1

Vodotornjevi i spremnici tekuina

(funkcija, oblici, gradnja,
seizmiki proraun spremnika tekuina)
SPECIJALNE INENJERSKE GRAEVINE
6. PREDAVANJE
VODOTORNJEVI I SPREMNICI TEKUINA
SADRAJ PREDAVANJA
Funkcija
Spremnici tekuina
Vodotornjevi
Oblici
Konstruktivni oblici vodospremnika na vodotornjevima
Pravokutni vodospremnik
Vodospremnik s ovjeenim dnom
Intze-ov vodospremnik
Barkhausen vodospremnik
Klnne-ov vodospremnik
Oblici spremnika tekuina
Spremnici okruglog tlocrta
Spremnici pravokutnog tlocrta
Gradnja, armiranje i prednapinjanje vodospremnika
Seizmiki proraun spremnika tekuina
Seizmika oteenja
Pojednostavljeni proraun
Impulsno i konvektivno djelovanje
Ukupna posmina sila
Moment prevrtanja iznad temelja
Moment prevrtanja ispod temelja
Momenti prikladni za dimenzioniranje
Vertikalni pomak tekuine
SPREMNICI TEKUINA
FUNKCIJA
Armiranobetonski spremnici (rezervoari) se grade za
vodovode, kanalizacije i za razne tehnike potrebe u tvornicama.
Slue za dranje vode i drugih tekuina,
npr. vina, piritusa, naftnih proizvoda, smola, razliitih kiselina i
plinova.
Pri izradi spremnika pozornost se obraa na potrebnu
nepropusnost koja se postie
Proizvodnjom i ugradbom kompaktnog, gustog i nepropusnog
betona
(dodavanjem aditiva betonu poboljavaju se svojstava)
Ispravno odabranom, dimenzioniranom i temeljenom konstrukcijom
Kod spremnika agresivnih tekuina unutranjom oblogom od
keramikih ploica, stakla ili prirodnog kamena;
Nepropusnost kroz spojnicu se osigurava
umetanjem bakrenog lima i mase za zalijevanje, ili
jo bolje pomou rebraste gumene trake i kita za popunjene
reke.
Reke se zalijevaju veznim sredstvom otpornim prema tekuini koja
je u spremniku.
VODOTORNJEVI
FUNKCIJA
Vodotoranj je konstrukcija za skladitenje vode
velike varijacije oblika nosive konstrukcije i spremnika
betonski i elini
VODOTORNJEVI
FUNKCIJA
Naelo funkcioniranja vodotornja:
Pumpom (1.) se voda dovodi do vodotornja (2.)
Iz vodotornja (2.) se djelovanjem gravitacije voda dovodi do konanog potroaa (3.)
Kod vodovodnih sustava sa
vodotornjevima, pumpne stanice
slue samo za punjenje
vodotornjeva vodom
Vodotornjevi se konstantno pune
kako bi se odrao tlak u
cjevovodu
Nijedan potroa ne smije biti na
veoj nadmorskoj visini od
vodotornja da bi sustav
funkcionirao
VODOTORNJEVI
KONSTRUKTIVNI OBLICI: Pravokutni vodospremnik
Prvi vodospremnici izvedeni (1830) imali su pravokutni tlocrt s ravnim dnom
Dio sila je preuzet vlanim zategama koje su prolazile kroz vodospremnik i time bile vrlo
podlone koroziji
Zatege su oteavale ienje spremnika
Kasnije se poinju izvoditi spremnici krunog tlocrtnog oblika
2
VODOTORNJEVI
KONSTRUKTIVNI OBLICI: Vodospremnik s ovjeenim dnom
1860. pojavljuje se poboljani oblik konstrukcije vodospremnika u Francuskoj
Dno spremnika je ljuska koja se spaja na krune zidove spremnika gdje se formira tlani
prsten
Deformacije tlanog prstena su uzrokovala oteenja spojne konstrukcije
VODOTORNJEVI
KONSTRUKTIVNI OBLICI: Intze-ov vodospremnik
Otto Intze rijeio je 1883. problem deformacija tlanog prstena pomou konstrukcije koja se
naziva Intze-ov princip.
Formira se tlani prsten na dnu vodospremnika
Dno vodospremnika sastoji se od unutranjeg sfernog dna i vanjskog dijela dna u obliku
krnjeg stoca
Pritom su sve horizontalne sile uravnoteene i ne uzrokuju tetna naprezanja
VODOTORNJEVI
KONSTRUKTIVNI OBLICI: Barkhausen vodospremnik
Vodospremnik sa kuglastim dnom je 1898. godine izumio Georg Barkhausen
Dno spremnika je polukugla
Zbog tangencijalnog prijelaza izmeu zidova i dna nije potrebno izvoditi potporni prsten
VODOTORNJEVI
KONSTRUKTIVNI OBLICI: Klnne-ov vodospremnik
1898. godine je August Klnne patentirao kuglasti spremnik sa potpornjima
Stupovi su tangencijalno spojeni na zidove kugle (kao kod Barkhausen vodospremnika)
OBLICI SPREMNIKA TEKUINA
SPREMNICI OKRUGLOG TLOCRTA
Okrugli spremnici mogu imati jednu ili vie komora.
Zidovi manjih spremnika se esto izvode jednake debljine
po cijeloj visini, a kod veih se debljina stijenke smanjuje
prema gore.
Posebnu pozornost valja obratiti na spoj stijenke s dnom i
stropom - izvesti vute na tim mjestima propisno ih armirati.
Temeljna ploa sa stijenkama spremnika moe initi jednu
cjelinu, ili se mogu izvodit i zasebni temelji ispod stijena i
stupova i s podom izmeu temelja.
U spremnicima velikog promjera za noenje stropa se
postavljaju stupovi, najee po kvadratnoj i pravokutnoj
mrei, s razmakom od 3,5 do 4,5 m.
Stropovi okruglih spremnika se obino rade kao ravne i
rebraste konstrukcije, a vrlo su este i kupole.
Spremnici se proraunavaju na tlak vode iznutra i na tlak
zemlje izvana.
Pri proraunu se uzima u obzir kruti spoj stijene s temeljem,
odnosno s donjom i eventualno gornjom ploom.
Vie okruglih spremnika sa
zajednikom zasunskomkomorom
Spremnici s
jednom
komorom
Spremnik s dvije komore odvojene
krunim zidom
OBLICI SPREMNIKA TEKUINA
SPREMNICI PRAVOKUTNOG TLOCRTA
Ovi spremnici imaju jednu ili vie komora, tako da im
volumen moe biti izvanredno velik.
U velikim spremnicima s velikim brojem komora moe
biti vie zasunskih komora.
Visina tih graevina je rijetko kad vea od 6 m.
Kutovi spremnika se ojaavaju vutama s dopunskom
armaturom za osiguranje vute.
Stropovi se najee izvode kao ravne ili rebraste
ploe.
Donja ploa moe biti monolitna i kruto spojena sa
stijenkama spremnika, ili se izvode temelji ispod
zidova i stupova s ploom izmeu njih.
Spremnici s jednom komorom
Spremnici s dvije komore
3
OBLICI SPREMNIKA TEKUINA
SPREMNICI PRAVOKUTNOG TLOCRTA
Kod velikih spremnika je prisutna opasnost pojave
naprezanja zbog skupljanja i mogunosti
nejednolikog slijeganja tla.
Naprezanja izazvana skupljanjem se znatno
smanjuju ako se spremnik betonira u dijelovima.
Ostavljanjem reki i njihovim zatvaranjem nakon 28
dana vei dio skupljanja pojedinanih dijelova bit e
zavren prije zatvaranja, pa nee utjecati na pojavu
veih naprezanja.
Stijenke pravokutnog spremnika su naprezane
momentima savijanja, pa su zbog toga redovito
deblje nego kod okruglih spremnika.
Spojevi ploa moraju biti osigurani za djelovanje
pozitivnog i negativnog momenta savijanja.
Spremnici s jednom komorom
Spremnici s dvije komore
GRAENJE VODOSPREMNIKA
Primjeri
Prednapeta temeljna
ploa
Podupirai za izvedbu
krovne ploe
Izvedba prednapete
krovne konstrukcije
Gotov vodospremnik
prije ukapanja
Poloaj natega Sidrenje vodoravnih natega u zidovima
Prednapinjanje vodospremnika
GRAENJE VODOSPREMNIKA
Primjeri
Oplata zidova vodospremnika Izvedba prednapete krovne konstrukcije
ARMIRANJE VODOSPREMNIKA
Primjeri: okrugli spremnik
Prstenasta armatura
se proraunava za proraunsku prstenastu silu n
postavlja se u jednom, ali ee u dva sloja
Vertikalna armatura
se proraunava za uzdunu silu nx i moment
savijanja mx kao za ekscentrino naprezan
element.
Na spoju stijenke i dna spremnika vertikalna
armatura se postavlja u dva sloja, a izvan
djelovanja poremeajnih momenata u jednom ili
dva sloja, ovisno o koliini prstenaste armature.
Vertikalna i horizontalna armatura se
meusobno povezuju paljenom icom u
krutu mreu.
Armatura vora okruglog spremnika
ARMIRANJE VODOSPREMNIKA
Primjeri: pravokutni spremnik
Armiranje spremnika
se provodi prema prethodno proraunatim reznim
silama i
provedenom dimenzioniranju po naelima koji
vrijede za ploe.
Spojevi ploa
moraju biti osigurani za djelovanje pozitivnog i
negativnog momenta savijanja.
Kutovi spremnika
se ojaavaju vutama s dopunskom armaturomza
osiguranje vute.
Armatura pravokutnog
spremnika
ARMIRANJE VODOSPREMNIKA
Primjeri: spremnik vodotornja
Spremnik vodotornja se armira po naelima
armiranja elemenata od kojih je sastavljen
(stijene, ploe, ljuske).
Posebnu pozornost valja obratiti spojevima
elemenata koji su najslabija mjesta u svim
spremnicima.
Armatura dna spremnika u obliku rotacijske ljuske
4
Prednapinjanjem se izbjegava vlak u betonu izbjegava raspucavanje betona postie nepropusnost
Unutarnji pritisak tekuine p preuzima se prednapinjanjem natega na silu:
Z = p r
Silu prednapinjanja Z je potrebno poveati zbog puzanja i skupljanja betona ime se osigurava
vodonepropusnost i spreava raspucavanje betona:
Z = p r +
0
d

0
rezerva tlanih naprezanja; = 0,50 do 1 MPa
PREDNAPINJANJE VODOSPREMNIKA
naprezanja od prednapinjanja su u
ravnotei s unutarnjim pritiskom tekuine
stijenka praznog rezervoara pod
djelovanjem sile prednapinjanja Z
Izvedba:
1. Betonska jezgra se lijeva i njeguje.
2. Povrina se priprema pjeskarenjem ili pod pritiskom vode.
3. Primjenjuje se kruno prednapinjanje pomou ureaja za obavijanje.
4. Mlaznim betonom se radi obloni sloj.
Dominantan prijenos sila ostvaruje se prstenastim vlanim silama
PREDNAPINJANJE VODOSPREMNIKA
SEIZMIKI PRORAUN SPREMNIKA TEKUINA
SEIZMIKA OTEENJA
Oteenja spremnika
tekuine nakon potresa
u Turskoj (1999)
SEIZMIKI PRORAUN SPREMNIKA TEKUINA
SEIZMIKA OTEENJA
Oteenja spremnika uslijed djelovanja potresa:
Pojava slonove noge na dnu spremnika
uslijed izboavanja limova izazvano velikim vertikalnim tlanim naprezanjima u stijenkama
zbog momenata savijanja koji se raunski odreuju na zamjenskom tapnom modelu
Oteenje krova i vrhova zidnih stijenki
uslijed valovitog gibanja fluida u elinom spremniku
SEIZMIKI PRORAUN SPREMNIKA TEKUINA
POJEDNOSTAVLJENI PRORAUN : Impulsno i konvektivno djelovanje
Primjenjuje se na cilindrine spremnike oslonjene na tlo (Malhotra, Wenk, Wieland: SEI 3/2000)
Postupak uzima u obzir djelovanje impulsa na tekuinu i konvektivno djelovanje tekuine u
fleksibilnim elinim ili betonskim spremnicima fiksiranim za krute temelje
Djelovanje impulsa na tekuinu smatra se da je dio mase tekuine kruto vezan sa spremnikom
- djeluje kvazistatiko optereenje
Konvektivno djelovanje (eng. sloshing) poveanje sile na konstrukciju uslijed valovitog
gibanja tekuine u spremniku
SEIZMIKI PRORAUN SPREMNIKA TEKUINA
POJEDNOSTAVLJENI PRORAUN : Impulsno i konvektivno djelovanje
Ispitivanja spremnika sa krutim temeljima pokazala su da se
dio tekuine u spremniku giba valovito s dugim periodom vibracija (konvektivni dio),
Dio tekuine koji se giba valovito odreuje visinu valova u spremniku i potrebnu slobodnu
visinu zidova spremnika iznad maksimalno dozvoljene razine tekuine u spremniku
a preostali dio tekuine se giba kruto (zajedno) sa zidovima spremnika (impulsni dio)
Kruti dio tekuine znai da se impulsna tekuina giba sa jednakim ubrzanjem kao tlo
Ima dominantan utjecaj na base shear silu i moment prevrtanja spremnika
Ovaj postupak prorauna se primjenjuje na elastinu analizu potpuno usidrenog spremnika
u temelje
Potres djeluje na sustavu
s jednim stupnjem slobode
Za praktian proraun
potrebno je promatrati
samo nekoliko prvih
vlastitih oblika vibracija
m
c
konvektivni dio mase
m
i
impulsni dio mase
5
SEIZMIKI PRORAUN SPREMNIKA TEKUINA
POJEDNOSTAVLJENI PRORAUN : Impulsno i konvektivno djelovanje
Za veinu spremnika:
0,30 < H/R < 3
H visina vode u spremniku,
R radijus spremnika
Prvi impulsni vlastiti oblik (kruto gibanje) i prvi konveksni vlastiti oblik (valovito gibanje)
zajedno obuhvaaju 86 98 % ukupne mase tekuine u spremniku
Preostali dio tekuine vibrira
primarno u viim impulsnim vlastitim oblicima u visokim spremnicima (H/R > 1) i
u viim konvektivnimvlastitim oblicima u irokim spremnicima (H/R 1).
SEIZMIKI PRORAUN SPREMNIKA TEKUINA
POJEDNOSTAVLJENI PRORAUN : Impulsno i konvektivno djelovanje
Pojednostavljeni proraun se temelji na modificiranoj teoriji Velestos-a
Modifikacije u teoriji omoguuju:
a) Modeliranje spremnika samo s prvim impulsnim i prvim konvektivnim vlastitim oblikom vibriranja
b) Kombinaciju
viih vlastitih impulsnih modalnih masa s prvim impulsnim vlastitim oblikom vibriranja i
viih vlastitih konvektivnih masa s prvim konvektivnim oblikom vibriranja
c) Odreivanje impulsne i konvektivne visine ime se u obzir uzimaju vii vlastiti oblici za proraun
prevrtanja spremnika
d) Poopenje izraza za impulsni period vibracija kako bi se izraz mogao primijeniti za spremnike od
elika i betona razliitih debljina stijenki
Impulsni i konvektivni
odgovor spremnika
kombiniraju se sumiranjem
SEIZMIKI PRORAUN SPREMNIKA TEKUINA
POJEDNOSTAVLJENI PRORAUN : Impulsno i konvektivno djelovanje
Impulsni prirodni period vibracija:
Konvektivni period vibracija:
h ekvivalentna jednolika debljina stjenke (srednja debljina)
E modul elastinosti materijala
gustoa tekuine u spremniku
H visina vode u spremniku
C
i
, C
c
koeficijenti iz tablice
SEIZMIKI PRORAUN SPREMNIKA TEKUINA
POJEDNOSTAVLJENI PRORAUN : Impulsno i konvektivno djelovanje
Impulsni C
i
i
konvektivni koeficijenti C
c
Impulsna m
i
i
konvektivna m
k
masa
u odnosu na ukupnu
masu tekuine m
l
SEIZMIKI PRORAUN SPREMNIKA TEKUINA
POJEDNOSTAVLJENI PRORAUN : Ukupna posmina sila
Ukupan base shear :
m
i
impulsni dio mase
m
w
masa zidova spremnika
m
r
masa krova spremnika
m
c
konvektivni dio mase
S
e
(T
imp
) impulsno spektralno ubrzanje
dobiveno iz elastinog spektra odgovora sa 2 %
priguenja za eline spremnike i spremnike od
prednapetog betona,
a za AB spremnike iz elastinog spektra
odgovora konstrukcije sa 5 % priguenja
S
e
(T
con
) konvektivno spektralno ubrzanje
dobiveno iz elastinog spektra odgovora sa 0,5
% priguenja
SEIZMIKI PRORAUN SPREMNIKA TEKUINA
POJEDNOSTAVLJENI PRORAUN : Moment prevrtanja iznad temeljne ploe
Moment prevrtanja iznad temeljne ploe M
uzrokuje prema teoriji greda tlana vertikalna naprezanja u dnu zida:
h
i
visina teita impulsnog dijela tekuine
h
w
teite zida spremnika
h
r
visina krova spremnika
h
c
visina teita konvektivnog dijela tekuine
m
i
impulsni dio mase
m
w
masa zidova spremnika
m
r
masa krova spremnika
m
c
konvektivni dio mase
S
e
(T
imp
) impulsno spektralno ubrzanje
S
e
(T
con
) konvektivno spektralno ubrzanje
6
SEIZMIKI PRORAUN SPREMNIKA TEKUINA
POJEDNOSTAVLJENI PRORAUN : Moment prevrtanja ispod temeljne ploe
Moment prevrtanja neposredno ispod temeljne ploe M
ovisi o hidrodinamikompritisku na zidove spremnika kao i o pritisku na temeljnu plou:
h'
i
visina teita impulsnog dijela tekuine (iz tablice (slajd 23) ili sa slike)
h
w
teite zida spremnika
h
r
visina krova spremnika
h'
c
visina teita konvektivnog dijela tekuine (iz tablice (slajd 23) ili sa slike)
m
i
impulsni dio mase
m
w
masa zidova spremnika
m
r
masa krova spremnika
m
c
konvektivni dio mase
S
e
(T
imp
) impulsno spektralno ubrzanje
S
e
(T
con
) konvektivno spektralno ubrzanje
Impulsna i konvektivna visina
tekuine u odnosu na ukupnu
visinu tekuine u ovisnosti od H/R
SEIZMIKI PRORAUN SPREMNIKA TEKUINA
POJEDNOSTAVLJENI PRORAUN : Momenti prikladni za dimenzioniranje
Spremnici na prstenastim temeljima:
Moment M slui za dimenzioniranje
zidova,
sidrenja u temelje
i temelja
Spremnici na temeljnoj ploi:
Moment M slui za dimenzioniranje
temelja
Moment M slui za dimenzioniranje
zidova
i sidrenja
SEIZMIKI PRORAUN SPREMNIKA TEKUINA
POJEDNOSTAVLJENI PRORAUN : Vertikalni pomak tekuine
Vertikalni pomak tekuine (visina vala):
elini tornjevi, jarboli, dimnjaci -
projektiranje
SPECIJALNE INENJERSKE GRAEVINE
SLJEDEE PREDAVANJE