD
767
732
667
575
463
341
505
567
598
599
569
510
426
204
271
323
359
374
368
342
5552
6068
6302
6238
5871
5233
4373
769
745
699
628
540
442
505
550
573
572
546
497
429
204
251
285
306
310
299
272
5552
5921
6080
6001
5677
5130
4406
761
737
696
643
577
500
505
503
495
478
450
411
363
204
205
206
203
195
181
163
5552
5517
5400
5180
4849
4406
3861
744
687
613
539
473
367
505
447
384
330
288
216
143
204
158
124
96
81
75
67
5552
5034
4451
3876
3353
2827
2175
728
637
513
369
227
210
505
419
313
201
158
149
139
204
129
91
86
81
75
67
5552
4743
3837
3029
2301
1769
1625
XII
686
681
644
577
484
376
372
462
527
564
569
542
485
156
213
259
291
308
307
289
681
679
652
600
529
443
372
435
479
500
497
468
416
156
195
225
244
251
244
224
655
637
607
565
510
444
372
373
372
364
348
323
287
156
157
158
156
151
141
126
619
558
491
432
371
263
372
302
243
204
151
112
103
156
118
94
74
68
62
56
Str. 40
599
506
388
258
201
186
372
263
151
124
117
110
103
156
93
77
74
68
62
56
Str. 41
3. TOPLINSKI OTPORI - KOEFICIJENTI PROLASKA TOPLINE

3.1. HRN EN ISO 6946:2007 Graevni dijelovi i graevni dijelovi zgrade Toplinski otpor
i koeficijent prolaska topline Metode prorauna
3.2. Podruje primjene
U normi HRN EN ISO 6946:2007 iznosi se metoda prorauna toplinskog otpora i
koeficijenta prolaska topline graevnih dijelova, ne uzimavi u obzir otvore (vrata, prozore i
druge ostakljene elemente), graevne dijelove koji granie s tlom i elemente za
provjetravanje.
Temelji se na odgovarajuim projektnim vrijednostima toplinske provodljivosti ili projektnim
vrijednostima toplinskih otpora materijala i proizvoda obuhvaenih proraunom.
Primjenjuje se na graevne dijelove koji se sastoje od toplinski homogenih slojeva (koji mogu
ukljuivati slojeve zraka).
Navedena je i priblina metoda koja se moe koristiti za proraun nehomogenih slojeva, osim
u sluaju premotenja izolacijskog sloja metalnim dijelovima.
Oznake i jedinice:
plotina (m2);
A
debljina (m);
d
ploni koeficijent prijelaza topline (W/m2K);
h
projektna vrijednost toplinskog otpora (m2K/W);
R
toplinski otpor sloja zraka (m2K/W);
Rg
vanjski ploni otpor prijelaza topline (m2K/W);
RSe
unutarnji ploni otpor prijelaza topline (m2K/W);
RSi
ukupan toplinski otpor (izmeu dva okolia) (m2K/W);
RT
gornja granica ukupnog toplinskog otpora (m2K/W);
R'T
donja granica ukupnog toplinskog otpora (m2K/W);
R''T
toplinski otpor negrijanog prostora (m2K/W);
Ru
koeficijent prolaska topline (W/m2K);
U
projektna vrijednost toplinske provodljivosti (W/mK).
3.3. Naela
Naelo metode prorauna je

- izraunavanje toplinskog otpora svakog toplinski homogenog sloja graevnog dijela
- zdruivanje ovih pojedinanih otpora kako bi se izraunao ukupni toplinski otpor
graevnog dijela, ukljuujui (gdje dolazi u obzir) utjecaj plonih otpora prijelaza
topline.
Toplinski otpori pojedinih slojeva izraunavaju se u skladu s tokom 3.4.1.
vrijednosti plonih otpora prijelaza topline navedene u toki 3.4.2., prikladne su u veini
sluajeva. U dodatku A navedene su detaljne metode za povrinu niske emisivnosti, za
odreene brzine vanjskog vjetra i za povrine koje nisu ravne.
Pretpostavlja se da su slojevi zraka homogeni. Vrijednosti toplinskog otpora velikih zranih
slojeva s povrinama velike emisivnosti navedene su u 3.4.3., a u dodatku B navedene su
metode u drugim sluajevima.
Str. 42
toplinski otpori slojeva kombiniraju se na sljedei nain:

a. za graevne dijelove koji se sastoje od toplinski homogenih slojeva, ukupan toplinski
otpor izrauna se prema izrazu u toki 3.5.1., a koeficijent prolaska topline u skladu s
tokom C.4.
b. za graevne dijelove koji sadre jedan ili vie toplinski nehomogenih slojeva, ukupan
toplinski otpor izrauna se u skladu s tokom 3.5.2, a koeficijent prolaska topline u
skladu s tokom C.4.
c. za graevne dijelove koji sadre sloj suen na kraju, toplinski otpor i/ili ukupan
toplinski otpor izrauna se u skladu s dodatkom C.
Konano, ako je potrebno, koeficijent prolaska topline korigira se u skladu s dodatkom D, da
bi se uzeli u obzir uinci slojeva zraka u izolaciji, mehanikih privrsnica koje prolaze kroz
izolacijski sloj i oborina na inverznim (obrnutim) krovovima.
Tako izraunat koeficijent prolaska topline primjenjuje se izmeu prostora koji se nalaze s
obje strane promatranog graevnog dijela, npr. izmeu unutarnjih i vanjskih prostora, dva
unutarnja prostora u sluaju unutarnje pregrade, unutarnjeg prostora i negrijanog prostora.
3.4. Toplinski otpori
3.4.1. Toplinski otpor homogenih slojeva
Projektne toplinske vrijednosti mogu biti zadane kao projektna vrijednost toplinske
provodljivosti, ili kao projektna vrijednost toplinskog otpora. Ako je poznata vrijednost
toplinske provodljivosti, toplinski otpor sloja izrauna se iz izraza:
R=
[m2K/W]
HRN EN (1)
(3.1)
pri emu je
d - debljina sloja materijala u graevnom dijelu, iz energetskog pregleda ili projektne

dokumentacije (m);
- projektna vrijednost toplinske provodljivosti materijala iz energetskog pregleda ili
projektne dokumentacije (W/mK).
Projektne vrijednosti toplinskih provodljivosti dane su Tablicom 3.1.
Str. 43
zatitu u zgradama) Projektne vrijednosti toplinske provodljivosti
Redni
Toplinska provod
Graevni materijal
Gustoa
broj
ljivost
kg/m
W/(mK)
1.
ZIDOVI, ukljuivo mort u rekama
1.01 puna opeka od gline
1800
0,81
1.02 puna opeka od gline
1600
0,68
1.03 klinker opeka
1900
0,85
1.04 klinker opeka
1700
0,80
1.05 puna fasadna opeka od gline
1800
0,83
1.06 puna fasadna opeka od gline
1600
0,70
1.07 uplja fasadna opeka od gline
1200
0,55
1.08 uplji blokovi od gline
1100
0,48
1000
0,45
900
0,42
800
0,39
1.12 puna vapneno silikatna opeka
1800
0,99
1.13 puna vapneno silikatna opeka
1600
0,79
1.14 vapneno silikatni uplji

blokovi
1200
0,56
1.15 prirodni kamen
2000
1,40
1.16 uplji blokovi od betona
1000
0,70
1200
0,80
1400
0,90
1600
1,10
1800
1,20
2000
1,40
1.22 uplji blokovi od laganog

betona
500
0,30

betona
700
0,37

betona
900
0,46

betona
1000
0,52

betona
1200
0,60

betona
1400
0,72
2.
BETON I ARMIRANI BETON

2.01 armirani beton
2500
2,60
2.02 teki beton
3200
2,60
2.03 beton
2400
2,00
2.04 beton
2200
1,65
2.05 beton
2000
1,35
2.06 beton s laganim agregatom
2000
1,35
1800
1,30
1600
1,00
1500
0,89
1400
0,79
1300
0,70
1200
0,62
1100
0,55
1000
0,49
900
0,44
800
0,39
2.17 porobeton
1000
0,31
2.18 porobeton
900
0,29
2.19 porobeton
800
0,25
2.20 porobeton
750
0,24
2,21 porobeton
700
0,22
2.22 porobeton
650
0,21
2.23 porobeton
600
0,19
2.24 porobeton
550
0,18
2.25 porobeton
500
0,16
2.26 porobeton
450
0,15
2.27 porobeton
400
0,13
2.28 porobeton
350
0,11
2.29 porobeton
300
0,10
2.30 beton s jednozrnatim

ljunkom
2000
1,40

ljunkom
1800
1,10
1600
0,81
3.01 cementna buka
2000
1,60
3.02 vapnena buka
1600
0,80
3.03 vapneno-cementna buka
1800
1,00

ljunkom
3.
BUKE, MORTOVI, ESTRISI
Str. 44

3.04 vapneno-gipsana buka
1400
0,70
3.05 gipsana buka
1500
0,54
3.06 gipsana buka
1400
0,51
3.07 gipsana buka
1300
0,47
3.08 gipsana buka
1200
0,43
3.09 lagana buka
1300
0,56
3.10 lagana buka
1000
0,38
3.11 lagana buka
700
0,25
3.12 toplinsko-izolacijska buk
400
0,11
3.13 toplinsko-izolacijska buka
250
0,08
3.14 sanacijska buka
1400
0,65
3.15 polimerna buka
1100
0,70
3.16 silikatna buka
1800
0,90
3,17 buka na bazi akrilata
1700
0,90
3.18 cementni mort
2000
1,60
3.19 cementni estrih
2000
1,60
3.20 anhidrit estrih
2100
1,20
3.22 magnezitni estrih
2300
0,70
3.23 polimerno-cementno ljepilo
1650
0,9
4.
PODNE, ZIDNE I STROPNE OBLOGE
4.01 gipskartonske ploe
900
0,25
4.02 gipsane ploe s dodatkom

celuloznih vlakanaca
1300
0,38
4.03 keramike ploice
2300
1,30
4.04 kamene ploe
2500
2,80
4.05 drvo
550
0,15
5.
HIDROIZOLACIJSKI MATERIJALI, PARNE BRANE

(KONICE)
5.01 bitumenska traka s ulokom

staklenog voala
staklene tkanine
poliesterskog filca
krovnog kartona
5.05 polimerna hidroizolacijska
traka na bazi PVC-P
1100
0,23
1100
0,23
1100
0,23
1100
0,23
1200
0,14
Str. 45

traka na bazi PIB
1600
0,26

traka na bazi CR
1300
0,23

traka na bazi VAE
1300
0,14
6.
RASTRESITI MATERIJALI ZA NASIPAVANJE
6.01 ekspandirani perlit
100
0,060
6.02 lomljevina ekspandiranog

pluta
200
0,055
6.03 lomljevina opeke od gline
800
0,41
6.04 pijesak, ljunak, tucanik

(drobljenac)
1700
0,81
7.
TOPLINSKO IZOLACIJSKI MATERIJALI
7.01 mineralna vuna (MW) prema

HRN EN 13162
10 do 200
0,035 do 0,050
7.02 ekspandirani polistiren (EPS) 15 do 30

prema HRN EN 13163
0,035 do 0,040
7.03 ekstrudirana polistirenska

pjena (XPS) prema HRN EN
13164
25
0,030 do 0,040
7.04 tvrda poliuretanska pjena

(PUR) prema HRN EN
13165
30
0,020 do 0,040
30
0,030 do 0,045
7.05 fenolna pjena (PF) prema

HRN EN 13166
7.06 elijasto (pjenasto) staklo

(CG) prema HRN EN 13167 100 do 150 0,045 do 0,060
7.07 drvena vuna (WW) prema
HRN EN 13168
drvena vuna (WW) prema
HRN EN 13168, debljina
ploa 15 mm d 25 mm
7.08 ekspandirani perlit (EPB)
prema HRN EN 13169
7.09 ekspandirano pluto (ICB)
prema HRN EN 13170
360 do 460
0,065 do 0,09
550
0,150
140 do 240 0,040 do 0,065

80 do 500
0,045 do 0,055
Str. 46

7.10 drvena vlakanca (WF) prema
110 do 450
HRN EN 13171
Str. 47
0,035 0,070
3.4.2. Ploni otpori prijelaza topline
Vrijednosti iz Tablice 3.2 koriste se za ravne povrine kad nema specifinih podataka o
rubnim uvjetima. Vrijednosti u stupcu vodoravan primjenjuju se za smjerove toplinskog
toka nagiba do 30 u odnosu na vodoravnu povrinu. Za povrine kojima strane nisu
paralelne ili posebne rubne uvjete, koriste se metode iz dodatka A, Jedn. (A.7).
RSi unutarnji ploni otpor prijelaza topline (m2K/W);

RSe vanjski ploni otpori prijelaza topline (m2K/W).
Tablica 3.2 (temeljem HRN EN Tablica 1) Ploni otpori prijelaza topline (m2K/W) za odreene
graevne dijelove iznose:
Smjer toplinskog
toka
- prema gore
- vodoravan
Graevni dijelovi:
Ravni i kosi krovovi iznad grijanog prostora,
stropovi prema tavanu
Vanjski zidovi, zidovi prema garai, tavanu
Zidovi prema negrijanim prostorijama i
negrijanom stubitu temperature vie od 0C
Zidovi prema tlu
Zidovi izmeu grijanih radnih prostorija

razliitih korisnika
- prema dolje
Stropovi iznad vanjskog zraka, stropovi iznad

garae
Stropovi prema negrijanim prostorijama i
negrijanom stubitu temperature vie od 0C
Podovi na tlu
Stropovi izmeu stanova, stropovi izmeu
grijanih radnih prostorija razliitih korisnika
RSi
m K/W
0,10
RSe
m K/W
0,04
0,13
0,13
0,04
0,13
0,13
0,13
0,00
0,13
0,17
0,04
0,17
0,10
0,17
0,17
0,00
0,10
* za graevne dijelove koji granie s tlom uzima se da je Rse = 0;

** U sluaju prorauna otpora unutarnjih graevnih dijelova (pregradnih zidova i sl.), ili
graevnih dijelova izmeu unutarnjeg i negrijanog prostora, RSi se primjenjuje na obje strane.
3.4.3. Toplinski otpor slojeva zraka
Vrijednosti dane u tokama od 3.4.3.1. do 3.4.3.3. vrijede za sloj zraka koji:

-
je omeen dvjema plohama koje su paralelne i okomite na smjer toplinskog toka, a

stupanj emisivnosti im nije manji od 0,8;
ima debljinu (u smjeru toplinskog toka) manju od 0,1 pomnoeno sa svakom od druge
dvije dimenzije i ne veu od 0,3 m;
nema razmjene zraka s unutarnjim prostorom zgrade.
Str. 48
Napomena: jedinstven koeficijent prolaska topline ne bi se trebao izraunavati za

graevne dijelove koji sadre slojeve zraka debljine vee od 0,3 m.
Ukoliko ne postoje gornji uvjeti, primjeniti postupke u dodatku B
3.4.3.1. Neprovjetravan sloj zraka
Neprovjetravan sloj zraka je onaj kojem nije unaprijed predvien protok zraka. Projektne
vrijednosti toplinskog otpora dane su u Tablici 3.3. Vrijednosti u stupcu vodoravan vrijede
za smjerove toplinskog toka nagiba do 30 u odnosu na vodoravnu ravninu.
Sloj zraka bez izolacijskog sloja izmeu njega i vanjskog prostora, ali s malim otvorima
prema vanjskom prostoru e se takoer uzeti u obzir kao neprovjetravan sloj zraka, ako ovi
otvori nisu smjeteni tako da doputaju protok zraka kroz sloj i ako nisu vei od:
-
500 mm2 po metru duljine (u horizontalnom smjeru) za vertikalne slojeve zraka;

500 mm2 po m2 plotine za vodoravne slojeve zraka.
Napomena: otvori za isuivanje (drenau) u obliku otvorenih vertikalnih reki u vanjskom

dijelu dvostrukog zidanog zida sa upljinom izmeu dijelova, ne smatraju se otvorima za
provjetravanje.
Tablica 3.3 (HRN EN Tablica 2) Toplinski otpor R [m2K/W] neprovjetravanih slojeva zraka:
povrine velike emisivnosti
Debljina
sloja zraka
(mm)
0
5
7
10
15
25
50
100
300
Prema gore
Smjer toplinskog toka

Vodoravan
Prema dolje
0,00
0,00
0,11
0,11
0,13
0,13
0,15
0,15
0,16
0,17
0,16
0,18
0,16
0,18
0,16
0,18
0,16
0,18
Napomena: meuvrijednosti se mogu odrediti interpolacijom
0,00
0,11
0,13
0,15
0,17
0,19
0,21
0,22
0,23
3.4.3.2 Slabo provjetravan sloj zraka
Slabo provjetravan sloj zraka je onaj kroz koji je omoguen tok zraka iz vanjskog prostora
putem otvora plotine Av, unutar sljedeih raspona:
-
> 500 mm2, ali < 1500 mm2 po metru duljine (u horizontalnom smjeru) za vertikalne
slojeve zraka;
> 500 mm2, ali < 1500 mm2 po m2 plotine za vodoravne slojeve zraka
Str. 49
Utjecaj provjetravanja ovisi o veliini i nainu prolaska kroz otvore za provjetravanje.

Aproksimativno, ukupni toplinski otpor graevnog dijela sa slabo provjetravanim slojem
zraka moe se izraunati kao
RT =
1500 AV
A 500
RT , u + V
RT , v
1000
1000
[m2K/W] HRN EN (2)
(3.2)
gdje je:
RT,u ukupni toplinski otpor s neventiliranim slojem zraka u skladu s tokom 3.4.3.1
(m2K/W);
RT,v ukupni toplinski otpor s dobro (jako) ventiliranim slojem zraka u skladu s tokom
3.4.3.3 (m2K/W);
Av povrina otvora (mm2).
3.4.3.3 Dobro provjetravan sloj zraka
Dobro provjetravan sloj zraka je onaj za koji je plotina otvora Av izmeu sloja zraka i
vanjskog prostora:
Av > 500 mm2 po metru duljine (u horizontalnom smjeru) za vertikalne slojeve zraka
Av > 500 mm2 po m2 plotine za vodoravne slojeve zraka
Ukupni toplinski otpor graevnog dijela koji sadri dobro provjetravan sloj zraka, izraunat
e se pomou Jedn. (3.3) tako da se zanemari toplinski otpor sloja zraka i svih ostalih
slojeva izmeu sloja zraka i vanjskog prostora i ukljui ploni otpor prijelazu topline za
nepomian zrak (vidi dodatak A, Jedn. A.1-A.4). Za pojednostavljeni proraun umjesto
vanjskog plonog otpora se moe koristiti vrijednost unutarnjeg plonog otpora, a sve prema
Tablici 3.2.
3.4.4
Toplinski otpor negrijanih prostorija
Ako vanjski omota negrijanog prostora nije toplinski izoliran, mogu se primjeniti sljedee
pojednostavnjene metode, u kojima se negrijani prostor tretira kao toplinski otpor.
3.4.4.1 Tavanske prostorije
U sluaju krovne konstrukcije koja se satoji od ravnog, izoliranog stropa i kosog krova, moe
se pretpostaviti kao da je tavanski prostor toplinske homogeni sloj s toplinskim otporom u
skladu s Tablicom 3.4.
Prilikom prorauna, isti se tretira kao vanjski prostor uz korekciju toplinskog otpora prema
dolje navedenoj tablici.
Str. 50
Tablica 3.4 (HRN EN Tablica 3) Toplinski otpor tavanskih prostora
Obiljeja krova
Ru
m K/W
0,06
2
Pokrov crijepom, bez krovne ljepenke, oplatnih

ploa, ili sl.
2
Pokrov ploama, ili pokrov crijepom, sa
0,2
sekundarnim
pokrovom
od
paropropusnevodonepropusne folije ili sl.
3
Kao 2, ali s aluminijskom oblogom, ili drugom
0,3
oblogom male emisivnosti na donjoj strani krova
4
Krov podstavljen s oplatnim ploama u kombinaciji
0,3
s pp folijom, krovnom ljepenkom i sl.
Napomena: vrijednosti u Tablici 3.4. ukljuuju toplinski otpor provjetravanog prostora i
toplinski otpor (kosog) krova. Ne ukljuuju vanjski otpor prijelaza topline (RSe).
3.5
Ukupni toplinski otpor
3.5.1
Ukupni toplinski otpor graevnog dijela, koji se sastoji od homogenih slojeva
Ukupni toplinski otpor graevnog dijela, koji se sastoji od toplinski homogenih slojeva
okomitih na toplinski tok, izraunat e se pomou sljedeeg izraza:
RT = RSi + R1 + R2 +......Rn + Ru + RSe [m2K/W]
HRN EN (4)
(3.3)
pri emu je:

RSi unutarnji ploni otpor prijelaza topline (m2K/W);
R1, R2, Rn - projektne vrijednosti toplinskog otpora svakog sloja (m2K/W);
Ru toplinski otpor tavanskih prostora (m2K/W);
RSe vanjski ploni otpori prijelaza topline (m2K/W).
U sluaju prorauna otpora unutarnjih graevnih dijelova (pregradnih zidova i sl.), ili
graevnih dijelova izmeu unutarnjeg i negrijanog prostora, u Jedn. (3.3) RSi se primjenjuje na
obje strane, ovisno o smjeru toplinskog toka (vidi Tablica 3.2).
Ako ukupan toplinski otpor predstavlja konaan rezultat, mora se zaokruiti na dva decimalna
mjesta.
Napomena: Otpore prijelaza topline RSi i RSe treba izostaviti u Jedn. (3.3) kad se trai otpor
graevnog dijela od povrine do povrine.
3.5.2
Ukupni toplinski otpor graevnog dijela koji se sastoji od homogenih i

nehomogenih slojeva
U nie navedenim podtokama dana je pojednostavljena metoda za izraunavanje toplinskog

otpora graevnih dijelova koji se sastoje od homogenih i nehomogenih slojeva. Metoda nije
valjana u sluajevima kada omjer izmeu gornje i donje granine vrijednosti toplinskog
otpora prelazi 1,5.
Str. 51
Spomenuta metoda nije primjenljiva u sluajevima toplinskih mostova od metala koji prolaze
kroz sloj toplinske izolacije.
Kod primjene metalnih privrsnica i ankera, metoda se moe primjeniti kao da nema metalnih
spojnih sredstava, a rezultat se korigira u skladu s Jedn. D.3.
3.5.2.1 Ukupni toplinski otpor graevnog dijela
Ukupni toplinski otpor, RT, graevnog dijela koji se sastoji od toplinski homogenih i
toplinski nehomogenih slojeva paralelnih s povrinom, rauna se kao aritmetika sredina
izmeu gornje i donje granine vrijednosti otpora:
RT =
R'T + R' 'T

2
[m2K/W]
HRN EN (5)
(3.4)
pri emu je:
R'T gornja granina vrijednost ukupnog toplinskog otpora (m2K/W), izraunata u

skladu s 3.5.2.2.;
R''T gornja granina vrijednost ukupnog toplinskog otpora (m2K/W), izraunata u
skladu s 3.5.2.3.;
Napomena: metoda je valjana kad je R'T/R''T<1,5
Gornja i donja vrijednost izraunat e se tako da se graevni dio razmatra kao da je
razdijeljen u odsjeke i slojeve, na nain kako je prikazano na Slici 3.1., tako da se
graevni dio razdijeli u dijelove m i j, koji su svaki za sebe toplinski homogeni.
Odsjeak m (m=a, b, c,...q) okomit na povrine graevnog dijela ima djelominu
plotinu fm.
Sloj j (j = 1, 2, ....n) paralelan s povrinama ima debljinu dj.
Dio mj ima vrijednost koeficijenta toplinske provodljivosti mj, debljinu dj, djelominu
plotinu fm i toplinski otpor Rmj.
Djelomina plotina odsjeka je njegov udio u ukupnoj plotini. Tako je fa + fb + .... +
fq = 1
Slika 3.1 Odsjeci i slojevi toplinski nehomogenog graevnog dijela
Str. 52
3.5.2.2 Gornja granina vrijednost ukupnog toplinskog otpora (R'T)
Gornja granina vrijednost ukupnog toplinskog otpora izraunava se uz pretpostavku

jednodimenzionalnog toplinskog toka, okomitog na povrine graevnog dijela.
Prikazana je sljedeim izrazom:
fq
f
f
1
= a + b + ... +
R'T RTa RTb
RTq
[W/m2K]
HRN EN (6)
(3.5)
gdje su:
RTa, RTb, ..., RTq - ukupni toplinski otpori izmeu dva prostora razliitih temperatura, za
svaki odsjeak (m2K/W), izraunati pomou Jedn. (3.3);
fa, fb, ..., fq su djelomine plotine svakog odsjeka (-).
3.5.2.3. Donja granina vrijednost ukupnog toplinskog otpora (R''T)
Donja granina vrijednsot se izraunava uz pretpostavku da su sve ravnine koje su

paralelne s povrinama graevnog dijela, izotermne povrine. 1)
Ekvivalentan toplinski otpor Rj za svaki toplinski nehomogeni sloj izrauna se
pomou sljedeeg izraza: 2)
f
1
f
f
= a + b + ... + q
Rj Raj Rbj
Rqj
[W/m2K]
HRN EN (7)
(3.6)
Donja granina vrijednost se odreuje pomou izraza (3), odnosno:
R''T = RSi + R1 + R2 + ... +Rn + RSe
[W/m2K]
HRN EN (8)
(3.7)
1) Ako povrina koja nije ravna granii sa slojem zraka, proraun treba provesti kao da je
ravna, zamislivi da su ui odsjeci produljeni (ali bez promjene toplinskog otpora):
ili da su dijelovi koji stre odstranjeni (uz smanjenje toplinskog otpora):
Str. 53
2) Alternativna metoda je pomou ekvivalentne toplinske provodljivosti sloja:
Rj =
dj
[m2K/W]
'' j
(3.8)
gdje je ekvivalentna toplinska provodljivost
''j = ajfa + bjfb + ... + qjfq [W/mK]
(3.9)
Ako je sloj zraka dio nehomogenog sloja, moe se tretirati kao materijal ekvivalentne
toplinske provodljivosti ''j = dj/Rg, pri emu je Rg toplinski otpor sloja zraka, odreen u
skladu s dodatkom B.
3.5.3 Ispravci i dodaci toplinskim otporima
Vidi dodatak D.
Dodatak A (normativan)
Ploni otpor prijelaza topline
A.1
Ravne povrine
Ploni otpor dan je izrazom
Rs =
1
hc + hr
[m2K/W]
HRN EN (A.1)
(A.1)
gdje je
hc - koeficijent prijelaza topline konvekcijom (W/m2K);

hr - koeficijent prijelaza topline zraenjem (W/m2K).
pri emu je
hr = .hr0
hr0 = 4..Tm3
[W/(m2K)]
[W/(m2K)]
HRN EN (A.2)
(A.2)
HRN EN (A.3)
(A.3)
gdje je:
koeficijent emisivnosti povrine (-);

hr0 - koeficijent prijelaza topline zraenjem crnog tijela (vidi tablicu 3.A.1);
- Stefan-Boltzmann-ova konstanta (5,67 x 10-8 W/(m2K));
Tm- srednja temperatura povrine i njene okoline (K);
Str. 54
m - srednja temperatura povrine i njene okoline (C).

= 0,9 je obino prikladna vrijednost za unutarnje i vanjske povrine. Gdje se koriste druge
vrijednosti, potrebno je uzeti u obzir sve efekte pogoranja i nakupine praine tijekom
vremena.
Tablica 3.A.1 (HRN EN Tablica A.1) Vrijednosti koeficijenta prijelaza topline zraenjem crnog
tijela, hr0
Srednja
temperatura m
C
-10
0
10
20
30
hr0
W/(m2K)
4,1
4,6
5,1
5,7
6,3
Na unutarnjim plohama, ili vanjskim plohama uz dobro provjetravan sloj zraka (vidi 3.4.3.3.),
hc = hci
[W/(m2K)]
HRN EN (A.4)
(A.4)
gdje je
hci = 5,0 W/(m2K) za toplinski tok prema gore

hci = 2,5 W/(m2K) za vodoravan toplinski tok
hci = 0,7 W/(m2K) za toplinski tok prema dolje
Na vanjskim plohama,
hc = hce
[W/(m2K)]
HRN EN (A.5)
(A.5)
[W/(m2K)]
HRN EN (A.6)
(A.6)
pri emu je
hce = 4+4.v
v - brzina vjetra uz povrinu (m/s).

Vrijednosti za vanjski ploni otpor prijelaza topline RSe za razliite brzine vjetra prikazane su
u Tablici 3.A.2
Napomena Vrijednosti dane u toki 3.4.2 za unutarnji ploni otpor prijelaza topline
izraunate su za = 0,9 i sa hr0 odreenim za m=20C. Vrijednost dana u 3.4.2 za vanjski
ploni otpor prijelaza topline, izraunata je za v = 4 m/s i = 0,9, s hr0 odreenim za m =0C.
Str. 55
Tablica 3.A.2 (HRN EN Tablica A.2) Vrijednosti RSe pri raznim brzinama vjetra
Brzina vjetra
m/s
1
2
3
4
5
7
10
A.2
RSe
(m2K)/W
0,08
0,06
0,05
0,04
0,04
0,03
0,02
Graevni dijelovi s neravnim povrinama
Istake na inae ravnim povrinama, kao to su stupovi konstrukcije, nee se uzeti u obzir u
proraunu ukupnog toplinskog otpora, ako se sastoje od materijala ija je vrijednost
koeficijenta toplinske provodljivosti manja od 2 W/(mK). Ako se istaknuti dio sastoji od
materijala ija je toplinska provodljivost vea od 2 W/(mK) i nije toplinski izoliran, ploni
otpor prijelaza topline e se smanjiti, tako da se pomnoi omjerom plotine projicirane plohe
u odnosu na plotinu stvarne plohe istaknutog dijela (vidi Sliku 3.A.1):
Rsp = Rs
Ap
A
[m2K/W]
HRN EN (A.7)
(A.7)
gdje je
Rsp
Rs
A
- ploni otpor prijelaza topline ravnog graevnog dijela u skladu s A.1 (m2K/W);
- ploni otpor prijelaza topline projicirane plohe istaknutog dijela (m2K/W);
- plotina stvarne plohe istaknutog dijela (m2).
Jednadba (A.7) primjenjuje se za izraunavanje i unutarnjeg i vanjskog otpora prijelaza

topline.
Slika 3.A.1 Stvarna i projicirana plotina
Str. 56
Dodatak B
Toplinski otpor neprovjetravanih slojeva zraka
B.1
Openito
Ovaj dodatak odnosi se na slojeve zraka u graevnim dijelovima s izuzetkom ostakljenja. Za

ostakljenje i okvire prozora nuan je toniji postupak.
Pojam sloja zraka ukljuuje slojeve zraka (kod kojih su irina i duljina 10 puta vee od
debljine, pri emu se debljina mjeri u smjeru toplinskog toka), tako i zrane upljine (kod
kojih su irina ili duljina usporedive s debljinom). Ako je debljina zranog sloja promjenljiva,
za proraun toplinskog otpora trebala bi se koristiti njena prosjena vrijednost.
Napomena Sloj zraka moe biti tretiran kao medij koji ima toplinski otpor, budui da je
prijenos topline zraenjem i konvekcijom kroz njih priblino razmjeran temperaturnoj razlici
izmeu povrina koje ih omeuju.
B.2
Neprovjetravani prostori zraka kod kojih su omjer duljine i irine vei od 10
puta u odnosu na duljinu
Toplinski otpor sloja zraka odreen je izrazom:
Rg =
1
ha + hr
[m2K/W]
HRN EN (B.1)
(B.1)
gdje je
Rg
ha
hr
- toplinski otpor sloja zraka (m2K/W);

- koeficijent prijelaza topline provoenjem/konvekcijom (m2K/W);
- koeficijent prijelaza topline zraenjem (m2K/W).
ha je odreen provoenjem kroz zrak za uske prostore (slojeve) zraka i konvekcijom kroz
iroke upljine. Za proraune prema meunarodnim normama, vrijednost je vea od 0,025/d i
uzima se iz Tablice 3.B.1 ili 3.B.2.
U Tablici 3.B.1 je
d - debljna sloja zraka u smjeru toplinskog toka (m);
T - temperaturna razlika kroz sloj zraka (K).
Tablica 3.B.1 (HRN EN 6946:2008, Tablica B.1) Koeficijent ha za T 5K
ha
vodoravan
prema gore
prema dolje
1,25
1,95
0,12 d-0,44
Str. 57
Tablica 3.B.2 (HRN EN 6946:2008, Tablica B.2) Koeficijent ha za T> 5K
ha
vodoravan
prema gore
prema dolje
0,73 (T)1/3
1,14 (T)1/3
0,09 (T)0,187d-0,44
Napomena: Vrijednosti u Tablici 3.B.2 su izraunate pomou Jedn. (B.1) s 1 = 0,9, 2 = 0,9, i
hr0 odreenim kod 10C.
hr je dan izrazom
hr = E . hr0
[W/ m2K]
HRN EN (B.2)
(B.2)
gdje je
E
hr0
- stupanj zraenja izmeu povrina (-);

- koeficijent zraenja za plohu crnog tijela (W/m2K), Tablica 3.A.2;
1
[-]
HRN EN (B.3)
1/ 1 + 1/ 2 1
gdje su
1, 2 - koeficijenti emisivnosti povrina koje omeuju sloj zraka (-).
E=
B.3
(B.3)
Slojevi zraka duljine i irine vee 10 puta u odnosu na debljinu
Za slabo provjetravane slojeve zraka (definirano u 3.4.3.2.), pratiti postupak prema 3.4.3.2.
Za dobro provjetravane slojeve zraka (definirano u 3.4.3.3.), pratiti postupak prema 3.4.3.3.
B.4
Mali ili razdijeljeni neprovjetravani slojevi zraka (zrane pore)
Slika 3.B.1 prikazuje mali sloj zraka sa irinom koja je manja od njegove deseterostruke
debljine.
b
d
D
irina sloja zraka

debljina sloja zraka
smjer toplinskog toka
Str. 58
Slika 3.B.1 Dimenzije malih slojeva zraka
Toplinski otpor Rg odreen je izrazom:
Rg =
1
ha + hr
[m2K /W]
HRN EN (B.4)
(B.4)
HRN EN (B.5)
(B.5)
gdje je
hr =
hr 0
1/ 1 + 1/ 2 2 +
[W/ m2K]
(1 + 1 + d 2 / b 2 d / b
gdje je
d
- debljina zranog sloja (m);
b
- irina zranog sloja (m).
1, 2 koeficijenti emisivnosti povrina na toplim i hladnim stranama zranih prostora (-).
ha i hr0 se raunaju kao i u B.2
Dodatak C (normativan)
Proraun koeficijenta prolaska topline graevnih dijelova sa slojevima koji se suavaju
(slojevi u nagibu)
C.1 Openito
Kad je u graevnom dijelu sloj koji se suava (npr. u slojevima vanjske toplinske izolacije
krova, radi postizanja nagiba), ukupan toplinski otpor se mijenja u raznim tokama povrine
graevnog dijela.
Graevni dijelovi sa slojevima u nagibu prikazani su na Slici 3.C.1.
Napomena za slojeve zraka koji se suavaju vidjeti prilog B.
Str. 59
Slika 3.C.1 Naelo sastavljanja graevnog dijela
Koeficijent prolaska topline odreen je integralom po povrini promatranog graevnog dijela.

Za svaki dio (npr. krova) razliitog nagiba i/ili oblika, proraun e se provesti odvojeno, kako
je prikazano na crteu C.2.
Uz one u poglavlju 3, sljedei simboli se koriste u ovom prilogu:
Simbol
d1
d2
R0
R1
R2
t
Veliina
srednja debljina sloja u nagibu
najvea debljina sloja u nagibu
projektna vrijednost toplinskog otpora preostalih slojeva,
ukljuujui plone otpore prijelaza topline na obje strane
prosjena vrijednost toplinskog otpora sloja u nagibu
najvea vrijednost toplinskog otpora sloja u nagibu
projektna vrijednost koeficijenta toplinske provodljivosti
sloja koji se suava (s debljinom nula na kraju)
Jedinica
m
m
2
m K/W
m2K/W
m2K/W
W/(mK)
smjer nagiba (moe biti u oba smjera)

- - - oznaava alternativnu (dodatnu) podjelukako bi se omoguilo koritenje izraza (C.1)
do (C.4)
Slika 3.C.2 Primjeri podjele krovova u zasebne dijelove
Koeficijent prolaska topline za uobiajene oblike izraunat e se pomou jednadbi (C.1) do

(C.4) za krovove kojima nagib ne prelazi 5%.
Napomena: za vee nagibe mogu se koristiti numerike metode
C.2
Str. 60
Proraun za uobiajene oblike
C.2.1 Pravokutna povrina

U=
R
1
ln1 + 2
R2
R0
[W/m2K]
HRN EN (C.1)
(C.1)
Slika 3.C.3 Pravokutna povrina
d2
- najvea debljina sloja u nagibu (m);
R0
- projektna vrijednost toplinskog otpora preostalog dijela, ukljuujui otpore prijelaza
topline s obje strane graevnog dijela (m2K/W).
C.2.2. Trokutna povrina, najdeblja na vrhu
U=
2
R2
R0 R2
1
ln1 +
1 +
R2 R0
[W/m2K]
HRN EN (C.2)
(C.2)
Slika 3.C.4 Trokutna povrina, najdeblja na vrhu
C.2.3 Trokutna povrina, najtanja na vrhu
U=
2
R2
R0 R 2
ln1 +
1
R
R
2
0
[W/m2K]
HRN EN (C.3)
(C.3)
Str. 61
Slika 3.C.5 Trokutna povrina, najtanja na vrhu
C.2.4 Trokutna povrina, razliite debljine na svakom tjemenu
R + R2
R2
R
R0 R2 ln1 + 1 + R1 R2 ln 0
R0 R1 ln1 +
R0 + R1
R0
R0
U = 2
R1 R2 (R2 R1 )
HRN EN (C.4)

[W/m2K]
(C.4)
Slika 3.C.6 Trokutna povrina, razliite debljine na svakom tjemenu
d1
- srednja debljina sloja u nagibu (m);
d2
- najvea debljina sloja u nagibu (m);
R0
- projektna vrijednost toplinskog otpora preostalog dijela, ukljuujui otpore prijelaza
topline na obje povrine graevnog dijela (m2K/W).

C.3
Str. 62
Postupak prorauna
Proraun e se provesti kako slijedi:

a)
Izraunati R0 kao ukupan toplinski otpor graevnog dijela bez uzimanja u obzir
sloja koji se suava, koristei Jedn. (3.4), ako su svi slojevi toplinski homogeni, ili
postupak u 3.5.2, ako su slojevi nehomogeni.
b)
Podijeliti po potrebi u zasebne dijelove povrinu sa slojevima koji se suavaju
(vidjeti crte C.2)
c)
Izraunati R1 i R2 za svaki sloj koji se suava, koristei
R1 =
d1
[m2K/W] HRN EN (C.5)
(C.5)
d2
(C.6)
R2 =
Izraunati koeficijent prolaska topline za svaki pojedini dio u skladu s

odgovarajuom jednadbom u C.2
Izraunati ukupan koeficijent prolaska topline za cijelu plotinu A koristei
d)
e)
U=
U A
A
i
[W/m2K]
HRN EN (C.7)
(C.7)
Ako se trai ukupan toplinski otpor graevnog dijela sa slojevima koji se suavaju, tada je
(C.8)
RT = 1/U
C.4 Koeficijent prolaska topline
Koeficijent prolaska topline dan je izrazom:

1
[W/m2K] HRN EN (C.7)
(C.9)
RT
Kad je potrebno, koeficijent prolaska topline e se ispraviti u skladu s dodatkom D. Ukoliko,
meutim, ukupna ispravka iznosi manje od 3% od U, ispravke se ne moraju primjeniti.
U=
U proraunu koeficijenta prolaska topline, U [W/(mK)], kod podova na tlu i krovova u obzir
se uzimaju samo slojevi koji su sa strane prostorije do sloja hidroizolacije.
Iznimno, odredba se ne primjenjuje u sluaju sustava obrnutog krova na toplinsko-izolacijski
sloj i na perimetarsku toplinsku izolaciju (vanjska toplinska izolacija dijela zgrade koji je u
dodiru s tlom koja ne lei u podzemnoj vodi kada su oni od ekstrudiranog polistirena ili
drugog odgovarajueg vodoneupojnog materijala.
Za prozore i balkonska vrata proraun se vri prema HRN EN ISO 10077-1:2002, s tim da se
mogu koristiti izmjerene U vrijednosti okvira prema HRN EN 12412-2:2004 i ostakljenja
prema HRN EN 674:2005, ili prema tehnikim specifikacijama za proizvode, odnosno
mjerenjem prema HRN EN ISO 12567-1:2002;
Za potrebe energetskog certificiranja postojeih zgrada mogu se koristiti i pretpostavljene
vrijednosti ugraenih otvora dane Tablicom 3.C.10:
Str. 63
Tablica 3.C.10 (HRN U.J5.600; Prirunik za energetsko certificiranje zgrada (UNDP, 2010. god.) Pretpostavljene vrijednosti koeficijenata prolaska
ugraenih otvora (W/m2K)
VRSTA
OTVORA/
Materijal
OKVIR
PROZORI
Drveni okvir
Drveni okvir
(krilo na
krilo)
Drvo aluminij
s
poliuretanom
4,00 cm
Metalni okvir
bez
prekinutog
toplinskog
mosta
Metalni okvir
s prekinutim
toplinskim
mostom
Vrsta ostakljenja
do 1987. god.
do 1970. god.
1 struko
ostakljenje
2x 1-struko
ostakljenje
(4 mm),
2 doprozornika
d= 30 cm
bez brtvljenja.
2-struko obino
ostakljenje bez
brtvljenja. Razmak
meuprostora
zraka 6-8 mm; 810 mm; 10-16
mm;
3-struko obino
ostakljenje
bez brtvljenja
(4/6-8/4/6-8/4 mm)
do 2006.
god.
0d 2006. god.
2-struko
izolacijsko
staklo (4/1016/4 mm) i
2-strukim
brtvljenjem
2-struko
izolacijsko
staklo
(4/16/4
mm) s
plinovitim
punjenjem
LowE
premazom
i 3-strukim
brtvljenje
m
3-struko
izolacijsko
staklo
(4/16/4/16/4
mm) s
plinovitim
punjenjem
LowE
premazom i 3strukim
brtvljenjem
d
(cm)
U
(W/m2K)
5,7
5,7
3,4
2,3
2,4-2,1
1,1
0,7-0,5
5-7
2,9-2,4
5,2
3,6
3,1; 3,0; 2,9
2,6
2,2-2,0
1,6-1,1
1,1
2,4
2,7
11
0,5
1,3
0,9
5,9
5,9
3,1
4,0
3,2
3,4
5,9
2,7
3,2
2,6
2,6
1,7
1,4

PVC okvir
uplji stakleni
elementi
VANJSKA
VRATA S
NEPROVID
NIM
VRATNIM
KRILOM
Drvena i
plastina
Metalna bez
toplinske
izolacije
Metalna s
toplinskom
izolacijom
toplinskom
izolacijom
Unutarnja
drvena vrata
5-8
10
2,2-2,0
1,4
Str. 64
1,4
1,0-0,8
3,5
3,5
3,5
2,5-2,0
0,9
3,5
3,5
3,5
5,9
5,9
5,9
5,9
5,0
2,0
2,0
2,0
5,0
2,0
5,0
2,0
2,0
Str. 65
Dodatak D
(normativan)
Ispravci koeficijenta prolaska topline
D.1
Openito
Koeficijent prolaska topline izraunat pomou postupaka opisanih u ovoj normi ispravit e se
gdje je potrebno, da bi se uzelo u obzir utjecaje:
-
zranih upljina u sloju izolacije;

mehanikih privrsnica koje prodiru kroz sloj toplinske izolacije;
oborina na obrnutim krovovima
Napomena: Obrnuti krov je onaj kod kojeg je toplinsko izolacijski sloj iznad sloja
hidroizolacije.
Ispravljen koeficijent prolaska topline Uc izrauna se dodavanjem korekcijskog lana U:
Uc = U + U
[W/m2K]
HRN EN (D.1)
(D.1)
[W/m2K]
HRN EN (D.2)
(D.2)
U je odreen izrazom
U = Ug + Uf + Ur
pri emu je:
Ug
Uf
Ur
- ispravak za zrane upljine (W/m2K);

- ispravak za mehanike privrsnice (W/m2K);
- ispravak za obrnute krovove (W/m2K).

D.2
Str. 66
Ispravak za zrane upljine
Za potrebe ovog dodatka, pojam zrane upljine se openito odnosi na prostore zraka u
toplinskoj izolaciji, ili izmeu toplinske izolacije i susjedne konstrukcije koja postoji na
konstrukciji zgrade, ali nije prikazana u detaljima. Mogu biti podijeljene u dvije osnovne
kategorije:
-
praznine, izmeu ploa ili rola toplinske izolacije, ili izmeu toplinske izolacije i
konstruktivnih graevnih dijelova, u smjeru kretanja toplinskog toka;
upljine, u toplinskoj izolaciji ili izmeu toplinske izolacije i konstrukcije, okomito na
smjer kretanja toplinskog toka;
Tablica 3.D.1 (HRN EN Tablica D.1) Ispravak za zrane upljine, U''
Razina
Opis
Nema zranih upljina, ili se radi o zranim upljinama koje su

prisutne, ali nemaju znaajan utjecaj na vrijednost koeficijenta
prolaska topline.
Zrane upljine povezuju toplu i hladnu stranu toplinske izolacije,
ali pri tome ne uzrokuju protok zraka izmeu tople i hladne strane
toplinske izolacije.
Zrane upljine povezuju toplu i hladnu stranu toplinske izolacije,
zajedno sa upljinama rezultiraju slobodnim protokom zraka izmeu
tople i hladne strane toplinske izolacije.
1
2
U''
W/(m2K)
0,00
0,01
0,04
Ovaj ispravak se provodi u skladu s jednadbom (D.3):
R
U g = U ' ' 1
RT ,h
[W/m2K]
HRN EN (D.3)
(D.3)
gdje je:
R1
- toplinski otpor sloja koji sadri upljine (m2K/W), prema toki 3.4.1;
RT,h - ukupan toplinski otpor graevnog dijela ignorirajui toplinska premoivanja
(m2K/W), prema toki 3.4.1;
D.3
Ispravak za mehanike privrsnice
Utjecaj privrsnica moe biti procijenjen proraunom u skladu s HRN ISO 10211 kako bi
dobili tokasti koeficijent prolaska topline, kroz privrsnice. Ispravak koeficijenta prolaska
topline je dan izrazom:
Uf = nf .
[W/m2K]
HRN EN (D.4)
gdje je
nf - broj privrsnica po kvadratnom metru (-).
(D.4)
Str. 67
D.3.2. Priblian proraun
Ovaj podlanak daje procjenu utjecaja privrsnica , koji moe biti uzet ukoliko privrsnice
nisu uzete u obzir nekom drugom metodom.
U sluaju kada kroz sloj toplinske izolacije prodiru privrsnice, kao u sluaju dijelova zida,
privrsnice u ravnim krovovima ili kompozitnim sustavima panela, ispravak koeficijenta
prolaska topline je dan izrazom:
f A f n f R1
U f =
d0
RT ,h
[W/m2K]
HRN EN (D.5)
(D.5)
gdje je vrijednost koeficijenta dana:

= 0,8 ukoliko privrsnica prolazi kroz cijeli sloj toplinske izolacije
= 0,8
d1
u sluaju uputene privrsnice (slika ispod)
d0
f
- toplinska provodljivost privrsnice (W/mK);
nf
- broj privrsnica po metru kvadratnom (-);
Af
- plotina presjeka jedne privrsnice (m2);
d0
- debljina sloja toplinske izolacije kroz koju prolazi privrsnica (m);
d1
- duljina spojnice koja prolazi kroz sloj toplinske izolacije (m);
RT,h - ukupni toplinski otpor graevnog dijela ne uzimajui u obzir utjecaj toplinskih
ostova (m2K/W), prema 3.4.1.
D.4
Ispravak za obrnute krovove
Opisana procedura u ovom lanku odnosi se samo na toplinsku izolaciju od ekstrudiranog

polistirena (XPS-a).
Str. 68
D.4.1. Ispravak zbog protjecanja vode izmeu sloja toplinske izolacije i hidroizolacijske
membrane
Ispravak izraunate vrijednosti koeficijenta prolaska topline graevnog dijela krova, Ur,
uzevi u obzir dodatne gubitke topline uzrokovane protjecanjem oborinske vode kroz
pukotine u toplinskoj izolaciji i dosezanjem do hidroizolacijske membrane dan je izrazom:
R
U r = p f 1
RT
[W/m2K]
HRN EN (D.6)
(D.6)
gdje je
p
f
x
R1
RT
- srednja vrijednost koliine oborina tijekom razdoblja grijanja relevantna za odreenu

lokaciju (mm/dan), Tablica 3.D.2;
- faktor otjecanja kojim je dan udio veliine p koji se proao do hidroizolacijske
membrane (-);
- faktor poveanja toplinskog gubitka zbog kinice (oborinske vode) koja se probila do
hidroizolacijske membrane (W dan)/(m2 K mm);
- toplinski otpor sloja toplinske izolacije (XPS) iznad hidroizolacijske mebrane
(m2K/W);
- ukupni toplinski otpor graevnog dijela (m2K/W).
Tablica 3.D.2 Vrijednosti koliine oborina p
Grad
Dubrovnik
Osijek
Rijeka
Split Marjan
ibenik
Varadin
Zagreb Maksimir
Zavian
p
mm/dan
4,03
1,69
4,53
2,72
2,65
1,94
2,00
5,86
Za sluaj toplinske izolacije u jednom sloju iznad hidroizolacijske mebrane i mehanikom

zatitom kao ljunak, f.x = 0,04.
Nie vrijednosti se uzimaju ubzir za konstrukcije krovova koje imaju manje drenae
(odvodnju) kroz toplinsku izolaciju.
Str. 69
4. TOPLINSKI MOSTOVI
4.1 HRN EN ISO 14683:2007 Toplinski mostovi u graditeljstvu Linearni koeficijent

prolaska topline Pojednostavnjena metoda i utvrene vrijednosti
Oznake i jedinice:
plotina (m2);
A
irina (m);
b
debljina (m);
d
koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka (W/K);
HT
koeficijent direktnog transmisijskog toplinskog gubitka (W/K);
HD
koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka kroz negrijane prostore (W/K);
HU
duljina (m);
l
toplinski otpor (m2K/W);
R
vanjski ploni otpor prijelazu topline (m2K/W);
RSe
unutarnji ploni otpor prijelazu topline (m2K/W);
RSi
koeficijent prolaska topline (W/m2K);
U
temperatura Celzijus (C);
projektna vrijednost toplinske provodljivosti (W/mK).
toplinski tok (W);
duljinski koeficijent prolaska topline (m2K/W);
tokasti koeficijent prolaska topline (W/K);
Popis indeksa:
e
- vanjski
i
- unutarnji
oi
- ukupni unutarnji
Pretpostavljene vrijednosti linearnog koeficijenta prolaska topline
Pretpostavljene vrijednosti za podruje dvodimenzijskih toplinskih mostova koji se

uobiajeno pojavljuju, navedene su u Tablici 4.2 . Moraju se koristiti kad stvarna vrijednost
nije poznata, te nisu dostupni detalji za odreeni toplinski most, ili kada je gruba vrijednost
dovoljna za traenu tonost procjene ukupnih toplinskih gubitaka.
Oznake Bm, Cm, Cn, GFn, IFn, IWn, Pm, Rm, Rn, Wm, Wn odnose se na poloaj toplinskog mosta
u skladu sa Slikom 4.1:
Slika 4.1: Poloaji toplinskih mostova
Tablica 4.4.1 (Izvor: HRN EN ISO 14683:2007, Tablica A.1)

Parametri koriteni za proraun u Tablici 4.2.
Za sve detalje:
Za vanjske zidove:
Za unutarnje zidove:
Za zidove s toplinskom izolacijom: Za lagane zidove:
Za podove na tlu:
-
koeficijent prolaska topline

toplinski otpor t-i sloja
podna ploa
toplinska provodljivost tla
Za meukatne konstrukcije:
Za krovove:
Za okvire u otvorima:
Za stupove:
koeficijent prolaska topline

Str. 70
RSi = 0,13 m2K/W

RSe = 0,04 m2K/W
d = 300 mm
d = 200 mm
U = 0,343 W/(m2K)
R = 2,5 m2K/W
U = 0,375 W/m2K
d = 200 mm
= 2,0 W/(mK)
R = 2,5 m2K/W
d = 200 mm
= 2,0 W/(mK)
U = 0,365 W/(m2K)
R = 2,5 (m2K)/W
d = 60 mm
d = 300 mm
= 2,0 W/(mK)
U Tablici 4.2 su dane pretpostavljene vrijednosti na osnovi dvodimenzijskih

numerikih prorauna uzevi u obzir parametre iz Tablice 4.1.
Str. 71
Tablica 4.2 (HRN EN ISO 14683:2007, A.2) Pretpostavljene vrijednosti linearnog koeficijenta prolaska topline
Zid
Ploa/stup
Krovovi
Krovovi nastavak i balkoni
Lagani zid
(ukljuivo zid od lagane opeke
i drvene okvirne zidne konstrukcije)
Okvir otvora
Izolacijski sloj
Krovovi-nastavak
Uglovi
Str. 72

Krovovi-nastavak
Str. 73
Meukatne konstrukcije
Str. 74
Unutarnji zidovi
Str. 75

Podovi na tlu
Str. 76

Uzdignuti podovi
Stupovi
Str. 77

Prozori i vrata
Str. 78

Prozori i vrata - nastavak
Str. 79
Str. 80
4.2 Toplinski mostovi pojednostavnjena metoda korekcija koeficijenta prolaska

topline graevnih dijelova vanjske ovojnice zgrade
a) Ako je potencijalni toplinski most projektiran u skladu s hrvatskom normom

koja sadri katalog dobrih rjeenja toplinskih mostova i/ili se radi o izvedbi
nove zgrade koja nije okarakterizirana kao niskoenergetska ili pasivna, a svi
graevni dijelovi vanjske ovojnice zgrade zadovoljavaju glede najvie
dozvoljenih vrijednosti koeficijenata prolaska topline U (W(m2K), tada se
moe umjesto tonog prorauna ili Tablice 4.2, utjecaj toplinskih mostova
uzeti u obzir poveanjem U , svakog graevnog dijela oploja grijanog dijela
zgrade za UTM = 0,05 W/(mK).
b) Ako rjeenje toplinskog mosta nije iz kataloga hrvatske norme ili rjeenje
toplinskog mosta nije u skladu s rjeenjem iz norme koja sadri katalog dobrih
rjeenja toplinskih mostova, ili se radi o postojeoj zgradi koja nije adekvatno
toplinski izolirana, ili nije izvedena u skladu s najnovijom tehnikom
regulativom po pitanju toplinske zatite i racionalne uporabe energije, tada se
umjesto tonog prorauna prema hrvatskim normama, utjecaj toplinskih
mostova moe uzeti u obzir s poveanjem U svakog graevnog dijela oploja
grijanog dijela zgrade za UTM = 0,10 W/(mK).
c) U sluaju projektiranja i izvedbe zgrade koja se karakterizira kao
niskoenergetska, tada se moe umjesto tonog prorauna, utjecaj toplinskih
mostova uzeti u obzir poveanjem U svakog graevnog dijela oploja grijanog
dijela zgrade za UTM = 0,02 W/(mK).
d) U sluaju projektiranja i izvedbe zgrade koja se karakterizira kao pasivna ili
skoro nul-energetska, odnosno u sluajevima kada je vrijednost 0,01
W/mK, tada se moe umjesto tonog prorauna, utjecaj toplinskih mostova
uzeti u obzir poveanjem U svakog graevnog dijela oploja grijanog dijela
zgrade za UTM = 0,00 W/(mK).

Algoritam HRN en 13790 Javna

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Algoritam HRN en 13790 Javna

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sveuilite u Zagrebu

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Algoritam za proraun potrebne energije za grijanje i hlaenje

Zagreb, oujak 2012.

Algoritam za proraun potrebne en. za grijanje i hlaenje prema HRN EN 13790

3. TOPLINSKI OTPORI - KOEFICIJENTI PROLASKA TOPLINE

Prilog 1: REFERENTNI KLIMATSKI PODACI

Algoritam za proraun potrebne en. za grijanje i hlaenje prema HRN EN 13790

Popis mjernih oznaka i jedinice koritenih u Poglavljima 1. i 2.

- potrebna toplinska energija za grijanje pri kontinuiranom radu (kWh);

Algoritam za proraun potrebne en. za grijanje i hlaenje prema HRN EN 13790

- toplinski otpor uzdignute podne konstrukcije (m2 K/W);

- broj izmjena zraka uslijed otvaranja prozora (h-1);

- korisna povrina (m2);

Algoritam za proraun potrebne en. za grijanje i hlaenje prema HRN EN 13790

- vanjski koeficijent prijelaza topline zraenjem (W/(m2 K));

Algoritam za proraun potrebne en. za grijanje i hlaenje prema HRN EN 13790

1. GODINJA POTREBNA TOPLINSKA ENERGIJA ZA GRIJANJE QH,nd

prema HRN EN ISO 13790

QH,nd,cont = QH,ht H,gnQH,gn

Stvarni klimatski podaci sadrani su u tehnikom propisu koji se odnosi na racionalnu

Algoritam za proraun potrebne en. za grijanje i hlaenje prema HRN EN 13790

Algoritam za proraun potrebne en. za grijanje i hlaenje prema HRN EN 13790

1.2 Proraunske zone

Algoritam za proraun potrebne en. za grijanje i hlaenje prema HRN EN 13790

Unutarnja postavna temperatura zone za grijanje izraunava se prema sljedeem izrazu:

1.3 Proraun godinje potrebne toplinske energije za grijanje QH,nd

HRN EN 13790 (16)

HRN EN 13790 (20)

Algoritam za proraun potrebne en. za grijanje i hlaenje prema HRN EN 13790

Izmjenjena toplinska energija transmisijom iz zone z prema zoni y:

Algoritam za proraun potrebne en. za grijanje i hlaenje prema HRN EN 13790

1.3.1 Izmjenjena toplinska energija transmisijom

HRN EN 13789 (2)

UTM = 0,10 W/(m2K) - dodatak za ''loa'' rjeenja toplinskih mostova;

Algoritam za proraun potrebne en. za grijanje i hlaenje prema HRN EN 13790

Koeficijent transmisijske izmjene topline izmeu negrijanog prostora i vanjskog okolia

HRN EN 13789 (5)

HRN EN 13789 (5)

H iu = H Tr,iu + HVe,iu [W/K]

Hiu koeficijent transmisijske i ventilacijske izmjene topline izmeu grijanog i negrijanog

Slika 1.2 Izmjena toplinske energije kroz negrijani prostor

HTr,ue i HTr,ie raunaju se pomou izraza (1.9) ili (1.10).

Algoritam za proraun potrebne en. za grijanje i hlaenje prema HRN EN 13790

U + i ( H Tr,iu + H Ve,iu ) + e ( H Tr,ue + HVe,ue )

HRN EN 13789 (A.1)

Toplinski gubici kroz tavanske prostore

Algoritam za proraun potrebne en. za grijanje i hlaenje prema HRN EN 13790

Izmjenjena toplinska energija transmisijom izmeu grijanog prostora i tla obuhvaena

b) pod uzdignut od tla

Slika 1.3 Razliite izvedbe poda

Karakteristina dimenzija poda B' potrebna za proraun U, rauna se iz sljedeeg izraza:

HRN EN 13370 (2)

A povrina poda (m2);

Ag =150 m2, P = 50 m, B' = 6 m,

Algoritam za proraun potrebne en. za grijanje i hlaenje prema HRN EN 13790

- za dt < B' - neizolirani ili slabo izolirani podovi:

- za dt B' - dobro izolirani podovi: U =

dt = w + Rsi + R f + Rse [m]

HRN EN 13370 (4)

HRN EN 13370 (5)

HRN EN 13370 (3)

ekvivalnentna debljina poda (m);

Koeficijent prolaska topline za uzdignuti pod rauna se na sljedei nain: