Elementi Visokogradnje Temelji Objekta I Hidroizolacije

TEMELJI OBJEKTA I HIDROIZOLACIJE
ELEMENTI VISOKOGRADNJE
Građevinski fakultet, Univerzitet u Sarajevu

Građevinski objekat čine pojedinačni elementi materijalizovani, kreirani,
usklađeni sa pojedinim dijelovima objekta, tvoreći tako jednu prostornu
strukturu - formu objekta, koja treba da:
• zadovolji sve funkcionalne zahtjeve unutrašnjeg prostora(sigurnosne i
mikroklimatske)
• da bude u harmoničnom odnosu sa prirodnim okruženje i
• da kompoziciono, oblikovno i estetski zadovolji sve zahtijeve
Važni zahtjevi za objekat
Svaka građevina mora biti:

• funkcionalna ( svrsishodna i komforna)
• postojana (sigurnost, stabilnost i otpornost, te trajnost objekta)

• ekonomična
• skladna i lijepa ima svoje zakonitosti, svoju logiku i svoja izražajna sredstva
Zadatak projektanta graditelja je odgovoran pristup svim ovim zahtjevima.
Građevina može biti :

• umjetničko djelo
• simbol
• odraz snage, znanja, dostignuća, tehnološkog nivoa, moći društva..
Pravilnim projektiranjem i građenjem objekata treba da se osigura:
• postojanost objekta
• komfor (klima unutrašnjeg prostora), higijena, zdravlje i zaštita okoliša
• sigurnost u eksploataciji
• zaštita od požara
• zaštita od buke
• toplinska zaštita i ušteda energije – energijska efikasnost
POSTOJANOST OBJEKTA
MEHIČKA STABILNOST I
SIGURNOST OTPORNOST TRAJNOST
Da predviđena opterećenja i djelovanja na
zadržavanje zahtijevanih karakteristika
objekat ne izazovu tokom gradnje ili
- bezbjedan i siguran boravak i rad za unutar svog planiranog životnog ciklusa
eksploatacije objekta:
korisnike,
- deformacije konstruktivnog sklopa
- izbjegavanje mogućih povreda koje
- da ne dođe do oštećenja ili
mogu nastati tokom korištenja objekta
- do rušenje građevine ili njenih
dijelova
Sposobnost konstrukcije Sposobnost konstrukcije da se Sposobnost konstrukcije

da preuzme vanjska odupire promjeni oblika da zadrži karakteristike
djelovanja, opterećenja sigurnosti i upotrebljivosti
kroz vrijeme
OSNOVNA PREMISA
NOSIVOST I OTPORNOST treba da BUDE VEĆA od DJELOVANJA UTICAJA,
U ODREĐENOM VREMENSKOM PERIODU,
bez NARUŠAVANJA upotrebljivosti i komfora objekta
ELEMENTI OBJEKTA
ELEMENTI
ELEMENTI NOSIVE PREGADNIH, ELEMENTI
KONSTRUKCIJE NENOSIVIH OBRADE I ZAŠTITE
KONSTRUKCIJA
ELEMENTI KOJI SUDJELIJU U ELEMENTI ZAŠTITE OD
PREUZIMANJU I PRENOŠENJU SVI ELEMENTI KOJI PREGRAĐUJU VANJSKIH ILI UNUTRAŠNJIH
OPTEREĆENJA (POKRETNOG I PROSTOR U UNUTRAŠNJOSTI UTICAJA
STALNOG) NA NOSIVO TLO OBJEKTA ILI JE TO OMOTAČ
OBJEKTA
TEMELJI ZIDNE, PODNE I STROPNE

UNUTRAŠNJI: OBRADE I OBLOGE
VERTIKALNE KONSTRUKCIJE, PregradnI zidovi
ZIDOVI Vrata POKRIVKE
Lagane i mobilne pregrade
ZIDOVI OMEĐENI STUBOVIMA, TOPLINSKAI IZOLACIJA
VERTIKALNIM SERKLAŽIMA VANJSKI: ZVUČNA IZOLACIJA
Nenosive zidovi
STRUBOVI, GREDE Prozori HIDROIZOLACIJA
HORIZONTALNE, MEĐUKATNE Vrata
KONSTRUKCIJE PARNA BRANE
INSTALACIONI ELEMENTI IZOLACIJA OD POŽARA
STUBIŠTA I DIMNJACI
KROVOVI
POSEBNE KONSTRUKCIJE
1 ZEMLJA – NOSIVO TLO
Konstruktivni sklop i 2. TEMELJNA STOPA – TEMELJ
3. PODRUMSKI ZID
elementi objekta 4. IZOLACIJA NA VANJSKOM PODRUMSKOM ZIDU
5. PLOČNIK
6. SPOLJNI ZID
7. SREDNJI – UNUTARNJI ZID
8. GREDA IZNAD PROZORA

9. GREDA IZNAD VRATA
10. PROZOR
11. MEĐUSPRATNA KONSTRUKCIJA
– ARM. BET.PLOČA
12. PODNA KONSTRUKCIJA – SLOJEVI PODA
13. ARM. BETONSKI SERKLAŽ – PRSTEN
14. TAVANSKA KONSTRUKCIJA
15. TAVANSKI PROSTOR
16. DIMNJAK
17. KONSTRUKCIJA KROVA, KROVNI POKRIVAČ
18. KROVNI OLUK
19. ODVODNA CIJEV - OLUK
Elemente objekta, izgrađene strukture čine pojedinačni dijelovi
konstruktivnog sklopa koji definišu trodimenzionalnu cjelinu objekta.
Analiza elemenata objekta kroz:

- primarnu funkciju
(elementi nosive konstr., elementi pregrada, elementi obrade i zaštite)
- karakteristike materijala
(hemijska, mehanička, fizička i tehnološka)
- način izveđenja
(izvedba na licu mjesta i izvan gradilišta ( montažni elementi), pri čemu
se na gradilištu vrši ugradnja i montaža sa ostalim konstruktivnim
sklopom)
- međusobni odnos elemenata u konstruktivnom sklopu

(povezanost elemenata konstrukcije u cjelinu je konstruktivno-tehnološki
i funkcionalni problem od kojeg ovisi stabilnost i trajnost objekta, kao i
oblikovno-estetska komponenta)
URBANIZAM
URBANISTIČKO PLANIRANJE
ARHITEKTONSKO PROJEKTIRANJE
PROJEKTNI ZADATAK
IDEJNI PROJEKT
Namjena ove vrste nacrta je da projektant investitoru i nadležnim općinskim vlastima na najbolji način
prikaže svoje zamisli o izgledu, konstrukciji i funkcionalnosti projektiranog objekta. Na osnovu ovih nacrta
se računa približan predračun objekta. Nacrti se rade u mjerilu 1 : 200 , 1 : 100 i 1 : 500. Idejni projekta
sadrži: tlocrte, karakteristične presjeke i fasade.
URBANISTIČKA SAGLASNOST /lokacijska dozvola/
GLAVNI PROJEKT
Crtaju se u mjerilu 1 : 100 (rijetko 1 : 200 ), a detaljnije prikazuju utvrđene (prihvaćene, odobrene) ideje,
funkcionalnost, konstrukciju i izgled objekta
GRAĐEVINSKA DOZVOLA
IZVEDBENI PROJEKT
Ovo su detaljniji nacrti namijenjeni građevinskim poslovođama za izvođenje građevinskih radova, koji se
crtaju u mjerilu 1 : 50, a pojedine dijelove i elemente objekta u povećanom mjerilu: 1 : 20, 1 : 10, 1 : 5, 1 : 2
ili 1 : 1; Oni sadrže i konstruktivne nacrte sa statičim proračunima, te građevinskih konstrukcija, pozicije
građevinske stolarije i nacrte instalacija. Pored toga sadrži i predmjer i predračun radova.
GRAĐENJE I IZVOĐENJE
NADZORNI INŽENJERI /arhitekti, građevinski, elelektro
i mašinski inženjeri i geodete/
TEHNIČKI PREGLED OBJEKTA
UPOTREBNA DOZVOLA
GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE
Prostor predviđen za izgradnju objekta
Parcela
k.č.br. ...............,k.o. .........................
Katastarska čestica je osnovna prostorna jedinica katastra nekretnina i predstavlja dio područja
katastarske općine omeđen granicama (međama ili drugim granicama) koje određuju pravni odnos na
zemljištu, te granicama načina korištenja zemljišta.
Urbanistički uslovi

Građevinska linija predstavlja granicu gradnje objekta izvan koje se prizemlje objekta ne može širiti.
Regulaciona linija je granica izmedju javne površine i gradske komunikacije (ulice, trga isl.).Njom se
regulišu odnosi gradilišta prema ulici.
Situacija
trotoar
ulica
ISKOLIČAVANJE OBJEKTA
Prije iskopa za izgradnju potrebno je objekat iskoličiti na terenu,

odnosno označiti položaj građevinske jame kolčićima.
Iskolčenje je postupak prenošenja i označavanja projektiranih
dimenzija objekta na terenu.
Iskolčenje objekta je geodetska usluga

koja uključuje prenošenje podataka o

objektu na teren i to:
- prijenos dimenzija,
- položaja tačaka i
- visina objekta
definiranih arhitektonskim projektom.
Nakon iskolčenja, potrebno je napraviti

elaborat iskolčenja – po zakonu
obvezno prije izgradnje objekta
Elaborat se sastoji od tehničkog
izvještaja sa:
- opisom projektnog zadatka,
- korištenog instrumentarija
- osnovnim podacima o objektu
- popisa koordinata iskoličenih tačaka
i poligona
- skice iskoličenja
PRIPREMNI RADOVI, zemljeni radovi
GRAĐEVINSKA JAMA
je prostor unutar kojeg se izvodi temeljenje objekta.
Prostor mora biti siguran za rad i dostupan ljudima i strojevima.
VRSTE ISKOPA ZA TEMELJE OBJEKTA
Predhodni radovi
- Čišćenje zemljišta od površinskog sloja i rastinja, žbunja
PLITKI - iskop do dubine 2,0m

• Stranice iskopa mogu biti vertikalne,
• bez opasnosti od obrušavanja, do dubine 1 m za sve vrste tla, a za čvrsta vezana tla 1,5 - 2 m.
DUBOKI - iskop na dubini većoj od 2,0m
Bočne stranice iskopa se izvode u nagibu tzv. ŠIROKI ISKOP
ŠIROKI ISKOP – GRAĐEVINSKA JAMA se izvode za
objekate sa podrumom ili više podzemnih etaža
USKI ISKOP za trakaste temelje objekata

Obezbjeđenje BOČNIH STRANICA ŠIROKOG
ISKOPA od obrušavanja

4. Drvena oplata
Ukoliko se bočne stranice ne mogu izvesti u nagibu tada se vertikalni iskop osigurava od urušavanja.
Osiguranje bočnih stranica izvodi se s oplatom (drvena, čelična, kombinacija čelika i betonskih ploča)
koja je dobro učvršćena – sidrena.
Ukoliko se građevinska jama izvodi s vertikalnim stranicama iskopa postoji opasnost od
obrušavanja zemlje i zatrpavanja već izvedenih radova. Obrušavanje se najčešće događa nakon
obilnih kiša.
OBEZBJEĐENJE GRAĐEVINSKE JAME i TEMELJENJE
POMOĆU DIJAFRAGME
(potpornog zida iskopa)
Često u izgrađenim sredinam izvedba
podrumskog zida i temeljne ploče
pretpostavlja izvedbu sa širokim
iskopom.

Kasnije nasipano tlo na
mjestu širokog iskopa nije
nosivo tlo, te ne može
preuzeti opterećenje
U slučaju neposredne blizine temelja na višem nivou.
susjednih zgrada kada je dubina
iskopa znatno veća od susjednih
temelja iskop građevinske jame Konstrukcija podrumskog zida izvodi se sa dodatnim
se treba osigurati armirano potpornim zidom (dijafragmom) koji ima ulogu konsolidacije
betonskom dijafragmom. tla koji je na višoj razini.
TEMELJI
TEMELJI su najniži konstruktivni elementi objekta

koji pruzimaju i prenose ukupno opterećenje
objekta na tlo.

Zbog napona pritiska koji djeluju uslijed prenošnje
opterećenja ispod objekta dolazi do sabijanja tla.
Način i odabir temeljenja ovisi od konstruktivnog

sklopa i nosivosti tla, odnosno geološkog nalaza koji
je peduvjet za početak projektiranja objekta.
Kvalitet temeljnog tla se utvrđuje sondiranjem
(bušenjem tla i uzimanjem uzoraka tla).
Dimenzije temelja se određuju statičkim proračunom.
GEOMEHANIČKI ELABORAT ili GEOLOŠKI NALAZ

je obavezujeće (Zakonkom određeno) ispitivanje:
- nosivosti i karakteristike tla,
- podatke o nivou podzemne vode,
- procjenu rizika od eventualnog klizišta ili slijeganja
terena.
PODJELA TEMELJA
trakasti samci 1. U odnosu na dubinu razlikujemo:

a.) plitke temelje – do 2m
najčešće u gađevinarstvu, za uobičajena
opterećenja i standardan kvalitet tla

b.) duboke temelje – od 2m-100m; kada je
nosivo tlo na većim dubinama, uglavnom za
roštilj velika opterećenja temelja, kod slabo nosivog
nosač tla, kod temeljenja u vodi i sl.
2. Prema obliku stope

a.) trakasti
b.) samci
ploča
c.) roštilj
Oblici PLITKOG temeljenja d.) nosač
d.) ploča
3. Prema materijalu
a.) opeka
b.) kamen
c.) beton
d.) armirani beton
Oblici DUBOKOG temeljenja

piloti (stupovi), bunari, kesoni
DUBINA TEMELJENJA
Uvijek temeljiti do nosivog tla
Minimalna dubina kopanja primjenjuje se kada se

nosivo tlo nalazi odmah ispod površine (nakon otkopa

humusnog sloja) .
To ovisi od:
- vrste tla
na stijenama nije ograničena dubina ukoliko nema
dotoka vode u dno temelja u zoni smrzavanja, na
šljunku i pijesku može dubina temeljenja biti 50 cm
ako je nivo podzemne vode niži.
- opasnosti od klizanja površinskih slojeva

ovisi o sastavu tla i povećava se s povećanjem
vlažnosti tla
- opasnosti od smrzavanja tla

u području smrzavanja, tlo je nestabilno
- u primorskim krajevima: 40 – 60 cm
- u nizinskim kontinentalnim krajevima: 80 – 120 cm
- u planinskim krajevima: do 140 cm
PLITKO TEMELJENJE
Vrste tla (kategorizacija tla):
I. stijene (monolitne i nemonolitne)

II. nevezana rastresita tla (šljunak i pijesak)

III. les (nastao taloženjem)
IV. vezana tla (gline i pjeskovite gline)
NENOSIVA TLA:
mulj, humus, klizišta, nasipi, razorene stijene, stijene s kosim slojevima..
NAČIN I ODABIR VRSTE TEMELJA:
- od opterećenja objekta
veličina i namjena objekta, materijalizacije objekta
- od izabra konstruktivnog sistema
temeljne trake kod masivnih nosivih stijena, temelji samci kod stupova i greda, ...
- od kvaliteta i nosivosti tla
nosivost i struktura tla, visina podzemne vode

- od izbora materijala za temelje
beton i armirani beton, nekada kamen i opeka
OBLICI TRAKASTIH TEMELJA
TEMELJNE TRAKE - nearmirani beton
TEMELJNA TRAKA - armirani beton

OBLICI TEMELJA SAMACA

PLOČASTI oblik temelja–najjednostavnija izvedba
PIRAMIDALNI oblik temelja - zahtijeva manje armature, ali je složenija izvedba (potrebna gornja oplata).
STEPENASTI oblik temelja -za temelje veće visine; broj stepenica ovisi o ukupnoj visini temelja.-
STEPENASTO-PIRAMIDALNI oblik temelja - najzahtjevnija izvedba, za temelje velike visine
Sve temelje samce je

neophodno međusobno
povezati zbog ukrućenja
cjelog konstr. sklopa.
Povezivanje se izvodi s
armirano betonskim
gredama za ukrutu tzv.
vezne grede.
OBLICI TEMELJNIH PLOČA

IZVODE SE:
• kada na relativno malu površinu ispod objekta treba prenijeti znatno opterećenje
(potrebne površine temelja bi zauzimale velik dio tlocrtne površine zgrade, npr. visoki objekti)
• kod slabije nosivog tla
(potrebne plošine temelja bi zauzimale velik dio tlocrtne površine zgrade)
• kod visokog nivoa podzemne vode
Ojačanja
(izvodi se temeljna ploča u obliku korita – zgrade s podrumima) ispod ploče s rebrima
Temeljna ploča (kontra ploča) ravnomjerno
raspoređuje opterećenje na tlo ispod cijelog
objekta čime se osigurava ravnomjerno
“sijedanje“ ili nalijeganje objekta.

U slučajevima većeg opterećenja izvodi se
ploča s pojačanjima (grede ili gljive).
TEMELJENJE OBJEKATA SA DJELOMIČNO
PODRUMSKOM ETAŽOM I NA KOSOM TERENU
Osnovno pravilo da se temelji na istu dubinu nije

uvijek moguće jer su objekti izvode i na kosom
terenu ili imaju podrum samo ispod jednog dijela
objekta

Svi temelji trebaju biti međusobno povezani.
Pri određivanju dubine temelja osnovno pravilo je i
da su svi temelji ispod granice smrzavanja.
Kod objekata koji imaju podrum samo ispod jednog

dijela objekta i kod temeljenja na kosom terenu
treba izvesti međusobno povezivanje temelja na
različitim dubinama postupnim spuštanjem dna
temelja. Spuštanje se izvodi postupno, sa
skokovima visine 40-60 cm.
Nagib β kojim se određuje mjesto spuštanja dna

temelja ovisi o vrsti tla:
Prema uobičajenoj praksi nagib β se određuje - za šljunkovito i pjeskovito tlo β = 35 º

s odnosom horizontale prema vertikali 3:2. - za pjeskovite gline i glinena tla β = 20 do 30º
Moguće je izbjeći postupno spuštanje dna temelja
ukoliko se zidovi nepodrumljenog dijela objekta
oslone na armiranobetonsku temeljnu gredu.
Armiranobetonska greda treba imati dva

oslonca: jedan na temelju nepodrumljenog dijela
zgrade, a dugi na konstrukciji podrumljenog dijela
zgrade (podrumski zid ili zaseban zid –potporanj
kojemu treba temelj).
Kasnije nasipano tlo na mjestu širokog iskopa nije nosivo tlo, te

ne može preuzeti opterećenje temelja smještenog na višem
nivou.
Izvedba podrumskog zida i temeljne ploče pretpostavlja izvedbu sa

širokim iskopom. U određenim se slučajevima konstrukcija
podrumskog zida izvodi s dodatnim potpornim zidom
(dijafragmom) koji ima ulogu konsolidacije tla koji je na višoj
razini.
ZBIJANJE TLA , “smirenje” u temeljnim
konstrukcijama, “sjedanje” objekta
Zbog opterećenja od objekta dolazi do deformacije

tla ispod temelja, što dovodi do slijeganja čija veličina
ovisi od opterećenja i vrste tla.
Srednje dobro građevinsko tlo: zbijanje tla 3 - 4 mm
pod opterećenjem 150 - 300 kPa.
Ravnomjerno slijeganje tla nije štetno za objekat, a

proces slijeganja se ne može izbjeći.
Neravnomjerno slijeganje i “sjedanje“ objekta može

dovesti do kolapsa u konstrukciji i objektu
Pravilanim izborom vrste temelja kao što je temeljna

ploča može se spriječiti nervnomjerno zbijanje tla i slijeganje
objekta.
TEMELJENJE OBJEKATA NA MJESTU
DILATACIONE RAZDJELNICE

NEPOVOLJNI UVJETI KOD TEMELJENJA i neophodnost
postavljanja dilatacija na objektu
a) zgrada velike dužine;

b) neujednačen kvalitet temeljnog tla;
c) neravnomjerna opterećenja zbog zbrajanja opterećenja;
d) različite dubine temelja;
e) isušenje tla zbog promjene nivoa podzemne vode;
f) dodatno opterećenje od dogradnji
UVJETI ZA POSTIZANJE
RAVNOMJERNOG SLIJEGANJA
TEMELJA
- tlo odgovrajuće nosivosti

- postignuti isti napon tla
- izbjegavanje zbrajanja opterećenja od
susjednih temelja na malim dubinama
- temeljenje na isti način na istoj vrsti tla
- ujednačeno opterećenje cijelog objekta
- temeljenje na istoj dubini
Ponašanje temeljne konstrukcije u

uslovima neravnomjernog slijeganja je u
suprotnosti sa teoretskim postavkama, ali
se u praksi i to dešava. Kod visokih
objekata sa niskim dijelom se često
stvaraju naprsline (slijeganje težeg
objekta). U tom slučaju je potrebna
dilatacija.
IZVEDBA TEMELJA OBJEKTA UZ POSTOJEĆI
OBJEKAT ILI IZMEĐU POSTOJEĆIH
OBJEKATA KOD INTERPOLACIJA
IZVEDBA TEMELJA OBJEKTA UZ POSTOJEĆI
OBJEKAT ILI IZMEĐU POSTOJEĆIH OBJEKATA
KOD INTERPOLACIJA
IZVEDBA TEMELJA OBJEKTA UZ
POSTOJEĆI OBJEKAT ILI
IZMEĐU POSTOJEĆIH OBJEKATA
KOD INTERPOLACIJA
Ne otkopava se istovremeno cijela

dužina uz postojećI objekat, već u
određenim dužinskim i vremenskim
intervalima (kampadama).
TEMELJENJE OBJEKATA SA više
podzemnih etaža

Mora se uraditi duboki iskop
Duboki iskop za objekat s više etaža ispod
razine tla moguć je s izgradnjom dijafragme
(armiranobetonskog potpornog zida) čija je
uloga podupiranje i stabiliziranje tla.
Dijafragma (AB, čelične) se izvodi u dubinskom

iskopu (posebni strojevi), a debljina zida-
dijafragme je ovisna o opterećenju tla (debljine
50-60-80-...cm).
Nakon izvedbe dijafragme otkopava se tlo sa

strane izgradnje zgrade i izvodi temeljna ploča i
podrumski zid sa svim slojevima zaštite.
Dimenzioniranje dijafragme, debljina i dubina

dijafragme određuje se statičkim
proračunom.
Osiguranje
građevinske jame

DUBOKO TEMELJENJE
oblici temeljenja na veće dubine

primjenjuje se ako je nosivo tlo u većoj dubini ili
su posebno velika opterećenja (tornjevi, stupovi
mostova, silosi ...)

Oblici: PILOTI, BUNARI I KESONI
Bunari su okruklog tlocrtnog presjeka, Kesoni se koriste najčešće pri izgradnji u vodi, pri
prečnika do nekoliko metara i omogućuju čemu se istiskivanjem vode pod pritiskom zraka do
prenošenje velikih opterećenja na duboko određenog nivoa ostvaruje radna komora u donjem
nosivo tlo. dijelu i omogućuje podkopavanje.
istiskivanje vode pod

pritiskom zraka
Izvedba betonskih stubova (pilota)

suspenzijom
Izvedba šljunčanih stubova sa cementnom

Izvedba šljunčanih stubova

Šljunčani stubovi
Betonski stubovi

DEJSTVO VLAGE I VODE na objekat
HIDROIZOLACIJE U GRAĐEVINARSTVU

Hidroizolacije u građevinarstvu
Značaj i suština hidroizolacije građevina dolazi do izražaja tek razvitkom tehnike izolovanja
objekata. Danas je neophodno imati suhe prostorije koje, manje ili više, površina vode stalno kvasi.
Da bi se moglo odlučiti koje bi mjere bile potrebne pri projektovanju i izvođenju objekata u pogledu
tehnike izolovanja, potrebno je temeljno ispitati kakav uticaj na građevinu se može očekivati.

Ispitivanje se provode za utvrđivanje hidroloških, geofizičkih i hemijskih uticaja vode.
POVRŠINSKA VODA je sva voda koja se pojavljuje na površini zemlje, stoji ili teče – prirodni ili
vještački tokovi. U pogledu tehničkog zaptivanja svim ovim vodama je zajedničko da vrše
hidrostatički pritisak na površinu građevine koju dodiruju.
Kao PODZEMNA VODA se označava svako podzemno skupljanje vode na vododrživim i praktično
nepropustljivim stijenama koje, već prema položaju i obliku ovih slojeva stvara ili stajaću vodu, ili
struju koja sporo teče.
Gornja površina ove vode, vodeno ogledalo, nema oblik horizontalne ravni. PODZEMNA VODA je
dakle ona voda u tlu koja neprekidno ispunjava šupljine tla. Na nju utiče samo sila teže koja se
ispoljava kao hidrostatički pritisak.
USTAVLJENA VODA je voda u neposrednoj blizini neke građevine ili se radi o slučaju slabo
propustljivog tla (ilovača, glina), obrazuje u zemljištu akumulacije vode koje nisu u vezi sa podzemnom
vodom koja se nalazi na većoj dubini, riječ je tada o nakupljenoj vodi. Načini dejstva na građevinu su
isti kao kod podzemne vode. Ustavljena voda, kao i podzemna, podliježe hidrostatičkom pritisku.
KAPILARNA VODA je dio podzemne vode koji se usljed površinskog napona uzdiže iznad
ogledala podzemne vode i prati ga kao zatvoreni kapilarni obrub.

PROCJEDNA voda kreće naniže kroz zemljište u zoni sa vazduhom te se nalazi na putu ka
podzemnoj vodi, podliježe samo vlastitoj težini, ali ne vrši nikakav hidrostatički pritisak. Tehnički je
važno da ova voda gubi svojstva procjedne vode i postaje ustavljena voda čim se građevinskim
mjerama dovede u stanje mirovanja.
Sva zemljišta su vodopropustljiva, samo je stepen njihove propustljivosti vrlo različit, npr. kod gline
vrlo mali.
Uzlazni izvor
Kapilarno penjanje podzemne vode
Nužnost izvođenja hidroizolacije
Posmatranjem objekta visokogradnje sa aspekta zaštite od vode i vlage, jasno je da zidovi i krov
moraju imati zadovoljavjuće zaptivanje protiv kiše, ali i dejstava vjetra. Dijelovi objekta koji su u
dodiru sa tlom, izloženi su dejstvu napada kapilarne vlage ili podzemne vode pod pritiskom, te
eventualno agresivne vode ili akumulacije vode unutar u objektu usljed kvara hidroinstalacija curenja
krova i sl.

Za svaku od nabrojanih mogućnosti treba izvesti adekvatnu zaštitu. Posebno je kritičan prelaz
između podzemnog i nadzemnog dijela objekta. Kod rješavanja ovog detalja se mora voditi računa
o sljedećim negativnostima:
• mogućnost “lakog” mehaničkog oštećenja (građani), deponovanje materijala, selidba, ugalj,

parkiranje i sl.
• mogućnost termičkih pukotina (Sunčevo zračenje, akumulirane toplote)
• pranje ulica i pločnika – jaki mlazevi vode – pukotine
• puzanje hidroizolacije – toplota
• mraz, vlaga, voda, te vodom natopljene pukotine, naprsline..
Voda od oborina i vlaga iz zemlje koja graniči sa zgradom, pod uticajem kapilarnog penjanja
oštećuje građevinski materijal, prolazi dalje kroz materijale prema gore, u gornje građevinske dijelove
objekta. Pošto je u svim zidovima prisutan podpritisak, oni posjeduju usisno dejstvo. Na taj način
voda – vlaga se može popeti i do nekoliko metara visine.
Prilikom načina rješavanja hidroizolacije, mora se voditi računa o namjeni objekta, odnosno prostora
koji se nalazi u direktnom kontaktu sa vlagom. Ukoliko su prostori namijenjeni skladištenju ili boravku
ljudi, neophodno je, pored prekida kapilarnog penjanja kroz zidove, spriječiti penjanje kroz pod
pomoću hidroizolacije.
Doprinos izvođenja hidroizolacije
Zaštita objekata od štetnih uticaja vode i vlage jedan je od presudnih faktora koji utiču na:
dugotrajnost građevinskih konstrukcija i samih objekata, ali i na komfor i zdravlje ljudi.
Hidroizolacije štite objekat:

• od podzemne vlage i vode,
• obezbjeđuju zaštitu od atmosferskih padavina na krovovima, terasama, balkonima.

• zaštita od curenja u pojedinim prostorijama, delovima objekata ili prostorima posebnih
objekata (sanitarije, kuhinja, kupatila, bazena, itd).
Vlaga zemlje – kapilarna vlaga je Oštećena horizontalna i vertikalna Nedostatak horizontalne izolacije
bez pritiska kao i vlaga od izolacija omogućava kretanje vlage omogućava kapilarno kretanje
prskanja u podrumskim ovojnicama objekta vlage u zidovima
Zemlja je u dubini gotovo uvijek manje ili više vlažna, zavisno od podneblja, atmosferskih
padavina i od vrste zemljišta.
Podnožje (sokl, plinta)
Osjetljivo područje na poziciji kontakta zgrade sa terenom.
Izloženo vlaženju uslijed podizanja kapilarne vlage i prskanja kiše.
Razarajuće djelovanje vlage na oblogu pročelja i podnožja u slučaju smrzavanja upijene vode
(obavezna upotreba vodoodbojnih ili vodonepropusnih materijala u zoni podnožja objekta)
Povoljni materijali za obloge podnožja
kamen, fasadna opeka, keramičke pločice, nehrđajući lim, staklo, vodoneupojni beton, cementne
vodootporne ploče, HPL ploče

Nepovoljni materijali za obloge podnožja žbuka, drvene ploče, daske
Objekti bez strehe i sa strehom Zona s obaveznom izvedbom hidroizolacije Ili druge H.I. obloge
U rješavanju problematike zaštite od vlage, razlikujemo uglavnom, dvije grupe izolacija kod
objekata:
1. bez podrumskih prostorija

2. sa podrumskim prostorijama
Kod zgrada koje nemaju podrume hidroizolacija se mora izvesti u konstrukciji poda i u
konstrukciji zida. Izolacija u podnoj konstrukciji zahtijeva ravnu i čvrstu površinu na kojoj će

biti izvedena – neophodno je izvesti betonsku podlogu u min. debljine 6 do 10 cm. Gornja
površina podloge mora biti zaravnjena da se hidroizolacija ne ošteti.
Pjesak i šljunak na dnu ispod betona sprječavaju kapilarno penjanje vode iz zemlje.
1. Bez podrumskih prostorija 2. sa podrumskim prostorijama

Izolacija od vlage su se ranije izvodile drenažom,
vodonepropusnim malterom, bitumenskim preparatima,
asfaltnim malterom, vazdušnim prostorom (sistem kanala
– cirkulacija vazduha), ilovačom.
!!!!!
drenažom
Osvjetljavanje i izolvanje podrumskih prostorija
sa vazdušnim prostorom, kanalima

Drenaža

Evidentna je pojava mnoštva građevinskih materijala na tržištu, jer građevinska
operativa uvijek očekuje novi, revolucionarni materijal za hidroizolacije, sa kojim bi
dobili jedinstvenu i jednostavniju tehnologiju izvođenja. Primjenjeni materijali su
često nedovoljno istraženi, sa nepotpunim certifikatima.
VRSTE HIDROIZOLACIJA
NA BAZI BITUMENA

1. Tradicionalne na bazi BITUMENA, polaganje
lijepljenjem u slojevima:
1. hladni premaz (kontakt podloga), 2. vrući bitumenski
premaz, 3.bitumenska traka, bitumenska ili krovna
ljepenka, 4.vrući bitumenski premaz
1+2 (temeljna ploča)
do 5+6 (ravni krov)
2. SINTETSKO BITUMENSKE TRAKE s

ulošcima: stakleno predivo,geotekstil, metalne
folije; polaganje VARENJEM u slojevima
(izoflex, izotekt, V3, V4).
3. SINTETSKO BITUMENSKE dvokomponentne

PASTE (elastobit) I EMULZIJE (prenotekt,
bitumen kaučuk) – armiraju se sintetskom
mrežicom.
Zaptivači u obliku traka
Obzirom na moguće naprsline u podzemnim etažama objekta visokogradnje, obmotavanje ovih
površina trakama od najraznovrsnijih osnovnih materijala danas se može smatrati kao
najsigurniji način izolacije građevine od vode. Ovaj sistem izoliranja se naročisto preporučuje
kod objekata izloženih pritisku podzemne vode.
Izoliranje sa trakom bi se trebalo primijeniti kao dodatna mjera kod vodonepropusnih betona.

Za izolacije se upotrebljavaju razne zaptivne trake – bitumen, katran, katranske smole, metalne folije
od bakra ili aluminija.
Dimenzioniranje broja slojeva prema dubini

HIDROIZOLACIJE NOVE GENERACIJE
4. Savremene sintetske visoko-vlačno otporne trake i folije

slobodno položene preko dilatacijskog sloja (filc, geotekstil)
lijepljene ili toplo varene,
• PE trake (OKI – okiten),
• PVC trake (dekoral) (BRASS - opanol, rhepanol, SICA,
MAPEI, DRACOMERX - ecoseal),

• paropropusne a vodonepropusne trake (RAVAGO - tyvek: za
drvena krovišta).
5. Polimercementni (dvokomponentni - STIG - stigolit, stigoelast,
DRACOMERX - plastivo) i poliuretanski višeslojni premazi
6. Aktivne hidro-izolacijske trake na bazi ekspandirane gline za

prekid kapilarne vlage iz tla. (MAPEI, DRACOMERX -voltex)
7. Nepropusni aktivni betoni (s aditivima) na bazi samobubrenja u

dodiru s vodom - kristalizacija (VELIN - kristal kim).
voltex
Vodonepropusni MALTERI I BETONI
Na spoljnim površinama temeljnih zidova često se

temeljni zid štiti od vlaženja malterima koji ne

propuštaju vodu, pogotovo onda ako je površina
izložena vlaženju.
zida vidljiva i
Vodonepropusni malteri se spravljaju od

cemetnog maltera sa granuliranim agregatom uz
specijalni postupak izrade, sa i bez dodataka,
aditiva, koji čine malter nepropustljivim za vodu.
(cementni malter, silikat natrijuma – vodeno staklo,
torketiranje – pneumatičko nabacivanje cementnog
maltera sa granulatom) isto je i sa betonom.
Dodatna sredstva su: hidraulični kreč, glina,

opiljci gvožđa, sapuni, ulja, masne kiseline,
katran, vodeno staklo, fluosilikati magnezija i
cinka, sulfatni preparati.
Hidroizolacija, pored obavezne potpune vodonepropusnosti, treba posjedovati još
nekoliko osobina, koje, zavisno od pojedinačnog slučaja primene, postaju ključne:

1. otpornost na temperaturne razlike – ukoliko je hidroizolacija kruta, njihov uticaj dovodi
do brzog zamora materijala i pucanja, tj. gubljenja osobine vodonepropusnosti
2. otpornost na habanje – odgovarajućim membranama može se izvesti hidroizolacija
prohodnog ravnog krova, ili, epoksidnim lakovima, izrada završnog sloja industrijskog
poda
3. otpornost na UV zračenje i vremenske uticaje – naročito kod membrana direktno

izloženih sunčevim zracima
4. otpornost na hemijske uticaje – najčešći primer je izolacija industrijskih podova ili

površina pored puteva kako svakodnevna i havarijska izlivanja štetnog materijala (naftnih
derivata, ulja, opasnih hemikalija i sl.) ne bi prodrla u tlo i podzemne vode.
Detalj temeljnog zida
podrumskog negrijanog prostora

"slobodno plutajući kuća, ponton"
Po prvi put u Velikoj Britaniji "amfibijska"

kuća je dobila građevinsku dozvolu i
trebala je biti izgrađena na obali rijeke
Temze.

Elementi Visokogradnje Temelji Objekta I Hidroizolacije

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Elementi Visokogradnje Temelji Objekta I Hidroizolacije

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

TEMELJI OBJEKTA I HIDROIZOLACIJE

Građevinski fakultet, Univerzitet u Sarajevu

Svaka građevina mora biti:

Građevinski fakultet, Univerzitet u Sarajevu

Građevina može biti :

Pravilnim projektiranjem i građenjem objekata treba da se osigura:

Sposobnost konstrukcije Sposobnost konstrukcije da se Sposobnost konstrukcije

TEMELJI ZIDNE, PODNE I STROPNE

Građevinski fakultet, Univerzitet u Sarajevu

Analiza elemenata objekta kroz:

Građevinski fakultet, Univerzitet u Sarajevu

- međusobni odnos elemenata u konstruktivnom sklopu

Građevinski fakultet, Univerzitet u Sarajevu

Prije iskopa za izgradnju potrebno je objekat iskoličiti na terenu,

Iskolčenje objekta je geodetska usluga

Građevinski fakultet, Univerzitet u Sarajevu

Nakon iskolčenja, potrebno je napraviti

PLITKI - iskop do dubine 2,0m

Građevinski fakultet, Univerzitet u Sarajevu

Građevinski fakultet, Univerzitet u Sarajevu

Građevinski fakultet, Univerzitet u Sarajevu

Građevinski fakultet, Univerzitet u Sarajevu

TEMELJI su najniži konstruktivni elementi objekta

Građevinski fakultet, Univerzitet u Sarajevu

Način i odabir temeljenja ovisi od konstruktivnog

Dimenzije temelja se određuju statičkim proračunom.

GEOMEHANIČKI ELABORAT ili GEOLOŠKI NALAZ

trakasti samci 1. U odnosu na dubinu razlikujemo:

Građevinski fakultet, Univerzitet u Sarajevu

2. Prema obliku stope

Oblici DUBOKOG temeljenja

Uvijek temeljiti do nosivog tla

Minimalna dubina kopanja primjenjuje se kada se

Građevinski fakultet, Univerzitet u Sarajevu

- opasnosti od klizanja površinskih slojeva

- opasnosti od smrzavanja tla

Vrste tla (kategorizacija tla):

I. stijene (monolitne i nemonolitne)

Građevinski fakultet, Univerzitet u Sarajevu

Građevinski fakultet, Univerzitet u Sarajevu

TEMELJNE TRAKE - nearmirani beton

TEMELJNA TRAKA - armirani beton

Građevinski fakultet, Univerzitet u Sarajevu

Sve temelje samce je

Građevinski fakultet, Univerzitet u Sarajevu

Građevinski fakultet, Univerzitet u Sarajevu

Osnovno pravilo da se temelji na istu dubinu nije

Građevinski fakultet, Univerzitet u Sarajevu

Kod objekata koji imaju podrum samo ispod jednog

Nagib β kojim se određuje mjesto spuštanja dna

Prema uobičajenoj praksi nagib β se određuje - za šljunkovito i pjeskovito tlo β = 35 º

Armiranobetonska greda treba imati dva

Građevinski fakultet, Univerzitet u Sarajevu

Kasnije nasipano tlo na mjestu širokog iskopa nije nosivo tlo, te

Izvedba podrumskog zida i temeljne ploče pretpostavlja izvedbu sa

Zbog opterećenja od objekta dolazi do deformacije

Građevinski fakultet, Univerzitet u Sarajevu

Ravnomjerno slijeganje tla nije štetno za objekat, a

Neravnomjerno slijeganje i “sjedanje“ objekta može

Pravilanim izborom vrste temelja kao što je temeljna

Građevinski fakultet, Univerzitet u Sarajevu

a) zgrada velike dužine;

- tlo odgovrajuće nosivosti