SPECIJALNE INENJERSKE GRAEVINE 7.

PREDAVANJE

Vodotornjevi i spremnici tekuina

(funkcija, oblici, gradnja, seizmiki proraun spremnika tekuina)

VODOTORNJEVI I SPREMNICI TEKUINA SADRAJ PREDAVANJA

Funkcija

Spremnici tekuina Vodotornjevi K Konstruktivni k i i oblici bli i vodospremnika d ik na vodotornjevima d j i

Oblici

Pravokutni vodospremnik Vodospremnik s ovjeenim dnom Intze-ov vodospremnik Barkhausen vodospremnik Klnne-ov vodospremnik Spremnici okruglog tlocrta Spremnici pravokutnog tlocrta

Oblici spremnika tekuina

Gradnja, j , armiranje j ip prednapinjanje p j j vodospremnika p Seizmiki proraun spremnika tekuina

Seizmika oteenja Pojednostavljeni proraun

Impulsno i konvektivno djelovanje Ukupna posmina sila Moment prevrtanja iznad temelja Moment prevrtanja ispod temelja Momenti prikladni za dimenzioniranje Vertikalni pomak tekuine

SPREMNICI TEKUINA FUNKCIJA

Armiranobetonski spremnici (rezervoari) se grade za

vodovode, kanalizacije i za razne tehnike potrebe u tvornicama. npr. vina, npr vina piritusa, piritusa naftnih proizvoda proizvoda, smola smola, razliitih kiselina i plinova.

Slue za dranje vode i drugih tekuina,

Pri izradi spremnika pozornost se obraa na potrebnu nepropusnost koja se postie

Proizvodnjom i ugradbom kompaktnog, gustog i nepropusnog betona (dodavanjem aditiva betonu poboljavaju se svojstava) Ispravno odabranom, dimenzioniranom i temeljenom konstrukcijom Kod K d spremnika ik agresivnih i ih t teku k i ina unutranjom t j oblogom bl od d keramikih ploica, stakla ili prirodnog kamena; Nepropusnost kroz spojnicu se osigurava umetanjem bakrenog lima i mase za zalijevanje, ili jo bolje pomou rebraste gumene trake i kita za popunjene reke. Reke se zalijevaju veznim sredstvom otpornim prema tekuini koja je u spremniku.

VODOTORNJEVI FUNKCIJA

Vodotoranj je konstrukcija za skladitenje vode

velike varijacije oblika nosive konstrukcije i spremnika betonski i elini

VODOTORNJEVI FUNKCIJA

Naelo funkcioniranja vodotornja:

Pumpom (1.) se voda dovodi do vodotornja (2.) Iz vodotornja (2.) se djelovanjem gravitacije voda dovodi do konanog potroaa (3.)

Kod vodovodnih sustava sa vodotornjevima, pumpne stanice slue samo za punjenje vodotornjeva vodom Vodotornjevi se konstantno pune kako bi se odrao tlak u cjevovodu Nijedan potroa ne smije biti na veoj nadmorskoj visini od vodotornja da bi sustav funkcionirao

VODOTORNJEVI
KONSTRUKTIVNI OBLICI: Pravokutni vodospremnik

Prvi vodospremnici izvedeni (1830) imali su pravokutni tlocrt s ravnim dnom Dio sila je preuzet vlanim zategama koje su prolazile kroz vodospremnik i time bile vrlo podlone koroziji Zatege su oteavale ienje spremnika Kasnije se poinju izvoditi spremnici krunog tlocrtnog oblika

VODOTORNJEVI
KONSTRUKTIVNI OBLICI: Vodospremnik s ovjeenim dnom

1860. pojavljuje se poboljani oblik konstrukcije vodospremnika u Francuskoj Dno spremnika je ljuska koja se spaja na krune zidove spremnika gdje se formira tlani prsten Deformacije tlanog prstena su uzrokovala oteenja spojne konstrukcije

VODOTORNJEVI
KONSTRUKTIVNI OBLICI: Intze-ov vodospremnik

Otto Intze rijeio je 1883. problem deformacija tlanog prstena pomou konstrukcije koja se naziva Intze-ov princip. Formira se tlani prsten na dnu vodospremnika Dno vodospremnika sastoji se od unutranjeg sfernog dna i vanjskog dijela dna u obliku krnjeg stoca Pritom su sve horizontalne sile uravnoteene i ne uzrokuju tetna naprezanja

VODOTORNJEVI
KONSTRUKTIVNI OBLICI: Barkhausen vodospremnik

Vodospremnik sa kuglastim dnom je 1898. godine izumio Georg Barkhausen Dno spremnika je polukugla Zbog tangencijalnog prijelaza izmeu zidova i dna nije potrebno izvoditi potporni prsten

VODOTORNJEVI
KONSTRUKTIVNI OBLICI: Klnne-ov vodospremnik

1898. godine je August Klnne patentirao kuglasti spremnik sa potpornjima Stupovi su tangencijalno spojeni na zidove kugle (kao kod Barkhausen vodospremnika)

OBLICI SPREMNIKA TEKUINA

SPREMNICI OKRUGLOG TLOCRTA

Okrugli spremnici mogu imati jednu ili vie komora. Zidovi manjih spremnika se esto izvode jednake debljine po cijeloj visini, a kod veih se debljina stijenke smanjuje prema g p gore. Posebnu pozornost valja obratiti na spoj stijenke s dnom i stropom - izvesti vute na tim mjestima propisno ih armirati. Temeljna ploa sa stijenkama spremnika moe initi jednu cjelinu, ili se mogu izvodit i zasebni temelji ispod stijena i stupova i s podom izmeu temelja. U spremnicima velikog promjera za noenje stropa se postavljaju stupovi, najee po kvadratnoj i pravokutnoj mrei s razmakom mrei, ra makom od 3,5 3 5 do 4,5 45m m. Stropovi okruglih spremnika se obino rade kao ravne i rebraste konstrukcije, a vrlo su este i kupole. Spremnici se proraunavaju na tlak vode iznutra i na tlak zemlje izvana. Pri proraunu se uzima u obzir kruti spoj stijene s temeljem, odnosno s donjom i eventualno gornjom ploom.
Vie okruglih spremnika sa zajednikom zasunskom komorom Spremnici s jednom komorom

Spremnik s dvije komore odvojene krunim zidom

OBLICI SPREMNIKA TEKUINA

SPREMNICI PRAVOKUTNOG TLOCRTA

Ovi spremnici imaju jednu ili vie komora, tako da im volumen moe biti izvanredno velik. U velikim spremnicima s velikim brojem komora moe biti vie zasunskih komora. Visina tih graevina je rijetko kad vea od 6 m. Kutovi spremnika se ojaavaju vutama s dopunskom armaturom za osiguranje vute. Stropovi se najee izvode kao ravne ili rebraste ploe. Donja ploa moe biti monolitna i kruto spojena sa stijenkama spremnika, ili se izvode temelji ispod zidova i stupova s ploom izmeu njih.
Spremnici s dvije komore Spremnici s jednom komorom

OBLICI SPREMNIKA TEKUINA

SPREMNICI PRAVOKUTNOG TLOCRTA

Kod velikih spremnika je prisutna opasnost pojave naprezanja zbog skupljanja i mogunosti nejednolikog slijeganja tla. Naprezanja p j izazvana skupljanjem pj j se znatno smanjuju ako se spremnik betonira u dijelovima. Ostavljanjem reki i njihovim zatvaranjem nakon 28 dana vei dio skupljanja pojedinanih dijelova bit e zavren prije zatvaranja, pa nee utjecati na pojavu veih naprezanja. Stijenke pravokutnog spremnika su naprezane momentima savijanja, pa su zbog toga redovito deblje nego kod okruglih spremnika. Spojevi ploa moraju biti osigurani za djelovanje pozitivnog i negativnog momenta savijanja.
Spremnici s dvije komore

Spremnici s jednom komorom

GRAENJE VODOSPREMNIKA Primjeri

Prednapeta temeljna ploa

Podupirai za izvedbu krovne ploe

Izvedba prednapete krovne konstrukcije

Poloaj natega

Sidrenje vodoravnih natega u zidovima

Prednapinjanje vodospremnika

Gotov vodospremnik prije ukapanja

GRAENJE VODOSPREMNIKA Primjeri

Oplata zidova vodospremnika

Izvedba prednapete krovne konstrukcije

ARMIRANJE VODOSPREMNIKA Primjeri: okrugli spremnik

Prstenasta armatura

se proraunava za proraunsku prstenastu silu n postavlja se u jednom, ali ee u dva sloja

Vertikalna armatura

se proraunava za uzdunu silu nx i moment savijanja mx kao za ekscentrino naprezan element. Na spoju stijenke i dna spremnika vertikalna armatura se postavlja u dva sloja, a izvan djelovanja poremeajnih momenata u jednom ili dva sloja, ovisno o koliini prstenaste armature.

Vertikalna i horizontalna armatura se meusobno povezuju paljenom icom u krutu mreu.

Armatura vora okruglog spremnika

ARMIRANJE VODOSPREMNIKA Primjeri: pravokutni spremnik

Armiranje spremnika

se provodi prema prethodno proraunatim reznim silama i provedenom dimenzioniranju po naelima koji vrijede za ploe. e

Spojevi ploa

moraju biti osigurani za djelovanje pozitivnog i negativnog momenta savijanja.

Kutovi spremnika

se ojaavaju vutama s dopunskom armaturom za osiguranje vute. vute

Armatura pravokutnog spremnika

ARMIRANJE VODOSPREMNIKA Primjeri: spremnik vodotornja

Spremnik vodotornja se armira po naelima armiranja elemenata od kojih je sastavljen (stijene, ploe, ljuske). Posebnu pozornost valja obratiti spojevima elemenata koji su najslabija mjesta u svim spremnicima.

Armatura dna spremnika u obliku rotacijske ljuske

PREDNAPINJANJE VODOSPREMNIKA

Prednapinjanjem se izbjegava vlak u betonu izbjegava raspucavanje betona postie nepropusnost

Unutarnji pritisak tekuine p preuzima se prednapinjanjem natega na silu: Z=pr Silu p prednapinjanja p j j Zj je p potrebno p poveati zbog gp puzanja j i skupljanja p j j betona ime se osigurava g vodonepropusnost i spreava raspucavanje betona: Z = p r + 0 d 0 rezerva tlanih naprezanja; = 0,50 do 1 MPa

naprezanja od prednapinjanja su u ravnotei s unutarnjim pritiskom tekuine

stijenka praznog rezervoara pod djelovanjem sile prednapinjanja Z

PREDNAPINJANJE VODOSPREMNIKA

Izvedba:
1. 2. 3. 4. Betonska jezgra se lijeva i njeguje. Povrina se priprema pjeskarenjem ili pod pritiskom vode. Primjenjuje se kruno prednapinjanje pomou ureaja za obavijanje. Mlaznim betonom se radi obloni sloj.

Dominantan prijenos sila ostvaruje se prstenastim vlanim silama

10

SEIZMIKI PRORAUN SPREMNIKA TEKUINA

SEIZMIKA OTEENJA

Oteenja spremnika tekuine nakon potresa u Turskoj (1999)

SEIZMIKI PRORAUN SPREMNIKA TEKUINA

SEIZMIKA OTEENJA

Oteenja spremnika uslijed djelovanja potresa: Pojava slonove noge na dnu spremnika

uslijed izboavanja limova izazvano velikim vertikalnim tlanim naprezanjima u stijenkama zbog momenata savijanja koji se raunski odreuju na zamjenskom tapnom modelu uslijed valovitog gibanja fluida u elinom spremniku

Ot enje Ote j k krova i vrhova h zidnih id ih stijenki tij ki

11

SEIZMIKI PRORAUN SPREMNIKA TEKUINA

POJEDNOSTAVLJENI PRORAUN : Impulsno i konvektivno djelovanje

Primjenjuje se na cilindrine spremnike oslonjene na tlo (Malhotra, Wenk, Wieland: SEI 3/2000) Postupak uzima u obzir djelovanje impulsa na tekuinu i konvektivno djelovanje tekuine u fleksibilnim elinim ili betonskim spremnicima fiksiranim za krute temelje

Djelovanje impulsa na tekuinu smatra se da je dio mase tekuine kruto vezan sa spremnikom - djeluje kvazistatiko optereenje Konvektivno djelovanje (eng. sloshing) poveanje sile na konstrukciju uslijed valovitog gibanja tekuine u spremniku

SEIZMIKI PRORAUN SPREMNIKA TEKUINA

POJEDNOSTAVLJENI PRORAUN : Impulsno i konvektivno djelovanje

Ispitivanja spremnika sa krutim temeljima pokazala su da se

dio tekuine u spremniku giba valovito s dugim periodom vibracija (konvektivni dio),

Dio tekuine koji se giba valovito odreuje visinu valova u spremniku i potrebnu slobodnu visinu zidova spremnika iznad maksimalno dozvoljene razine tekuine u spremniku Kruti dio tekuine znai da se impulsna tekuina giba sa jednakim ubrzanjem kao tlo Ima dominantan utjecaj na base shear silu i moment prevrtanja spremnika

a preostali dio tekuine se giba kruto (zajedno) sa zidovima spremnika (impulsni dio)

Ovaj postupak prorauna se primjenjuje na elastinu analizu potpuno usidrenog spremnika u temelje Potres djeluje na sustavu s jednim stupnjem slobode Za praktian proraun potrebno je promatrati samo nekoliko prvih vlastitih oblika vibracija

mc konvektivni dio mase mi impulsni dio mase

12

SEIZMIKI PRORAUN SPREMNIKA TEKUINA

POJEDNOSTAVLJENI PRORAUN : Impulsno i konvektivno djelovanje

Za veinu spremnika:

0,30 < H/R < 3

H R

visina vode u spremniku, radijus j spremnika p

Prvi impulsni vlastiti oblik (kruto gibanje) i prvi konveksni vlastiti oblik (valovito gibanje) zajedno obuhvaaju 86 98 % ukupne mase tekuine u spremniku Preostali dio tekuine vibrira primarno u viim impulsnim vlastitim oblicima u visokim spremnicima (H/R > 1) i u viim konvektivnim vlastitim oblicima u irokim spremnicima (H/R 1).

SEIZMIKI PRORAUN SPREMNIKA TEKUINA

POJEDNOSTAVLJENI PRORAUN : Impulsno i konvektivno djelovanje

Pojednostavljeni proraun se temelji na modificiranoj teoriji Velestos-a Modifikacije u teoriji omoguuju: a) Modeliranje spremnika samo s prvim impulsnim i prvim konvektivnim vlastitim oblikom vibriranja b) Kombinaciju
viih vlastitih impulsnih modalnih masa s prvim impulsnim vlastitim oblikom vibriranja i viih vlastitih konvektivnih masa s prvim konvektivnim oblikom vibriranja

c) d)

Odreivanje impulsne i konvektivne visine ime se u obzir uzimaju vii vlastiti oblici za proraun prevrtanja spremnika Poopenje izraza za impulsni period vibracija kako bi se izraz mogao primijeniti za spremnike od elika i betona razliitih debljina stijenki

Impulsni i konvektivni odgovor spremnika kombiniraju se sumiranjem

13

SEIZMIKI PRORAUN SPREMNIKA TEKUINA

POJEDNOSTAVLJENI PRORAUN : Impulsno i konvektivno djelovanje

Impulsni prirodni period vibracija: K Konvektivni kti i period i d vibracija: ib ij

h E H Ci, Cc

ekvivalentna jednolika debljina stjenke (srednja debljina) modul elastinosti materijala gustoa tekuine u spremniku visina vode u spremniku koeficijenti iz tablice

SEIZMIKI PRORAUN SPREMNIKA TEKUINA

POJEDNOSTAVLJENI PRORAUN : Impulsno i konvektivno djelovanje
Impulsni Ci i konvektivni koeficijenti Cc Impulsna mi i konvektivna mk masa u odnosu na ukupnu masu tekuine ml

14

SEIZMIKI PRORAUN SPREMNIKA TEKUINA

POJEDNOSTAVLJENI PRORAUN : Ukupna posmina sila

Ukupan base shear :

mi impulsni dio mase mw masa zidova spremnika mr masa krova spremnika mc konvektivni dio mase Se(Timp) impulsno p spektralno p ubrzanje j

dobiveno iz elastinog spektra odgovora sa 2 % priguenja za eline spremnike i spremnike od prednapetog betona, a za AB spremnike iz elastinog spektra odgovora konstrukcije sa 5 % priguenja dobiveno iz elastinog spektra odgovora sa 0,5 % priguenja

Se(Tcon) konvektivno spektralno ubrzanje

SEIZMIKI PRORAUN SPREMNIKA TEKUINA

POJEDNOSTAVLJENI PRORAUN : Moment prevrtanja iznad temeljne ploe

Moment prevrtanja iznad temeljne ploe M

uzrokuje prema teoriji greda tlana vertikalna naprezanja u dnu zida:

hi visina teita impulsnog dijela tekuine hw teite zida spremnika hr visina krova spremnika hc visina teita konvektivnog dijela tekuine mi impulsni p dio mase mw masa zidova spremnika mr masa krova spremnika mc konvektivni dio mase Se(Timp) impulsno spektralno ubrzanje Se(Tcon) konvektivno spektralno ubrzanje

15

SEIZMIKI PRORAUN SPREMNIKA TEKUINA

POJEDNOSTAVLJENI PRORAUN : Moment prevrtanja ispod temeljne ploe

Moment prevrtanja neposredno ispod temeljne ploe M

ovisi o hidrodinamikom pritisku na zidove spremnika kao i o pritisku na temeljnu plou:

h'i visina teita impulsnog dijela tekuine (iz tablice (slajd 23) ili sa slike) hw teite zida spremnika hr visina krova spremnika h'c visina teita konvektivnog dijela tekuine (iz tablice (slajd 23) ili sa slike) mi impulsni p dio mase mw masa zidova spremnika mr masa krova spremnika mc konvektivni dio mase Se(Timp) impulsno spektralno ubrzanje Se(Tcon) konvektivno spektralno ubrzanje
Impulsna i konvektivna visina tekuine u odnosu na ukupnu visinu tekuine u ovisnosti od H/R

SEIZMIKI PRORAUN SPREMNIKA TEKUINA

POJEDNOSTAVLJENI PRORAUN : Momenti prikladni za dimenzioniranje

Spremnici na prstenastim temeljima:

Moment M slui za dimenzioniranje

zidova, sidrenja u temelje i temelja

Spremnici na temeljnoj ploi:

Moment M slui za dimenzioniranje

t temelja lj zidova i sidrenja

Moment M slui za dimenzioniranje

16

SEIZMIKI PRORAUN SPREMNIKA TEKUINA

POJEDNOSTAVLJENI PRORAUN : Vertikalni pomak tekuine

Vertikalni pomak tekuine (visina vala):

SPECIJALNE INENJERSKE GRAEVINE SLJEDEE PREDAVANJE

elini tornjevi, j , jarboli, j , dimnjaci j projektiranje

17