UNIVERZITET "DŽEMAL BIJEDIĆ" U MOSTARU

GRAĐEVINSKI FAKULTET
Predmet: Mostovi
Akademska 2022/2023. godina

Seminarski rad
ODVODNJA MOSTOVA

Predmetni nastavnik:
dr. Đani Rahimić, van. prof.

Mostar, 08. juni,2023.

SADRŽAJ:

1.1. Općenito o
odvodnji ...........................................................................................................1
1.2. Odvod površinske
vode ......................................................................................................2
1.3. Odvod procjedne vode i oslobađanje parnih
pritisaka .......................................................3
1.4. Otvoreni i zatvoreni sistem
odvodnje .................................................................................4
1.5. Odvodnjavanje nasipa iza krajnjih
upornjaka .....................................................................5
1.6. Odvodnjavanje površina
ležišta ..........................................................................................6
2. Slivnici ..........................................................................................................................7-10
2.1 Cijevi za odvod i kanaliziranje vode .................................................................................10
2.3. Položaj odvodnje ..............................................................................................................11
2.4. Uslovi ugrađivanja i pričvršćivanja cijevi na konstrukciju objekata ...............................12
2.5. Elementi za odvod procjedne vode i oslobađanje parnih pritisaka .............................13-14
3. Održavanje sistema odvodnjavanja i kanaliziranja objekata .............................................15
3.1.Dostupnost odvodnog sistema ...................................................................................15-16
3.2. Čišćenje i održavanje odvodnog sistema ..................................................................16-17
3.3. Specijalna vozila za pregled i održavanje mostova ........................................................17

LITERATURA .......................................................................................................................18
1.1. Općenito

Sistem odvodnjavanja i kanalizacije mostova je oprema za brz i efikasan odvod površinske i

procjedne vode sa objekta.
Sisteme odvodnjavanja i kanalizacije čine:
-odvodnja kolovoza mostova,
-odvodnjavanje procjedne vode sa površina izolacije i oslobađanje parnih pritisaka,
-odvodnja incidentne vode i zračenje zatvorenih prostora,
-odvodnja iz zone dilatacija i ležišta,
-odvodnja nasipa iza upornjaka,
-priključivanje odvodnih sistema na kanalizaciju puta, odnosno grada.
Elementi odvodnje ne smiju ulaziti u nosive konstrukcije i područje kablova za
prednaprezanje.

Prednosti:
- Smanjenje rizika od erozije,
- Prevencija akumulacije vode,
- Produženje životnog vijeka mosta,
- Poboljšanje sigurnosti,
- Održavanje stabilnosti tla..

Mane:
- Održavanje sistema,
- Visoki troškovi,
- Potreba za pravilnim planiranjem
 1

Slika 1. Prikaz odvodnjavanja u uzdužnom presjeku

1.2. Odvod površinske vode

Vodu sa kolovoza i pješačkih staza mostova odvodnjavamo preko slivnika i poprečnih
otočnih cijevi u sabirnu uzdužnu cijev koja ide do glavnog odvodnog sistema. Svu površinsku
vodu koja padne na gornju površinu objekta treba skupiti u slivnike čime se onemogućava
njeno prelijevanje preko dilatacije.Uzdužni,poprečni i vertikalni odvodi se ne smiju
ubetonirati u presjeke rasponskih konstrukcija.
Priključivanje cijevi na uzdužne cjevovode treba u hidrauličkom smislu ugodno oblikovati.
Izbjegavati lomove pod uglom od 90 stepeni. Za sabirnu uzdužnu cijev kanalizacije koja se
nastavlja na putnu kanalizaciju iza obalnih stubova treba onemogućiti dilatiranje.
 Slika 3. Primjer ugradnje cijevi za odvodnju
2

1.3. Odvod procjedne vode i oslobađanje parnih pritisaka

Dio površinske vode koji se procijedi kroz pojedine dijelove kolovoza do hidroizolacije treba
kontrolisano odvesti kroz rasponsku konstrukciju. Isto tako treba odvesti eventualnu
kondenznu vodu koja nastaje radi temperaturnih razlika i osloboditi pritiske pare i pritiske
zraka koji nastupaju ispod i iznad hidroizolacije.
Odvod procjedne vode omogućavaju odgovarajući slivnici za odvod površinske vode. Cijevi
za odvod procjedne vode treba rasporediti po čitavoj izolacionoj površini tako da su u
najnižoj tački kolovoza.
Slika 4. Opšta šema odvodnjavanja

3
 Slika 5. Položaj elemenata odvodnjavanja izvan i unutar sandučastog presjeka

1.4. Otvoreni i zatvoreni sistem odvodnje

Glavni elementi otvorenog sistema odvodnje uključuju slivnike,kišne kanale,oluke i odvodne
cijevi. Slivnici se postavljaju na površinu mosta i služe za sakupljanje vode sa ceste.
Skupljena voda se usmjerava u kišne kanale. Kišni kanali ili kanalizacijske cijevi prikupljaju
vodu iz slivnika i vode je prema olucima. Oluci su smješteni uzduž mosta i usmjeravaju vodu
prema odvodnim cijevima. Odvodne cijevi odvode vodu prema vanjskom okruženju, poput
obližnjih potoka, kanala ili kanalizacijskog sistema. Ovakvi sistemi se više ne grade i mogu
se naći na starijim objektima.

Slika 4. Otvoreni sistem odvodnje montažnog vijadukta Slika 5. Most Jurij Gagarin u
Konjicu
Zatvoreni sistem odvodnje primjenjuje se kod nadvožnjaka, visokih cesta,na mostovima
preko plovnih rijeka, u naseljenim, vodozaštitnim, ili posebno zaštićenim područjima. Vodu
odvodimo sistemom poprečnih i uzdužnih cijevi ili otvorenih kanala u kanalizaciju, odvodnu
jamu ili u separator. Prednost zatvorenog sistema su smanjenje mogućnosti začepljenja
odvodnih puteva, zaštita od erozije tla i veća estetika jer se voda ne vidi na površini mosta.
4
 Slika 6. Primjer zatvorenog sistema odvodnje (Gradski most u Bihaću)

1.5. Odvodnjavanje nasipa iza krajnjih upornjaka

Da bi se eliminisala pojava hidrostatičkog pritiska na zid i krila upornjaka te spriječilo
prodiranje površinske vode u nasip iza upornjaka, potrebno je predvidjeti 1,0 m debeli
filterski sloj iz šljunkovitog materijala (ako nasip nije iz šljunkovitog materijala) po čitavoj
visini zida upornjaka koji će omogućiti prodiranje vode od vrha nasipa do gornjeg ruba
temelja. Vodu koja se procjeđuje kroz nasip i filterski sloj iza upornjaka treba odvesti sa
drenažnim cjevima u odgovarajuće odvode (kanalizaciju ceste, upojnicu, sabirni bazen itd.).

Slika 6. Odvodnjavanje zaleđa nasipa iza krajnjeg upornjaka

5
 1. Krupnozrnato tlo
2. Zatrpavanje
3. Drenažne rešetke
4. Osnovna drenažna cijev
5. Betonska baza
6. Tlo na licu mjesta

Slika 7. Odvodnjavanje nasipa iza upornjaka

1.6. Odvodnjavanje površina ležišta

Na površinama ležišta koja se nalaze ispod dilatacija treba predvidjeti kontrolisani sistem
skupljanja i odvoda vode. Voda koja prodre kroz oštećena mjesta na vodonepropusnim
dilatacijama odvodi se pomoću sabirnog žlijeba i vertikalne cijevi u kanalizaciju ili odvodnik.
Voda sa površine ležišta ne smije se odvoditi u nasip iza upornjaka.

Slika 10. Odvodnjavanje površina ležišta kod vodonepropusnih dilatacija

6
2.Konstrukcijski elementi odvodnjavanja i kanaliziranja objekata
2.1.Slivnici
Slivnici predstavljaju najznačajnije elemente odvodnjavanja.
Slivnici se ugrađuju na ivici kolovoza koji može biti sa jednostranim ili dvostranim nagibom.
Potreban razmak i veličinu slivnika moramo odrediti prema intenzitetu oborina u kraju gdje
se most nalazi te obliku i glatkoći plohe s koje se voda u njega cijedi, nagibu te plohe i
udaljenosti krajnje točke plohe od slivnika.
Jedan slivnik može primiti vodu s površine koja iznosi od 500-700 m2. Cijev za odvodnju
treba biti toliko velika da za svaki kvadratni metar površine plohe koju odvodnjavamo,
postoji u prosjeku cijevi 4 cm2 presjeka, s tim da cijev bude min promjera 10-15 cm.
Propusna moć slivnika je min 10 l/sec a količina propuštanja vode slivnika zavisi od vrste
rešetke,od krovne površine kolovoza,nagiba,oblikovanja koritnice uz ivičnjak i količine
dotoka vode u koritnicu.
Sastoje se iz tri dijela: rešetke, okvira i posude. Svi ovi dijelovi se izrađuju od lijevanog
željeza, a zaštićeni sa bituminiziranjem. Rešetka slivnika je oblikovana tako da omogućava
siguran miješani promet na cesti. Vanjski rub okvira mora biti najmanje 1 cm udaljen od
ivičnjaka. Ovaj spoj se zalije sa elastičnom bitumenskom masom.
Posuda slivnika ima kosu ili vertikalnu odvodnu cijev sa minimalnim unutrašnjim promjerom
125 mm.

Slika 1. Položaj elemenata odvodnjavanja u pogledu na poprečni presjek konstrukcije mosta

7
Po smještaju u konstrukciji razlikujemo slijedeće tipove:

1. Bočni slivnici -smješteni u ivičnjaku.Bočni su slivnici prikladni kad je visina stuba

dovoljno visoka, inače ostaje prenizak prostor pa se takav brzo začepi.

2. Slivnici u saobraćajnim plohama - mogu biti predviđeni samo za prihvaćanje

oborinske vode ,ali prema prilikama i za procjednu vodu.

3. Slivnici za procjednu vodu-Ako ima dovoljno mjesta slivnici se za procjednu vodu

izrade od lijevka i kalote koja se stavi povrh njega, a u kaloti su predviđeni otvori
kroz koje će voda curiti u lijevak. Tamo gdje nema dovoljno visine postavi se nad
lijevak perforirani lim.

4. Slivnici za kombiniranu odvodnju-Na mjestima gdje je izolacijski sloj neposredno uz

gornju saobraćajnu plohu ugrađujemo slivnike koji gore prihvaćaju oborinsku, a u
donjem dijelu procjednu vodu. Pri tom se moraju podudarati mjesta gdje je najniža
gornja ploha, odnosno njezin jarak i najniže mjesto izolacije.

Postoje dvije vrste slivnika:

1. slivnik sa direktnim vertikalnim oticanjem

Slika 2. Slivnik sa direktnim oticanjem

2. slivnik koji prihvata vodu sa strane ( kod gradskih mostova )

Slika 3. Slivnik sa oticanjem sa strane ispod hodnika

8
Primjer mostovskog slivnika od proizvođača ACO

Slika 4. ACO HSD Mostovski slivnik

Karakteristike sistema:

 Rešetka je fiksirana na ram zglobom

 Rešetka vijčano ili bezvijčano zaključana da se spriječi neovlašteno otvaranje ili krađa
 Tijelo slivnika sa prirubnicom za uklještenje i prihvat procjedne vode sa
hidroizolacije
 Pocinčana korpa za prihvat nečistoća standardna od 5 litara ili povećana od 7,2 litra
 Klasa nosivosti slivne rešetke D400 prema BAS EN 124

Elementi sistema:

1. Bezvijčani zasun iz nehrđajućeg čelika

2. Multitop slivna rešetka-otvaranje do 110֯
3. Korpa za prihvat krupnog otpada
4. Pewerpren uložak protiv klaparanja
5. Gornji dio podesiv po visini,moguća regulacija bočnog nagiba
6. Donji dio slivnika sa prirubnicom
7. Nosači za olakšanu ugradnju
8. Vijci na prirubnici za uklještenje hidroizolaciji
9. Zatezni prsten za uklještenje hidroizolaciji
10. Prirubica za uklještenje hidroizolaciji sa drenažnim otvorima
11. Opcioni otvori za odvodnju sa perforacijom za izbijanje

9
2.2.Cijevi za odvod i kanaliziranje vode
Mogu biti poprečne, uzdužne sabirne i vertikalne cijevi.
Poprečna otočna cijev prihvata vodu iz slivnika i odvodi je u sabirnu uzdužnu cijev.
Minimalni unutrašnji promjer cijevi je 150 mm, a nagib iznosi 5 %.
Sabirne uzdužne cijevi prihvataju vodu iz poprečnih cijevi ili neposredno iz slivnika.
Minimalni unutrašnji promjer iznosi 200 mm, a nagib 1%. Sabirna uzdužna cijev ne smije se
ubetonirati u rasponsku konstrukciju. Sve promjene smjerova (lomovi) izvode se sa lučnim
komadima sa minimalnim uglom 45֯ . Luk od 90֯ izvodi se sa dva komada po 45֯ sa ravnim
dijelom dužine 20 cm.
U području krajnjih upornjaka,sabirna cijev može se voditi na dva načina:
1. u pravcu kroz nasip iza upornjaka

Slika 5. Vođenje sabirne cijevi kroz nasip iza upornjaka

2. Vođenje sabirne vertikalne cijevi ispred krajnjeg upornjaka

Slika 6. Vođenje sabirne vertikalne cijevi ispred krajnjeg upornjaka

Promjer vertikalne cijevi mora se uskladiti sa promjerom uzdužne cijevi da voda na prelazu
dobije odgovarajuće ubrzanje.U vertikalne cijevi smiju se ugrađivati samo elementi sa lukom
od ≤ 60֯ sa čim se spriječava začepljenje cijevi.

10
2.3. Položaj odvodnje

Uređenje odvodnje treba planirati zajedno s projektiranjem dispozicije mostova i nosivim

sklopovima mosta.
U promatranju odvodnje potrebno je istražiti:
- koji su položaji i koji je razmještaj slivnika najpogodniji, i to u poprečnom i uzdužnom
smjeru mosta;
- kako će se kroz most provesti cijevi i otvoreni žljebovi odvodnje;
- na kojim je sve mjestima potrebno prihvatiti procjednu vodu;
- gdje će se voda izlijevati ili spojiti s nekom općom kanalizacijom

Slika 7. Primjer improvizirane odvodnje postavljene neovisno o strukturi nosivog sklopa

Slika 8. Primjer dodane odvodnje na betonskom stubu

Za provođenje odvodnje u mostovima postoje preporuke:

- Uzdužni padovi cijevi ovise i profilu cijevi. Npr. za profile od 30 do 60 cm pogodni su
padovi od 1% do 2%.
- Gdje je god moguće valja odvodnju spustiti u tlo i završiti je u jami ispunjenoj krupnim
šljunkom, odnosno priključiti je u kanalizaciju;
- Uz glavnu odvodnju ploha mosta moramo se pobrinuti i za prihvaćanje vode iz raznih
dilatacija, procijepa i mjesta u kojima bi se mogla skupljati voda iz bilo kojih razloga; - Sve
instalacije odvodnje da budu projektovane da se mogu čistiti i održavati te po potrebi
mijenjati zbog dotrajalosti.

11
2.4.Uslovi ugrađivanja i pričvršćivanja cijevi na konstrukciju objekta
Pričvršćivanje cijevi izvodi se elementima za vješanje i podupiranje. Elementi za
pričvršćivanje moraju omogućiti zadovoljavajuće podupiranje, skupljanje i rastezanje cijevi.
Vješanja se mogu izvesti kao pomična ili nepomična. Nepomično pričvršćivanje se izvodi
kod spojeva poprečnih odvodnih cijevi sa sabirnom uzdužnom cijevi. Sidrenje elemenata za
vješanje i podupiranje izvodi se pomoću posebnih profila i zavrtnjeva sa T glavom. Svi
elementi za vješanje i podupiranje odnosno pričvršćivanje cijevi moraju se zaštititi na uticaj
korozije ili se izrađuju iz nerđajućeg čelika.

Slika 6. Način vješanja odvodnih cijevi

Slika 7. Nepomično viješanje cijevi Slika 8. Pomično vješanje cijevi

12
2.5.Elementi za odvod procjedne vode i oslobađanje parnih pritisaka
Cijevi treba rasporediti po čitavoj izoliranoj površini tako da su u najnižoj tački kolovoza. Na
jednu cijev pripada 15-25 m2 površine objekta. Kod objekata koji se ukrštaju sa drugim
cestama treba procjednu vodu odvesti u sabirnu kanalizacionu cijev i priključiti je na sabirnu
cijev za odvod površinske vode.

Slika 7. Cijev za odvod procjedne vode

Kod cesta nižeg ranga može se izvesti slobodno oticanje procjedne vode ukoliko to ne stvara
smetnje ispod objekta.
Neposredno ispred niže dilatacije, gledajući na uzdužni nagib, treba ugraditi cijevi za
procjednu vodu na razmaku 3,0 do 4,0 m. Procjednu vodu po dužini dilatacije treba
kanalizirati, ako slobodno oticanje prestavlja bilo kakvu smetnju ispod objekta.

Slika 8. Odvod I kanaliziranje procjedne vode ispred dilatacije

13
Kod objekata bez kontrolne komore, procjedna voda se skupi po dužini dilatacije sa sabirnim
kanalom, odvede kroz konstrukciju, a potom van objekta.

Slika 9. Kanaliziranje procjedne vode uz dilataciju kod objekata bez kontrolnog hodnika
Kod objekata sa komorom u krajnjim upornjacima , procjedna voda se odvede u komoru, a iz
nje van objekta.

Slika 10. Kanaliziranje procjedne vode uz dilataciju kod objekata sa kontrolnim

hodnikom

Za oslobađanje parnih pritisaka ugrađuju se dodatne cijevi u kolovoznu ploču na

određenim odstojanjima. Cijevi su prekrivene sa hidroizolacijom koja ne smije biti
zalijepljena na betonsku površinu.

14
3.Održavanje sistema odvodnjavanja i kanaliziranja objekata
Mostovi kao i sve građevine trebaju zadovoljiti tri osnovna zahtjeva: sigurnost, upotrebljivost
i trajnost. Direktnu vezu sa ova tri svojstva ima proces održavanja mostova, to jeste da bi se
isti zadovoljio neophodno je adekvatno i pravovremeno provoditi proces održavanja.

Projekat održavanja mostova je sastavni dio projekta izvedenih radova, te sadrži sve važne
podatke, gdje između ostalog stoji i upustvo za održavanje mosta sa ciljem da se sačuva
njegova projektovana funkcija, sigurnost i trajnost.

3.1 Dostupnost odvodnog sistema

Mostovi su za razliku od većine drugih građevinskih objekata konstantno izloženi različitim

vanjskim utjecajima, zbog čega se posebna pažnja mora obratiti na njihovo održavanje.

Svi dijelovi koji čine odvodni sistem mosta, koje treba održavati i po potrebi zamijeniti,
moraju biti dostupni tj. moraju imati pristup odvodnom sistemu.

Slika 3.1 Primjer lošeg održavanja prolaza za čišćenje, popravke i održavanje mosta
(Most Begića i Begovića- Jablanica)

Uzdužni odvodni cjevovodi koji su ugrađeni između nosača rasponske konstrukcije moraju
biti dostupni posebnim napravama za održavanje (dizalice) ili izradom posebnih hodnika.
Ako je uzdužni sistem postavljen unutar sandučastog presjeka rasponske konstrukcije onda je
potrebno ostaviti otvor u poprečnom nosaču širine 1 m i visine 1,2 m koji će nam
omogućavati zamjenu cijevi ako je to potrebno.

Slika 3.2 Dimenzije otvora za popravke

15
U slučaju da se uzdužne cijevi iznad stubova spajaju sa vertikalnim odvodnim cijevima, tada
prelazni elementi priključaka također moraju biti dostupni radi kontrole, čišćenja i zamjene.

Kod vertikalnih cijevi utor ne treba biti pokriven zbog održavanja, a na kraju vertikalnih cijevi
potrebno je postaviti šaht.

Slika 3.3 Čišćenje uzdužnih cijevi

3.2 Čišćenje i održavanje odvodnog sistema

U radove na održavanju spadaju radovi čišćenja mosta i opreme, radovi na zamjeni istrošene
opreme i svi oni radovi koji ne zadiru u konstrukciju mosta. Izvršilac održavanja mosta mora
voditi knjigu održavanja u koju se evidentiraju sva događanja na mostu (izvršeni radovi na
održavanju, pregledi, izvanredni pregledi i druga značajnija događanja).

Most Begića i Begovića Most Lendava

Slike 3.4 Primjeri lošeg održavanja odvodnog sistema na mostovima u Općini Jablanica
16
Peridično čišćenje se vrši pomoću vode pod pritiskom, a ako nastupi začepljenje tada se to
vrši pomoću vode pod pritiskom i strojeva za mehaničko čišćnje.
Za periodično čišćenje treba predvidjeti posebne šahtove, a začepljenje zahtjeva visoko
kvalitetnu cijev.

Kod čišćenja treba obratiti pažnju na mlaznicu koja se treba uvesti u sistem suprotno od
smjera toka. Ovaj slučaj zahtjeva posebne šahtove sa cijevima za čišćenje koji imaju poklopac
bez rešetke. Razmak između njih je cca 70 m. Kod uzdužne cijevi treba predvidjeti otvor za
čišćenje sa odgovarajućim poklopcem koji omogućava sam pristup.

Slika 3.5 Šaht i cijev za čišćenje

3.3 Specijalna vozila za pregled i održavanje mostova

Specijalna vozila spadaju u vozila za pregled mostova, te se upotrebljava i za izvođenje
manjih radova na održavanju ili sanaciji.
Projekat održavanja predviđa godišnje čišćenje odvodnih cijevi, odmah po završetku zime.
U tu svrhu preduzeća za održavanje imaju odgovarajuća vozila koja bi trebala da zadovolje
uslove kao što su:
1. Odgovarajući kapacitet i nosivost samog vozila
2. Nizak nivo buke
3. Niski zahtjevi održavanja i mala potrošnja goriva
4. Inovativna rješenja za recikliranje same vode
Jedna od najvećih firmi na Balkanu koja se bavi prodajom specijalnih vozila za održavanje
cjevovoda i kanalizacionih sistema je Korekt Company d.o.o. iz Srbije.

Slika 3.6 Specijalno vozilo za održavanje cjevovoda i kanalizacionih Sistema

 17
LITERATURA:
 https://jpdcfbh.ba/assets/files/eiCQXQLPdo-1-2-5-odvodnjavanje-i-kanaliziranje-
objekata-na-cestamapdf.pdf
 https://www.aco.ba/proizvodi/ulicni-i-mostovski-slivnici/aco-hsd-mostovski-slivnici
 https://gradst.unist.hr/Portals/9/docs/katedre/Betonske%20konstrukcije/PSG
%20Mostovi/Skripta%20Mostovi.pdf
 https://www.civilengineeringforum.me/deck-drainage-systems/
 https://www.bridgedrainsystems.com/
 https://www.worldhighways.com/wh10/feature/bridge-drainage-solution-prevents-
water-damage
 https://fdotwww.blob.core.windows.net/sitefinity/docs/default-source/maintenance/
str/bi/reference-manual/chapter-10-deck-drainage.pdf?sfvrsn=f4f8a4d7_0