JAGODA BODIĆ

IVA ŽEVRNJA

ZGRADARSTVO I

PRIRUČNIK ZA IZVOĐENJE KONSTRUKCIJSKIH VJEŽBI

IZBOR STUDENTSKIH RADOVA IZ PROGRAMA SAMOSTOJEĆE OBITELJSKE ZGRADE
 1

MANUALIA POLYTEHNICI STUDIORUM

ZAGRABIENSIS PRIRUČNICI TEHNIČKOG
VELEUČILIŠTA U ZAGREBU

Jagoda Bodić
Iva Ževrnja

ZGRADARSTVO I

PRIRUČNIK ZA IZVOĐENJE
KONSTRUKCIJSKIH VJEŽBI

IZBOR STUDENTSKIH RADOVA IZ

PROGRAMA SAMOSTOJEĆE OBITELJSKE
ZGRADE
Recenzenti
Doc.dr.sc. Silvio Bašić, dipl.ing.arh.
Prof.dr.sc. Benedetto Tardozzi, dipl.ing.arh. Zagreb, 2014
 1
2
UVOD
Studenti Tehničkog veleučilišta u Zagrebu (TVZ), Projekti se rade na konkretnim parcelama. Lokaciju
Graditeljski odjel, smjer Visokogradnja, slušaju obiteljske zgrade moraju uskladiti s propozicijama
predmet Zgradarstvo I. Cilj predmeta je stjecanje prostorno- planske dokumentacije te karakteristikama
praktičnog znanja koje omogućava rad u projektnim podneblja.
organizacijama na realizaciji projekata i izvođačkim Prezentirani nastavni materijal su primjeri studentskih
organizacijama na građenju objekata. programa i Završnih radova. Analiza prezentiranih
Studenti koji završe trogodišnji studij moraju dijelova projekata služi povezivanju teorije i prakse u
poznavati proces projektiranja, obzirom da su primjeni stečenog. Proučavanje tlocrta, uočavanje
neposredni sudionici u realizaciji razrade projektne dobrih, ali i loših dijelova projekta, sastavni je dio
dokumentacije. edukacije, ali i pomoć pri definiranju idejnog rješenja
U sklopu predmeta Zgradarstvo I studenti V semestra Čak i kopiranje, odnosno dobra primjena pojedinih
definiraju idejno rješenje samostojeće obiteljske prostornih sklopova stana znači da su savladali gradivo,
zgrade (uz pomoć predmetnog nastavnika), te ga što je i zadatak predmeta.
potom samostalno razrađuju na razini glavnog Odabrano je 16 studentskih radova-programa ili Završnih
projekta. U realizaciji programa studenti moraju radova. Odabir je ovisio o veličini parcele, katnosti,
integrirati stečeno znanje iz područja elemenata tlocrtnoj organizaciji prostora i oblikovanju.
građevine, fizike zgrade, završnih radova, instalacija i Odabrani studentski radovi obuhvaćaju dio mogućih
konstruktivnih sistema. Poznavanje dijela tehničkih rješenja, a zadatak im je usmjeriti studenta u procesu
propisa, standarda i tehnička obrada projekta razrade projektne dokumentacije.
sastavni su dio programa.
Odabir konstruktivnog sistema, materijala, načina
građenja važan su dio projekta.
 3

ZAKLJUČAK
Projekti i dijelovi projekata obiteljskih zgrada namijenjeni su proučavanju
tlocrtnih rješenja i povezivanju s teorijskim dijelom predmeta, te kao
pomoć kod izrade programa na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu,
Graditeljski odjel.

Za predavanja je korištena literatura iz područja stanovanja

G. Knežević, I. Kordiš, Stambene i javne zgrade (V izdanje), Tehnička knjiga , Zagreb 1981 (separat)
G. Knežević, Višestambene zgrade, Tehnička knjiga, Zagreb 1986
Ljerka Biondić, Uvod u projektiranje stambenih zgrada, Golden marketing- Tehnička knjiga, Zagreb, 2011.
Ernest Neufert, Elementi arhitektonskog projektiranja, Golden marketing, Zagreb, 2002
Na priloženim tlocrtima ili dijelovima tlocrta dan je kratki i konstruktivan osvrt elemenata koji se 4
analiziraju kroz sedam osnovnih tema

1. POLOŽAJ OBJEKTA NA PARCELI -SITUACIJA

pristup parceli
oblik i veličina parcele
orijentacija i položaj objekta
vizure i kvalitete ambijenta (ukoliko su poznate)

2. KOMUNIKACIJE
postave stubišta u odnosu na funkcije objekta
komunikacije između pojedinih funkcija ili unutar grupe

3. GRUPA GOSPODARSKIH PROSTORIJA

položaj u objektu i pristup
povezivanje s ostalim funkcijama- blagovanje
orijentacija i dimenzioniranje
povezivanje s izbom, gospodarstvom i gospodarskim vrtom

4. GRUPA PROSTORIJA ZA DNEVNI ŽIVOT

položaj u objektu
odvojene ili povezane prostorije dnevnog života
pristup
orijentacija i dimenzioniranje
povezivanje s vanjskim prostorom
 5
5.GRUPA PROSTORIJA ZA SPAVANJE
položaj u objektu
orijentacija i dimenzioniranje
povezivanje s garderobom i sanitarijama

6. PRESJEK-
Presjek kroz zgradu daje prikaz vertikalnog povezivanja funkcionalnih grupa, odnos prema odabranom
konstruktivnom sistemu te rješenje konstrukcijskih detalja. Student mora pokazati da je savladao znanje
iz predmeta Elementi zgrade. Detalji se samo komentiraju i ocjenjuju.

7. PROČELJA, PERSPEKTIVE ILI AKSONOMETRIJE

Oblikovanje prostora volumenom najteži je dio studentskog programa.

Predložena rješenje pročelja služe za analizu odnosa tlocrtnog rješenja i presjeka s konačnim izgledom
zgrade , to jest prikaz utjecaja:
-fizikalnih svojstava: topline, osvjetljenja,zvuka,
- klimatskih svojstava.
- konstruktivnih ograničenja
Studenti kroz izradu programa moraju postati svjesni važnosti i težine tog dijela zadatka.
Od njih se zahtjeva nekoliko prijedloga rješenja pročelja sa različitim formatima suvislih, funkcionalnih
otvora (moraju se otvarati radi prozračivanja, dostupni radi održavanja itd.). Crtanje aksonometrije i
perspektive u Završnom radu samo su dodatno znanje studenata potrebno za rad u projektnim
organizacijama.
SADRŽAJ 6
A Zadatak za izradu programa 7

1. Položaj objekta na parceli-situacije 8

2. Komunikacije stubišta 15
hodnici
ulazni prostor

3. Grupa gospodarskih prostorija 26

kuhinja
izba
gospodarstvo

4. Grupa prostorija za dnevni život 35

dnevni boravak
radna soba
blagovaonica

5. Grupa prostorija za spavanje 41

spavaonice
garderobe
kupaonice

6. Presjeci 51

7. Pročelja, perspektive ili aksonometrije 53

B Pojmovnik 63

C Literatura, izvor primjera 65

 7
TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU
GRADITELJSKI ODJEL
ZAGREB, AVENIJA VEĆESLAVA HOLJEVCA 15

PREDMET : ZGRADARSTVO I
V SEMSTAR
1.PROGRAM
A ZADATAK
STUDENT:

DATUM

ZADATAK
Na lokaciji prema priloženoj situaciji, k.č.br. K.o. , , definirati idejno
rješenje samostojeće obiteljske zgrade. Izbor konstrukcije i materijala uskladiti s
propozicijama prostorno planske dokumentacije te karakteristikama podneblja.

Zgrada treba sadržavati:

dnevni boravak, 2- 4 spavaonice, kupaonice, kuhinju, blagovaonicu, gospodarske
prostore, te riješeno parkiranje u skladu s uvjetima izgradnje.

Opseg zadatka:

1. Tehnički opis s obrazloženjem koncepcije

2. Situacija 1:200
3. Tlocrti, presjeci i pročelja 1:100
4. Karakteristični detalji sa opisom sustava konstrukcije ( min. tri detalja prema
dogovoru)

Tehnička obrada projekta na razini glavnog projekta

Projektu treba obavezno priložiti zadatak, sve ( potpisane) skice i CD.

Na CD-u obavezno napisati: Zgardarstvo I
Ime i prezime
Naziv zadatka
Mentor
Godina i semestar izrade programa

ROK PREDAJE PROGRAMA

Zagreb, Jagoda Bodić, dipl.ing.arh.

Iva Ževrnja dipl.ing.arh.
1 situacije 8

Program M. Bukovac
Sjeveroistočni kolni prilaz objektu u gornjem dijelu parcele, diktirao je položaj objekta prema jugu.
Veličina i oblik parcele ipak omogućava povoljnu organizaciju vanjskih prostora. Postava zelenila na
zapadnoj strani zaštita je od zapadnog sunca. Zelena ograda prema susjedima omogućava intimnost
vanjskog prostora. Grafički prikaz je korektan, ali nedostaje oznaka građevnog pravca i regulacijske
linije. Student se pridržavao pravaca postojeće izgradnje.
1 situacije 9

Završni rad M. Čondrić

Drugo rješenje objekta na istoj parceli proizašlo je iz istočnog direktnog prilaza u garažu. Objekt je
maksimalno pomaknut na sjevernu stranu parcele da bi se dobila veća južna vanjska površina.
Veličina i oblik parcele omogućava izgradnju velikog objekta. Postava zelenila na zapadnoj strani
zaštita je od zapadnog sunca. Grafički prikaz je korektan, ali nedostaje oznaka pješačkog pristupa i
kolnog prilaza, građevnog pravca i regulacijske linije. Rad se ne pridržava pravaca postojeće
izgradnje. Obzirom na veličinu i položaj parcele u odnosu na pristupnu cestu i postojeću izgradnju to
nije nedostatak.
1 situacije 10

Završni rad T. Čepin

Jugoistočni kolni prilaz objektu, relativno uska parcela u smjeru sjever jug, te pad terena prema
prilaznoj cesti nametnula je prostornu organizaciju objekta s poluetažama. Veličina i oblik parcele
ograničila je mogućnost povoljne organizacije vanjskih prostora. Objekt je maksimalno pomaknut
prema sjeveru za mogućnost organizacije južnog dijela parcele. Rad poštuje građevni pravac
postojeće izgradnje. Grafički prikaz situacije korektan.
1 situacije 11

Program I. Žanić .
Istočni pristup parceli, veličina i oblik parcele, te uvjeti građenja omogućili su prizemnu izgradnju
objekta . Izdužena parcela u smjeru istok zapad diktirala je i oblik građevine. Zeleni potezi prema cesti i
garaži izoliraju od bučnih sadržaja i osiguravaju kvalitetu vanjskog prostora. Sadržajno nije definiran
sjeverni prostor između garaže i objekta. Grafički prikaz korektan.
1 situacije 12

Program R. Krot
Parcela smještena na križanju dviju prometnica
omogućava dva rješenja pristupa na parcelu . Objekt je
maksimalno pomaknut prema sjeveroistočnoj strani za
organizaciju vanjski južnih dijelova parcele.
Da bi se postigla intimnost vanjskog prostora i zaštita
od blizine prometnice potrebna je izvedba
odgovarajućeg zelenog pojasa.
Grafički prikaz je nepotpun, bez naznake kolnog prilaza
i pješačkog pristupa i ukupnih dimenzija gabarita
zgrade. .
1 situacije 13

Završni rad N. Kurilovčan.

Sjeverozapadni pristup parceli, izdužena parcela u smjeru sjeverozapad - jugoistok diktirala je i oblik i
položaj građevine na parceli. Maksimalno su iskorištene mogućnosti parcele i organizacija vanjskog
prostora. Predviđeno zelenilo logično je grafički prezentirano.
1 situacije 14

Završni rad V. Šimanović.

Uska i dugačka parcela sa proširenjem u južnom dijelu. Pristupna cesta je u padu i velika visinska
razlika u dijelu mogućeg položaja zgrade zahtijevala je izgradnju interne pristupne ceste. “Istureni”
položaj zgrade uvjetovan je i prekrasnom vizurom na krajolik.
2 komunikacije 15

stubišta, hodnici, ulazni prostor

Završni rad M. Zubović

Dvokrako stubište, direktno osvijetljeno,
postavljeno je bočno u pravcu pristupa
dnevnom boravku, odnosno radnoj sobi.
Smješteno u centar objekta povezuje
gospodarsku grupu, dnevni boravak i
spavaći trakt na katu.
Zrcalna slika objekta omogućila bi povoljnije
orijentacije pojedinih prostorija kao na pr.
blagovaonice. Poželjan je pristup boravku
preko prostora blagovaonice.
Osigurana je direktna veza s garažom preko
vjetrobrana.
Gospodarski hodnik dimenzioniran je za
postavu ugrađenih ormara.
2 komunikacije 16

stubišta, hodnici,ulazni prostor

Završni rad M. Varivoda
Dvokrako stubište direktno osvijetljeno , smješteno je u pravcu ulaza i dijeli dvije funkcionalne
grupe: gospodarstvo s blagovaonicom i dnevni boravak. Omogućena je direktna veza sa garažom
preko vjetrobrana. Gospodarski hodnik dimenzioniran je za postavu ugrađenih ormara.
2 komunikacije 17

stubišta, hodnici, ulazni prostor

Program M. Bukovac
Dvokrako stubište uz ulazni prostor postavljeno je bočno u pravcu pristupa dnevnom boravku i
direktno je osvijetljeno. Centralni položaj stubišta u odnosu na tlocrt prizemlja i kat omogućava
racionalno rješenje komunikacija i dobru organizaciju funkcionalnih grupa.
Interna gospodarska komunikacija povezuje garažu s gospodarskim prostorijama.
2 komunikacije 18

stubišta, hodnici, ulazni prostor

Završni rad T. Čepin
Dvokrako stubište postavljeno je centralno u odnosu na tlocrt i omogućava pristup u prostorije
preko polupodesta. Osvijetljeno je direktno na zadnjoj etaži i indirektno preko prostorija dnevnog
boravka i blagovaonice. Centralni položaj stubišta omogućava rješenje komunikacija bez hodnika.
2 komunikacije 19

stubišta, hodnici, ulazni prostor

Završni rad V. Šimanović
Dvokrako stubište u sklopu vjetrobrana, postavljeno je centralno u odnosu na prostorije spavanja i
prostorije dnevnog života. Stubište, direktno osvijetljeno, povezuje pristupnu poluukopanu etažu
(gospodarstvo i garažu ) i gornju etažu koja je djelomično na razini terena (prostorije spavanja), a
djelomično riješena kao katni objekt. Ulazni prostor, dobro je pozicioniran, direktno je osvijetljen s
vizurom na vanjski prostor.
2 komunikacije 20

Stubišta, hodnici, ulazni prostor

Program I. Somođi
Jednokrako stubište prati teren u padu i povezuje grupe prostorija. Postavljeno je na pročelju i
povezuje grupu spavaćih prostorija na ulaznom nivou i grupu prostorija dnevnog života i
gospodarstva na nivou terena. Omogućena je direktna veza s garažom preko vjetrobrana. Sve
komunikacije su direktno osvijetljene.
2 komunikacije 21

Stubišta, hodnici, ulazni prostor

Završni rad N. Perak
Trokrako stubište smješteno je bočno u pravcu ulaza u dnevni boravak i direktno je osvijetljeno.
Zajedno s blagovaonicom predstavlja prostornu cjelinu i dijeli gospodarstvo od dnevnog
boravaka. Velika stubišna stijena zaštićena je horizontalnim lamelama zbog zapadne orijentacije.
Omogućena je direktna veza s garažom preko gospodarskog hodnika.
2 komunikacije 22

Stubišta, hodnici, ulazni prostor

Program L. Lokas
Trokrako stubište smješteno je u centar zgrade u pravcu ulaza. Kružni tok oko stubišne jezgre
povezuje funkcije stana i omogućava racionalna rješenje komunikacija. Ulazni prostor bogato je
dimenzioniran i direktno osvijetljen. Naglašena je tlocrtna simetrija oko vertikalne i horizontalne
osi.
2 komunikacije 23

Prizemni objekt - hodnici, ulazni prostor

Program I.Žanić Ulazni prostor, oblikovan kao zaseban korpus s vizurom na unutarnje
dvorište, povezuje garažu i stambenu zgradu. Nesmetane i logične
komunikacije opremljene su garderobnim ormarima.
2 komunikacije 24

Prizemni objekt – hodnici, ulazni prostor

Program V.Zebec Postavom ulaznog prostora u centar objekta smanjene su
horizontalne komunikacije. Garaža je sa zgradom povezana preko
natkrivenog trijema.
2 komunikacije 25

Prizemni objekt – hodnici, ulazni prostor

Program M. Zubčić Izdužena forma prizemnog objekta uvjetovana je oblikom parcele i
mogućnošću pristupa zgradi. Pristup spavaćem traktu
omogućen je dijelom preko dnevnog boravka i blagovaonice.
Komunikacije su logične, nesmetane, a u dijelu spavaćeg
trakta opremljene garderobnim ormarima.
3 gospodarske prostorije 26

kuhinja, izba, gospodarstvo

Program I. Žanić

Otvorena kuhinja je u sklopu dnevnog

boravka i blagovaonice. Radni prostor
kuhinje direktno je povezan s izbom i preko
predprostora s gospodarstvom i wc-om.
Direktno su osvijetljeni i zračeni svi prostori.
Svi prostori dobro su dimenzionirani i
orijentirani (istok). Nedostaje direktna veza s
gospodarskim vrtom.
3 gospodarske prostorije 27

Kuhinja, izba, gospodarstvo

Program Zubčića

Gospodarski vrt

Radni prostor kuhinje (10) direktno je povezan

s prostorom blagovaonice (11) i vizualno s
dnevnim boravkom (5). Kuhinja je preko
gospodarskog hodnika (6) povezana s izbom
(9), gospodarstvom (8) i sanitarnim čvorom (7).
Hodnik je dimenzioniran za smještaj ugrađenih
ormara. Svi prostori dobro su dimenzionirani i
dobro orijentirani (sjeveroistok).
Predimenzioniran je prostor kuhinje za
obiteljsku zgradu (preširok razmak između
kuhinjskih elemenata).
Moguće je povezati garažu (1) s gospodarstvom
-dodatna kvaliteta u organizaciji gospodarskog
prostora. Nedostaje direktna veza s vanjskim
gospodarskim prostorom-vrtom.
3 gospodarske prostorije 28

Kuhinja, izba, gospodarstvo

Program V. Zebec

Kuhinja (6) je pristupačna preko prostora

blagovaonice (5), odnosno preko dnevnog
boravka (4). Direktno je povezana s izbom
(8) i gospodarstvom (7). Sanitarni čvor (3)
je dislociran i smješten u sklopu
vjetrobrana. Kuhinja odvojena pultom,
vizualno je povezana s blagovaonicom. Svi
prostori dobro su dimenzionirani i dobro
orijentirani (sjever).
Poželjna veza gospodarstva s vanjskim
prostorom.
3 gospodarske prostorije 29

Kuhinja, izba, gospodarstvo

Program L. Lokas

Slično rješenje prethodnom, samo je kuhinja (4)

pristupačna preko prostora blagovaonice (5).
Direktno je povezana s izbom (12) i
gospodarstvom (11). Sanitarni čvor (10) je
dislociran. Kuhinja odvojena pultom, vizualno je
povezana s blagovaonicom. Svi prostori su
dobro dimenzionirani i dobro orijentirani (sjever).
Moguća je bolja organizacija radnog procesa
(sudoper uz štednjak). Nedostaje direktna veza
gospodarstva s vanjskim gospodarskim
prostorom – vrtom.
3 gospodarske prostorije 30

Kuhinja, izba, gospodarstvo

Program M. Varivoda

gospodarski vrt

Kuhinja (5) je pristupačna preko

predprostora dvokrakog stubišta.
Direktno je preko gospodarskog
hodnika (7) povezana s izbom (9),
gospodarstvom (10) i sanitarnim
čvorom (8). Gospodarski hodnik
dimenzioniran je za postavu ugrađenih
ormara. Kuhinja odvojena pultom,
vizualno je povezana sa blagovaonicom
– stambena kuhinja. Svi prostor su
dobro dimenzionirani i dobro
orijentirani (sjever).
Zbog bolje organizacije rada poželjno je
da je izba-ostava locirana uz kuhinju.
Nedostaje mogućnost direktnog izlaza
na vanjski gospodarski prostor.
3 gospodarske prostorije 31

Kuhinja, izba, gospodarstvo

Završni rad N. Perak

Kuhinja (3) je smještena uz sam ulaz (2)

u objekt i direktno je pristupačna.
Povezana je s blagovaonicom (10) s
mogućnošću odvajanja. Gospodarski
prostor (izba, sanitarni čvor i
gospodarstvo;5,6,7) izdvojen je i
povezan s garažom preko predprostora.
Svi prostori su dobro dimenzionirani.
Sanitarni čvor i izba ventilirani su
umjetnim putem. Kuhinja je dobro
orijentirana (sjeveroistok, jugoistok)
dok je gospodarstvo orijentirano na
sjeverozapad. Mogu se istražiti i druge
mogućnosti orijentacije gospodarstva.
Zbog bolje organizacije rada poželjno je
da je izba-ostava locirana uz kuhinju.
3 gospodarske prostorije 32

Kuhinja, izba, gospodarstvo

Završni rad M. Čondrić

Kuhinja je direktno pristupačna preko gospodarskog hodnika koji je smješten neposredno uz ulaz u
zgradu. Povezana je s blagovaonicom koja je u sklopu dnevnog boravka. Kuhinja , izba i sanitarni
čvor dobro su dimenzionirani i dobro orijentirani na sjever. Kuhinja je organizirana sa centralnim
termoblokom. Gospodarstvo je dislocirano i smješteno uz garažu i radionicu što obzirom na buku i
nije loše rješenje. Zapadna orijentacija gospodarstva nije poželjna. Nije osigurana veza gospodarstva
s vrtom.
3 gospodarske prostorije 33

Kuhinja, izba, gospodarstvo

Završni rad E.Taletović

Gospodarske prostorije vezane su na

uzdužnu komunikaciju koja povezuje sve
funkcije objekta.
Ostvarena je i direktna veza s garažom (11)
preko predprostora (12).
Kuhinja (8) je direktno povezana s izbom
(10) i gospodarstvom (9). Sanitarni čvor
(13) je dislociran, ali smješten u
neposrednoj blizini kuhinje.
Površina kuhinje je dobro dimenzionirana,
ali raspored otvora i veza s izbom i
gospodarstvom onemogućila je dobru
organizaciju radnog procesa (prekid radne
linije).
Kuhinja je dobro orijentirana na istok i
direktno povezana s blagovaonicom.
Izba je umjetnim putem ventilirana.
Nedostaje veza gospodarstva s vanjskim
prostorom.
3 gospodarske prostorije 34

Kuhinja, izba, gospodarstvo

Program R. Krot

Mala parcela i “dijagonalna” orijentacija

uvjetovala je neka kompromisna rješenja.
Pristup kuhinji (5) je preko blagovaonice
(3). Kuhinja je dobro dimenzionirana,
direktno povezana s izbom (6) i dobro
orijentirana na sjeveroistok ali i na
jugozapad (nije nužno). Centralni položaj
dvokrakog stubišta onemogućio je kružni
tok oko stubišta, tako da je gospodarski
prostor (sanitarni čvor i
gospodarstvo;7,8) dislociran u odnosu na
položaj kuhinje . Moguća veza je samo
preko blagovaonice.
Treba osigurati kružni tok i vezu kuhinje s
vanjskim prostorom.
4 prostorije za dnevni život 35

Dnevni boravak, radna soba i blagovaonica

Završni rad E.Taletović

Objedinjene su tri funkcije dnevnog života u

jednu prostornu cjelinu s mogućnošću
odvajanja radne prostorije (rad-mir-
izolacija)(6).
Direktan pristup u boravak (3) i mogućnost
direktnog pristupa i u blagovaonicu (7).
Blagovaonica je direktno povezana s
kuhinjom preko interne uzdužne komunikacije.
Dobro su dimenzionirane prostorije u odnosu
na funkcije , čiste komunikacije između
pojedinih funkcija i dobra orijentacija; boravka
(3) jug, radna soba (6) jug i sjever,
blagovaonica (7) istok i jug.
simetrična organizacija prostorije za dnevni
život vidljiva je i u organizaciji vanjskih
prostora.
4 prostorije za dnevni život 36

Dnevni boravak, radna soba i blagovaonica Tri funkcije dnevnog života

su odvojene s
Program S. Zubčić mogućnošću povezivanja
dnevnog boravka (5) i
blagovaonice (11).
Osiguran je direktan
pristup u boravak.
Blagovaonica je direktno
povezana s kuhinjom (10).
Izdvojena radna soba (4)
postavljena je uz ulazni
prostor (2) neposredno uz
boravak s mogućnošću
povezivanja.
Dobro su dimenzionirane
prostorije u odnosu na
funkcije. Jugozapadna
orijentacija proizašla je iz
potrebe vizure na more.
Natkrivanjem vanjskog
prostora postigla bi se
zaštitila od prejake
insolacije.
Dobro je povezana
blagovaonica i radna soba
s terasom, ali nedostaje
direktna veza boravka s
vanjskim prostorom.
4 prostorije za dnevni život 37

Dnevni boravak, radna soba i blagovaonica

Program L. Lokas

Objedinjene su tri funkcije dnevnog života u

jednu prostornu cjelinu s mogućnošću odvajanja
i direktnog pristupa u radnu sobu (rad-mir-
izolacija) (8).
Simetrična tlocrtna kompozicija zgrade vidljiva je
i u prostorima dnevnog boravka ( 6,7,8).
Iako je pristup u boravak preko prostora
blagovaonice (5), komunikacija je direktna i
nesmetana.
Bogato dimenzionirane prostorije dnevnog
boravka proporcionalno su veličini zgrade.
Osigurana je nesmetana i direktna komunikacija
između pojedinih funkcija i dobra orijentacija;
boravka jug, zapad i sjever, radna soba jug istok i
sjever. Zapadna orijentacija blagovaonice riješena
je uvlačenjem i natkrivanjem dijela objekta.
Dnevni boravak proširen je na južnu terasu.
4 prostorije za dnevni život 38

Dnevni boravak, radna soba i blagovaonica

Program M. Bukovac

Objedinjene su dvije funkcije dnevnog

života u jednu prostornu cjelinu : dnevni
boravak i blagovaonica (9). Zasebna
radna sobu (10) pristupačna je iz
dnevnog boravka (rad-mir- izolacija).
Dobro su dimenzionirane prostorije
dnevnog boravka i blagovaonice.
Osigurana je direktna i nesmetana
komunikacija između pojedinih funkcija
i dobra orijentacija; boravak jug i zapad,
radna soba sjever i zapad. Djelomična
orijentacija na zapad zahtjeva dobru
zaštitu od jake insolacije u ljetnom
periodu. Blagovaonica je orijentirana na
jug i direktno povezana s kuhinjom.
Dnevni boravak i blagovaonica prošireni
su na južnu terasu. Nedostaje
mogućnost direktnog izlaza iz dnevnog
boravka na terasu.
4 prostorije za dnevni život 39

Dnevni boravak, radna soba i blagovaonica

Završni rad M. Varivoda
Izdvojene su funkcije
dnevnog života. Dnevni
boravak (4) i blagovaonica
(6) direktno su pristupačni
iz pristupnog hodnika (3)
ulaza u zgradu. Prostorije
su dobro dimenzionirane i
dobro orijentirane: dnevni
boravak na jugoistok
(jugozapad), blagovaonica
na jugoistok i sjeveroistok.
Blagovaonica je direktno
povezana s kuhinjom –
stambena kuhinja.
Terasa dnevnog boravka i
blagovaonice međusobno
su povezane.
Potrebno je proširiti terasu
u dijelu dnevnog boravka.
4 prostorije za dnevni život 40

Dnevni boravak, radna soba i blagovaonica

Završni rad T.Čepin

Centralno smješteno stubište (5)

bez horizontalnih komunikacija
povezuje sve funkcije objekta i
osigurava nesmetanu
komunikaciju.
Denivelirani prostori za pola etaže
odvajaju prostoriju za dnevni
život.
Na jednoj etaži je blagovaonica
(11) povezana s kuhinjom (10) i
zasebna radna soba (4), a na
poluetaži dnevni boravak (1,2).
U sklopu dnevnog boravka je
muzička soba i biblioteka (2).
Prostorije su dobro
dimenzionirane i orijentirane;
boravak na jug , istok i sjever,
radna soba na jug. Padina brda
zasjenjuje zapadnu orijentaciju
blagovaonice i terasu usječenu u
padinu.
5 prostorije za spavanje 41

Spavaonice, garderobe i kupaonice

Program I.Žanić Prizemna zgrada

Dobra dispozicija spavaonica (11,12,13) u stanu

i na parceli u odnosu na prostorije dnevnog
života, ulaza u objekt i položaja prometnice.
Pristupni hodnik zbog visoko postavljenih
prozora omogućava postavu garderobnih
ormara. Zaglavno postavljene dvije kupaonice
(10,11) zadovoljavaju standard. Roditeljska
spavaonica ima zasebnu kupaonicu (10).
Prostorije su dobro dimenzionirane i
orijentirane-južna orijentacija.
Intimnost prostora i zaštita od sunca postignuta
je kliznim panelima - oblikovni element pročelja.
5 prostorije za spavanje 42

Spavaonice, garderobe i kupaonice

Program V. Zebec. Prizemna zgrada
Dobra dispozicija spavaonica (10,13,14) u stanu i na parceli u odnosu na prostorije dnevnog
života, ulaza u objekt (2) i položaja prometnice. Intimnost prostora postignuta je denivelacijom
spavaćeg dijela.
Prostorije su dobro dimenzionirane i orijentirane-južna i istočna orijentacija. Dvije kupaonice
(12,15) zadovoljavaju standard ; jedna je uz roditeljsku spavaonicu (12). Garderobe su postavljene
u sklopu pristupnog hodnika (10). Postavom vrata moguće je u potpunosti odvojiti spavaći dio.
Zid spavaonice prema prometnici je bez otvora, ali treba povećati prozor na istočnoj strani.
5 prostorije za spavanje 43

Spavaonice, garderobe i kupaonice

Završni rad Zubčić Prizemna zgrada

Dobra dispozicija spavaonica (13,14,16) u stanu u odnosu na prostorije dnevnog života, ulaza u objekt
(1,2) i položaja prometnice. Spavaći dio odvojen je od dnevnog života postavom u najudaljeniji dio
zgrade. Prostorije su dobro dimenzionirane i sjeveroistočno orijentirane. Dvije kupaonice (15,17)
zadovoljavaju standard. Garderobe su postavljene u sklopu pristupnog hodnika (12) i direktno
osvijetljene i zračene. Postavom vrata u potpunosti je odvojen spavaći dio.
5 prostorije za spavanje 44

Spavaonice, garderobe i kupaonice

Završni rad V. Šimanović Katna zgrada

Ulazni prostor (2) dijeli spavaći prostor od prostora dnevnog života. Zbog pada terena dio prostora je
na terenu. Roditeljska spavaonica (7), istočne orijentacije, ima mogućnost izlaza na teren, dok je dječja
spavaonica (5) na prvoj etaži. Obzirom na veličinu objekta nedostaje još jedna spavaonica. Dvije
kupaonice, jedna bogato opremljena, a druga samo s tuš kabinom zadovoljavaju standard.
5 prostorije za spavanje 45

Spavaonice, garderobe i kupaonice

Završni rad M. Varivoda Katna zgrada

Dobrom dispozicijom spavaonica (2,4,6) na katu, ostvareno je odvajanje od prostorija dnevnog

života i gospodarstva. Prostorije su dobro dimenzionirane. Veća kvadratura dječje spavaonice (6)
podijeljena je na dvije funkcije-spavanje i rad. U sklopu veće kvadrature roditeljske spavaonice (2)
predviđena je kupaonica (3) i garderoba . Loša sjeverozapadna orijentacija mogla se izbjeći
drugom prostornom organizacijom namještaja i drugom pozicijom otvora.

tlocrt prizemlja tlocrt kata

5 prostorije
prostorijeza
zaspavanje
spavanje 46
2

Spavaonice, garderobe i kupaonice

Program I. Somođi Katna zgrada

Jednokrako stubište prati teren u padu i povezuje grupe prostorija. Grupa spavaćih prostorija
(4,6,7) smještena je na ulaznom nivou i odvojena od prostorija dnevnog života i gospodarstva
na razini terena. Roditeljska spavaonica (7) ima zasebnu kupaonicu (8) i garderobu, a dvije
spavaonice imaju zajedničku kupaonicu (5). Sve spavaonice imaju izlaz na terasu i dobru
orijentaciju, istočnu ili južnu.
5 prostorije za spavanje 47

Spavaonice, garderobe i kupaonice

Program M. Bukovac Katna zgrada

Dobrom dispozicijom spavaonica (15,16,20) na katu ostvareno je odvajanje od prostorija dnevnog

života i gospodarstava. Spavaonice dobro dimenzionirane i orijentirane na istok, nanizane su uz
uzdužnu komunikaciju koja je djelomično riješena kao galerija . Dvije kupaonice zadovoljavaju
standard (14,19).

tlocrt prizemlja tlocrt kata

5 prostorije za spavanje 48

Spavaonice, garderobe i kupaonice

Završni rad N. Perak Katna zgrada

Dobrom dispozicijom spavaonica na katu ostvareno je odvajanje od prostorija dnevnog života i

gospodarstva. Spavaonice su pristupačne s galerije. Dvije kupaonice grupirane na djelu iznad
gospodarstva zadovoljavaju standard. Roditeljska spavaonica dobro je dimenzionirana, dok su
jednokrevetne spavaonice substandardne obzirom na veličinu objekta. Sve spavaonice imaju dobru
sjeveroistočnu orijentaciju.

tlocrt prizemlja tlocrt kata

5 prostorije za spavanje 49

Spavaonice, garderobe i kupaonice

Program R. Špišić Katna zgrada

Dobrom dispozicijom spavaonica (2,6,7,11,13) na katu ostvareno je odvajanje od prostorija dnevnog

života i gospodarstva. Razvedeni tlocrt i velika tlocrtna površina prizemlja uvjetovala je veliki broj
spavaonica velike kvadrature. Spavaonice, pristupačne iz centralnog stubišnog prostora, opremljene
su zasebnim garderobama i kupaonicama. Sve spavaonice imaju mogućnost višestrane orijentacije.
5 prostorije za spavanje 50

Spavaonice, garderobe i kupaonice

Program R.Krot Katna zgrada

Dobrom dispozicijom spavaonica (4,8,9) na katu ostvareno je odvajanje od prostorija dnevnog života i
gospodarstva. Obzirom na tlocrtno rješenje prizemlja dobiven je veliki broj spavaonica standardnih
dimenzija i dvije kupaonice (2,7) koji zadovoljavaju standard. Sve spavaonice imaju mogućnost
višestrane orijentacije i izlaz na lođe. Radna soba (1) predviđena u spavaćem dijelu predstavlja jedno
od mogućih rješenja radnog prostora.

tlocrt prizemlja tlocrt kata

 6 presjeci 51

Završni rad N. Kurilovčan Završni rad N. Perak

Program I. Somođi
6 presjeci 52
 7 pročelja, perspektive, aksonometrije 53

Presjek

prizemlje

kat
crtanje pročelja
IVANA SOMOĐI PROGRAM OBITELJSKE ZGRADE 54

južno pročelje Istočno pročelje sjeverno pročelje

prizemlje suteren
 55
TOMISLAV ČEPIN OBITELJSKA ZGRADA U GORNJEM STENJEVCU

tlocrt prizemlja tlocrt kata

NIKOLINA PERAK OBITELJSKA ZGRADA U SAMOBORU 56

tlocrt prizemlja tlocrt kata

EDIS TALETOVIĆ OBITELJSKA ZGRADA U BREZOVICI 57

prizemlje

kat
 58

MATO VARIVODA OBITELJSKA ZGRADA U BREZOVICI

 59
MARIO BUKOVAC OBITELJSKA ZGRADA

VIKTOR ŠIMANOVIĆ OBITELJSKA ZGRADA U DESINCU

 60
MARINA ZUBOVIĆ OBITELJSKA ZGRADA

zapadno pročelje sjeverno pročelje istočno pročelje

tlocrt prizemlja tlocrt kata

IVAN VRBAT OBITELJSKA ZGRADA U LUČKOM 61

tlocrt potkrovlja tlocrt prizemlja

 62

LUCIJA LOKAS OBITELJSKA ZGRADA

ROBERT ŠPIŠIĆ OBITELJSKA ZGRADA

 B POJMOVNIK 63

K
B
kat (etaža) – horizontalni dio zgrade između dviju
blagovaonica – prostorija u stanu u kojoj se služe
uzastopnih međukatnih konstrukcija
glavni obroci;**
(stropne ili podne).*
prostorija za konzumaciju hrane.
komunikacija – prostorija ili prostor za kretanje;
veza između funkcija stana ili unutar
D
prostorije
dispozicija – raspored, razmještaj prostorija unutar
kuhinja – prostorija u stanu za pripremu hrane.
stana ili namještaja unutar prostorije.
dnevni boravak – prostorija u stanu za aktivan
L
odmor. Veličina ovisna o kategoriji stana i
lokacija – mjesto, položaj, stajalište; u urbanizmu
navikama stanovanja.
prostor smještaja neke namjene i
određenih uvjeta korištenja.*
G
gabarit – vanjske mjere građevine;
N
u urbanizmu najmanja pravilna geometrijska
niska zgrada (prizemnica) – zgrada visine jedne
forma u dvije ili tri dimenzije u koju se upisuje
nadzemne etaže s mogućnošću gradnje
najveća nepravilna forma planimetrijskog lika
potkrovlja i podruma. Po načinu gradnje
ili tijela (Marinović- Uzelac 1989) *
može biti samostojeća , poluugrađena ili
garderoba – ormar ili prostorija za odlaganje
ugrađena.*
odjeće.**
građevna parcela - građevinska parcela (čestica) je
O
uređeni dio zemljišta za građenje s
orijentacija – određivanje položaja prema
osiguranim kolnim prilazom, a nalazi se
stranama svijeta.
unutar građevinskog područja određenim
ostava (izba, smočnica) – manja prostorija u
urbanističkim ili prostornim planom.*
stanu za čuvanje i spremanje namirnica
građevna crta (linija) – crta na građevnoj parceli
određena u prostornoj planskoj dokumentaciji
P
od koje mora početi građenje zgrade.*
polukat – kat u polovici standardne visine kata
zgrade.*
 64
prilaz – kolni prilaz zgradi.* stubište – građevna konstrukcija za savladavanje
prizemlje – nadzemni kat (etaža) zgrade u razini ili vertikalne međukatne visine (visinske
izdignuta iznad uređenog okoliša oko razlike).
zgrade.*
pristup – pješački pristup javnoj površini ili zgradi.* T
pročelje – fasada, jest vidljivo oplošje zgrade.* terasa – ravna, uređena, natkrivena ili
nenatkrivena površina uz, unutar ili na
R zgradi.*
regulacijska crta - u urbanizmu crta (linija) koja
razgraničava parcelu javne upotrebe V
( ulica,cesta) od parcele privatne upotrebe.* vidikovac – mjesto pružanja lijepih pogleda.*
vjetrobran – ulazni prostor u stan, zgradu zaštićen
S od vanjskih utjecaja.
sanitarije – prostorija u stanu s uređajima za
osobnu higijenu.** Z
samostojeća zgrada – zgrada na vlastitoj parceli sa „zeleni“ pojas – perivojno uređen prostor kao
svih strana okružena neizgrađenim zaštita od neželjenih utjecaja.*
prostorom. Uz nju može biti prislonjena zgrada – više ili manje složena oblikovana,
pomoćna zagrada. Udaljenost samostojeće funkcionalna konstrukcija sagrađena za
zagrade od ruba parcele prema susjednoj boravak, rad i odmor ljudi,*
zgradi propisana je ovisno o visini i veličini građevina za stanovanje, poslovnu
zgrade te drugim uvjetima prostornog djelatnost ili za smještaj čega.**
smještaja.*
spavaonica – prostorija u stanu namijenjena Literatura:
* Srećko Pegan
spavanju i odmoru, ali i za njegu i oporavak
Urbanizam
bolesnih.
Uvod u detaljno urbanističko planiranje
stambena kuhinja – prostorija u stanu za pripremu i
konzumaciju hrane. *Srećko Pegan
stambena površina – površina namijenjena Osnove urbanističkog i graditeljskog
zakonodavstva s tumačenjem stručnih pojmova
stambenim funkcijama.*
stan – prostor namijenjen stanovanju;* **Vladimir Anić
osnovna jedinica stanovanja. Rječnik hrvatskog jezika
 C Literatura, izvor primjera 65

Literatura

G. Knežević, I. Kordiš, Stambene i javne zgrade (V izdanje), Tehnička knjiga , Zagreb 1981 (separati)
G. Knežević, Višestambene zgrade, Tehnička knjiga, Zagreb 1986
Ljerka Biondić, Uvod u projektiranje stambenih zgrada, Golden marketing- Tehnička knjiga, Zagreb, 2011.
Ernest Neufert, Elementi arhitektonskog projektiranja, Golden marketing, Zagreb, 2002

Izvor primjera
Popis studenata koji su izradili program samostojeće obiteljske zgrade
1. Mario Bukovac
2. Robert Krot
3. Lucija Lokas
4. Ivana Somođi
5. Robert Špišić
6. Valentina Zebec
7. Stjepan Zubčić
8. Marina Zubović
9. Ivan Žanić

Popis Završnih radova

1. Tomislav Čepin, Obiteljska zgrada u Gornjem Stenjevcu
2. Monika Čondrić, Obiteljska zgrada u Sesvetskom Kraljevcu
3. Nikolina Kurilovčan, Obiteljska zgrada u Vukovini
4. Nikolina Perak, Obiteljska zgrada u Samoboru
5. Viktor Šimanović, Obiteljska zgrada u Desincu
6. Edis Taletović, Obiteljska zgrada u Brezovici
7. Mato Varivoda, Obiteljska zgrada u Brezovici
8. Ivan Vrbat, Obiteljska zgrada u Lučkom