03 Proracun Gubitaka Topline Prema HRN 12831

GRIJANJE I KLIMATIZACIJA
doc. dr.sc. Sandro Nižetić, dipl.ing.stroj.
3. Metodologija proračuna gubitaka topline

prema normi HRN EN 12 831:2004
Proračun gubitaka topline prema HRN EN 12 831
Postupak proračuna gubitaka topline (toplinskog opterećenja) za

određenu prostoriju, tj. prema normi HRN EN 12 831:2004 (DIN 4701
stara norma), važi za slijedeće osnovne pretpostavke:
-raspodjela temperatura zraka u prostoriji je jednolika, tj. pretpostavlja se
homogena temperaturna raspodjela po prostoru,
-gubici topline se razmatraju u stacionarnom stanju, pri čemu su
konstantne vrijednosti temperatura, kao i fizičkih značajki potrebnih za
proračune,
-proračun vrijedi za prostore čiji stropovi nisu viši od 5 m.
Osim složene metodologije proračuna, prema normi predviđena je i

pojednostavljena metodologija proračun koji vrijedi za stambene zgrade
s najviše tri stana i nepropusnošću ovojnice zgrade do n50= 3 h-1.
-Cilj proračuna prema normi HRN EN 12 831 je određivanje projektnih
gubitaka topline razmatranih prostora, a koji zatim služe za određivanje
ukupnog projektnog gubitka topline za cijeli objekat (sumiranjem gubitaka
topline za sve prostore kojima je projektom predviđeno grijanje).
-Proračunati projektni gubitak topline za određeni objekat predstavlja
osnovu za odabir veličine generatora topline, a zatim i ostalih komponenti
u predviđenom sustavu grijanja.
Norma vrijedi za sve

zemlje članice EU uz
potrebu obveznog
definiranja, tzv.
nacionalnog dodatka!
Primjer tlocrta stambenog

prostora
Nacionalni dodatak za svaku zemlju u načelu obuhvaća:
- vanjske projektne temperature,
- temperature unutarnjih prostora,
- temperature negrijanih prostora,
- dodatake usljed toplinskih mostova,
- vrijednosti redukcijskih faktora za gubitke topline (negrijani prostori,
podovi....)
- minimalan broj izmjena zraka i dr.
Za RH ne postoji nacionalan dodatak pa se u tu svrhu za proračune koriste

određene vrijednost navedene u : ‘’Tehničkom propisu o uštedi toplinske
energije i toplinskoj zaštiti zgrada’’ NN 79/2005 ,‘’Propisu o racionalnoj
uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama’’ NN 110/2008 ili podaci
dostupni u stručnoj literaturi.
- Ukupni gubitak topline za određeni prostor prema HRN EN 12 831 čine
transmisijski i ventilacijski gubici topline.
- Transmisijski gubici
topline nastaju kao
posljedica provođenja
(kondukcije) kroz okolne
zidove (plohe), prozore i
sl.
- Ventilacijski gubici
topline nastaju uslijed
strujanja zraka kroz
ovojnicu zgrade,
njezinih pojedinih
dijelova, odnosno
prostorija. Prosječna raspodjela gubitaka/dobitaka topline (bilanca
topline za objekat)
2.1. Složena metodologija proračuna ukupnih gubitaka topline Quk,pr
- Ukupni gubici topline prema HRN EN 12 831 za određeni prostor određuju

se jednadžbom,
Q& uk , pr = Q& T , pr + Q&V , pr

- odnosno,
( )
Q& T , pr = H& T,ok −ov , pr + H& T,ok −ng , pr + H& T,tlo−ov , pr + H& T,sus , pr ⋅ (t zr , proj − tok )
Q&V, pr = H& V , pr ⋅ (t zr , proj − tok )
Razrada pojedinih članova →

- Transmisijski gubici topline,
( )
Q& T , pr = H& T,ok −ov , pr + H& T,ok −ng , pr + H& T,tlo−ov , pr + H& T,sus , pr ⋅ (t zr , proj − tok )
Vanjska
projektna
temp. zraka,
°C
A. koeficijent B. koeficijent C.koeficijent D. koeficijent
transmisijskih transmisijskih transmisijskih transmisijskih
toplinskih gubitaka toplinskih gubitaka toplinskih gubitaka toplinskih gubitaka Projektna
iz grijane prostorije iz grijane prostorije iz grijane iz grijane temp. zraka u
izravno prema prema okolici kroz prostorije prema prostorije prema grijanoj
okolici kroz negrijane prostorije, tlu, W/K susjednoj prostoriji, °C
ovojnicu zgrade, W/K prostoriji, W/K
W/K
A. koeficijent transmisijskih toplinskih gubitaka iz grijane prostorije
izravno prema okolici kroz ovojnicu zgrade, W/K
H& T ,ok −ov , pr = ∑ AiU i ei + ∑ψ j I j e j

i j
Površina Koeficijent Korekcijski Linearni Duljina

građevinskog prolaza topline faktor koeficijent pojedinog
elementa, m2 za građevni građevnog prolaza topline linearnog
element, elementa (u pojedinog toplinskog
W/m2K, obzir uzeti linearnog mosta između
tab.3.1. klimatski toplinskog prostorije i
utjecaji, brzina mosta između okolice, m
vjetra, prostorije i
apsorpcija okolice, W/mK,
vlage i sl., tab.3.2.
uobičajena
vrijednost je
ei=ej=1,0.
Ili proračunati prema

izrazu,
1
k =U =
1 δi 1
+∑ +
α v i λi α p
Vrijednost koeficijenta prolaza topline za određene građevne
elemente
Dokaznica koeficijenta
prolaza topline!
Primjer poda Primjer zida
Maksimalno zakonski dozvoljene veličine koeficijenta prolaza topline, ovisno o

vrsti građevnog elementa nalaze se u:
Tehnički propis o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama, NN 79/2005, tj. Teh. Propis
o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama NN 110/2008, odnosno Propis za prozore
i vrata NN 69/06.
Toplinski most – predstavlja područje u
omotaču grijanog dijela zgrade u kome je
povećan konduktivni toplinski tok. Razlog
tome je promjena debljine i geometrije
građevnog dijela (geometrijski toplinski most)
ili pak promjena građevnog materijala
(konstruktivni toplinski most).
Linearni koeficijent prolaza topline

Prikaz toplinskog mosta linearnog toplinskog mosta, Ψj
Prikaz termografskog snimka toplinskog mosta prije i nakon izvođenja

toplinske izolacije objekta
Vrste toplinskih mostova prikazanih u normi (detalji izvedbe toplinskih

mostova dani su u normi DIN 4108-2)
- Budući da u praksi uzimanje u obzir toplinskih mostova iznimno
otežava proračun u tom pogledu koristi se pojednostavljeni proračun, tj.
uvodi se dodatak za toplinski most. U tom slučaju koeficijent prolaza
topline za građevni element sa toplinskim mostom proračunava se
pojednostavljeno prema sljedećem izrazu,
U kc = U k + ∆U tb
Korigirani
koeficijent Korekcijski
prolaza topline Koeficijent faktor ovisan o
građevnog prolaza topline tipu građevnog
elementa sa za građevni elementa,
toplinskim element, W/m2K, (od
mostom, W/m2K, 0,05-0,1
W/m2K, tab.3.1. W/m2K).
Vrijednost korekcijskog koeficijenta prolaza topline

uslijed toplinskog mosta
Vrijednost korekcijskog koeficijenta prolaza topline za

prozore uslijed toplinskog mosta
- Napomena: Ukoliko razmatrani slučaj nije kategoriziran u normi, onda se

prema Pravilnicima NN 79/2005 i NN 110/08, vrijednost korekcijskog
faktora, tj. dodatka uzima, 0,1 W/m2K (a što se uobičajeno i radi u
projektantskoj praksi!). Ako je toplinski most izveden sukladno normi DIN
4108-2 onda se pojednostavljeno uzima dodatak od 0,05 W/m2K. U oba
slučaja nije potrebno raditi dokaznicu koeficijenta prolaza topline!
H& T ,ok −ov , pr = ∑ AiU kci

i
B. koeficijent transmisijskih toplinskih gubitaka iz grijane
prostorije prema okolici kroz negrijane prostorije, W/K
H& T ,ok − ng , pr = ∑ AiU i bu + ∑ψ j I j bu

i j
Faktor bu određen je
izrazom, Temperatura
Temperaturni
redukcijski
negrijanog faktor kojim se
prostora
t zr , proj − tng u obzir uzima
razlika između
bu = temperatura
t zr , proj − tok zraka u
negrijanoj
Vanjska
prostoriji i
projektna
vanjske
temperatura
projektne
temperature,
tab.3.3.
Temperaturni redukcijski faktor bu

C.koeficijent transmisijskih toplinskih gubitaka iz grijane prostorije
prema tlu, W/K
 
H& T ,tlo , pr = f g1 f g 2  ∑ AiU ekv,i GPV
 i 
Korekcijski Temperaturni Površina Ekivalentni Korekcijski

faktor koji u redukcijski građevnog koeficijent faktor za
obzir uzima faktor koji u elementa u prolaza topline podzemne
utjecaj godišnje obzir uzima doticaju s tlom, pojedinog vode, tab. 3.6.
promjene odstupanje m2 građevinskog
vanjske srednje elementa (poda
temperature, godišnje ili zida) koji je u
uobičajena vanjske i doticaju s tlom,
vrijednost je vanjske W/m2K, tab.3.4.
1,45 projektne
(Njemačka). temperature.
Faktor fg2 određen je izrazom,
t zr , proj − tok , sr , g Srednja

fg2 = godišnja
t zr , proj − tok vanjska
temperatura
zraka, tab.1.13.
Korekcijski faktor za podzemne vode

Vrijednosti ekvivalentnog koeficijenta prolaza topline

Odabir vrijednosti ekvivalentnog koeficijenta prolaza topline, z=0 m
Apoda
B' ≡ b = Ukupni opseg
0,5 P podruma ili dijela
podruma, m
Odabir vrijednosti ekvivalentnog koeficijenta prolaza topline, z=1,5 m

Odabir vrijednosti ekvivalentnog koeficijenta

prolaza topline u ovisnosti o karakterističnom
parametru B’
D. koeficijent transmisijskih toplinskih gubitaka iz grijane
prostorije prema susjednoj prostoriji, W/K
H& T , sus , pr = ∑ AiU i f sus

i
Faktor fsus određen je izrazom, Temperaturni

redukcijski
t zr , proj − t zr , sus Temperatura zraka faktor koji u
f sus = u susjednoj obzir uzima
t zr , proj − tok prostoriji, tab. 3.7. razliku
temperatura u
prostorijama.
Ovdje normom nisu u obzir

Vrijednosti temperature zraka u uzeti toplinski mostovi !
susjednoj prostoriji
- Ventilacijski projektni gubici topline prostorije,
Q&V , pr = H& V , pr ⋅ (t zr , proj − t ok )

Koeficijent
ventilacijskih
toplinskih
gubitaka H& V = V&zr ρ zr c p , zr
grijane
prostorije, W/K
Protok zraka Gustoća zraka Specifični toplinski

kroz grijanu pri projektnoj kapacitet zraka pri
prostoriju, m3/s temperaturi konstantnom tlaku,
zraka u J/kgK
prostoriji, m3/kg
Pri određivanju protoka zraka kroz grijani prostor, Vzr razmatraju se dva
slučaja,
A. Slučaj prirodne ventilacije, odnosno prostor koji nema ugrađen sustav
ventilacije (ulazni zrak ima svojstva okolnog zraka),
B. Slučaj prisilne ventilacije, odnosno prostor opremljen sustavom
ventilacije (ulazni zrak ne mora imati svojstva jednaka okolnom zraku)
A. Određivanje protoka zraka kroz grijani prostor za slučaj prirodne

ventilacije,
V&zr , prir = max (V&zr ,min , V&zr ,inf )
Vzr,prir- protok zraka kroz grijanu prostoriju u slučaju prirodne ventilacije,

m3/h
Vzr,min- najmanji potreban protok zraka zbog higijenskih razloga, m3/h
Vzr,inf – protok zraka zbog infiltracije (prozori, vrata, fuge i sl.), m3/h
Vzr,min- najmanji potreban protok zraka zbog higijenskih razloga, m3/h
V&zr ,min = V pr nmin
Volumen Najmanji broj

prostora, m3 izmjena zraka,
h-1, prema tab.
3.8.
Minimalan broj izmjena zraka za različite

prostore
Vzr,inf – protok zraka zbog infiltracije (prozori, vrata, fuge i sl.),m3/h
Korekcijski
V&zr ,inf = 2V pr n50 eiε i faktor visine
zgrade
Broj izmjena
zraka pri razlici
tlakova okolnog Koeficijent
zraka i zraka u zaštićenosti,
prostoru od 50 tab.3.10
Pa, h-1,tab.3.9.
B. Određivanje protoka zraka kroz grijani prostor za slučaj prisilne
ventilacije,
V&zr , pris = V&zr ,inf + V&zr ,vent fV + V&zr ,odv , pret
Vzr,pris- protok zraka kroz grijanu prostoriju u slučaju prisilne ventilacije,

m3/h, pri čemu vrijedi,
V&zr , pris ≥ V&zr ,min
Vzr,vent- protok zraka koji se dovodi sustavom ventilacije (klimatizacije), m3/h
Temperaturni redukcijski faktor fV određen je izrazom,
t zr , proj − t zr , dov Temperatura zraka dovedenog

fV = sustavom ventilacije (klimatizacije)
t zr , proj − tok iz okoline ili susjednog prostora, °C
Vzr,odv,pret- pretičak protoka zraka koji se odvodi iz pojedine prostorije,m3/h
Vzri
V&zr ,odv , pret = V&uk , pret ,odv ⋅
∑V
i
zr ,i
Pretičak
protoka zraka
koji se odvodi
iz zgrade, m3/h
V&uk , pret ,odv = max ((V&uk ,odv − V&uk , dov ),0 )
Ukupni protok
Ukupni protok dovedenog zraka
onečišćenog zgradi (svježi zrak),
(otpadnog) m3/h (0 za
zraka, m3/h stambene zgrade!)
Za objekte koji imaju periodičko, odnosno povremeno grijanje (rad

sustava grijanja s prekidima) uvodi se dodatan toplinski učin koji je
potreban za ponovno zagrijavanje sustava, a sve kako bi se održali
projektni uvjeti.
Dodatan toplinski učin ovisi o:
-specifičnom toplinskom kapacitetu građevnih elemenata (akumulacija),
-potrebnom vremenu za ponovno zagrijavanje,
-padu temperature za vrijeme prekida grijanja,
-svojstvima sustava regulacije,
-broju izmjena zraka tijekom faze zagrijavanja.
Dodatan toplinski učin za ponovno zagrijavanje Qzag,pr, određuje se izrazom:
Q& zag , pr = Apr f zag

Korekcijski
Površina poda faktor za
grijanog ponovno
prostora, m2 zagrijavanje
koji je ovisan o
vremenu
potrebnom za
Dodatni toplinski učin proračunava se za objekte u kojima je: zagrijavanje
nakon prekida
-vrijeme prekida rada sustava kraće od 8 h ili ako rada grijanja,
građevinska konstrukcija nije lagana - stambene zgrade W/m2, tab.
3.12,
-vrijeme prekida rada sustava grijanja kraće od 48 h, ako je
vrijeme korištenja prostorija tijekom dana dulje od 8 h te ako
unutarnja projektna temperatura iznosi od 20-22 °C -
nestambene zgrade
Korekcijski faktor za ponovno zagrijavanje nakon prekida rada

sustava grijanja
2.1.1. Projektno toplinsko opterećenje zgrade (prostora), Qopt,pr
Temeljem pojašnjene metodologije proračuna gubitaka topline prema
normi HRN EN 12 831:2004, odnosno proračunatih vrijednosti može se
odrediti projektno toplinsko opterećenje za određeni objekat, a što je
nužno za određivanje potrebnog učina generatora (izvora) topline u
sustavu grijanja,
- za prostor,
Q& opr , pr = Q& T , pr + Q&V , pr + Q& zag , pr
- za cjelu zgradu,
Q& opr , pr = ∑ Q&T , pr ,i + ∑ Q&V , pr ,i + ∑ Q& zag , pr ,i

i i i
Važno je napomenuti da se prema normi proračun ukupnih ventilacijskih
gubitaka ne određuje kao zbroj svih protoka po grijanim prostorijama,
nego ovisno o slučaju prema izrazima,
- slučaj prirodne ventilacije,
1 
V&zr ,uk , prir = max ∑ V&zr ,inf,i , ∑ V&zr ,min,i 
2 i i 
- slučaj prisilne ventilacije,

1
V&zr ,uk , pris = ∑ V&zr ,inf,i + (1 − η rek )∑ V&zr ,vent ,i + ∑ V&zr ,odv , pret ,i
2 i i i
Učinkovitost sustava za rekuperaciju

zraka koji se odvodi iz zgrade (=0,
ako nema sustava)
2.2. Pojednostavljena metodologija proračuna ukupnih gubitaka
topline Quk,pr
Pojednostavljeni postupak proračuna projektnih gubitaka topline može se
provesti samo za stambene zgrade kod kojih je broj izmjena zaka, n50 < 3 h-1
i za zgrade do tri stambene jedinice.
( )
Q& uk , pr = Q& T , pr + Q&V , pr ⋅ f ∆t , pr
Temperaturni korekcijski
faktor koji u obzir uzima
zagrijavanje prostorije
na temperaturu višu
nego u okolnim
prostorima, tab. 3.13.
Temperaturni korekcijski faktor

- Projektni transmisijski gubici topline za objekat računaju se prema
izrazu,
Q& T , pr = ∑ f i AiU i (t zr , proj − tok )
i
Temperaturni korekcijski
faktor pojedinačnog
građevinskog elementa
koji u obzir uzima razliku
temperature u zadanom
slučaju i vanjske
projektne temperature,
tab. 3.14.
Temperaturni
korekcijski faktor
- Projektni ventilacijski gubici topline za prostor računaju se prema izrazu,
Q& v , pr = ρ zr c p , zrV&zr ,min ⋅ (t zr , proj − tok )
- Ukupni projektni gubitak topline za grijani prostor,
Q& opt , pr = Q& uk , pr + Q& zag , pr = Q& T , pr + Q&V , pr + Q& zag , pr
odnosno za zgradu u cjelini prema pojednostavljenoj metodologiji,
Q& opt ,uk = ∑ Q& T , pr ,i + ∑ Q&V , pr ,i + ∑ Q& zag , pr ,i

i i i
Posebne okolnosti predviđene normom:
A. Veliki prostori (Hpr > 5,0 m)
- Za prostore čija visina prelazi 5,0 m, ne može se više pretpostaviti
uniformnost temperature (posebice vertikalnog temperaturnog gradijenta),
a što značajno utječe na gubitke topline (izolacija objekta, predviđeni
smještaj ogrijevnih tijela i dr.)
U tom pogledu potrebno je uvesti korekciju ukupnog projektnog gubitka

topline za određeni prostor, a čime se u obzir uzima utjecaj visine prostora
te raspored ogrjevnih tjela na gubitke topline,
( )
Q& opt , pr = Q& T , pr + Q&V , pr ⋅ f h ,i
Korekcijski faktor koji u

obzir uzima utjecaj
visine prostora na
gubitke topline, tab. B.1.
Izvedba sustava grijanja, Visina grijanog prostora

tip i lokacija ogrijevnih tijela 5 do 10 m 10 do 15 m
Uglavnom zračenjem
Topli podovi 1 1
Topli stropovi (< 40 °C) 1,15 nema
Srednje i visoko temperaturno
1 1
zračenje s visoka
Uglavnom konvekcijom
Prirodna konvekcija 1,15 nema
Prisilna konvekcija
Unakrsno strujanje pri tlu 1,3 1,6
Strujanje s visoka prema tlu 1,21 1,45
Strujanje na srednjem
1,15
visinksom sloju 1,3
Korekcijski faktor, tab. B.1.

B. Veliki prostori u kojima se srednja temperatura zraka

značajnije razlikuje od srednje temperature zračenja.
U tom pogledu potrebno je uvesti korigiranu temperaturu zraka s kojom se

ulazi u proračune ventilacijskih gubitaka (budući da isti bez korekcije imaju
veliki udio u ukupnim gubicima topline). Proračun za transmisijske gubitke
topline ostaje isti!
Proračun godišnje potrošnje topline
3.1. Godišnja potrošnja topline prema metodi ‘’stupanj dani’’

Metoda ‘’stupanj-dani’’ se koristi za određivanje godišnje potrošnje
topline (tj. potrošnje topline u sezoni grijanja), odnosno za kontrolu te
uspoređivanje potrošnje toplinske energije u sezoni grijanja.
Da bi se mogla odrediti potrošnja toplinske energije u sezoni grijanja

potrebno je odrediti broj stupanj-dana, Gt (u sezoni grijanja), a koji se
određuje izrazom,
Broj dana grijanja, z
(dani u kojima Gt = ∑ (t zr .sr . − tok .sr . )
srednja temperatura i =1
zraka padne ispod
15 °C, tj. kada se
aktivira sustav Srednja temperatura
grijanja). okolnog (vanjskog)
Srednja temperatura
zraka u prostoriji, °C zraka tijekom dana u
(obično se uzima 20 °C) sezoni grijanja, °C
Proračun godišnje potrošnje topline (1)
Broj dana grijanja i stupanj-dani grijanja za gradove u RH određeni su i
navedeni u Tehničkom propisu... NN 79/2005.
30.0
25.0
Srednja dnevna temperatura, °C
z=161
20.0
Gt=1763,5 °C dan/god
15.0
10.0
5.0
0.0
1 51 101 151 201 251 301 351
Redni broj dana u godini sa početkom od 1. srpnja
Broj dana grijanja i stupanj-dani za sezonu

grijanja 2004/2005 u Splitu
Temeljem poznatog broja stupanj-dana može se proračunati
potrošnja toplinske energije Qg(kWht/god) u sezoni grijanja kako slijedi,
Q& g = 24 ⋅ q ⋅ Gt ⋅ y ⋅ et ⋅ eb
Specifična toplina
(instalirana snaga) za Korekcijski Korekcijski Korekcijski
grijanje objekta, kW/°C koeficijent, koeficijent, koeficijent
uzima u obzir temperaturnog eksploatacijskog
utjecaj vjetra i ograničenja, ograničenja.
qinst zaklonjenost tab.9.III.
q= objekta.
t zr .sr . − tvpt
Srednja temperatura
zraka u periodu
grijanja, °C
Korekcijski koeficijent koji uzima u obzir utjecaj vjetra i zaklonjenost
objekta, y iznosi:
y=0,63 – za normalno vjetrovit predio i zaklonjen položaj,
y=0,60 – za normalno vjetrovit predio i otvoren položaj,
y=0,58 – vjetrovit predio i zaklonjen položaj,
y=0,55 – vjetrovit predio i otvoren položaj.
Korekcijski koeficijent temperaturnog ograničenja određuje se izrazom
ili se daje tabelarno,
t sz − t zs
et =
t u − t zs
Srednja
Srednja vanjska
unutarnja Srednja unutarnja temperatura
temperatura projektna temperatura zraka u periodu
zgrade. zraka. grijanja.
Korekcijski koeficijent eksploatacijskog ograničenja eb ovisi o namjeni

prostora, odnosno,
- eb=1,0 – stalno grijani objekti (stambene zgrade, bolnice i sl.)
- eb=0,9 – zgrade s ograničenim grijanjem, tj. subotom, nedjeljom ili
praznicima (uredski prostori, administrativne zgrade, banke, poslovni
centri i sl.)
- eb=0,75 – škole

03 Proracun Gubitaka Topline Prema HRN 12831

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

03 Proracun Gubitaka Topline Prema HRN 12831

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

GRIJANJE I KLIMATIZACIJA

doc. dr.sc. Sandro Nižetić, dipl.ing.stroj.

3. Metodologija proračuna gubitaka topline

Postupak proračuna gubitaka topline (toplinskog opterećenja) za

Osim složene metodologije proračuna, prema normi predviđena je i

Norma vrijedi za sve

Primjer tlocrta stambenog

Za RH ne postoji nacionalan dodatak pa se u tu svrhu za proračune koriste

- Ukupni gubici topline prema HRN EN 12 831 za određeni prostor određuju

Q& uk , pr = Q& T , pr + Q&V , pr

Q&V, pr = H& V , pr ⋅ (t zr , proj − tok )

Razrada pojedinih članova →

H& T ,ok −ov , pr = ∑ AiU i ei + ∑ψ j I j e j

Površina Koeficijent Korekcijski Linearni Duljina

Ili proračunati prema

Primjer poda Primjer zida

Maksimalno zakonski dozvoljene veličine koeficijenta prolaza topline, ovisno o

Linearni koeficijent prolaza topline

Prikaz termografskog snimka toplinskog mosta prije i nakon izvođenja

Vrste toplinskih mostova prikazanih u normi (detalji izvedbe toplinskih

Vrijednost korekcijskog koeficijenta prolaza topline

Vrijednost korekcijskog koeficijenta prolaza topline za

- Napomena: Ukoliko razmatrani slučaj nije kategoriziran u normi, onda se

H& T ,ok −ov , pr = ∑ AiU kci

H& T ,ok − ng , pr = ∑ AiU i bu + ∑ψ j I j bu

Temperaturni redukcijski faktor bu

Korekcijski Temperaturni Površina Ekivalentni Korekcijski

Faktor fg2 određen je izrazom,

t zr , proj − tok , sr , g Srednja

Korekcijski faktor za podzemne vode

Vrijednosti ekvivalentnog koeficijenta prolaza topline

Odabir vrijednosti ekvivalentnog koeficijenta prolaza topline, z=0 m

Odabir vrijednosti ekvivalentnog koeficijenta prolaza topline, z=1,5 m

Odabir vrijednosti ekvivalentnog koeficijenta

H& T , sus , pr = ∑ AiU i f sus

Faktor fsus određen je izrazom, Temperaturni

Ovdje normom nisu u obzir

Q&V , pr = H& V , pr ⋅ (t zr , proj − t ok )

Protok zraka Gustoća zraka Specifični toplinski

A. Određivanje protoka zraka kroz grijani prostor za slučaj prirodne

V&zr , prir = max (V&zr ,min , V&zr ,inf )

Vzr,prir- protok zraka kroz grijanu prostoriju u slučaju prirodne ventilacije,

V&zr ,min = V pr nmin

Volumen Najmanji broj

Minimalan broj izmjena zraka za različite

Vzr,pris- protok zraka kroz grijanu prostoriju u slučaju prisilne ventilacije,

Vzr,vent- protok zraka koji se dovodi sustavom ventilacije (klimatizacije), m3/h

Temperaturni redukcijski faktor fV određen je izrazom,

t zr , proj − t zr , dov Temperatura zraka dovedenog

Vzr,odv,pret- pretičak protoka zraka koji se odvodi iz pojedine prostorije,m3/h

V&uk , pret ,odv = max ((V&uk ,odv − V&uk , dov ),0 )

Za objekte koji imaju periodičko, odnosno povremeno grijanje (rad

Q& zag , pr = Apr f zag

Korekcijski faktor za ponovno zagrijavanje nakon prekida rada

Q& opr , pr = Q& T , pr + Q&V , pr + Q& zag , pr

Q& opr , pr = ∑ Q&T , pr ,i + ∑ Q&V , pr ,i + ∑ Q& zag , pr ,i

- slučaj prirodne ventilacije,

- slučaj prisilne ventilacije,

Učinkovitost sustava za rekuperaciju

Temperaturni korekcijski faktor

Q& v , pr = ρ zr c p , zrV&zr ,min ⋅ (t zr , proj − tok )

- Ukupni projektni gubitak topline za grijani prostor,

Q& opt , pr = Q& uk , pr + Q& zag , pr = Q& T , pr + Q&V , pr + Q& zag , pr