Pisani Prilozi-2022-07-29t15-32-59

HRVATSKE CESTE d.o.o. www.hc.
hr
za upravljanje, građenje i održavanje državnih cesta
Zagreb, Vončinina 3; MB: 11554972
tel: (01) 47 22 555
DOKUMENTACIJA ZA NADMETANJE
REKONSTRUKCIJA DRŽAVNE CESTE D8 U VODICAMA, KRIŽANJA I
PJEŠAČKE STAZE – II FAZA, DULJINE cca 920 m
Investitor: Hrvatske ceste d.o.o.

Vončinina 3, 10000 Zagreb
Građevina: REKONSTRUKCIJA DRŽAVNE CESTE D8 U VODICAMA KRIŽANJA I

PJEŠAČKE STAZE – II FAZA, DULJINE cca 920 m
Datum: prosinac, 2021

Dokumentacija za nadmetanje: REKONSTRUKCIJA DRŽAVNE CESTE D8 U
VODICAMA KRIŽANJA I PJEŠAČKE STAZE – II
FAZA, DULJINE cca 920 m)
SADRŽAJ
A. TEHNIČKI OPISI
0. UVOD ........................................................................................................................ 1
1. TRASA ...................................................................................................................... 2
1.1. Tehnički elementi trase........................................................................................ 2
1.2. Kolnička konstrukcija .......................................................................................... 3
1.3. Raskrižja ............................................................................................................... 3
1.4. Geotehničke karakteristike tla ............................................................................. 4
2. ODVODNJA .............................................................................................................. 6
2.1. Cijevi 7
2.2. Slivnici 8
2.3. Okna 8
2.4. Šuplji rubnjaci .................................................................................................... 10
2.5. Odvodnja konzolnog proširenja ........................................................................ 10
2.6. Upojni zdenac ..................................................................................................... 10
2.7. Ispitivanje nepropusnosti .................................................................................. 10
2.8. Trajnost objekta ................................................................................................. 11
3. INSTALACIJE ......................................................................................................... 12
3.1. CESTOVNA RASVJETA (ELEKTROTEHNIČKI DIO) ......................................... 12
3.2. CESTOVNA RASVJETA (GRAĐEVINSKI DIO) .................................................. 22
3.3. ZAŠTITA I PRELAGANJE ENERGETSKIH INSTALACIJA ................................ 25
3.4. INSTALACIJE ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE (EKI) / ZAŠTITA I
IZMJEŠTANJE POSTOJEĆE MREŽE EKI (ELEKTROTEHNIČKI DIO).............. 33
3.5. INSTALACIJE ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE (EKI) / ZAŠTITA I
IZMJEŠTANJE POSTOJEĆE MREŽE EKI (GRAĐEVINSKI DIO)....................... 37
3.6. ZAŠTITNO UZEMLJENJE OBJEKATA .............................................................. 46
4. OBJEKTI................................................................................................................. 50
4.1. Smještaj objekata ............................................................................................... 50
4.2. Konstrukcija ....................................................................................................... 50
4.3. Temeljenje i izvedba nasipa .............................................................................. 52
4.4. Gradiva 55
4.5. Oprema 56
5. PROMETNA I OSTALA OPREMA ......................................................................... 60
5.1. PROMETNA SIGNALIZACIJA I OPREMA .......................................................... 60
5.2. ZAŠTITA OD BUKE............................................................................................. 66
6. KRAJOBRAZNO UREĐENJE ................................................................................ 67
7. ELEKTRONIČKA KOMUNIKACIJSKA INFRASTRUKTURA ................................ 69
7.1. OPIS ZAHVATA U PROSTORU .......................................................................... 69
8. VODODVOD (OPIS TEHNIČKOG RJEŠENJA) ..................................................... 87
Stranica 1 od 113
0. UVOD
Predmet ovog projekta je glavni projekt II faze pješačkih staza na postojećoj državnoj cesti D8 kroz
Vodice u ukupnoj duljini od 919,32 m.
Budući da je obilaznica Vodica izgrađena i puštena u promet, smatra se da se s predmetnim zahvatom

može početi. Izgradnjom obilaznice Vodica prometnica koja prolazi kroz Vodice rasteretila se od
tranzitnog prometa i time se izbjegava gužva na projektiranim rotorima zbog njihove ograničene
propusne moći teretnog prometa, što bi dovelo do stvaranja većih zastoja i gužvi pogotovo za vrijeme
ljetnih mjeseci.
U skladu s tim dio državne ceste D8 koja prolazi kroz Vodice postaje cestom nižeg ranga.
Pješačke staze obrađene u ovom projektu započinju u km 0+870,677 kao nastavak pješačkih staza
obrađenih u izvedbenom projektu „Izgradnja pješačkih staza na državnoj cesti D8 u Vodicama,
Pješačke staze – I faza“, oznake projekta C3-7129-A10-1, izrađenog u veljači 2014 godine.
Pješačke staze s desne strane započinju u km 0+891,582, odnosno nakon križanja sa ulicom Augusta
Šenoe. Pješačke staze s lijeve strane započinju u km 0+870,677 odnosno kod pješačkog prijelaza
nakon hotela Orion.
Pješačke staze završavaju obostrano nakon rotora kod Zatonske ulice u km 1+790,00.
Ovaj glavni projekt obuhvaća i rekonstrukciju raskrižja u km 1+010,00 (raskrižje na državnoj cesti D8 s
ulicama Ćirila i Metoda i Lasan Ante Kabalera) te rekonstrukciju raskrižja u km 1+720,00 (raskrižje na
državnoj cesti D8 s Zatonskom ulicom) gdje se izvode jednotračna kružna raskrižja s po jednim
ulaznim i jednim izlaznim prometnim trakom promjera 40 i 30 m. Način vođenja privoza na kružnom
raskrižju je izveden na način da osi privoza budu okomita na tangentu osi kružnog traka u točki u kojoj
se ove osi sijeku. Također, izvršena je i njihova visinska prilagodba. Kolnička konstrukcija svih privoza
rotorima dana je u točki 4.2.1. ovog tehničkog opisa. Geometrija osi svih privoza i glavne trase dana je
u prilogu 5. ovog glavnog projekta.
Izvedba pješačkih staza započinje rezanjem postojećeg asfalta na D8 na unutarnjem dijelu rubne linije.
Nakon toga izvodi se uklanjanje postojećih objekata na koridoru pješačkih staza, odnosno postojeće
konstrukcije kolnika i postojećeg dijela bankina, asfaltnih i betonskih konstrukcija pored kolnika u
gabaritima pješačkih staza.
Nakon izvedbe potrebnog proširenja kolnika izvodi se priprema nosivog sloja. Na dijelu uz kolnik i na
dijelu pješačkih staza izvesti će se rubnjaci. Nosivi sloj će se izvesti u padovima prema normalnom
poprečnom profilu. Na nižem dijelu uz kolnik planira se izvesti u nagibu od 15% (asfaltni rigol), a na
višoj strani nagib nosivog sloja pratiti će nagib postojećeg kolnika. Pad pješačke staze je 1% prema
kolniku. Nakon završetka radova na nosivim slojevima kolnik će se presvući habajućim slojem od
asfaltbetona AC 11 surf BIT 35/50 AG2 M2, a pješačke staze od habajućeg sloja od asfaltbetona AC 8
surf BIT 50/70 AG4 M4.
Sva križanja s priključnim ulicama prilagođavaju se novo projektiranom kolniku u pogledu nivelete
ceste. Sva proširenja kolnika izvode se na način da zadrže postojeće poprečne padove kolnika. Prema
Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu spoj rubnog traka
kolnika javne ceste i rubnog traka spoja na javnu cestu mora se izvesti s radijusom rmin=3,0 m.
Projektirani radijusi na raskrižjima s priključnim ulicama izveli su se kao maksimalno mogući obzirom
na prostorna ograničenja.
Uvažavajući Pravilnik i prostorna ograničenja (blizina privatnih ogradnih zidova cestovnom zemljištu,
širina priključnih ulica) nije se mogao izbjeći izlazak iz granica cestovnog zemljišta. U tom slučaju
ogradni zidovi, ograde i parapeti se izmještaju na novu poziciju ili se izvode novi.
Ovim glavnim projektom je obrađena i rekonstrukcija svih križanja sa sporednim ulicama kao i
rekonstrukcije svih prilaza kućama te servisna cesta širine 5,0 m oko objekta benzinske pumpe.
Najveća širina servisne ceste oko benzinske pumpe iznosi 6,2 m. Prema Pravilniku o uvjetima za
Stranica 1 od 113
projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu duljina rekonstruiranog spoja s priključnim
ulica iznosi 5,0 m.
Odabrana kolnička konstrukcija proširenja postojećeg kolnika i kolnička konstrukcija pješačkih staza
dana je u točki 4.2. ovog tehničkog opisa.
Dimenzije prometnih traka, pješačkih staza i sve ostalo vezano za novoprojektirani poprečni profil
vidljivo je iz priloženih normalnih poprečnih presjeka (prilog 12.).
Ovaj glavni projekt izrađen je u skladu s Pravilnikom o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan
naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati s gledišta sigurnosti prometa NN110/01.
Pješačke staze nalaze se na području Šibensko-kninske županije, odnosno grada Vodica. Trasa
pješačkih staza s pripadajućim dijelovima nalazi se u katastarskoj općini k.o. Vodice.
Važeća prostorno-planska dokumentacija koja je poštivana prilikom izrade glavnog projekta je:
• Prostorni plan Šibensko-kninske županije
(Službeni glasnik Šibensko-kninske županije br: 11/02, 10/05, 03/06, 5/08, 6/12, 9/12, 4/13,
8/13-ispravak i 2/14);
• Prostorni plan uređenja grada Vodica
(Službeni glasnik Šibensko-kninske županije br. 14/06, 11/07-ispravak, 2/13 i 5/14);
• Urbanistički plan uređenja naselja Vodice i Srima
(Službeni glasnik Šibensko-kninske županije, 10/08)
Za navedenu građevinu Šibensko-kninska županija, Upravni odjel za prostorno uređenje i gradnju,

Sjedište Šibenik, rješavajući po zahtjevu koji je podnio Hrvatske ceste d.o.o., HR-1000 Zagreb,
Vončinina 3, zastupan po IPZ d.d., HR-10000 Zagreb, Prilaz baruna Filipovića 21, na temelju članka
115. stavka 1. i članka 116. stavka 2. Zakona o prostornom uređenju (NN br. 153/13 i 65/17), te
Odluke ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja o prijenosu nadležnosti za izdavanje
lokacijske dozvole, KLASA: 350-01/15-01/375, URBROJ: 531-06-1-15-1 od 11.05.2015. godine, izdala
je lokacijsku dozvolu KLASA: UP/I-350-05/15-01/000035, URBROJ: 2182/1-16-17-0017; Šibenik
09.11.2017.
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Uprava za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje
otpadom, Sektor za procjenu utjecaja na okoliš i industrijsko onečišćenje na zahtjev opunomoćenika
nositelja zahvata Hrvatske ceste d.o.o. iz Zagreba, nakon provedenoga postupka ocjene o potrebi
procjene utjecaja na okoliš rekonstrukcije državne ceste D8 u Vodicama, donosi rješenje (KLASA: UP/I
351-03/16-08/280, URBROJ: 517-06-2-1-1-17-9, Zagreb, 11. svibnja 2017.) da za namjeravani zahvat:
• nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš;

• nije potrebno provesti glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu.
1. TRASA
Pješačke staze obrađene u ovom projektu započinju u km 0+870,677 kao nastavak pješačkih staza
obrađenih u izvedbenom projektu „Izgradnja pješačkih staza na državnoj cesti D8 u Vodicama,
Pješačke staze – I faza“, oznake projekta C3-7129-A10-1, izrađenog u veljači 2014 godine.
Pješačke staze s desne strane započinju u km 0+891,582, odnosno nakon križanja sa ulicom Augusta
Šenoe. Pješačke staze s lijeve strane započinju u km 0+870,677 odnosno kod pješačkog prijelaza
nakon hotela Orion.
Pješačke staze završavaju obostrano nakon rotora kod Zatonske ulice u km 1+790,00.
1.1. Tehnički elementi trase
Širina pješačkih staza..........................................................2,00 m (max 2,50 m)

Stranica 2 od 113
Širina pješačkih staza na mjestu objekata...........................1,65 m
Poprečni pad pješačkih staza..............................................1,00 %
Bankina pješačkih staza......................................................1,00 m
Rubni trak na D8..................................................................0,20 m
Zaštitna širina...................................................................... 0,50 m
Zaštitna odbojna ograda......................................................0,35 m
Proširenje pješačkih staza do uključivo 0,50 m izvesti će se na način da se ista proširi do ogradnih
zidova te se pri tome ne izvodi mali rubnjak.
Na mjestima gdje bi proširenje pješačke staze bilo veće od 0,50 m formirati će se zeleni otoci omeđeni
malim rubnjacima.
1.2. Kolnička konstrukcija
Kolnička konstrukcija rekonstrukcije državne ceste D8 i križanja sa sporednim ulicama:
- habajući sloj od asfalt-betona AC 11 surf BIT 35/50 AG2 M2 4,0 cm

- nosivi sloj od asfalt-betona AC 32 base BIT 35/50 AG6 M1 9,0 cm
- mehanički nosivi sloj od drobljenog kamenog materijala, MS>100MN/m2 40,0 cm
UKUPNO: 53,0 cm
Kolnička konstrukcija državne ceste D8 na mjestu konzolnog proširenja:
- habajući sloj od asfalt-betona AC 11 surf BIT 35/50 AG2 M2 4,0 cm

- vezni sloj od asfalt-betona AC 11 bin PmB 25/55-55 AG 4 M2 4,0 cm
- hidroizolacija 0,5 cm
UKUPNO: 8,5 cm
Kolnička konstrukcija pješačkih staza:
- habajući sloj od asfalt-betona AC 8 surf BIT 50/70 AG4 M4 4,0 cm,

- mehanički nosivi sloj od drobljenog kamenog materijala, MS>100 MN/m2.. min 40,0 cm
UKUPNO: min 44,0 cm
Pokosi nasipa izvode se u nasipu nagiba 1:1,5.

Bankine su nagnute prema van, s nagibima p=4,0%.
1.3. Raskrižja
Na trasi pješačkih staza predviđene su rekonstrukcije sljedećih raskrižja:
- u km 1+010,00 raskrižje D8 s ulicom Ćirila i Metoda i Lasan Ante Kabalera – rotor

- u km 1+170,00 raskrižje s asfaltiranom ulicom – lijevo
- u km 1+185,00 raskrižje sa Sarajevskom ulicom – desno
- u km 1+265,00 raskrižje sa Skopskom ulicom – desno
- u km 1+290,00 raskrižje s ulicom Vlahov Venca – lijevo
- u km 1+340,00 raskrižje s paralelnim putem – lijevo
- u km 1+345,00 raskrižje s ulicom Ruđera Boškovića – desno
- u km 1+720,00 raskrižje D8 sa Zatonskom ulicom – rotor
Sva raskrižja predviđena su u istoj razini.
Stranica 3 od 113
1.4. Geotehničke karakteristike tla
Geotehnički podaci o terenu uzeti su iz geotehničkog elaborata OG-17-10-IZ ''Geotehnički elaborat za

glavni projekt''.
Potporni zid 1
Geotehničkim elaboratom za predmetni potporni zid određeno je plitko temeljenje. Temeljenje je

potrebno izvesti na kamenoj zamjeni koja se izvodi čistim kamenim materijalom u debljini 0,5-1,0 m
(prosječno 0,75 m) računajući od dna podložnog betona ispod temeljne stope. Ugradnju kamenog
materijala potrebno je vršiti u slojevima max. debljine 0,5 m uz zbijanje adekvatnom mehanizacijom.
Na zadnjem sloju zamjene tražen je modul stišljivosti Ms ≥ 50 MPa. Čisti kameni materijal za
uređenje temeljne podloge i za izvođenje zasipa iza zida treba imati sljedeće parametre: kut
unutarnjeg trenja: φ=35-37°; kohezija: c=0 kN/m; zapreminska težina γ=21 kN/m3.
Temeljne ploče izvode se iz betona razreda čvrstoće C30/37 i armiraju čelikom B500B.
Donje plohe temeljnih ploča u smjeru poprečno na rub pješačke staze su horizontalne, a u uzdužnom
smjeru visinski prate rub istog, tako da je visina zida uvijek konstantna za pojedinu kampadu. Gornje
plohe temelja su ispod razine sraslog terena. Predviđeni nagib pokosa građevne jame potpornog zida
je 1:1. Iskop temeljne jame treba obaviti pažljivo, tako da se ne naruši stabilnost preostalog dijela
kolnika (i nasipa) koji se zadržava. Pokos građevnih jama treba očistiti i osigurati od mogućeg odrona
tijekom betoniranja, u svemu kako je propisano geotehničkim projektom. Po obavljenom iskopu
građevne jame treba pregledati odgovorni geotehničar. Daljnji postupak ovisi od njegovog zaključka i
dogovora s projektantom. Sloj izravnavajućeg mršavog betona (C12/15) debljine ≥15 cm, do
projektirane visine dna temelja, izvesti odmah po odobrenju odgovornog geotehničara.
Zatrpavanju temelja može se pristupiti nakon postavljanja hidroizolacije na plohe betona koje će biti u
dodiru s nasipom. Građevne jame, s vanjske strane zida, zatrpavaju se materijalom iz iskopa koji treba
dobro nabiti, a površinski sloj (debljine oko 30 cm), do razine sraslog terena, izvesti od humusa koji
treba hortikulturno urediti u skladu s okolišem.
Potporni zid 2

Na zadnjem sloju zamjene tražen je modul stišljivosti Ms ≥ 50 MPa. Čisti kameni materijal za
uređenje temeljne podloge i za izvođenje zasipa iza zida treba imati sljedeće parametre: kut
unutarnjeg trenja: φ=35-37°; kohezija: c=0 kN/m; zapreminska težina γ=21 kN/m3.
Stranica 4 od 113
Uporni zid 3
Geotehničkim elaboratom za predmetni uporni zid određeno je plitko temeljenje. Temeljenje je

predviđeno izvesti na stijeni podloge. Ukoliko iskop ne završi u stijeni podloge potrebno je izvesti
kamenu zamjenu, u predvidivoj prosječnoj debljini od 0,5 m. Ugradnju čistog kamenog materijala treba
izvesti u slojevima max. debljine 0,5 m uz zbijanje adekvatnom mehanizacijom. Na zadnjem sloju se
traži modul stišljivosti Ms ≥ 50 MPa.
Čisti kameni materijal za uređenje temeljne podloge i za izvođenje zasipa iza zida treba imati sljedeće
proračunske parametre: kut unutarnjeg trenja: φ= 35-37°; kohezija: c=0 kN/m; zapreminska težina
γ=21 kN/m3.
Donje plohe temeljnih ploča su u oba smjera horizontalne. Gornje plohe temelja su ispod razine
sraslog terena. Predviđeni nagib pokosa građevne jame upornog zida je 2:1. Iskop temeljne jame treba
obaviti pažljivo, tako da se ne naruši stabilnost okolnog terena. Pokos građevnih jama treba očistiti i
osigurati od mogućeg odrona tijekom betoniranja, u svemu kako je propisano geotehničkim projektom.
Po obavljenom iskopu građevne jame treba pregledati odgovorni geotehničar. Daljnji postupak ovisi od
njegovog zaključka i dogovora s projektantom. Sloj izravnavajućeg mršavog betona (C12/15) debljine
≥15 cm, do projektirane visine dna temelja, izvesti odmah po odobrenju odgovornog geotehničara.
dodiru s nasipom. Iza zida ugrađuje se sloj filtarske ispune debljine 40 cm te se zaštićuje geotekstilom.
Građevne jame, s vanjske strane zida, zatrpavaju se materijalom iz iskopa koji treba dobro nabiti. Pri
vrhu zida postavljaju se betonske ploče (30×50×10 cm), a površinski sloj (debljine oko 20 cm) izvesti
od humusa koji treba hortikulturno urediti u skladu s okolišem.
Kolnička ploča s konzolnim proširenjem
Obzirom na utvrđeno postojeće stanje na terenu, geotehničke uvjete u tlu i geometriju

konstrukcije armiranobetonske kolničke ploče predviđena je koncepcija plitkog temeljenja na posteljici
postojećeg visokog nasipa.
Postojeći nasip izveden je od kamenog materijala u nagibu 2:1 (na plićim dijelovima i 1:1). Vanjski
pokosi nasipa obloženi su slaganim klesanim kamenim blokovima veličine 0,1-0,5 m3.
Temeljenje nove kolničke AB ploče potrebno je izvesti na uređenoj posteljici od čistog kamenog
materijala, a prema uvjetima iz OTU, točka 2-10.3 Izrada posteljice od kamenitih materijala.
Stranica 5 od 113
2. ODVODNJA
Tlocrtni položaj kolektora odvodnje nalazi se u kolniku, i položen je paralelno uz kolektor fekalne
odvodnje, na tlocrtnoj udaljenosti od cca 1,0 m, te zajedno zauzimaju jedan vozni trak kolnika..
Za podlogu kolektora fekalne odvodnje korišteni su podaci iz idejnog projekta: KANALIZACIJSKI

SUSTAV, VODICE – TRIBUNJ – SRIMA, CS Vodice 5 i CS Račice sa pripadajućim tlačnim
cjevovodima i gravitacijskim kolektorima, broj projekta 45-2012, izrađen od strane Hidrokonzalt
projektiranje d.o.o. Solin, u prosincu 2014. za investitora VODOVOD I ODVODNJA d.o.o. Šibenik.
Oborinska odvodnje s predmetnog dijela državne ceste D8 je usklađena s projektom kolektora fekalne
odvodnje.
Novoprojektirano stanje s pješačkim stazama i uzdignutim rubnjakom od kolnika, pretpostavlja

sakupljanje oborinskih voda na kolniku, te se zbog toga izvodi zatvoreni sustav odvodnje preko
slivnika, revizionih okana i cijevi, sa ispustom u upojni zdenac.
Na prostoru izgradnje predmetne kanalizacije je već izgrađena elektro, telefonska i vodovodna mreža,
dok je također planirana i fekalna kanalizacija i novi opskrbni vodovod. Na mjestima približavanja i
paralelnog vođenja, min. horizontalna udaljenost kabela iznosi 0,6 m za kabele bez zaštitne cijevi,
odnosno, 0,5 m, uz uvjet da je kabel položen u zaštitnoj cijevi. U pojasu zemljišta od 1,5 m sa svake
strane od osi kabela je zabranjen rad strojevima za iskop. Ovaj dio iskopa treba vršiti isključivo ručnim
alatom uz stalni nadzor djelatnika vlasnika instalacije. Položaj križanja kanalizacije sa postojećim
instalacijama vidljiv je u situaciji. U sklopu ovog glavnog projekta u mapama br. 6,7 i 8 obrađena su
izmještanja i zaštita postojećih mreža EKI i elektroenergetskih instalacija.
Kod paralelnog polaganja kanalizacije sa razvodnom vodovodnom mrežom, kanalizacija je postavljena

na min. horizontalnom razmaku od 1,0 m, a na mjestima vertikalnog križanja prema detalju iz projekta.
Prije početka radova, Izvođač radova mora obavijestiti predstavnika vlasnika vodovodnih instalacija, o
početku izvođenja radova, radi detaljnog iskolčenja trase postojećih instalacija u zoni zahvata.
U slučaju da kanalizacija sječe ili je postavljena preblizu vodovoda isti će se preložiti, sve u dogovoru
sa predstavnicima distributera.
KOLIZIJE SA POSTOJEĆIM I PLANIRANIM INSTALACIJAMA

postojeći vodovod
cjevovod 3 0+056.88 DN355mm
planirani vodovod
planirana fekalna kanalizacija
Na predmetnoj trasi projektirana su dva kolektora odvodnje. Cjevovod CJ_3, čija se duljina od 640,77
m obrađuje u projektu Faze II i cjevovod CJ_4 , ukupne duljine 269,1 m. Oba cjevovoda se ispuštaju u
upojni zdenac u cca km 1+513 pješačke staze.
Stranica 6 od 113
Prvih cca 350 m cjevovoda CJ-3 CJ obrađeno eno je u sklopu projekta odvodnje pješa
pješačkih staza I faze. Dio
cjevovoda CJ-3, obrađenđen u sklopu ovog projekta, dimenzioniran
dimenzioniran je da preuzima i količine
koli oborinskog
dotoka iz I faze koje gravitiraju na ovaj dio ceste.
Osim ova dva glavna cjevovoda u sklopu projekta obrađeni

obra su i četiri kra
kraća cjevovoda kojima se
sakuplja voda sa kružnih tokova i križanja.
980 nalazi se postojeći

U stacionaži D8 cca 0+980 postoje i pothodnik koji je van funkcije, tj. ne koristi se za prolaz
pješaka. Kolektor odvodnje biti će
će položen kroz sami pothodnik i to položen u zaštitnu čeličnu cijev DN
600 mm. ZČC DN 600 mm će se izvesti kroz pothodnik na na način
in da se u bočnim zidovima napravi
otvor min 3 do 5 cm veći
ćii od vanjskog profila zaštitne cijevi i kroz njih osloni zaštitna čelična cijev.
Nakon polaganja cijevi otvor se sanira betonom. ZČC Z je položena na način

čin da joj je kraj i po
početak 30
cm udaljen od vanjskih zidova
idova pothodnika. Cijev odvodnje će e se uvesti pomoć
pomoću koncentričnih izolatora
u čeličnu
nu cijev. Sama visina polaganja zaštitne cijevi ovisi o distancerima, provodnoj i zaštitnoj cijevi
koji će biti ugrađivani te će taj detalj biti razrađen
razra kroz izvedbeni projekt.
2.1. Cijevi
Za prihvat voda sa kolnika odabrane su PEHD korugirane cijevi.
Predviđene
ene PEHD korugirane cijevi unutarnjeg profila prema projektu. Ovim cijevima olakšano je
rukovanje, brža je montaža. Cijevi se mogu spajati izvan kanala, cijev slijedi smjer kanala. Isto tako
cijevi su postojane prema gibanju tla. Cijevi imaju dobra hidraulička
hidraulička svojstva, postojane su prema
abraziji i otporne su na koroziju. Spajanjem putem spojnice ili zavarivanjem jamče
jam trajno nepropusne
sustave. Ovim projektom predviđene
predviđ su cijevi sa tjemenom nosivošću
ću od 8 kN/m2. Cijevi treba položiti
na posteljicu gdje je stupanj zbijenosti u odnosu na standardni Proctorov postupak iznosi najmanje
95%, a modul stišljivosti najmanje 40 MN/m2. Zasipavanje iznad tjemena cijevi sa sitnim materijalom ili
zemljanim materijalom iz iskopa treba biti min. 30,0 cm. Preostali dio rova zatrpava se materijalom iz
iskopa koji također
er treba zbiti prema navedenim kriterijima.
Stranica 7 od 113
2.2. Slivnici
Slivnici se izvode od polietilenskih cijevi φ 630/535 mm, ukupne dužine 1,6 m i obetoniravaju se
betonom klase C 20/25 debljine 10,0 cm na licu mjesta. Spoj između slivnika i okna izvodi se sa PEHD
cijevi φv 200 mm na licu mjesta. Za prihvat vode u slivnik ugrađuje se kišna rešetka veličine
400x400mm za odgovarajuće prometno opterećenje tj. za 250 kN.
Slivnik se polaže na određeno temeljno tlo gdje stupanj zbijenosti u odnosu na standardni Proctorov
postupak iznosi najmanje 95%, a modul stišljivosti najmanje 25 MN/m2. Alternativno se može izvesti
podložni beton klase C 12/15, debljine min 15,0 cm.
2.3. Okna
Okna na trasi se izvode iz polietilena tj. PEHD materijala ili od betona koja se izvode monolitno na licu
mjesta.
PEHD okna visine preko 2,5 m se obetoniravaju betonom C 30/37 u debljini od 25 cm, koji se
konstruktivno armira. U okno se ugrađuju penjalice za silazak u okno. Za silazak u okno se ugrađuje
lijevanoželjezni okrugli poklopac φ60 cm za potrebno opterećenje C250 i D400 (ovisno o lokaciji okna).
Okna se izvode kao „ravna“ tj. bez konusnog završnog komada.
Poklopac se polaže u AB ploču C 30/37 koja leži na AB podložnom prstenu C 30/37.
Podložni prsten se polaže na sloj podložnog betona C 12/5 debljine 5 cm.
Okna treba položiti na uređeno temeljno tlo gdje stupanj zbijenosti u odnosu na standardni Proctorov
postupak iznosi najmanje 95%, a modul stišljivosti najmanje 25 MN/m2.
Poklopac se polaže u AB ploču C 30/37 koja leži na ab podložnom prstenu C 30/37.
Podložni prsten se polaže na sloj podložnog betona C 12/5 debljine 5 cm.
Sva okna se mogu zasipati materijalom granulacije 4-16 mm minimalne širine prstena 30,0 cm.
Modul stišljivosti za zasipni materijal mjeren kružnom pločom treba iznositi 40 MN/m2, a standardni
Proctorov postupak treba iznositi najmanje 95%. Ostali dio zatrpava se s materijalom iz iskopa.
Monolitna slijepa okna izvode se od nabijenog betona C 30/37 sa dodatkom sredstva za postizanje
vodonepropusnosti. Konstruktivno se armiraju armaturom B500B.
Na dnu okna izvodi se pravilno oblikovana betonska kineta. Na ploču se ugrađuju četiri kuke od
betonskog željeza da se ista može položiti na zidove okna.
Alternativno može se izvesti podložni beton klase C 16/20 debljine min. 15 cm.
Sva okna se mogu zasipati materijalom granulacije 4-16 mm minimalne širine prstena 30,0 cm.
Modul stišljivosti za zasipni materijal mjeren kružnom pločom treba iznositi 40 MN/m2, a standardni
Proctorov postupak treba iznositi najmanje 95%. Ostali dio zatrpava se s materijalom iz iskopa.
Stranica 8 od 113
Popis okana:
Stacionaža cjevovoda Opis okna
cjevovod 3
0+017.90 RO1 pehd okno 800
0+031.01 RO2 pehd okno 800
0+059.13 SO1 slijepo okno
0+085.60 RO3 pehd okno 800
0+108.20 RO4 pehd okno 800
0+120.50 RO5 pehd okno 800
0+138.74 RO6 pehd okno 800
0+170.66 RO7 pehd okno 800
0+195.05 RO8 pehd okno 800
0+230.16 RO9 pehd okno 800
0+263.43 RO10 pehd okno 800
0+299.73 RO11 pehd okno 800
0+317.96 RO12 pehd okno 800
0+357.83 RO13 pehd okno 800
0+386.75 RO14 pehd okno 800
0+397.77 RO15 pehd okno 800
0+417.75 RO16 pehd okno 800
0+467.75 RO17 pehd okno 800
0+483.92 RO18 pehd okno 800
0+522.45 RO19 pehd okno 800
0+560.60 RO20 pehd okno 800
0+599.16 RO21 pehd okno 800
cjevovod 4
0+000.00 RO22 pehd okno 800
0+037.16 RO23 pehd okno 800
0+058.22 RO24 pehd okno 800
0+080.74 RO25 pehd okno 800
0+106.68 RO26 pehd okno 800
0+163.19 RO27 pehd okno 800
0+208.38 RO28 pehd okno 800
cjevovod kr1-s
0+000.00 RO35 pehd okno 800
cjevovod kr1-j
0+000.00 RO36 pehd okno 800
0+015.17 RO38 pehd okno 800
0+031.74 RO39 pehd okno 800
0+049.10 RO40 pehd okno 800
0+070.64 RO37 pehd okno 800
cjevovod križanje1
0+000.00 RO33 pehd okno 800
Stranica 9 od 113
Stacionaža cjevovoda Opis okna
0+013.29 RO34 pehd okno 800
cjevovod k2-s
0+000.00 RO29 pehd okno 800
0+038.81 RO30 pehd okno 800
cjevovod kr2-j
0+000.00 RO31 pehd okno 800
0+024.74 RO32 pehd okno 800
2.4. Šuplji rubnjaci
Za prihvat voda na nekim lokacijama (rotori i dio trase od st.1+273,0 do 1+340,0) su odabrani na
poprečno najnižim mjestima odvodni šuplji rubnjaci visine 480 mm. To su plitki sabirnici od
polimernog betona, izrađeni od održivog materijala, razreda nosivosti D 400, prema HRN EN 1433,
duljine 50,0 cm, s odvodom DN 150, s lijevano željeznim poklopcem i kantom od pocinčanog čelika
za krupnu nečistoću. Iz sabirnog tipskog elementa položenog na uzdužno najnižu točku rubnjaka
izvodi se spoj od PEHD cijevi DN 160 mm prema oknu odvodnje.
Rubnjaci se izvode polaganjem tijela rubnjaka na pripremljenu betonsku temeljnu traku od betona
klase C25/30, visine sloja 15 cm. Tijelo se postavlja na prethodno pripremljenu, pravilno zbijenu
podlogu, uz poravnanje po pravcu i niveleti i kontrolu geodetskim instrumentom. Rubnjaci se polažu u
nizu, a sudarnica se izvodi cementnim mortom.
2.5. Odvodnja konzolnog proširenja
S niže strane kolnika, uz sam rub, postavljaju se tipske kišne rešetke, u ravnini plohe kolnika. Kišne
rešetke se ugrađuju za vrijeme betoniranja kontinuirane ploče objekta. Iz kišnih rešetki voda se
ispušta na postojeći obloženi nasip ceste i daje u teren prema upojnom zdencu.
2.6. Upojni zdenac
Upojni zdenac tlocrtnih dimenzija 5.0 m x 5.0 m izvodi se minimalno ukopan 1.5 m sa nagibom
pokosa 2:1. Od dubine ukopa zdenca (min 1.5 m) iskopa se dodatnih 5.0 m x 5.0 m x 5.0 m u koje
se ugradi krupni kamen. Od dubine min. 1.5 m se buše vertikalne bušotine φ200 mm dubine 15 m.
U bušotine se ugrađuju perforirane drenažne betonske cijevi. Predviđa se 4 bušotine po zdencu.
2.7. Ispitivanje nepropusnosti
Završno ispitivanje izgrađene kanalizacije na vodonepropusnost, zajedno sa kontrolnim oknima i

izvedenim pripremama za kućne priključke V” ili „Z“ postupkom (ispitivanje vodom ili zrakom)
prema normi za Polaganje i ispitivanje kanalizacijskih cjevovoda i kanala HRN EN 1610, sve u
skladu sa Pravilnikom o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje, otpadnih voda, kao i rokovima
obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (N.N. 03/11).
Ispitivanje mora vršiti akreditirani laboratorij osposobljen prema zahtjevima norme HRN EN ISO/IEC
17025. Osim toga, laboratorij koji vrši ispitivanja mora zadovoljavati i sve ostale potrebne uvjete
propisane Pravilnikom o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti ispitivanja vodonepropusnosti
građevina za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda (N.N. 01/11), odnosno mora imati Rješenje o
ispunjavanju posebnih uvjeta sukladno zahtjevu istog Pravilnika.
Stranica 10 od 113
2.8. Trajnost objekta
Pod trajnosti objekta podrazumijeva se razdoblje tijekom kojeg se svojstva i ponašanje građevine
moraju održavati takovima da su ispunjeni bitni zahtjevi na građevinu.
Trajnim se smatraju one konstrukcije koje sadržavaju zahtijevana svojstva, odnosno podnose sve
utjecaje koji polaze iz načina redoslijeda građenja, predviđenih mjesta uobičajene uporabe i
predviđenih mjesta utjecaja na okoliš, tijekom projektiranog uporabnog vijeka, uz relativno niske
troškove održavanja.
Ovim projektom predviđa se upotreba betona u neagresivnom okolišu prema normi HRN EN 13670-1 i
HRN EN 206-1; razredi izloženosti X0 i X1 zahtijevaju zaštitu betona najmanje 24 sata. Naime, beton
se mora držati u oplati i skelama najmanje 24 sata.
Isto tako, potrebno je osigurati zaštitu i njegu betona dok mu tlačna čvrstoća ne dosegne najmanje
50% specificiranog razreda čvrstoće.
Minimalna Razred Min

Max
Konstruktivni Klasa Razred količina vodonepropu- Zaštitni
v/c
elementi izloženosti čvrstoće cementa snosti betona sloj
faktor
( kg ) ( mm )
Podložni beton - C 12/15 260 - -
Nearmirana
X0 C 20/25 260 VDP 1 (50mm) 0,50 -
obloga cijevi
Obloga cijevi XC2 C 30/37 280 VDP 1 (50mm) 0,50 35
Zidovi i ploče
XF4 C 30/37 340 VDP 2 (30mm) 0,45 35
monolitnih okana
Stranica 11 od 113
3. INSTALACIJE
3.1. CESTOVNA RASVJETA (ELEKTROTEHNIČKI DIO)
3.1.1. Općenito
Cestovna rasvjeta treba omogućiti sudionicima u prometu tijekom noći dobre vidne osobine u cilju
sigurnog odvijanja prometa. Sudionici prometa trebaju na vrijeme uočiti ostale sudionike prometa ili
prepreke na kolniku. Cestovna rasvjeta značajno utječe na smanjenje broja udesa (do 30%).
Instalaciju cestovne rasvjete treba izvesti montažom svjetiljaka na rasvjetne stupove locirane uz
prometne površine.
Svjetiljke cestovne rasvjete (jednu ili dvije) predviđeno je montirati na stupove posložene uz rub
kolnika/staze za pješake. Stupovi u tom slučaju trebaju biti na jednakoj ili približno jednakoj udaljenosti.
Lokacije, visina, međusobne udaljenosti stupova, vrste i tipovi svjetiljki, te snage izvora svjetla ovise o
svjetlotehničkim zahtjevima, dimenzijama prometnih površina, namjeni prometnih površina i
mogućnostima lociranja rasvjetnih stupova.
Situacija s ucrtanim lokacijama stupova se nalazi u grafičkom dijelu projekta.
Zadatak je nakon izvršenih svjetlotehničkih proračuna i pretpostavljenih elemenata rasvjete ostvaren

na slijedeći način:
• Uz glavni prometni pravac (D8) pomoću svjetiljki montiranih na čelične rasvjetne stupove
visine 8 m, locirane jednostrano/dvostrano uz kolnik u bankini/bermi.
• Prometni pravci na kružnim tokovima su rasvijetljeni pomoću svjetiljki montiranih na
čelične rasvjetne stupove visine 8 m, locirane po vanjskom obodu uz kolnik u
bankini/bermi ili zelenoj površini.
3.1.2. Zahtjevi
Cestovnu rasvjetu treba projektirati u smislu:

• HRI CEN/TR 13201-1 Cestovna rasvjeta – 1. dio: Smjernice za odabir razreda rasvjete
(CEN/TR 13201-1:2014)
• HRN EN 13201-2 Cestovna rasvjeta 2. dio: Zahtijevana svojstva (EN 13201-2:2015)
• HRN EN 13201-3 Cestovna rasvjeta 3. dio: Proračun svojstava (EN 13201-3:2015)
• HRN EN 13201-4 Cestovna rasvjeta 4. dio: Metode mjerenja svojstava rasvjete (EN
13201-4:2015)
• HRN EN 13201-5 Cestovna rasvjeta 5. dio: Pokazatelj energetskih svojstava (EN 13201-
5:2015)
Za stvaranje uvjeta za priključak na mrežu potrebno je prema Prethodnoj elektroenergetskoj

suglasnosti (PEES) Broj: 401500-180081-0011 HEP-ODS d.o.o. izvesti napajanje iz postojećeg
razvodnog ormara KRO (lociran u sarajevskoj ulici) napajanog iz TS 10 (20)/0.4 kV STANINE 2 na
način da se položi NN kabelski vod od KRO do novog priključnog mjernog ormara za javnu rasvjetu
(OJR) u duljini trase cca 30m. Lokacija novog razvodnog ormara +SPMO/OJR je na početku
Sarajevske ulice uz pješačku stazu s zapadne strane neposredno do D8.
3.1.3. Opće značajke električne instalacije na osnovu klasifikacije građevine prema vanjskim
utjecajima
Stranica 12 od 113
HRN HD 60364-51:2010
Okruženje
• Temperatura AA4 (-5oC do +40oC)
• Atmosferska vlaga AB7 (10% do 100%)
• Visina AC1 ≤2000 m
• Prisustvo vode AD4 prskanje
• Prisustvo stranih čvrstih tijela AE5 umjerena prašina
• Korozija AF2 atmosferska
• Udarci AG1 slabi
• Vibracije AH1 male
• Prisustvo flore AK1 neškodljivo
• Prisustvo faune AL1 neškodljivo
• Elektromagnetski, elektrostatski ili ionizirajući utjecaji
AM-1-1 kontrolirana razina
• Signalni naponi AM-2-1 kontrolirana razina
• Variranje amplitude napona AM-3-1 kontrolirana razina
• Zračenje magnetskog polja AM-8-1 srednja razina
• Električno polje AM-9-1 zanemariva razina
• Elektrostatska pražnjenja AM-31-2 srednja razina
• Sunčevo zračenje AN2 srednje
• Seizmičke posljedice AP2 mala opasnost
• Munje AQ3 direktna izloženost
• Kretanje zraka AR2 umjereno
• Vjetar AS3 jak
Korištenje
• Sposobnost osoba BA1 obična
• Učestalost kontakta osoba s potencijalom zemlje
BC2 niska
• Uvjeti evakuacije u nuždi BD1 mala gustoća/lagan izlaz
• Priroda obrađenog ili spremljenog materijala
BE1 nema značajnog rizika
Zgrada
• Konstrukcija zgrade CA konstruktivni materijali
• Dizajn zgrade CB1 zanemariv rizik
3.1.4. Posebni uvjeti
Posebni uvjeti sadržani u Lokacijskoj dozvoli odnose se na prometnicu kao građevinu. Tehničkim
rješenjima iz ovog projekta poštovani su svi posebni uvjeti.
3.1.5. Mjere sigurnosti
Zaštita od električnog udara
a) ZAŠTITA OD DIREKTNOG DODIRA
Zaštita od direktnog dodira dijelova električne instalacije postignuta je na slijedeći način :

• izoliranjem dijelova pod naponom
• pregrađivanjem ili ugrađivanjem u kućišta
Stranica 13 od 113
• postavljanjem izvan dohvata rukom.
b) ZAŠTITA OD INDIREKTNOG DODIRA
Zaštita od indirektnog dodira dijelova električne instalacije postignuta je automatskim isključivanjem

napajanja. Za automatsko isključivanje napajanja koriste se zaštitni uređaji nadstruje :
• visokoučinski osigurači
• rastalni osigurači
Karakteristike zaštitnih uređaja su odabrane na osnovu proračuna impedancije petlje strujnog kruga
kratkog spoja, dopuštenog napona dodira, te dopuštenog vremena trajanja napona dodira sukladno
propisima. Na cijeloj instalaciji provedeno je lokalno izjednačenje potencijala spajanjem zaštitnog
vodiča na združeno uzemljenje. Primijenjen je sustav zaštite TN-C-S, odnosno:
• TN-C - od transformatorske stanice do stupnih razdjelnika/neutralni(N) vodič i zaštitni
(PE) vodič su objedinjeni u zajednički (PEN) vodič/
• TN-S - od stupnog razdjelnika do svjetiljke montirane na vrhu stupa /neutralni(N) vodič
i zaštitni (PE) vodič su zasebni, svaki iima svoju žilu – vodič/
Obilježavanje žila kabela bojama treba biti izvedeno na slijedeći način :
Zaštitni vodič (PE) mora biti s izolacijom zelenožute boje, dok neutralni vodič (N) mora biti s izolacijom
od svjetloplave boje.
Ukoliko vodič objedinjuje funkciju zaštitnog i neutralnog vodiča (PEN), mora biti s izolacijom od
svjetloplave boje.
Boja izolacija faznih vodiča (L1, L2, L3) se međusobno mora rezlikovati, kao i razlikovati od boje
izolacije neutralnog (N) i zaštitnog (PE) vodiča.
Boje izolacije faznih vodiča (L1, L2, L3) su obično crna, smeđa i siva, a mogu biti i druge.
Zaštita od toplinskih učinaka

Sve elemente električne instalacije (kabeli, vodiči, uređaji…) treba montirati na mjesta koja nisu
izložena toplinskom zračenju kako ne bi došlo do oštećenje ili uništenja. Elementi električne instalacije
obrađeni ovim projektom svojim svojstvima odgovaraju mjestima i načinu ugradnje.
Oprema razvodnih ormara je složena u plastičnim kućištima i time zaštićena od insolacije, ujedno je
omogućena prisilna cirkulacija zraka unutar kućišta u cilju odvođenja topline.
Kabeli su položeni u tlo, a kabelski rov je složen tako da okolno tlo omogućava odvodnju topline. Trasa
kabela je odabrana tako da nema približavanja kabela izvoru topline.
Stupovi su izrađeni od čelika te nisu osjetljivi na insolaciju, niti su locirani u blizini izvora topline.
Svjetiljke svojim karakteristikama odgovaraju mjestu ugradnje - vanjska ugradnja. Same svjetiljke su
izvor topline u granicama uporabe, odnosno normama definiranih najvećih dozvoljenih temperatura.
Nadstrujna zaštita
Zaštita kabela i uređaja ostvarena je uporabom zaštitnih uređaja dimenzioniranih na način da ne
dozvoljavaju strujno preopterećenje, odnosno, nazivne struje zaštitnih uređaja su manje od najvećih
dozvoljenih struja kabela i uređaja. Opisano je provedeno i potvrđeno proračunima.
Primijenjeni su slijedeći zaštitni uređaji:

• visokoučinskirastalni osigurači
• rastalni osigurači.
Zaštita od struje kvara

U slučaju kratkog spoja zaštitni uređaj mora prekinuti strujni krug u vremenu kraćem od nastanka
temperature koja bi mogla oštetiti ili uništiti izolaciju kabela.
Stranica 14 od 113
U slučaju oštećenja izolacija kabela/vodiča i pojave opasnog napona na dostupnim dijelovima uređaja,
zaštitni uređaj mora prekinuti taj strujni krug u vremenu manjem o dozvoljenog.
Opisano je provedeno i potvrđeno proračunima.
Primijenjeni su slijedeći zaštitni uređaji:

• visokoučinski osigurači
• rastalni osigurači
Kao dodatna zaštita je provedeno izjednačavanje potencijala.
Zaštita od naponskih smetnji

Instalacija je izvedena kabelima i opremom koji odgovaraju normiranom naponu niskonaponske mreže
400/230V 3AC; 50Hz.
U svakom ormaru cestovne rasvjete treba biti ugrađen odvodnik prenapona kao zaštitna mjera od
atmosferskih ili sklopnih prenapona.
Zaštitne mjere od elektromagnetskih utjecaja

Projektirana električna instalacija cestovne rasvjete ne predstavlja izvor štetnih elektromagnetskih
utjecaja, stoga ovim projektom nisu poduzete zaštitne mjere.
Zaštita od prekida energetske opskrbe

Kako su vozila opremljena vlastitim izvorima svjetlosti, tehničke zaštitne mjere od nestanka napona
nisu primijenjene.
3.1.6. Mjere za ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu
Temeljni zahtjevi za građevinu su:

1. mehanička otpornost i stabilnost je ostvarena odabirom odgovarajućih proizvoda, opreme,
materijala i pribora predmetne instalacije osnovom mjesta ugradnje/primjene.
2. sigurnost u slučaju požara je ostvarena odabirom odgovarajućih proizvoda, opreme, materijala i
pribora predmetne instalacije koji nisu gorivi, ne prenose, odnosno ne podržavaju gorenje. U
slučaju kvara nekog od elemenata instalacije, predviđene su odgovarajuće zaštitne mjere koje
efikasno sprečavaju nastajanje plamena, topline koja bi mogla biti uzrokom nastajanja i širenja
vatre.
3. higijena, zdravlje i okoliš će biti osigurani načinom izvođenja i primjenom odabranih elemenata
instalacije cestovne rasvjete u smislu odgovarajućih normi.
4. sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe osigurana je samom namjenom građevine –
prometnice.
5. zaštita od buke je ostvarena primjenom odgovarajućih proizvoda, opreme, materijala i pribora
predmetne instalacije, a koji nisu izvor buke.
6. gospodarenje energijom i očuvanje topline je ostvareno optimiziranjem predmetne instalacije u
tehničko-gospodarskom smislu. Optimizacija je izvedena primjenom odgovarajućih proizvoda,
opreme, materijala i pribora predmetne instalacije što je potvrđeno proračunima provedenim u
nastavku ovog projekta.
7. održiva uporaba prirodnih izvora. Predmetna instalacija, prema namjeni i vrsti, nije temeljena na
primjeni prirodnih izvora. Isporuka električne energije je ugovorna obveza dobavljača.
Stranica 15 od 113
3.1.7. Utjecaj električne instalacije na okoliš
Električna instalacija je projektirana s elementima koji svojom konstrukcijom, materijalima izrade i

načinom montaže ne uzrokuju štetan utjecaj za okoliš. To se osobito odnosi na projektirane svjetiljke
koje svojom emisijom svjetlosnog toka ne uzrokuju onečišćenje svjetlom.
3.1.8. Priključak na elektroenergetski opskrbni sustav
Uvjeti priključka projektirane električne instalacije na elektroenergetski opskrbni sustav (mrežu) su

definirani u Prethodnoj elektroenergetskoj suglasnosti (PEES) Broj: 401500-180081-0011.
Priključak električne instalacije je predviđen na slobodnom izvodu postojećeg niskonaponskog ormara

KRO, s kojeg se izvodi novi kabelski vod do ormara javne rasvjete +MO/OJR.
3.1.9. Razdioba električne energije
Razdioba električne energije radijalnog je tipa iz ormara cestovne rasvjete do stupova cestovne
rasvjete sistemom ulaz-izlaz u stupne razdjelnike, a primijenjeni su slijedeći kabeli:
OZNAKA KABELA TIP i PRESJEK KABELA OPIS

razvodni kabel cestovne rasvjete od KRO do
01 NAYY-O 4x35 SM 0,6/1kV
+MO/OJR
razvodni kabel cestovne rasvjete od ormara
02-03 NAYY-O 4x25 RM 0,6/1kV cestovne rasvjete +OJR i dalje između rasvjetnih
stupova
NYY-J 3x2,5 RE 0,6/1kV priključni kabeli svjetiljki/reflektora
Početna točka razdiobe električne energije je razvodni ormar cestovne rasvjete +OJR smješten
otprilike u središtu konzuma, u bankini križanja Sarajevske ulice i D8.
Iz +OJR je predviđen razvod električne energije podzemnim kabelima do stupnih razdjelnika sustavom
„ulaz-izlaz“. Priključak svjetiljke/svjetiljki montiranih na vrhu rasvjetnog stupa s stupnog razdjelnika
montiranog bliže temelju stupa treba izvesti priključnim kabelom položenim unutrašnjošću stupa.
3.1.10. Sigurnosni i pomoćni izvor napajanja
Projektirana prometnica i prateći prometni sadržaji su namijenjeni su motornom prometu. Vozila imaju
autonomni izvor svjetla, stoga ovim projektom nisu predviđeni sigurnosni i pomoćni izvori napajanja
električnom energijom.
3.1.11. Zaštitno uzemljenje i izjednačavanje potencijala
Uzduž kabela električne instalacije cestovne rasvjete u kabelskom rovu je predviđeno polaganje
uzemljivača koji treba biti spojen na uzemljivač transformatorske stanice, a samim time i na uzemljivač
u kabelskom rovu srednjenaponskih i niskonaponskih kabela, tako da se radi o sustavu uzemljivača.
Uzemljivač električne instalacije cestovne rasvjete treba biti spojen na sabirnice zaštitnog (PE) vodiča
u svakom razvodnom ormaru cestovne rasvjete.
Izjednačavanje potencijala se izvodi spajanjem svih obližnjih metalnih masa na uzemljivač, čeličnih
stupova cestovne rasvjete i zaštitne ograde uz prometnicu.
Stranica 16 od 113
Zaštitni (PE) vodič svjetiljke spojiti u priključnu stezaljku stupnog razdjelnika s kojeg treba izvesti spoj
na metalnu masu čeličnog stupa.
3.1.12. Zaštita od udara munje
Čelični stupovi električne instalacije cestovne rasvjete su izloženi udarima munje, stoga su vodljivo
vezani na uzemljivač položen u kabelski rov. Opisana mjera omogućava brzo i nesmetano odvođenje
struje munje u zemlju.
3.1.13. Elementi električne instalacije
Ovim projektom su primijenjeni i obrađeni elementi (uređaji, oprema i pribor) električne instalacije
cestovne rasvjete koji svojim tehničkim svojstvima odgovaraju namjeni, a zajedno čine funkcionalnu
cjelinu.
Odabrani slijedeći elementi električne instalacije:
Svjetiljke i pribor
Sagledavajući potrebe i zahtjevnost izvođenja rasvjete, ovim projektom su predviđene slijedeće
svjetiljke i reflektori cestovne rasvjete:
Rasvjeta prometnice
Tip kao PHILIPS Luma 1 BGP623/Luma 2 BGP625
Podaci o svjetiljci:
Snaga: 112 W
Svjetlosni tok: 16200 lm
• kućište i nosač izrađeni od tlačno lijevanog aluminija
• optički sustav načinjen od optičkih leća
• stupanj mehaničke zaštite cjelokupne svjetiljke IP66 (optičkog dijela svjetiljke) IK08
• optika zaštićena ravnim staklom, potpuno zasjenjena izvedba izvora svjetlosti (ULOR =
0%)
• klasa električne zaštite kl. I
• postavljanje na stup/konzolu promjera 42-60 mm
• regulacija kuta svjetiljke -10° do +10° na konzoli i 0° do 10° na stupu
• mogućnost regulacije preko DALI protokola ili naponski (1-10V)
• zaštita od prenapona ≥ 3kV
• raspon radne temperature -20°C do +35°C
• zasebni uređaj za prenaponsku zaštitu kl. II + III (In = 5 kV, Umax = 10 kV)
• pasivno hlađenje
Karakteristike LED modula:

• cestovna (asimetrična optika) cut off – klasa G3 (prema HRN EN 13201-Annex A) ili bolje
• ukupni svjetlosni tok izvora svjetlosti: min. 15000 lm
• svjetlosna iskoristivost LOR: jednaka ili veća od 90%
• boja svjetlosti: max. 3000K
• uzvrat boje (Ra): min. 70
• trajnost LED modula i drivera: min. 100.000 h uz održavanje 80% inicijalnog svjetlosnog
toka svih svjetiljki i maksimalni ispad svjetiljki 10% (oznaka L80F10)
Razdjelnici električne instalacije rasvjete
Stranica 17 od 113
Opremu je predviđeno smjestiti u kućište ormara, izrađenog od poliestera ojačanog staklenim
vlaknima. Ormar je predviđen kao samostojeći montiran na postolje dijelom ukopano u tlo. Stupanj
zaštite mora biti najmanje IP43. Ormar mora biti otporan mjesne uvjete.
Za potpunu funkcionalnost ormar trebaj biti opremljen slijedećom opremom:
- SPMO (samostojeći priključno-mjerni ormar) – HEP ODS d.o.o.

• Vrata
• Ručica s bravicom za zaključavanje
• Montažna ploča za montažu elektroopreme
• Osigurač-rastavna sklopka
• Elektroničko kombi izravno brojilo 3f/4T
• MTU prijemnik
• Ostala nespecificirana oprema i pribor
- OJR (razvodni ormar električne instalacije) - Investitor

• Vrata
• Ručica s bravicom za zaključavanje
• Montažna ploča za montažu elektroopreme
• Svjetiljka za osvjetljenje ormara,
• Mikroprekidač na vratima.
• Rešetke za prirodan protok zraka
• Osigurač-rastavna sklopka
• Odvodnik prenapona
• Bakrene sabirnice faznih vodiča (L1;L2;L3), neutralnog vodiča (N) i zaštitnog vodiča (PE)
• Utičnica opće potrošnje
• Sklopka odabira načina rada rasvjete – automatski/manualno
• Sklopnik upravljanja radom rasvjete
• Instalacijski osigurači (MCB)
• Ostala nespecificirana oprema i pribor
Opremu ormara valja štititi od eventualnih atmosferskih prenapona odvodnicima prenapona na ulazu
kabela mrežnog napajanja.
Stupni razdjelnici
Stupne razdjelnike (kao tip MVF) treba montirati u unutrašnjost stupa bliže temelju ovješenjem na
montažnu šinu. Pristup s vanjske strane je omogućen kroz servisni otvor – vratašca stupa. Namjena
stupnog razdjelnika je prihvat razvodnog kabela (do presjeka vodiča 4x35 mm2) iz kabelskog rova
principom ulaz/izlaz i priključak kabela za napajanje svjetiljki montiranih povrh stupa. Stupni razdjelnici
trebaju biti opremljeni podnožjem za cilindrične rastalne umetke (8,5x32 – 9x36). Kučište treba biti
klase II (dvostruka izolacija) u skladu s CEI 64-8/4, izrađeno od samogasivog poliamida. Stupanj
zaštite treba biti IP44 i IK08.
Stranica 18 od 113
Rasvjetni stupovi i temelji
Projektom su predviđeni čelični, konusni, osmerostrani stupovi (kao tip KORS) izrađeni od čeličnog
lima određene kvalitete, strojno oblikovanog u određene segmente, koji se zatim strojno vare.
Montaža stupova kao tip KORS predviđena podizanjem cijelog stupa opremom i ugradnjom na
temelje.
Ovisno o opterećenju, rasvjetni stupovi su razvrstani po tipovima:

• kao tip KORS 2B 800 3 h = 8 m nosi svjetiljke cestovne rasvjete
Temeljenje stupova projektirano je gravitacionim temeljima izrađeni od betona odgovarajuće kvalitete.

Temelje locirane u zelenoj površini potrebno je izdignuti iznad tla oko 10-15 cm i skositi od sredine
prema vanjskom rubu zbog otjecanja oborinske vode.
Temelji su projektirani za ugradnju stupova na temelj pomoću sidrenih vijaka.
U temelj rasvjetnih stupova za montažu svjetiljki treba ugraditi dvije PEHD cijevi ø 63 mm za ulaz -
izlaz kabela u/iz temelja.
Montažu svjetiljki na rasvjetne stupove je predviđeno izvesti pomoću odgovarajućih nosača.

Rasvjetni stupovi, temelji i pribor detaljno su obrađeni u Građevinskom projektu .
Električni kabeli i pribor
Za razvod električne energije su predviđeni kabeli kao tip NAYY-O, 4xS RM 0,6/1kV, odnosno NYY-Y,
3x2,5 RE 0,6/1kV s vodičima od aluminija/bakra preko kojih se nalazi izolacija od PVC mase. Ispuna
se sastoji od brizganog elastomera, dok je omotač složenog višežilnog kabela PVC masa.
Kabeli su predviđeni za polaganje u zemlju, kanale, na konzole, u suhim i vlažnim prostorijama gdje se
očekuju vanjski mehanički utjecaji, dočim kabeli nisu izloženi mehaničkom vlačnom teretu.
Kabeli se polažu u zemljani rov dimenzija 0,4 x 0,8 m na dubini 0,7 m u sredinu sloja pijeska visine
2x10 cm, na koji dolazi mehanička zaštita, dok se ispod kolnika kabeli uvlače u plastične zaštitne cijevi
promjera φ110 mm na dubini ne manjoj od 120 cm od nivoa gotovog kolnika. Pojne kabele rasvjete
stupova sidrenih na građevinama polagati u zaštitne cijevi φ110 mm zalivenim u beton građevine ili u
kabelske police montirane ispod građevine. U kabelski rov se iznad kabela polaže uzemljivač u vidu
bakrenog (Cu) užeta poprečnog presjeka 50 mm2 , a iznad njega PVC traka za upozorenje. Kabelske
prijelaze ispod kolnika, sve trase i lomove kabelske trase po potrebi treba označiti betonskim
stupićima.
Spajanje kabela se vrši odgovarajućim kabelskim spojnicama. Završetke kabela treba izvesti
skidanjem izolacije i izradom kabelskih završetaka, odnosno neposrednim učvršćenjem, ovisno o vrsti
priključka i presjeku kabela.
Ožičenje rasvjetnih stupova treba izvesti prije dizanja stupova na temelje. Na letvicama u servisnim
vratima treba postaviti obujmice, koje stežu dva kabela vođena na zajedničku konzolu.
3.1.14. Zaštitne i upravljačke naprave
Kao zaštitne naprave od strujnog preopterećenja i struja kratkog spoja predviđeni su:
• Niskonaponski osigurači velike prekidne moći, montirani u osigurač sklopke. Ulošci
osigurača se umeću i vade pomoću izolacijske ručice. Svaki uložak osigurača je opremljen
indikatorom funkcionalnosti. Namijenjeni su za montažu u razvodne ormare.
Stranica 19 od 113
• Instalacijski zaštitni prekidači (MCB) su predviđeni za montažu na DIN šinu složeni u nizu.
Manipulacija je omogućena izoliranom polugom (on/off) koja ujedno služi kao indikator
stanja. Namijenjeni su za montažu u razvodne ormare.
• Cilindrični osigurači se umeću u izolirana kućišta s kojima čine osigurač-sklopku. Odlikuju
ih male dimenzije i jednostavna zamjena. Namijenjeni su za montažu u stupnim
razdjelnicima.
Kao zaštita od atmosferskih i sklopnih prenapona predviđeni su odvodnici prenapona montirani na

strani pojnih kabela. Svaki pojedini fazni vodič (L1,L2,L3) treba biti preko odvodnika prenapona spojen
na sabirnicu zaštitnog (PE) vodiča.
Dimenzioniranje zaštitnih naprava provedeno je u poglavlju „Proračuni“.
3.1.15. Isklapanje električne energije u slučaju opasnosti
Isklapanje cjelokupne električne instalacije cestovne rasvjete u slučaju opasnosti moguće je

isklapanjem osigurač-sklopke u razvodnom ormaru cestovne rasvjete. Za opisanu manipulaciju su
zadužene ovlaštene osobe održavanja koje imaju pristup unutrašnjosti razvodnog ormara, odnosno
ovlaštenje za otvaranje istog.
3.1.16. Odvajanje dijela električne instalacije
U slučaju održavanja, mjerenja i popravka dijela električne instalacije cestovne rasvjete predviđena je
mogućnost odvajanja, odnosno isklapanja s napona. Ta mjera je omogućena konfiguracijom električne
instalacije, gdje je moguće:
• Odvajanje svake pojedine svjetiljke isklapanjem/vađenjem uloška osigurača u stupnom
razdjelniku.
• Odvajanjem pojedinog strujnog kruga isklapanjem/vađenjem uloška osigurača prije
izlaznih stezaljki u lokalnom razvodnom ormaru.
• Odvajanjem više strujnih krugova napajanih iz zajedničkog lokalnog razvodnog ormara
isklapanjem cijelog razvodnog ormara.
• Odvajanjem više dijelova električne instalacije isklapanjem osigurača pojedinih pojnih
kabela na u razvodnom ormaru cestovne rasvjete lociranom uz transformatorsku stanicu.
3.1.17. Upravljanje radom cestovne rasvjete
Početak i prestanak rada cestovne rasvjete treba biti usklađen je s radom javne rasvjete grada Vodica.
3.1.18. Uvjeti za održavanje električne instalacije
Pregled i održavanje električne instalacije valja provoditi jednom godišnje. Obim nužnog održavanja
podrazumijeva :
• pritezanje vijčanih spojeva na kabelima s aluminijskim vodičima
• obnavljanje antikorozivne zaštite
• kontrolu iskrenja sklopnih aparata
• zamjenu signalnih žaruljica
• obnavljanje natpisa i upozoravajućih tablica
• kontrolu spojeva vodiča kabela i sabirnica
• kontrolu zaštite opreme prema vanjskim utjecajima.
Jednom godišnje valja obaviti slijedeća ispitivanja i mjerenja :

• utvrđivanje neprekinutosti zaštitnog vodiča za izjednačavanje potencijala
• funkcionalnosti električne instalacije
Stranica 20 od 113
• otpora izolacije kabela električke instalacije
• zaštite automatskim isklapanjem napajanja
• otpora uzemljivača
• impedancije petlje kvara.
Jednom u dvije godine valja obaviti svjetlotehnička mjerenja.
Električnu opremu koju periodično ili nakon kvara treba zamijeniti valja propisano zbrinuti. Navedeno
se osobito odnosi na žarulje i uloške osigurača koje je potrebno selekcionirati i uskladištiti na sigurnom
mjestu do trenutka recikliranja u za to ovlaštenom pogonu.
3.1.19. Puštanje električne instalacije u rad
Puštanje električne instalacije cestovne rasvjete treba izvršiti nakon što su obavljeni svi radovi
izgradnje, montaže, spajanja i kompletiranja. Predviđeno je postepeno puštati u rad dio po dio
električne instalacije redoslijedom:
• Glavni razvodni ormar uz transformatorsku stanicu
• Svaki pojedini lokalni razvodni ormar
• Svaki pojedini strujni krug električne instalacije cestovne rasvjete iz lokalnog razvodnog
ormara
3.1.20. Demontaža i napuštanje dijela postojećih instalacija
Uz DC8 u Vodicama jednim dijelom postoji instalacija javne rasvjete (svjetiljke, stupovi, kabeli)
napajana električnom energijom iz obližnjih razvodnih ormara. Izgradnjom dva kružna raskrižja i
uređenjem pješačkih staza te novom javnom rasvjetom koja je predmet ovog projekta dio postojećih
instalacija postaje suvišan te iste treba demontirati ili napustiti, odnosno staviti izvan funkcije.
• Postojeće rasvjetne stupove sa svjetiljkama javne rasvjete i ostalim priborom treba
demontirati s temelja i otpremiti na skladište vlasnika.
• Betonske temelj je moguće kompletne izvaditi ili razbiti površinski dio da budu neuočljivi.
• Postojeće energetske kabela treba u ovisnosti o građevinskim radovima na zahvatu
izvaditi iz tla i otpremiti na skladište vlasnika. Druga je mogućnost da se postojeće kabele
„umrtvi“, tj. odspoji s napajanja (napona) i ostavi u tlu. Ova varijanta dolazi u obzir jedino
ako ti kabeli svojom lokacijom ne bi bili smetnja ostalim instalacijama.
Stranica 21 od 113
3.2. CESTOVNA RASVJETA (GRAĐEVINSKI DIO)
OPĆENITO
Projektom su predviđeni rasvjetni stupovi tipa KORS 2B 800 – 3 predviđeni za nošenje 1(2) svjetiljke
tip Luma 2 (BGP625) fiksno i na luku ( L= 1,3 m)
KONSTRUKCIJA
Rasvjetni stupovi tipa KORS 2B 800 – 3 su čelične konstrukcije konusnog oblika, osmerokutnog
poprečnog presjeka.
Stup je promjenljivog presjeka od vrha do dna sa konstantnim prirastom. Debljine limova određene su
statičkim proračunom.
OPTEREČENJE
Za osnovno opterećenje uzeto je horizontalno opterećenje - vjetar (djelovanje vjetra na stupove i

svjetiljke ) i vertikalno opterećenje - težina stupova , svjetiljki s priborom. Opterećenje vjetrom
odgovara za najveća referentnu 10 - minutna brzinu vjetra za povratno razdoblje od 50 godina, a iznosi
v = 30 m/s (lokacija → Vodice), izloženi djelovanju vjetra sukladno tehničkom propisu za čelične
konstrukcije HRN EN 1993-2012, 2013.
MATERIJAL I IZVEDBA ČELIČNE KONSTRUKCIJE
Materijal za izradu stupova su vruće valjani limovi kvalitete S 235JR , prema važećim normama.
Materijal za izradu nosača svjetiljki su vruće valjani profili kvalitete S 235JR, prema važećim normama.
Svi poprečni varovi trebaju se izvesti kvalitete II.
Materijal za izradu temeljnih vijaka je okrugli rebrasti visokokvalitetni čelik sa granicom razvlačenja σvi
= 500 N/mm2. Na dijelu vijka koji nije u betonu izvodi se navoj kako bi se stup, preko temeljne ploče
mogao pričvrstiti na temelj.
Temeljni vijci se izrađuju iz konstrukcijskog čelika kvalitete k.č.5.6.
Dimenzije limova dane su u statičkom proračunu stupova i na nacrtima stupova.
Spajanje limova trupa stupova (plast) potrebno je izvršiti zavarivanjem, a prema važećim
tehničkim propisima.
Prilikom izrade radioničke dokumentacije, kao i same izrade čelične konstrukcije stupova mora se
osigurati koncepcija statičkog proračuna, ostvariti projektirana mjesta spojeva, osigurati mjere, kote i
dimenzije stupova.
Konstruiranje konstrukcije stupova, te ostali konstruktivni detalji i tehnički uvjeti moraju biti u skladu sa
odredbama propisa danih u popisu primijenjenih propisa.
Kontrola za vrijeme izrade čelične konstrukcije u radionici, načini kontrole, pregled konstrukcije prije
otpreme stupa, vođenje radioničke dokumentacije, probna montaža konstrukcije stupa propisani su
važećim propisima.
Stranica 22 od 113
ZAŠTITA OD KOROZIJE
Prilikom zaštite čelične konstrukcije od korozije treba se pridržavati mjera određenih u Tehničkom
propisu za građevinske konstrukcije (NN 17/17), a zaštitu konstrukcije potrebno je izvršiti postupkom
vrućeg pocinčavanja za kategoriju korozivnosti C5M prema HRN EN ISO 1461 I HRN EN ISO 12944-
2.
Pripremu podloge izvršiti u skladu s HRN EN ISO 8501 i 8503.
Nakon montaže stupova nanijeti jedan premaz na bazi cinka debljine min 30pm, za povećanu trajnost
konstrukcije, prema odluci investitora. Na dijelovima čelične konstrukcije rasvjetnih stupova koji su
iznad temelja do visine 100 cm potrebno je izvesti jedan premaz na bazi epoksida, debljine min. 160
μm , a sve prema "Općim tehničkim uvjetima za radove na cestama-2001".
Srednja (minimalna) debljina prevlake cinka prema HRN EN ISO 1461 iznosi:
za debljinu ≥ 6 mm t = 85 μm,
za debljinu ≥ 3 mm < 6 mm t = 70 μm,
TEMELJENJE I MONTAŽA STUPOVA
Temelji stupova projektirani su kao blok (upeti) temelj, za tla čija je nosivost σdop = 20N/cm2 = 200
kN/m2, proračunati po metodi Kleinlogel-Burklin, ili kao gravitacioni temelji koji će se izvesti samo onda
kada se temelji nalaze u pokosu nasipa, proračunati "klasičnom metodom" proračuna temelja.
Beton za izradu temelja prema HRN EN 206-1 : razred čvrstoće C25/30 , maksimalna zrna agregata
Dmax=32mm , razred izloženosti XF2 , sadržaj klorida Cl 0,2, razred konzistencije S3.
Materijal za izradu temeljnih vijaka je okrugli rebrasti visokokvalitetni čelik sa granicom razvlačenja
σvl=500 N/mm2. Na dijelu vijka koji nije u betonu izvodi se navoj kako bi se stup, preko temeljne ploče
mogao pričvrstiti na temelj.
Iskop temeljnih jama treba provesti prema nacrtima temelja, a temeljne jame trebaju biti pregledane od
strane nadzornog inženjera. Ukoliko se utvrdi lošija nosivost tla od projektom predviđene, potrebno je
konzultirati projektanta radi prilagodbe temelja.
Iskopi i osiguranje temeljnih jama moraju se provoditi u skladu sa važećim "Propisima o zaštiti na radu
u građevinarstvu", odnosno "Zakonu o zaštiti na radu" (N.N. RH. br. 59/96 i 114/03).
Betoniranje se vrši nakon postavljanja temeljnih vijaka , privodnih cijevi i odvija se neprekidno do
završetka temeljenja. Temeljne vijke potrebno je postaviti u vertikalni položaj pomoću šablona koje
isporučuje proizvođač stupova.
Nakon što je beton dovoljno stvrdnuo potrebno je gornju površinu temelja poravnati odnosno premazati
slojem cementnog morta ili epoksi smole tako da je ispunjen prostor između podnožja stupa i krune
temelja.
Montažu stupova može izvršiti samo ono poduzeće (firma) koje je registrirano za tu djelatnost.
Konstrukciju stupova potrebno je geodetskim instrumentima centrirati u dva međusobno okomita

smjera. Poslije završenih radova betoniranja temelja i nakon stvrdnjavanja betona nastavlja se daljnja
montaža stupova.
Svi dijelovi na montaži, kao i dopuštena odstupanja konstrukcije stupa u odnosu na projekt moraju biti
u skladu s ''Tehničkim propisom za građevinske konstrukcije''(NN 17/17) i pripadnim pravilnicima i
normama.
Stranica 23 od 113
Izvođač montažnih radova dužan je poduzeti sve mjere potrebne za zaštitu javnih uređaja i objekata u
neposrednoj blizini gradilišta, a mora se pridržavati odgovarajućih propisa o zaštiti na radu.
Stranica 24 od 113
3.3. ZAŠTITA I PRELAGANJE ENERGETSKIH INSTALACIJA
3.3.1. Općenito
Predmet projekta je glavni projekt II faze pješačkih staza na postojećoj državnoj cesti D8 kroz Vodice u
ukupnoj duljini od 919,32 m.
Glavni projekt obuhvaća i rekonstrukciju raskrižja u km 1+010,00 (raskrižje na državnoj cesti D8 s

se ove osi sijeku. Također, izvršena je i njihova visinska prilagodba.

Projektom su predviđene slijedeće instalacije:

• oborinska odvodnja
• cestovna rasvjeta
• kanalizacija EKI
Na više mjesta u zoni obuhvata izgradnje dolazi do kolizije projektiranog uređenja staza i uređenja
raskrižja s postojećom SN i NN mrežom, stoga je zadatak ovog projekta da predvidi odgovarajuće
mjere zaštite i prelaganja postojećih SN i NN vodova, te usklađenje njihovih trasa s trasama ostale
infrastrukture.
Stranica 25 od 113
3.3.2. Postojeće stanja srednjenaponskih (SN) i niskonaponskih (NN) vodova
U zoni obuhvata građevine evidentirana je prisutnost slijedećih SN i NN instalacija:
RED.BR. NAZIV/OZNAKA STACIONAŽA OPIS

1 2 kabelska voda 0,4 kV 0+900 do 0+925 kolizija s projektiranim
PP41-A 4x95 i KDV 10(20) kV instalacijama/postojeći KRO u
točke (I – H) projektiranoj pješačkoj stazi
2 KDV 10(20) kV 0+930 križanje s projektiranom odvodnjom u
prometnici, kabelskom kanalizacijom
EKI, kabelom javne rasvjete
3 NN kabel 0,4 kV 0+937 križanje s projektiranom kabelskom
kanalizacijom EKI, kabelom javne
rasvjete
4 2 kabelska voda 0,4 kV ul. Lasan Ante prolaz ispod prometnice i križanje s
PP41-A 4x95 točke (J - K) Kabalera projektiranom kabelskom kanalizacijom
5 NN kabel 0,4 kV 1+172 križanje s projektiranom odvodnjom u
6 kabelski vod 0,4 kV 1+175 do 1+802 kolizija s projektiranim temeljem stupa
PP41-A 4x95 točke (F-G) javne rasvjete, trasa kabela u
projektiranom kolniku
9 zračna mreža 0,4 kV SKS 1+329 nije evidentirana kolizija
3x70+71,5+2x16
10 kabelski vod 0,4 kV zapadna i križanje i poklapanje trase s
PP41-A 4x95 točke (B-E) istočna strana projektiranom odvodnjom u prometnici,
rotora u km kabelskom kanalizacijom EKI, kabelom
1+720 javne rasvjete
kabelski vod 0,4 kV zapadna strana
PP41-A 4x95 točke (B-C) rotora u km
1+720
11 SN kabeli 10 kV križanje i poklapanje trase s
projektiranom odvodnjom u prometnici,
kabelskom kanalizacijom EKI, kabelom
javne rasvjete
NAPOMENA: Podaci o tipu postojećih kabela - HEP-ODS
3.3.3. Zahtjevi
HEP-ODS d.o.o. ELEKTRA ŠIBENIK je svojim Posebnim uvjetima (07.07.2017.) ukazala na postojeće
stanje SN i NN mreže na području projektiranog zahvata te propisala Tehničke uvjete koje treba
poštovati prilikom izvođenja radova.
3.3.4. Opis tehničkog rješenja prelaganja i zaštite elektroenergetskih kabela
U smislu „Posebnih uvjeta“ HEP-ODS d.o.o. ELEKTRA ŠIBENIK predviđena su slijedeća tehnička
rješenja vezano na točku 2.2..
Stranica 26 od 113
1. Potrebno je prelocirati postojeći KRO na stacionaži km 0+925 (točke H – I) sa sjeverne strane
prometnice za 1 m po okomici na os prometnice, odnosno u zelenu površinu uz sjeverni rub
pješačke staze. Između stacionaža km 0+900 do 0+925 (nova lokacija KRO) je potrebno
obzirom na postojeće SN i NN kabele te novoprojektirani kabel javne rasvjete i kanalizaciju EKI
urediti i usuglasiti trase navedenih instalacija. Sve navedene instalacije presložiti u trupu
pješačke staze.
2. Postojeći kabel DV 10(20) kV TS Stanine 2 – TS Stablinci koji se križa s prometnicom u km
0+930 potrebno je zaštititi polaganjem u plastičnu cijev φ200 mm i zaliti je u beton (ukoliko ta
zaštita već nije izvršena). Križanje s novoprojektiranim cjevovodom odvodnje treba urediti u
smislu Granske norme HEP-a N.033.01.
3. Postojeći NN 0,4 kV kabel položen ispod kolnika u stacionaži km 0+937 potrebno je je zaštititi
polaganjem u plastičnu cijev φ160 mm i zaliti je u beton (ukoliko ta zaštita već nije izvršena).
Također treba urediti križanje s projektiranim instalacijama odvodnje, kanalizacijom EKI i
kabelom javne rasvjete u smislu Granske norme HEP-a N.033.01.
4. Postojeći NN 0,4 kV kabel položen ispod kolnika u ulici Lasan Ante Kabalera pri spoju na
projektirano kružno raskrižje potrebno je je zaštititi polaganjem u plastičnu cijev φ160 mm i zaliti
je u beton (ukoliko ta zaštita već nije izvršena). Također treba urediti križanje s projektiranim
instalacijama - kanalizacijom EKI i kabelom javne rasvjete u smislu Granske norme HEP-a
N.033.01.
5. Postojeći NN 0,4 kV kabel položen ispod kolnika u stacionaži km 1+172 potrebno je prelocirati za
1 m u smjeru porasta stacionaže prometnice zbog projektiranog šahta i slivnika odvodnje i
zaštititi polaganjem u plastičnu cijev φ160 mm i zaliti je u beton (ukoliko ta zaštita već nije
izvršena). Također treba urediti križanje s projektiranim instalacijama odvodnje, kanalizacijom
EKI i kabelom javne rasvjete u smislu Granske norme HEP-a N.033.01.
6. Postojeći NN 0,4 kV kabel položen sa sjeverne strane prometnice između stacionaži km 1+175
do km 1+802 (točke F - G) potrebno je je prelocirati zbog projektiranog stupa/temelja javne
rasvjete. Novi dio kabelskog voda u duljini oko 35 m položen u pješačkoj stazi predviđa se spojiti
na postojeći KRO u Sarajevskoj ulici .
7. Postojeći NN 0,4 kV kabel položen ispod kolnika u stacionaži km 1+261 potrebno je zaštititi
8. Postojeći NN 0,4 kV kabel položen ispod kolnika u stacionaži km 1+320 potrebno je zaštititi
9. Postojeća NN zračna mreža 0,4 kV (SKS 3x70+71,5+2x16) zadržava se u postojećem stanju
obzirom da se gornja kota kolnika ne mijenja – ostaje ista sigurnosna visina iznad kolnika.
10. Dva postojeća kabela10(20) kV iz TS 30/10 kV Vodice do TS Dočine 2, odnosno TS Vrulje
položeni su istočnom stranom Zatonske ulice do DC8 gdje su položeni u smjeru istoka sa
sjeverne strane DC8 u duljini oko 150 m, križaju se s DC8 te se južnom stranom DC8 vračaju u
smjeru zapada u duljini oko 95 m. Zatim u blagom luku nastavljaju istočnom stranom ulice Ante
Poljička u duljini oko 50 m gdje se njihova zajednička trasa razdvaja i svaki od kabela svojom
zasebnom trasom nastavlja prema odredišnim trafostanicama.
11. Uz opisane SN kabele jednim dijelom su položena 2 NN kabela 0,4 kV iz postojećeg KRO .
Navedeno se odnosi na trasu u Zatonskoj ulici. Na spoju s DC8 svaki kabel nastavlja svojom
zasebnom trasom, jedan do KRO sjevernom stranom DC8 u smjeru istoka u duljini oko 170 m.
Drugi NN kabel se lomi u smjeru zapada, zatim se križa s DC8 i zapadnom stranom ulice Ante
Poljička nastavlja do TS Dočine.
Izgradnjom kružnog raskrižja na DC8 u stacionaži km 1+720 (križanje s Zatonskom ulicom i ulicom
Ante poljička) opisani SN i NN kabeli dolaze u koliziju s projektiranim cjevovodom odvodnje i jednim
dijelom se nalaze ispod kolnika što je nepovoljno i upitno za održavanje.
Stranica 27 od 113
Iz opisanih razloga te kompletnog uređenja postojećih i projektiranih instalacija prišlo se rješenju na
slijedeći način:
• Preložena zajednička trasa postojećih SN i NN kabela je locirana u pješačkoj stazi sa
zapadne strane novouređenog dijela Zatonske ulice, zatim se križa s DC8 u stacionaži km
1+749 (ispod pješačkog prolaza) i nastavlja jugozapadnom stranom kružnog raskrižja u
pješačkoj stazi i dalje u nastavku pješačkom stazom ulice Ante Poljička (točke A-B-C).
• Kabel 10(20) kV za TS Vrulje križa ulicu Ante Poljička i „hvata“ trasu postojećeg kabela
(točke C-D).
• Prelocirati postojeći KRO Zatonskoj ulici u zelenu površinu uz pješačku stazu sa zapadne
strane. Postojeći KRO bi se uređenjem prometnice nalazio u kolniku (točka B).
• Novi dio NN kabela 0,4 kV položen od prelociranog KRO napušta zajedničku trasu kabela
u visini pješačkog prijelaza u Zatonskoj ulici na spoju s DC8, križa istu i pješačkom stazom
s sjeveroistočne strane i u nastavku pješačkom stazom sa sjeverne strane DC8 „hvata“
postojeći kabel za KRO (točke B-E).
• Opisanim rješenjem su obzirom na malo prostora i prisutnost ostalih instalacija/građevina
komunalne infrastrukture uređene trase postojećih i novih SN, NN i kabela javne rasvjete te
usklađeno njihovo paralelno vođenje i križanje s ostalim instalacijama kako bi bili izbjegnuti
potencijalno nepovoljni međusobni utjecaji prilikom pogona i održavanja.
Prije početka građevinskih radova obavezno treba utvrditi i identificirati trase postojećih energetskih
kabela i jasno ih obilježiti. Ovisno o dinamici i redoslijedu radova potrebno je poduzeti mjere za zaštitu
postojećih kabela, planirati eventualne prekide pogona i ostale radnje u suglasju s predstavnikom
vlasnika.
Potrebno je utvrditi tipove i presjeke postojećih energetskih kabela i osnovom tih podataka planirati
potrebne količine odgovarajućih novih kabela, kabelskih spojnica i ostalog materijala i pribora.
Radove na prelaganju i zaštiti SN i NN kabela treba izvesti u skladu s Granskom normom HEP-a
„Tehnički uvjeti za izbor i polaganje elektroenergetskih kabela nazivnog napona 1 kV do 35 kV – prve
izmjene i dopune“.
3.3.5. Opće značajke električne instalacije na osnovu klasifikacije građevine prema vanjskim
utjecajima
HRN HD 60364-51:2010
Okruženje
• Temperatura .................................................................. AA4 .......... (-5oC do +40oC)
• Atmosferska vlaga ......................................................... AB7 ......... (10% do 100%)
• Visina ............................................................................. AC1 .......... ≤2000 m
• Prisustvo vode ................................................................ AD4 ......... prskanje
• Prisustvo stranih čvrstih tijela ......................................... AE5 .......... umjerena prašina
• Korozija .......................................................................... AF2 .......... atmosferska
• Udarci ............................................................................ AG1 .......... slabi
• Vibracije ......................................................................... AH1 .......... male
• Prisustvo flore ................................................................. AK1 ......... neškodljivo
• Prisustvo faune .............................................................. AL1 .......... neškodljivo
• Elektromagnetski, elektrostatski ili ionizirajući utjecaji .... AM-1-1 ..... kontrolirana razina
• Signalni naponi ............................................................... AM-2-1 ..... kontrolirana razina
• Variranje amplitude napona ............................................ AM-3-1 ..... kontrolirana razina
• Zračenje magnetskog polja ............................................. AM-8-1 ..... srednja razina
• Električno polje ............................................................... AM-9-1 ..... zanemariva razina
• Elektrostatska pražnjenja ................................................ AM-31-2 ... srednja razina
• Sunčevo zračenje ........................................................... AN2 .......... srednje
• Seizmičke posljedice....................................................... AP2 .......... mala opasnost
• Munje .............................................................................. AQ3 .......... direktna izloženost
Stranica 28 od 113
• Kretanje zraka................................................................. AR2 .......... umjereno
• Vjetar .............................................................................. AS3 .......... jak
Korištenje
• Sposobnost osoba .......................................................... BA1 .......... obična
• Učestalost kontakta osoba s potencijalom zemlje ........... BC2 .......... niska
• Uvjeti evakuacije u nuždi ................................................ BD1 .......... mala gustoća/lagan izlaz
• Priroda obrađenog ili spremljenog materijala .................. BE1 .......... nema značajnog rizika
Zgrada
• Konstrukcija zgrade ........................................................ CA ............ konstruktivni materijali
• Dizajn zgrade .................................................................. CB1 .......... zanemariv rizik
Posebni uvjeti sadržani u Lokacijskoj dozvoli odnose se na prometnicu kao građevinu.

Tehničkim rješenjima iz ovog projekta poštovani su svi posebni uvjeti.
3.3.7. Mjere sigurnosti - zaštita od električnog udara
Zaštita od direktnog dodira dijelova električne instalacije postignuta je na slijedeći način :

• izoliranjem dijelova pod naponom (izolacija kabela)
• pregrađivanjem ili ugrađivanjem u kućišta (razvodni ormari)
• postavljanjem izvan dohvata rukom (kabelski rov)
3.3.8. Zaštita od toplinskih učinaka
Postojeći kabeli su položeni u tlo. Prelaganjem trase kabela predviđeno je polaganje također u
tlo. Treba osigurati najmanje dozvoljene razmake između pojedinih paralelnih kabela u svrhu
neometanog odvođenja topline u okolno tlo.

2. sigurnost u slučaju požara je ostvarena odabirom odgovarajućih proizvoda, opreme,
materijala i pribora predmetne instalacije koji nisu gorivi, ne prenose, odnosno ne
podržavaju gorenje. U slučaju kvara nekog od elemenata instalacije, predviđene su
odgovarajuće zaštitne mjere koje efikasno sprečavaju nastajanje plamena, topline koja bi
mogla biti uzrokom nastajanja i širenja vatre.
3. higijena, zdravlje i okoliš će biti osigurani načinom izvođenja i primjenom odabranih
elemenata SN i NN mreže u smislu odgovarajućih normi.
4. sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe osigurana je samom namjenom građevine –
prometnice. Sigurnost je ostvarena polaganjem kabela u tlo, odnosno propisanim
sigurnosnim visinama za nadzemne vodove.
5. zaštita od buke je ostvarena primjenom odgovarajućih proizvoda, opreme, materijala i
pribora predmetne instalacije, a koji nisu izvor buke.
6. gospodarenje energijom i očuvanje topline je ostvareno optimiziranjem predmetne
instalacije u tehničko-gospodarskom smislu. Optimizacija je izvedena primjenom
odgovarajućih proizvoda, opreme, materijala i pribora predmetne SN i NN mreže.
Stranica 29 od 113
7. održiva uporaba prirodnih izvora. Predmetna instalacija, prema namjeni i vrsti, nije
temeljena na primjeni prirodnih izvora. Isporuka električne energije je ugovorna obveza
dobavljača.
3.3.10. Utjecaj električne instalacije na okoliš
Prelaganje i zaštita SN i NN mreže je projektirano elementima koji svojom konstrukcijom,

materijalima izrade i načinom montaže ne uzrokuju štetan utjecaj za okoliš.
3.3.11. Priključak na elektroenergetski opskrbni sustav
Zahvatom prelaganja i zaštite SN i NN mreže ne mijenja se njena konfiguracija, već se

poduzimaju neophodne mjere zaštite i usklađenja postojećih i novih instalacija kao i pješačkih
staza.
3.3.12. Zaštitno uzemljenje i izjednačavanje potencijala
Uzduž SN i NN kabela u zoni zahvata prelaganja u kabelskom rovu je predviđeno polaganje

uzemljivača (ukoliko isti ne postoji ili je u lošem stanju) koji treba biti spojen na uzemljivač
transformatorske stanice, te na uzemljivač u kabelskom rovu javne rasvjete, tako da se radi o
sustavu uzemljivača. Uzemljivač treba biti spojen na sabirnice zaštitnog (PE) vodiča u svakom
razvodnom ormaru.
Izjednačavanje potencijala se izvodi spajanjem svih obližnjih metalnih masa na uzemljivač u

zoni izvođenja radova.
3.3.13. Elementi električne instalacije
Ovim projektom su primijenjeni i obrađeni elementi (uređaji, oprema i pribor) električne

instalacije cestovne rasvjete koji svojim tehničkim svojstvima odgovaraju namjeni, a zajedno
čine funkcionalnu cjelinu.
Odabrani slijedeći elementi električne instalacije:
Kabeli, oprema i pribor
- SN kabeli 10(20) kV
Za izvođenje novih dijelova kabela nazivnog napona 20 kV na području zahvata koristit će se sljedeći
tip kabela i kabelske opreme:
Tip kabela: NA2XS(F)2Y 1x150/25 mm2, 12/20 kV

Nazivni napon: 20 kV
Broj vodiča i presjek: 1 x 150/25 mm2
Promjer vodiča: 14.1 mm
Vanjski promjer kabela: D = 35 mm
Najmanji polumjer savijanja: R = 525 mm
Težina kabela: 1280 kg/km
Način polaganja: u trokut
Dozvoljeno strujno opterećenje za kabel
položen u trokut: 319 A
Stranica 30 od 113
Najveći trajno dozvoljeni
pogonski napon Um: 24 kV
Kabelski pribor i oprema kao proizvodnje „Tyco“ („Raychem“):

- kabelske spojnice: POLJ 24/1x120-240
- NN kabeli 0,4 kV
Za izvođenje novih dijelova kabela nazivnog napona 0,4 kV na području zahvata koristit će se sljedeći
tip kabela i kabelske opreme:
Tip kabela: XPOO-A 4x95 SM,0,6/1 kV
Nazivni napon: 1 kV
Broj vodiča i presjek: 4 x 95 mm2
Vanjski promjer kabela: D = 36,4 mm
Najmanji polumjer savijanja: R = 437 mm
Težina kabela: 1655 kg/km
Dozvoljeno strujno opterećenje za kabel
položen u zemlju: 215 A
Kabelski pribor i oprema kao proizvodnje „Tyco“ („Raychem“):

- kabelske spojnice: POLJ - 01/4x70-120
Kabeli se polažu u zemljani rov dimenzija 0,4 x 0,8 m na dubini 0,7 m u sredinu sloja pijeska
visine 2x10 cm, na koji dolazi mehanička zaštita, dok se ispod kolnika kabeli uvlače u
plastične zaštitne cijevi promjera φ160 (NN), odnosno φ200 mm (SN) na dubini ne manjoj od
120 cm od nivoa gotovog kolnika. U kabelski rov se iznad kabela polaže uzemljivač u vidu
bakrenog (Cu) užeta poprečnog presjeka 50 mm2 , a iznad njega PVC traka za upozorenje.
Kabelske prijelaze ispod kolnika, sve trase i lomove kabelske trase po potrebi treba označiti
betonskim stupićima.
Spajanje kabela se vrši odgovarajućim kabelskim spojnicama. Završetke kabela treba izvesti
skidanjem izolacije i izradom kabelskih završetaka, odnosno neposrednim učvršćenjem,
ovisno o vrsti priključka i presjeku kabela.
3.3.14. Odvajanje dijela električne instalacije
U slučaju održavanja, mjerenja i popravka dijela električne instalacije SN i NN predviđena je

mogućnost odvajanja, odnosno isklapanja s napona. Ta mjera je omogućena konfiguracijom
električne mreže što nije predmet ovog projekta.
3.3.15. Uvjeti za održavanje električne instalacije
Pregled i održavanje električne instalacije valja provoditi jednom godišnje. Obim nužnog
održavanja podrazumijeva :
• pritezanje vijčanih spojeva na kabelima s aluminijskim vodičima
• obnavljanje antikorozivne zaštite
• kontrolu iskrenja sklopnih aparata
• zamjenu signalnih žaruljica
• obnavljanje natpisa i upozoravajućih tablica
• kontrolu spojeva vodiča kabela i sabirnica
• kontrolu zaštite opreme prema vanjskim utjecajima.
Jednom godišnje valja obaviti slijedeća ispitivanja i mjerenja :

• utvrđivanje neprekinutosti zaštitnog vodiča za izjednačavanje potencijala
Stranica 31 od 113
• funkcionalnosti električne instalacije
• otpora izolacije kabela električke instalacije
• zaštite automatskim isklapanjem napajanja
• otpora uzemljivača
• impedancije petlje kvara.
Električnu opremu koju periodično ili nakon kvara treba zamijeniti valja propisano zbrinuti.
3.3.16. Demontaža i napuštanje dijela postojećih elektroinstalacija
Predviđenim prelaganjima i zaštitom postojećih SN i NN instalacija dio postojećih podzemnih kabela

ostaje izvan funkcije. Ovisno o radovima prilikom izvođenja kružnih raskrižja i uređenja pješačkih
staza, postojeće kabele je moguće u potpunosti ili djelomično demontirati, odnosno „umrtviti“ (skinuti s
napona) i ostaviti ih u tlu
3.3.17. Puštanje električne instalacije u rad
Puštanje električne instalacije SN i NN mreže treba izvršiti nakon što su obavljeni svi radovi
izgradnje, montaže, spajanja i kompletiranja.
Stranica 32 od 113
3.4. INSTALACIJE ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE (EKI) / ZAŠTITA I IZMJEŠTANJE
POSTOJEĆE MREŽE EKI (ELEKTROTEHNIČKI DIO)
3.4.1. Općenito
Predmet projekta je glavni projekt II faze pješačkih staza na postojećoj državnoj cesti D8 kroz Vodice u
ukupnoj duljini od 919,32 m.
Glavni projekt obuhvaća i rekonstrukciju raskrižja u km 1+010,00 (raskrižje na državnoj cesti D8 s

se ove osi sijeku. Također, izvršena je i njihova visinska prilagodba.

Projektom su predviđene slijedeće instalacije:

• oborinska odvodnja
• cestovna rasvjeta
• kanalizacija EKI
Na više mjesta u zoni obuhvata izgradnje dolazi do kolizije projektiranog uređenja staza i raskrižja s
postojećom EKI, stoga je zadatak ovog projekta da predvidi odgovarajuće mjere zaštite i izmještanja
postojećih EKI (osiguranje kapaciteta), te usklađenje njihovih trasa s trasama ostale infrastrukture.
Osim toga, ovim projektom je obrađena trasa kanalizacije nove EKI za Odašiljače i vezu d.o.o. u vidu 4
cijevi φ110 mm s betonskim zdencima u karakterističnim točkama.
U trasi kanalizacije EKI predviđene su na pojedinim dijelovima dodatne cijevi (kapaciteti) za potrebe
postojećih EKI u vlasništvu ostalih operatera. Time bi cjelokupna trasa EKI postala uređena i
usklađena s ostalim infrastrukturnim instalacijama.
Stranica 33 od 113
3.4.2. Postojeće stanje instalacija elektroničke komunikacije
U zoni obuhvata građevine u smislu Posebnih uvjeta operatera evidentirana je prisutnost instalacija
elektroničke komunikacije. Situacija se nalazi u grafičkom dijelu.
Evidentna je kolizija s projektiranim zahvatima infrastrukture obrađene ovim projektom na više mjesta.
3.4.3. Zahtjevi
Zahtjevi u smislu zaštite i izmještanja postojećih instalacija elektroničke komunikacije u vidu Posebnih
uvjeta nalaze se u Općem dijelu ovog Glavnog projekta.
3.4.4. Opis tehničkog rješenja
Ovim glavnim projektom je definirana trasa nove EKI uređena u smislu Pravilnika o načinu i uvjetima
određivanja zone elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, zaštitne zone i
radijskog koridora te obvezama investitora radova ili građevine (NN 75/13).
Trasa nove kanalizacije EKI je locirana uzduž pješačke staze sa sjeverne strane DC8 u Vodicama s
nekoliko odvojaka na južnu stranu za potrebe proširenja kanalizacije EKI u budućnosti, odnosno u
svrhu izmještanja, zaštite i osiguranja kapaciteta postojećih i budućih instalacija EKI ostalih operatera.
Postojeće instalacije EKI koje dolaze u koliziju s uređenjem pješačkih staza i raskrižja te bi kao takve
potencijalno mogle biti ugrožene prilikom izvođenja građevinskih radova potrebno je izmjestiti i zaštititi.
U tom je smislu predviđeno izvesti slijedeće:
1. Svjetlovod koji se proteže sjevernom stranom D8 do križanja s ulicom Čirila i Metoda, niz koju
se u nastavku proteže, predviđeno je u zdencu ZD1 prihvatiti u trasu projektirane kanalizacije
EKI i voditi ga nadalje trasom ZD2–ZD22-ZD23-ZD24-ZD25-ZD26-ZD27-ZD28-ZD29-
postojeća trasa.
2. Postojeće kabele EKI koji se protežu uzduž D8 s južne strane (km 0+894 do km 0+975)
predviđa se prihvatiti u novi kabelski zdenac ZD22 te ih nadalje voditi projektiranom trasom EKI
na potezu ZD23-ZD24-ZD25-ZD26-ZD27-ZD28- dalje.
3. Postojeće kabele EKI locirane sjevernom stranom DC8 (km 0+980 do 1+060) prihvatiti u
zdencu ZD2 i voditi trasom projektirane kanalizacije EKI ZD3-ZD4-ZD21- dalje.
4. Kabel EKI koji je lociran sa sjeverne strane D8 i prolazi križanjem s Zatonskom ulicom predviđa
se prihvatiti u novom zdencu ZD11 i voditi ga novom trasom ZD12-ZD13-ZD14 – dalje.
5. Kabel EKI položen zatonskom ulicom prema križanju s D8 predviđeno je prihvatiti u zdencu
ZD20, voditi ga novom trasom EKI do ZD12-ZD13-ZD14 i dalje.
6. SVK položen zapadnom stranom ul. Ante Poljička prema križanju s D8 predviđeno je prihvatiti
u zdencu ZD18 i voditi ga novom trasom EKI prema ZD17-ZD16-ZD15-ZD14-ZD19 i dalje
7. Postojeću kabelsku kanalizaciju položenu zapadnom stranom ulice Ante Poljička prihvatiti u
zdencu ZD17 i voditi je dalje novom trasom EKI prema ZD16-ZD15 i dalje.
U svrhu izmještanja, zaštite i osiguranja kapaciteta EKI u vlasništvu HT predviđeno je u smislu

prethodno opisanog uz projektiranu trasu EKI (Grad Vodice) dodati slijedeće:
1. Jednu cijev φ110 između zdenaca ZD1-ZD2-ZD3-ZD4-ZD21
2. Dvije cijevi φ 110 između zdenaca ZD2-ZD22-ZD23-ZD24-ZD25-ZD26-ZD27-ZD28-ZD29
3. Jednu cijev φ 110 između zdenaca ZD20-ZD12-ZD11
4. Dvije cijevi φ 110 između zdenaca ZD12-ZD13 –ZD14
5. Četiri cijevi φ 110između zdenaca ZD14-ZD15-ZD16-ZD17-ZD18
6. Jednu cijev φ 110 između zdenaca ZD14-ZD19
Vezano na granice zahvata predmetne građevine biti će potrebno:

Stranica 34 od 113
• Postojeći priključak u ul. Ćirila i Metoda uvesti u novi zdenac ZD26
• U Zatonskoj ulici izvan granica zahvata izvesti preuzimanje postojeće mreže i uvođenje u novi
zdenac ZD20
• U DC8 izvan granica zahvata izvesti preuzimanje postojeće mreže i uvođenje u novi zdenac
ZD19
• U ul. Ante Poljička izvan granica zahvata izvesti preuzimanje postojeće mreže i uvođenje u novi
zdenac ZD18
• U ul. Vlahov Venca urediti odnos NN kabela cestovne rasvjete i postojeće EKI – po potrebi
izvršiti zaštitu nakon što se utvrdi točan položaj EKI
Postojeće instalacije EKI na prijelazu ispod ul. Ćirila i Metoda (ulaz u zdenac ZD27) nije predviđeno
štititi iz razloga što se na toj lokaciji radi isključivo o zamjeni postojećeg asfaltnog sloja novim. Slična
situacija je s instalacijama EKI položenim istočnom stranom ul. Vlahov Venca gdje se mijenja asfalt i
uređuje pješačka staza.
Izvršiti odgovarajuće radnje u smislu odspajanja i presijecanja postojećih kabela i provlačenja kroz
novu kanalizaciju, te izvesti nova spajanja kabela do dovođenja u funkcionalnost instalacije.
U tu će svrhu biti potrebno naručiti Izvedbeni projekt.

Sve opisane radnje treba uskladiti i koordinirati s vlasnicima EKI.
3.4.6. Mjere sigurnosti – zaštita od mehaničkih i toplinskih utjecaja
Kabelska kanalizacija EKI treba u pravilu biti položena u tlu ispod pješačkih staza. Kabeli (bakreni i
svjetlovodni) uvlače se u zaštitne cijevi kabelske kanalizacije prema prihvaćenoj tehnologiji. Treba
održati propisane razmake prilikom paralelnog vođenja i križanja s ostalim instalacijama. U blizini trase
EKI ne postoje izvori topline.

2. sigurnost u slučaju požara je ostvarena odabirom odgovarajućih proizvoda, opreme, materijala i
pribora predmetne instalacije koji nisu gorivi, ne prenose, odnosno ne podržavaju gorenje.
3. higijena, zdravlje i okoliš će biti osigurani načinom izvođenja i primjenom odabranih elemenata EKI
u smislu odgovarajućih normi.
4. sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe osigurana je samom namjenom građevine – prometnice.
Sigurnost je ostvarena polaganjem kabela u tlo. Pristup je omogućen na više točaka u trasi u
zdencima.
5. zaštita od buke je ostvarena primjenom odgovarajućih proizvoda, opreme, materijala i pribora
6. gospodarenje energijom i očuvanje topline je ostvareno optimiziranjem predmetne instalacije u
tehničko-gospodarskom smislu. Optimizacija je izvedena primjenom odgovarajućih proizvoda,
opreme, materijala i pribora.
7. održiva uporaba prirodnih izvora. Predmetna instalacija, prema namjeni i vrsti, nije temeljena na
primjeni prirodnih izvora.
3.4.8. Utjecaj instalacije na okoliš

Stranica 35 od 113
Izmještanje i zaštita EKI je projektirano elementima koji svojom konstrukcijom, materijalima izrade i
načinom montaže ne uzrokuju štetan utjecaj za okoliš.
3.4.9. Elementi EKI
Ovim projektom je definirana trasa nove EKI u svrhu osiguranja dovoljnih kapaciteta za potrebe u
budućnosti.
Definiranje koncepcije, vrste i potreba EKI nisu predmet ovog projekta, već će ih definirati
vlasnik/korisnik u skladu sa svojim potrebama.
Kabelski zdenci, cijevi i ostala oprema kanalizacije EKI su detaljno obrađeni u Građevinskom projektu
– mapa I05-1.
Predviđenim izmještanjma i zaštitom postojećih instalacija elektroničke komunikacije dio postojećih

podzemnih kabela ostaje izvan funkcije. Ovisno o radovima prilikom izvođenja kružnih raskrižja i
uređenja pješačkih staza, postojeće kabele je moguće u potpunosti ili djelomično demontirati, odnosno
„umrtviti“ i ostaviti ih u tlu.
Stranica 36 od 113
3.5. INSTALACIJE ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE (EKI) / ZAŠTITA I IZMJEŠTANJE
POSTOJEĆE MREŽE EKI (GRAĐEVINSKI DIO)
3.5.1. Postojeće stanje instalacija elektroničke komunikacije
U zoni obuhvata građevine u smislu Posebnih uvjeta operatera evidentirana je prisutnost instalacija
elektroničke komunikacije. Situacija se nalazi u grafičkom dijelu.
Evidentna je kolizija s projektiranim zahvatima infrastrukture obrađene ovim projektom na više mjesta.
3.5.2. Zahtjevi
Zahtjevi u smislu zaštite i izmještanja postojećih instalacija elektroničke komunikacije u vidu Posebnih
uvjeta nalaze se u Općem dijelu ovog Glavnog projekta.
3.5.3. Elementi EKI
Ovim projektom je definirana trasa nove EKI u svrhu osiguranja dovoljnih kapaciteta za potrebe u
budućnosti.
Definiranje koncepcije, vrste i potreba EKI nisu predmet ovog projekta, već će ih definirati
vlasnik/korisnik u skladu sa svojim potrebama.
Predviđenim izmještanjma i zaštitom postojećih instalacija elektroničke komunikacije dio postojećih

podzemnih kabela ostaje izvan funkcije. Ovisno o radovima prilikom izvođenja kružnih raskrižja i
uređenja pješačkih staza, postojeće kabele je moguće u potpunosti ili djelomično demontirati, odnosno
„umrtviti“ i ostaviti ih u tlu.
3.5.5. Trasa EKI kanalizacije
Trasa nove kanalizacije EKI koja započinje u km 0+870.68 locirana je uzduž pješačke staze sa
sjeverne strane DC8 u Vodicama s nekoliko odvojaka na južnu stranu za potrebe proširenja
kanalizacije EKI u budućnosti.
Postojeće instalacije EKI koje dolaze u koliziju s uređenjem pješačkih staza i raskrižja te bi kao takve
potencijalno mogle biti ugrožene prilikom izvođenja građevinskih radova potrebno je privremeno
izmjestiti i zaštititi.
U tom je smislu potrebno u trasi postojeće EKI ugraditi nove betonske zdence i između njih izvesti
kabelsku kanalizaciju, koja je vidljiva u situaciji (prilog 2.) .
Treba izvršiti odgovarajuće radnje u smislu od spajanja i presijecanja postojećih kabela i provlačenja
kroz novu kanalizaciju, te izvesti nova spajanja kabela do dovođenja u funkcionalnost instalacije.
Sve opisane radnje treba uskladiti i koordinirati s vlasnicima EKI.
Stranica 37 od 113
3.5.6. Kanalizacijske cijevi i pribor
Za izgradnju kabelske EKI kanalizacije upotrebljavat će se slijedeći materijali: PEHD cijevi, spojnice,
lukovi, držači udaljenosti PVC cijevi (češljevi), sredstvo za čišćenje, gumena brtva, klizno sredstvo,
poklopac (Čep) i ostali građevinski materijal.
PEHD cijevi
Radi racionalne izrade kabelske kanalizacije i budućih potreba za TK infrastrukturom predviđa se
upotreba kanalizacijskih cijevi iz polietilena visoke gustoće (PEHD) s takvom unutrašnjom stjenkom
koja osigurava vrlo mali koeficijent trenja, koje se mogu isporučiti na kolutovima, standardne duljine
300 metara, odnosno prema narudžbi.
Ova vrsta cijevi znatno je fleksibilnija od cijevi iz tvrdog PVC-a, a zbog većih duljina pakiranja smanjuje
se broj potrebnih nastavaka. Oblik, fizikalno - kemijska svojstva i dimenzije cijevi moraju odgovarati
tehničkim uvjetima polietilenskih cijevi za kabelsku kanalizaciju prema normi HRN EN 12201 i DIN
8074 i definirane su Pravilnikom o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju (NN 114/10).
Osnovna fizikalna svojstva su:
srednja gustoća 0,95 g/cm

linearni koeficijent toplinskog širenja 2x10 / Cº
toplinska vodljivost 0,36 kcal/mh Cº
modul elastičnosti 9000 kp/cm
površinski otpor > 1012 Ω.
Za spajanje polietilenskih cijevi koriste se posebni spojni elementi-spojnice za nastavljanje cijevi bez
proširenja koje u potpunosti trebaju odgovarati kvaliteti cijevi, a montaža im treba biti jednostavna i
efikasna. Za uvođenje cijevi u kabelske zdence koriste se tipske uvodnice od tvrdog PVC-a.
PVC cijev Ø110mm

PVC cijevi ∅ 110 mm/ 3,2mm proizvode se od žutog polivinil klorida dugog životnog vijeka, standardne
dužine 6 m, a sve prema normi DIN 8061. Spajanje i montaža cijevi vrši se sa odgovarajućim priborom
. Cijevi se izrađuju sa i bez proširenja na jednom kraju. Prošireni dio cijevi služi za spajanje cijevi
prilikom polaganja.
Nominalni promjer kod PVC cijevi jednak je vanjskom promjer i iznosi 110 mm. Debljina stjenke iznosi
3,2 mm. U posebnim se slučajevima upotrebljavaju kao zaštitne cijevi vanjskog promjera 110 mm i
debljine stjenke 5,3 mm.
PVC lukovi upotrebljavaju se za veće promjene pravaca TK, a izrađeni su od PVC-a iste kvalitete kao
PVC cijevi.
Držači udaljenosti (češljevi) se upotrebljavaju kod izgradnje sa svrhom održavanja razmaka između
cijevi TK po širini i visini.
Gumene brtve se kod izgradnje kabelske TK kanalizacije sa svrhom održavanja razmaka između
cijevi po širini i visini.
Klizno sredstvo služi za preuzimanje krajeva cijevi pred uvlačenje cijevi kada se spajanje vrši pomoću
gumene brtve. Obično se za klizno sredstvo koristi kalijev sapun.
PVC poklopac-čep se koristi za zatvaranje krajeva cijevi, bez obzira na profil cijevi, u koje nije uvučen
TK kabel sa svrhom sprečavanja prodora raznih nečistoća u cijevi.
Stranica 38 od 113
3.5.7. Vrsta zdenaca
Za zdence kabelske kanalizacije izabran je tipski betonski montažni zdenac u skladu s Pravilnikom o
tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju – HAKOM (NN 36/16) Projektiran je montažni zdenac MZ
D2 čiji se nacrt nalazi u grafičkom prilogu.
Montažni zdenci se izrađuju od armirano-betonskih elemenata, tvornički proizvedenih, sastavljanjem

montažnom izvedbom na terenu. Spajanjem svih elemenata zdenac je kompaktna cjelina.
Montažni zdenac tipa D2-P/15 dimenzije 118x101x108 cm.
Potrebno je naglasiti da se ovdje radi o tipskim zdencima, te za iste nije potrebno provoditi statički
proračun u ovom projektu. ali proizvođač zdenaca mora provesti proračun armirano-betonskih
elemenata zdenaca prema „Tehničkim propisima za betonske konstrukcije“ (NN 139/09).
Osnovni elementi montažnih zdenaca su donji element sa podnom pločom i zidom sa otvorima, gornji
element sa zidom i ulaznim otvorom, te poklopci. Sklopljeni i montirani montažni zdenci trebaju bez
deformacije izdržati opterećenje od 150 KN (pješački hodnik, odnosno kolnik), s napadnom točkom na
sredini poklopca.
3.5.8. Montaža kabelskih zdenaca
Elementi i uvodne ploče trebaju biti izrađeni od dobro nabijene, vibrirane betonske mase bez pukotina,
mjehura, šupljina i drugih nedostataka koji mogu utjecati na čvrstoću gotovog montiranog okna.
Poklopci trebaju biti izrađeni od modularnog ljeva, nepropusni za vodu, lakši od 80 kg, te označeni tako
da bude vidljivo da se radi o telefonskoj instalaciji.
Tipski montažni zdenci se postavljaju sastavljanjem tvorničkih elemenata na terenu uz pomoć

viljuškara ili autodizalice manje nosivosti.
Stranica 39 od 113
3.5.9. Pozicija postavljanja zdenaca
Da bi se zadovoljili uvjeti nove trase elektroničke komunikacijske instalacije provlače se i polažu duž
koridora , kabelski zdenci postavljaju se na slijedećim pozicijama (sredina montažnog zdenca):
- Za novo projektiranu trasu EKI
Iskaz montažnih zdenaca ZD

1. ZD1 X=5563681.8783 Y=4846693.2384
2. ZD2 X=5563588.0068 Y=4846649.24068
3. ZD3 X=5563545.6666 Y=4846653.7296
4. ZD4 X=5563535.4701 Y=4846649.3711
5. ZD5 X=5563395.3041 Y=4846642.5891
6. ZD6 X=5563305.7692 Y=4846677.7589
7. ZD7 X=5563231.4298 Y=4846715.2248
8. ZD8 X=5563157.7418 Y=4846751.8555
9. ZD9 X=5563026.0641 Y=4846818.3564
10. ZD10 X=5562932.4207 Y=4846873.1386
11 ZD11 X=5562923.7941 Y=4846884.7800
12 ZD12 X=5562917.5140 Y=4846898.6879
13 ZD13 X=5562903.2858 Y=4846901.2196
14 ZD14 X=5562894.3837 Y=4846897.2623
15 ZD15 X=5562886.8781 Y=4846886.7209
16 ZD16 X=5562898.8473 Y=4846856.1685
17 ZD17 X=5562900.2109 Y=4846836.5951
18 ZD18 X=5562899.3831 Y=4846824.7243
19 ZD19 X=5562855.3218 Y=4846924.8516
20 ZD20 X=5562925.3647 Y=4846939.2140
21 ZD21 X=5563516.8315 Y=4846656.6408
22 ZD22 X=5563595.7356 Y=4846630.0360
23 ZD23 X=5563583.8167 Y=4846613.9932
24 ZD24 X=5563576.2879 Y=4846602.5113
25 ZD25 X=5563569.2164 Y=4846606.2303
26 ZD26 X=5563544.1425 Y=4846571.8742
27 ZD27 X=5563533.4901 Y=4846558.2088
28 ZD28 X=5563528.0618 Y=4846550.9391
29 ZD29 X=5563519.0878 Y=4846552.9335
30 ZD30 X=5563299.8442 Y=4846665.0982
Stranica 40 od 113
3.5.10. Opis radova
Opći uvjeti izvođenje radova
Cjelokupnu kanalizaciju EKI treba izvesti prema priloženim nacrtima i tehničkom opisu, ovim uvjetima i
važećim tehničkim propisima navedenih u poglavljima ovog projekta.
Svi materijali upotrijebljeni za ovu kanalizaciju instalacija moraju biti standardne kvalitete i izrađeni
prema Hrvatskim i međunarodnim normama.
Prije početka radova izvođač je dužan detaljno se upoznati sa projektom i sve eventualne primjedbe
pravovremeno dostaviti investitoru, odnosno nadzornom inženjeru.
Investitor je dužan tijekom izgradnje osigurati stručni nadzor nad izvođenjem radova.
Izvođač je dužan prije početka radova provjeriti projekt, te ukoliko uoči da su potrebne izvjesne
izmjene, o tome treba obavijestiti nadzornog inženjera i od njega pribaviti potrebnu suglasnost.
Na osnovu projekta izvoditelj će obilježiti trase cjelokupne instalacije na samom objektu, pa će tek po
pregledu i dobivanju suglasnosti nadzornog inženjera početi s radom.
Tijekom izvođenja radova izvođač je dužan da sva nastala odstupanja trase od onih predviđenih
projektom unese u projekt, a po završetku radova treba investitoru predati projekt stvarno izvedenog
stanja.
Za vrijeme izvođenja radova, izvođač je dužan voditi ispravan građevinski dnevnik, sa svim podacima
u smislu normi za vođenje takvog dnevnika. Svi zahtjevi i priopćenja, kako od strane nadzornog
inženjera, tako i od strane izvoditelja radova moraju biti uneseni u dnevnik.
Za ispravnost izvedenih radova izvođač garantira dvije godine računajući od dana ishođenja uporabne
dozvole.
Sve kvarove i oštećenja koja bi se u tom razdoblju pojavili zbog primjene loših materijala ili nesolidne
izvedbe, izvođač je dužan otkloniti o svom trošku.
Tehnički uvjeti:
Poznavanje Zakona, Pravilnika, Tehničkih propisa, Uputa i Normi pravilnika zakonska je obaveza
svakog izvođača.
- postupati u svemu prema suglasnostima i posebnim uvjetima komunalnih i ostalih
poduzeća, kao i od ostalih relevantnih organizacija, koje su to izričito tražile u svojim
suglasnostima odnosno posebnim uvjetima,
- prije početka radova utvrditi točnu kotu uređenog terena (projektant),
- upoznati se sa suglasnostima i posebnim uvjetima komunalnih i ostalih poduzeća,
organizacija i ustanova te po istima postupiti u okvirima koji se odnose na objekt.
Rov kabelske kanalizacije
Širina rovova ovisi o broju PVC ø 110, za 4xPVCø110 širina iznosi 40 cm, za 5-6xPVCø110 širina
iznosi 50 cm, a za 7-8xPVCø110 iznosi 70 cm. Dubina rova ispod kamenog materijala i ispod
nogostupa (pješačke staze) predviđena je min 80 cm, pri čemu je u obzir uzeta debljina podloge od
pijeska, broj redova cijevi i smještaj telekomunikacijske kanalizacije.
Dubina rova ispod kolničke konstrukcije za polaganje cijevi je ø110 cm, pri čemu je u obzir uzeta
debljina podloge od betona C12715, broj redova cijevi i smještaj telekomunikacijske kanalizacije.
Stranica 41 od 113
Širina rova potrebnog za manipulaciju iznosi po 10 cm s obje strane cijevi. Iskop rova vrši se strojem
gdje je to god moguće, ali kod nailaska na druge instalacije iskop se vrši ručno kako ne bi došlo do
oštećenja instalacija.
Građevna jama za kabelski zdenac
Iskop građevne jame za kabelski zdenac obavlja se u mješovitom materijalu prema dimenzijama
određenim projektom ili određenim na terenu, u ovisnosti o stvarnim prilikama, odobrenim od
nadzornog organa.
Položaj, oblik i dimenzije jame definirani su projektiranim kabelskim zdencem i osiguranjem potrebnog
radnog prostora za izvedbu zdenca.
Zahtjevna sabijenost po standardnom Proctoru iznosi za:

zemljano koherentno tlo 97 %
zemljano krupnozrno ili mješovito tlo 95 %
U prethodno pripremljen rov polažu se cijevi, te nakon uvođenja kroz donji dio montažnog zdenca
zatrpavaju. Gornji dio montažnog zdenca postavlja se nakon polaganja cijevi kroz uvodne ploče
zdenca.
Prvi postavljeni red cijevi zasipava se slojem pijeska ( ili betona ovisno o potrebi), koji je potrebno
pažljivo nabijati ručnim nabijačem.
Nakon polaganja cijevi i njihovog zatrpavanja, 30 cm iznad cijevi potrebno je položiti žutu plastičnu
traku za upozorenje.
Cijevi se u kabelske zdence uvode pomoću uvodnica koje se nalaze u uvodnim pločama montiranim u
bočne stjenke zdenaca.
Vodo nepropusnost sastavljenih elemenata treba osigurati pomoću ekspandirajuće mase za brtvljenje.
Gornju površinu poklopca treba dovesti u razinu okolnog terena. Rupu oko ugrađenog zdenca treba po
završenoj montaži popuniti otkopom ili drugim rastresitim materijalom.
Ako je trasa kanalizacije zakrivljena potrebno je vršiti savijanje cijevi. Isto tako potrebno je početak, vrh
(oboda) i kraj savijenog luka poduprijeti drvenim kolčićima kako ne bi došlo do deformacija luka cijevi.
Stranica 42 od 113
Križanje s ostalim instalacijama
Položaj telekomunikacijske kanalizacije u odnosu na ostale komunalne instalacije određen je sa

minimalnim dozvoljenim udaljenostima kod križanja ili paralelnog vođenja sa ostalim komunalnim
instalacijama., a u skladu sa Pravilnikom o načinu i uvjetima određivanja zone elektroničke
komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme (HAKOM- NN 75/13).
Minimalna udaljenost drugih objekata od cijevi telekomunikacijske kanalizacije
Udaljenost
Red. broj VRSTA OBJEKTA
(m)
1. Udaljenost od donjeg ruba nasipa (pruga, cesta i drugo) 5
2. Udaljenost od uporišta nadzemnih kontaktnih vodova 1
3. Udaljenost od uporišta elektroenergetskih vodova 1
4. Udaljenost od uporišta nadzemnih telekomunikacijskih kabela 1
5. Udaljenost od cjevovoda gradske kanalizacije, slivnika i toplovoda 1
6. Udaljenost od vodovodnih cijevi promjera do 200 mm 1
7. Udaljenost od vodovodnih cijevi promjera većeg od 200 mm 2
8. Udaljenost od plinovoda i toplovoda s tlakom do 0,3 MPa 1
9. Udaljenost od plinovoda s tlakom od 0,3 do 10 MPa 2
10. Udaljenost od plinovoda s tlakom većim od 10 MPa izvan gradskih naselja 5
11. Udaljenost od instalacija i spremnika sa zapaljivim ili eksplozivnim gorivom 10
12. Udaljenost od tračnica tramvajske pruge 1
13. Udaljenost od građevnog pravca zgrada u naseljima 0,6
14. Udaljenost od temelja zgrada izvan naselja 2
15. Udaljenost od energetskog kabela do 10 kV napona 0,5
16. Udaljenost od energetskog kabela od 10 do 35 kV napona 1
17. Udaljenost od energetskog kabela napona većeg od 35 kV 2
18. Udaljenost od stabla drveća i živih ograda 2
Najmanje udaljenosti kod međusobnog približavanja podzemnog elektroničkog komunikacijskog

kabela s bakrenim vodičima i najbližeg podzemnog elektroenergetskog kabela, ovise o nazivnom
naponu elektroenergetskog kabela i propisane su u Tablici 1. Ako te udaljenosti u realnim uvjetima nije
moguće postići potrebno je primijeniti odgovarajuće zaštitne mjere.
Nazivni napon podzemnog elektroenergetskog kabela Udaljenost

Kabel nazivnog napona do 10 kV 0,5 m
Kabel nazivnog napona od 10 kV do 35 kV 1,0 m
Kabel nazivnog napona većeg od 35 kV 2,0 m
Zaštitne mjere sastoje se u postavljanju kabela u zaštitne cijevi ili polucijevi koje se spajaju na
odgovarajući način. Zaštitne cijevi za elektroenergetske kabele moraju biti od dobro vodljivog
materijala (željezo i sl.), a polucijevi za elektroničke komunikacijske kabele od nevodljivog materijala
(PVC ili PE). Minimalni vanjski promjer zaštitnih cijevi ili polucijevi mora biti najmanje 1,5 puta veći od
vanjskog promjera kabela. U slučaju elektroenergetskog kabela nazivnog napona većeg od 35 kV
potrebno je između kabela postaviti odgovarajuću toplinsku izolaciju. U slučaju primjene zaštitnih
mjera, minimalna udaljenost između kabela ne smije biti manja od 0,3 m.
Križanje podzemnih elektroničkih komunikacijskih kabela s elektroenergetskim kabelima izvodi se u

pravilu pod kutom od 90° ali ni u kojem slučaju kut ne može biti manji od 45°. Iznimno, kut se može
smanjiti na 30°, uz posebno obrazloženje opravdanosti razloga za navedeno smanjenje.
Stranica 43 od 113
Okomita udaljenost na mjestu križanja između najbližeg elektroničkog komunikacijskog kabela i
najbližeg elektroenergetskog kabela mora iznosi 0,3 m za elektroenergetske kabele nazivnog napona
do 1 kV, a 0,5 m za elektroenergetske kabele napona između 1 kV i 35 kV. Ako se okomita udaljenost
od 0,5 m ne može postići primjenjuju se odgovarajuće zaštitne mjere. Duljina zaštitnih cijevi, odnosno
polucijevi ne smije biti manja od 1 m s obje strane mjesta križanja. U slučaju primjene zaštitnih mjera,
okomita udaljenost između kabela ne smije biti manja od 0,3 m.
Minimalna udaljenost kod približavanja i križanja podzemnih svjetlovodnih kabela bez metalnih
elemenata koji su položeni u zaštitnoj cijevi i podzemnih elektroenergetskih kabela, treba biti 0,3 m.
Zainteresirane strane mogu postići dogovor o smanjenju razmaka na 0,1 m.
Na mjestima križanja toplovoda i elektroničkog komunikacijskog kabela, najmanja okomita udaljenost

mora biti 0,5 m. Iznimno u slučajevima kada se ne može postići navedena udaljenost ili ako na mjestu
križanja postoji potencijalna opasnost za dodatnim zagrijavanjem kabela, potrebno je primijeniti
zaštitnu mjeru postavljanja kabela u cijev ili polucijev od odgovarajućeg materijala (beton i sl., ali ne
PVC ili PE) i sloja toplinske izolacije debljine 0,2 m, pri čemu je duljina cijevi najmanje 1,5 m sa svake
strane mjesta križanja, a toplinska izolacija mora pokrivati toplovod najmanje 2 m dulje sa svake strane
kraja zaštitne cijevi kabela.
Ukoliko se ne mogu zadovoljiti gornji uvjeti potrebne su dodatne mjere zaštite.
Prilikom gradnje kabelske kanalizacije u sklopu integrirane infrastrukture ne moraju se osigurati

minimalni razmaci u odnosu na druge instalacije određene važećim pravilnikom o načinu i uvjetima
određivanja zone elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, zaštitne zone i
radijskog koridora te obveze investitora radova ili građevine, osim onih koji se odnose na zaštitu života
i zdravlje ljudi, te onih koji su propisani zbog štetnih utjecaja drugih infrastruktura na elektroničko
komunikacijsku infrastrukturu. Udaljenosti između pojedinih infrastruktura koje se grade u sklopu
integrirane infrastrukture određuju se dogovorno između investitora pojedinih infrastruktura. ( čl 10
Pravilnika o kabelskoj kanalizaciji NN29/13)
Iskolčavanje trase
Pod iskolčavanjem trase razumijevaju se svi geodetski radovi u vezi sa prenošenjem projektiranih
elemenata trase telekomunikacijske kanalizacije iz projekta na teren. skolčuje se trasa kanalizacije za
EKI i pozicije projektiranih zdenaca.
Opseg rada na iskolčavanju mora biti takav da omogućuje laku i sigurnu gradnju projektiranog objekta.
Izvođač preuzima iskolčenu trasu, poligonske i visinske (repere) točke na terenu, kao i spisak
poligonskih točaka sa koordinatama i spisak repera sa kotama.
Od dana preuzimanja iskolčene trase, izvođač vrši osiguranje poligonskih točaka, repera, kao i svih
točaka iskolčenja koje se mogu uništiti pri građenju i održava te točke tijekom građenja.
Izvođač vodi stalnu kontrolu u toku rada o obilježenoj trasi kao i ostalim geodetskim podacima. U
slučaju promjene projekta radovi na obilježavanju trase obavljaju se ponovno.
Svi podaci o osiguranju obilježene osi i drugih geodetskih točaka moraju se uvesti u posebnu skicu.
Stranica 44 od 113
3.5.11. Program sanacije okoliša gradilišta
Okoliš gradilišta potrebno je poslije završenih radova očistiti od suvišnog građevinskog i svakog
drugog materijala koji je služio za izgradnju kabelske kanalizacije.
Zabranjuje se odlaganje viška materijala nastalog kod izgradnje kabelske kanalizacije, u šumi i
na šumsko zemljište !
Iz navedenog proizlazi da višak materijala treba odlagati na prethodno organizirano i uređeno

odlagalište, odnosno deponij.
O načinu uređenja gradilišta i izvođenju radova na gradilištu izvoditelj radova treba sastaviti poseban
elaborat. Početak izvođenja radova omogućiti će se tek onda kada je gradilište potpuno uređeno.
Ukoliko na gradilištu ne postoji mogućnost uskladištenja materijala dozvoljeno je dopremati materijal u
količinama koje se mogu složiti i koje ne ometaju prolaz kao i materijal kod kojega nema opasnosti od
rušenja. U tu svrhu potrebno je odrediti najpogodnije mjesto za uskladištenje materijala i alata i
onemogućiti nekontrolirani pristup ljudi na gradilište.
Spomenuti elaborat mora sadržavati način vršenja prijevoza, utovara, istovara, deponiranja teških
predmeta, način obilježavanja opasnih mjesta i ugroženih prostora na gradilištu (opasne zone), način
zaštite od pada s visine ili u dubinu, te mjere i sredstva protupožarne zaštite i organizacije prve pomoći
na gradilištu.
Projektom i troškovnikom radovi vraćanja okolnog terena u prvobitno stanje su uzeti u obzir, tako da se
ovdje neće posebno obrađivati.
Sve privremene građevine izvedene u okviru pripremnih radova kao što su neutrošeni materijal, otpad i
slično, moraju biti uklonjeni, a zemljište na području gradilišta kao i duž cijele trase dovedeno u uredno
stanje, u roku najkasnije do tehničkog prijema građevine.
Izvoditelj, nadzorni inženjer i predstavnik komunalnih službi dužni su o ovome napraviti poseban
zapisnik.
Stranica 45 od 113
3.6. ZAŠTITNO UZEMLJENJE OBJEKATA
3.6.1. Općenito
Predmet ovog projekta je glavni projekt II faze pješačkih staza na postojećoj državnoj cesti D8 kroz
Vodice u ukupnoj duljini od 919,32 m.
Duž trase pješačkih staza predviđena su dva armiranobetonska potporna zida s lijeve strane i jedan
uporni zid s desne strane. Također je predviđeno i jedno obostrano konzolno proširenje.
Prvi zid je dužine 102,25 m (od km 0+872,15 do km 0+974,40).

Drugi zid je dužine 86,66 m (od km 1+183,00 do km 1+269,66).
Treći zid (uporni) je dužine 42,95 m (od km 1+373,41 do km 1+416,36).
Na kruni zidova je usidrena pješačka ograda od šupljih čeličnih profila.

Od km cca 1+445,60 do km 1+573,80 s lijeve i od km 1+471,80 do km 1+573,80 s desne strane izvodi
se konzolno proširenje postojećeg objekta.
Sve konstrukcije (zidovi i AB kolnička ploča) su C30/37, a pješačka staza s vijencem je na konzolnom
proširenju monolitna (C40/50). Armatura je B500B. Na istoj su usidrene elastična zaštitna ograda i
pješačka ograda od šupljih čeličnih profila. Od opreme objekta na desnoj strani nalaze se i stupovi
rasvjete s jednim otvorom za napajanje i ovješena polica za ostale instalacije.
Opisane ograde su izrađene od čelika i predstavljaju istaknute točke građevine.
Smještaj električnih instalacija (elektroenergetski kabeli, EKI) je predviđen u cijevima položenim u tijelo
servisne staze, odnosno po potrebi u kabelske kanalice ovješene s donje strane istake kolničke
konstrukcije.
3.6.2. Zahtjevi
I
Instalaciju zaštite od udara munje (LPS) treba projektirati u skladu s:
- Tehnički propis za sustave zaštite od djelovanja munje na građevinama (NN 87/08 i 33/10)
3.6.3. Opće značajke instalacije i klasifikacija prema vanjskim uvjetima
HRN HD 60364-51:2010
Okruženje
• Temperatura .................................................................. AA7 .......... (-25oC do +55oC)
• Atmosferska vlaga ......................................................... AB7 ......... (10% do 100%)
• Visina ............................................................................. AC1 .......... ≤2000 m
• Prisustvo vode ................................................................ AD4 ......... prskanje
• Prisustvo stranih čvrstih tijela ......................................... AE5 .......... umjerena prašina
• Korozija .......................................................................... AF2 .......... atmosferska
• Udarci ............................................................................ AG1 .......... slabi
• Vibracije ......................................................................... AH1 .......... male
• Prisustvo flore ................................................................. AK1 ......... neškodljivo
• Prisustvo faune .............................................................. AL1 .......... neškodljivo
• Sunčevo zračenje ........................................................... AN2 .......... srednje
• Seizmičke posljedice....................................................... AP2 .......... mala opasnost
• Munje .............................................................................. AQ3 .......... direktna izloženost
• Kretanje zraka................................................................. AR2 .......... umjereno
• Vjetar .............................................................................. AS2 .......... umjeren
Stranica 46 od 113
3.6.5. Mjere sigurnosti
Instalacija zaštite od udara munje je pasivan element građevine, stoga nisu predviđene posebne mjere
sigurnosti. Veći dio instalacije je sakriven (zaliven u beton) ili dijelovi građevine čine sastavnicu LPS-a.

• mehanička otpornost i stabilnost je ostvarena odabirom odgovarajućih proizvoda, opreme,
• sigurnost u slučaju požara je ostvarena odabirom odgovarajućih proizvoda, opreme, materijala i
pribora predmetne instalacije koji nisu gorivi, ne prenose, odnosno ne podržavaju gorenje. U
slučaju kvara nekog od elemenata instalacije, predviđene su odgovarajuće zaštitne mjere koje
efikasno sprečavaju nastajanje plamena, topline koja bi mogla biti uzrokom nastajanja i širenja
vatre.
• higijena, zdravlje i okoliš će biti osigurani načinom izvođenja i primjenom odabranih elemenata
instalacije cestovne rasvjete u smislu odgovarajućih normi.
• sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe nije potrebna obzirom da se radi o pasivnoj, zaštitnoj
instalaciji
• zaštita od buke je ostvarena primjenom odgovarajućih proizvoda, opreme, materijala i pribora
• gospodarenje energijom i očuvanje topline nije potrebno obzirom da se radi o pasivnoj,
zaštitnoj instalaciji
• održiva uporaba prirodnih izvora. Predmetna instalacija, prema namjeni i vrsti, nije temeljena
na primjeni prirodnih izvora.
3.6.7. Utjecaj instalacije na okoliš
Instalacija zaštite od udara munje je projektirana s elementima koji svojom konstrukcijom, materijalima
izrade i načinom montaže ne uzrokuju štetan utjecaj za okoliš. Dijelovi građevine se koriste kao
prirodne sastavnice instalacije zaštite od udara munje (zaštitna ograda, armatura, stupovi javne
rasvjete).
3.6.8. Elementi instalacije
Elastična zaštitna ograda i pješačka ograda od šupljih čeličnih profila locirane uzduž potpornih zidova i
konzolne konstrukcije kao istaknute metalne mase predstavljaju hvataljke udara munje stoga ih treba
vodljivo, najkraćim mogućim putem spojiti na uzemljivač.
Odvodne vodove izvesti čeličnim pocinčanim okruglim vodičem φ8 mm položenim okomito u temelj
zida i konzolne konstrukcije. Čelični vodič odvoda na više mjesta vodljivo vezati armaturnom spojnicom
na armaturu zida i konzolne konstrukcije.
U temelju zida/konzole izvesti spoj uzemljivača i odvoda dok pri vrhu treba izvesti izvod odvoda iz
armirano-betonske konstrukcije. Na mjestu gdje pocinčani čelični vod izlazi iz betona potrebno je
izvršiti premaz epoksidom ili bitumenom oko izlaznih mjesta iz betona, oko 50 mm u betonu i 50 mm
izvan betona.
Stranica 47 od 113
Obje čelične ograde povrh vijadukta treba međusobno vodljivo vezati međusobno čeličnim pocinčanim
okruglim vodičem φ8 mm položenim u beton. Prilikom polaganja vodiča obavezno izbjegavati
oštećenje hidroizolacije.
Sve ostale metalne mase koje se mogu pojaviti (kao što su: prometni znak, metalni cjevovod oborinske
odvodnje, čelične kabelske kanalice i sl.) također treba vodljivo vezati na uzemljivač/odvod
odgovarajućim priborom ovisno o vrsti i dimenzijama tih instalacija.
Odvode zida 3 i konzolne konstrukcije u blizini stupova javne rasvjete treba vodljivo vezati na trakasti
uzemljivač rasvjetnih stupova.
Dilatacije čeličnih ograda treba premostiti odgovarajućim elastičnim spojnicama najmanjeg presjeka 16
mm2 (bakar), odnosno 25 mm2 (aluminij).
Odvode do uzemljivača treba izvesti na svakih cca. 20 m od punog pocinčanog čeličnog vodiča φ8 mm
(alternativno željezna puna pocinčana traka FeZn 20x3 mm) polaganjem u betonsku konstrukciju.
Vodiče odvoda treba polagati najkraćim mogućim putem bez stvaranja petlji i treba ih na više mjesta
vodljivo vezati na čeličnu armaturu (štapovi promjera ≥10 mm) armaturnim spojnicama.
Predviđen je temeljni uzemljivač u vidu vodoravno položenog voda izrađenog od punog pocinčanog
čeličnog vodiča φ10 mm (alternativno željezna puna pocinčana traka FeZn 30x3 mm). Čelični vodič
uzemljivača na više mjesta vodljivo vezati armaturnom spojnicom na armaturni koš temelja (štapovi
promjera ≥10 mm).
Opisani uzemljivač formirati u svakom od temelja zidova te u AB konzolnoj ploči.
Spajanje vodiča/trake u svrhu nastavljanja do potrebne dužine treba izbjegavati, već osigurati dovoljno
dugačak komad vodiča/trake.
Uzemljivači se moraju polagati tako da se tijekom izvedbe može obavijati nadzor.

Uzemljenje valja nakon završetka montaže ispitati - provjeriti kvalitetu spojeva, izmjeriti prijelazni otpor
uzemljenja i o tome izdati atest.
3.6.9. Uvjeti za održavanje
Preglede treba obavljati kako slijedi:

- tijekom gradnje građevine, zbog provjere ugrađenih uzemljivača
- nakon ugradnje LPS
- redovito u razmacima koji su određeni svojstvima građevine koju treba zaštititi
- nakon izmjena ili popravaka ili kad se spozna da je munja udarila u građevinu.
Tijekom redovitih pregleda posebno je važno provjeriti sljedeće:

- dotrajalost i korozija dijelova hvataljka, vodiča i spojeva
- korozija uzemljivača
- otpor uzemljenja sustava uzemljivača
- stanje spojeva, stanje sustava za izjednačivanje potencijala i učvršćenosti. Redoviti pregledi su
bitni preduvjet za pouzdano održavanje LPS-a.
Vizualno se LPS mora pregledati najmanje jednom godišnje.
Cjelokupan pregled i ispitivanje mora se obaviti svake dvije do četiri godine.

Kad izmjerene vrijednosti otpora uzemljenja pokazu veća odstupanja nego je predviđeno projektom,
treba sustav uzemljivača poboljšati, posebno ako se otpor između pregleda stalno povećava.
3.6.10. Puštanje instalacije u rad
Stranica 48 od 113
Projektirana instalacije zaštite od udara munje je pasivna, zaštitna instalacija te nije tretirana u smislu
pogona.
3.6.11. Zaštita električnih instalacija
Osnovom opisa u točki 1.1. evidentno je da zaštitna ograda kolnika i ograda servisne staze kao
prirodne sastavnice građevine čine hvataljke LPS-a, stoga ih treba vodljivo vezati na sustav odvodnih
(dozemnih) vodova i u nastavku na uzemljivač.
Svojom lokacijom, opisane čelične ograde tvore zonu zaštite LPZ 0B u kojoj je predviđen mogući
smještaj vodova električnih instalacija, tako da nije za očekivati izravan udar munje u njih.
3.6.12. Sastavnice LPS-a
Sastavnice LPS-a moraju biti dimenzionirane tako da su u stanju bez oštećenja podnijeti
elektromagnetske učinke struja munje i predvidljiva slučajna naprezanja. Hvataljke i odvodi moraju biti
dobro pričvršćeni tako da elektrodinamičke ili slučajne mehaničke sile (primjerice vibracije, klizanje ili
snježni pokrov, toplinsko rastezanje, itd. ne olabave ili prekinu vodiče.
Broj spojeva duž vodiča mora biti što manji. Spojevi moraju biti sigurni izvedeni odgovarajućim
spojnicama.
Odvodi moraju biti postavljeni tako da, koliko je to prikladno, budu u izravnom nastavku vodiča sustava
hvataljki. Odvodi moraju biti postavljeni ravno i okomito tako da se osigura najkraći i najizravniji put
struje munje prema zemlji. Petlje vodiča treba izbjegavati.
Odvodi ne smiju biti postavljeni u žljebovima i odvodima za kišnicu čak i kada su (odvodi) prekriveni
izolacijom.
Izjednačivanje potencijala postiže se spajanjem LPS sa metalnim dijelovima konstrukcije vijadukta.
Stranica 49 od 113
4. OBJEKTI
4.1. Smještaj objekata
Potporni zid 1
Zid se nalazi se uz lijevi rub lijeve pješačke staze državne ceste D8. Postavljen je kao potporna
konstrukcija. Početak zida je u km 0+872,15 a završetak u km 0+974,40, te je ukupna duljina mjerena
po vanjskoj plohi zida 104,00 m.
Kota vrha zida je za 10 cm viša od ruba pješačke staze na koju se naslanja.
Potporni zid 2
Zid se nalazi se uz lijevi rub lijeve pješačke staze državne ceste D8. Postavljen je kao potporna
po vanjskoj plohi zida 88,00 m.
Kota vrha zida je za 10 cm viša od ruba pješačke staze na koju se naslanja.
Uporni zid 3
Zid se nalazi se uz desni rub desne pješačke staze državne ceste D8. Postavljen je kao uporna
po vanjskoj plohi zida 42,95 m. Na početku i kraju zida nastavljaju se okomiti krilni zidovi duljina 2,50
odnosno 0,60 m.
Kota vrha zida je horizontalna i definirana je za 10-30 cm iznad kote postojećeg terena iza zida.
Vrh zida kampada 1 i 2 je 15,10 m.n.m., a vrh kampada 3-5 je 14,45 m.n.m..
Armiranobetonska kolnička ploča (L=128,2 m) nalazi se na državnoj cesti D8 od km 1+445,60 do

1+573,80. Konzolno proširenje lijevo je duž cijele ploče, dok je proširenje desno od 1+471,80 pa do
kraja iste (L=102 m).
Niveleta ceste je konstruirana tako da su početak (4,22 m) i kraj (16,98) pravci koji su ujedno i
tangente na postojeći dio kolnika ispred i iza objekta. Srednji dio (L=107 m) je u konkavnoj krivini
radijusa R=5000 m. Tlocrtno, cijeli objekt je u pravcu.
4.2. Konstrukcija
Potporni zid 1
Objekt je oblikovan kao plitko temeljeni armiranobetonski krunski zid. Unutarnja linija krune zida prati
rub pješačke staze i viša je za 10 cm.
U poprečnom presjeku potporni zid se sastoji od temeljne ploče i tijela zida.
Zbog jednostavnosti izvedbe i ujednačene konfiguracije terena duž skoro cijelog zida, odabran je isti
presjek zida za svih 13 kampada. Duljina kampada, odnosno dilatacijskih cjelina, je zbog reoloških
svojstava betona, trajnosti i estetike 8,0 m. Visina tijela zida je 170 cm, a debljina 30 cm. Obje plohe
zidova su vertikalne. Debljina temelja je 40 cm, a širina 110 cm.
Stranica 50 od 113
Na unutarnjoj plohi zida, kao i ostalim plohama betona u dodiru s tlom izvodi se hidroizolacija
bitumenskim premazima.
U zid se, na projektom predviđenim mjestima, ugrađuju procjednice (barbakane) profila Φ50 mm.
Njihovoj ugradnji treba posvetiti posebnu pažnju kako bi ostale neoštećene i čiste te im se time
osigurala funkcionalnost.
Duž cijelog zida po osi krune zida ugrađuje se pješačka ograda.
Beton zida i temelja je C30/37, a armatura B500B.
Potporni zid 2
Objekt je oblikovan kao plitko temeljeni armiranobetonski krunski zid. Unutarnja linija krune zida prati
rub pješačke staze i viša je za 10 cm.
U poprečnom presjeku potporni zid se sastoji od temeljne ploče i tijela zida.
Zbog racionalizacije iskopa i ostalih troškova vezanih za njegovu izgradnju, temeljne ploče se
postavljaju kaskadno, tj. položaj temeljne ploče pojedine kampade zida prilagođen je konfiguraciji
terena. Tako je zid podijeljen u 11 kampada, odnosno dilatacijskih cjelina, koje su, zbog reoloških
svojstava betona, trajnosti i estetike duljine 8,0 m. Visina tijela zida varira od 180 ÷ 380 cm. Kako bi se
postigla racionalna iskorištenost gradiva, debljina mu se od temelja prema kruni linearno smanjuje.
Puna debljina mu je pri temelju (Dz), dok je pri kruni uvijek 30 cm. Promjena debljine postiže se
nagibom stražnje plohe zida dok je vanjska ploha zida uvijek vertikalna. Osnovni geometrijski podaci o
zidu dani su u tablici:
PREGLED DIMENZIJA POTPORNOG ZIDA 2 [cm]

Dilatacija/ Debljina zida
Visina tijela zida Debljina temelja Širina temelja
kampada (Dz)
1 180 40 50 115
2, 11 230 42 50 140
3, 10 280 45 50 165
4, 9 330 47 50 190
5-8 380 50 50 220
Duž cijelog zida po osi krune zida ugrađuje se pješačka ograda.
Uporni zid 3
Objekt je oblikovan kao plitko temeljeni armiranobetonski zid.
U poprečnom presjeku uporni zid se sastoji od temeljne ploče i tijela zida.
Zbog jednostavnosti izbedbe i ujednačene konfiguracije terena duž pojedinih katastarskih čestica,
odabrana su dva presjeka zida za svih 5 kampada. Duljina kampada, odnosno dilatacijskih cjelina, je
zbog reoloških svojstava betona, trajnosti i estetike 8,0 ÷ 9,68 m. Visina tijela zida prve dvije kampade
je 220 cm. Preostale tri kampade imaju visinu zida 165 cm. Obje plohe zidova su vertikalne. Debljina
Stranica 51 od 113
zida je 30 cm, a gornjih 20 cm pri kruni zid je debljine 40 cm. Debljina temelja je 50 cm (prve dvije
kampade), odnosno 40 cm (zadnje tri), a širina 150, odnosno 120 cm.
Na dva mjesta potrebno je proširiti temelj prema nacrtima iz projekta radi sidrenja stupova rasvjete.
S prednje strane zid se oblaže kamenom debljine 10 cm, od temelja do istake krune zida.
Duž cijelog zida po osi zida ugrađuje se pješačka ograda.

Zbog proširenja kolnika, odnosno pješačkih staza, izvodi se armiranobetonska kolnička ploča na
visokom postojećem nasipu. Debljina ploče je 30 cm (25 cm na dijelu desno bez konzole). Na
rubovima nasipa izvode se grede dimenzija 70 × 80 cm na koje se nastavljaju konzole debljine 30
(mjesto upetosti) do 22 cm (završetak konzole). Zbog zahtjeva za kontinuiranim odvijanjem prometa
tijekom radova u osi kolnika predviđen je radni prekid, s armaturom za kasniju vezu dviju polovica
ploče. Iz tog razloga je pri osi kolnika ploča podebljana na 55 cm. Na kolničku ploču postavlja se
hidroizolacija, te zaštitni i habajući sloj asfalta. Pješačke staze i vijenci izvode se monolitno od
armiranog betona te zaštićuju premazom. Na njima se nalazi pješačka i elastična odbojna ograda.
Nagib kolničke ploče je 2 % u desnu stranu, dok je nagib pješačkih staza 2 % obostrano.
Odvodnja je riješena ugradnjom kišnih rešetki iz kojih se voda slobodno ispušta po nasipu.
Na mjestima rasvjetnih stupova potrebno je lokalno proširiti vijenac radi sidrenja stupova rasvjete.
Ploča je podijeljena u 5 dilatacijskih cjelina (25,5 ÷ 26,2 m). Kako ne bi došlo do pucanja asfalta na tim
mjestima dilatacija izvode se asfaltne prijelazne naprave. Na krajevima kolniče ploče izvodi se
završetak ugradnjom čeličnog profila.
Zbog projektirane crpne stanice potrebno je ostaviti otvor u ploči iznad poklopca iste kao i otvore iznad
okana tlačnog cjevovoda i gravitacijskog kolektora.
Beton kolničke ploče je C30/37, pješačke staze s vijencem C40/50 , a armatura je B500B.
4.3. Temeljenje i izvedba nasipa
Potporni zid 1

Na zadnjem sloju zamjene tražen je modul stišljivosti Ms ≥ 50 MPa. Čisti kameni materijal za uređenje
temeljne podloge i za izvođenje zasipa iza zida treba imati sljedeće parametre: kut unutarnjeg trenja:
φ=35-37°; kohezija: c=0 kN/m; zapreminska težina γ=21 kN/m3.
Stranica 52 od 113
Potporni zid 2

Na zadnjem sloju zamjene tražen je modul stišljivosti Ms ≥ 50 MPa. Čisti kameni materijal za uređenje
temeljne podloge i za izvođenje zasipa iza zida treba imati sljedeće parametre: kut unutarnjeg trenja:
φ=35-37°; kohezija: c=0 kN/m; zapreminska težina γ=21 kN/m3.
Uporni zid 3
Geotehničkim elaboratom za predmetni uporni zid određeno je plitko temeljenje. Temeljenje je

predviđeno izvesti na stijeni podloge. Ukoliko iskop ne završi u stijeni podloge potrebno je izvesti
kamenu zamjenu, u predvidivoj prosječnoj debljini od 0,5 m. Ugradnju čistog kamenog materijala treba
izvesti u slojevima max. debljine 0,5 m uz zbijanje adekvatnom mehanizacijom. Na zadnjem sloju se
traži modul stišljivosti Ms ≥ 50 MPa. Čisti kameni materijal za uređenje temeljne podloge i za izvođenje
zasipa iza zida treba imati sljedeće proračunske parametre: kut unutarnjeg trenja: φ= 35-37°; kohezija:
c=0 kN/m; zapreminska težina γ=21 kN/m3.
Donje plohe temeljnih ploča su u oba smjera horizontalne. Gornje plohe temelja su ispod razine
sraslog terena. Predviđeni nagib pokosa građevne jame upornog zida je 2:1. Iskop temeljne jame treba
obaviti pažljivo, tako da se ne naruši stabilnost okolnog terena. Pokos građevnih jama treba očistiti i
osigurati od mogućeg odrona tijekom betoniranja, u svemu kako je propisano geotehničkim projektom.
Po obavljenom iskopu građevne jame treba pregledati odgovorni geotehničar. Daljnji postupak ovisi od
Stranica 53 od 113
njegovog zaključka i dogovora s projektantom. Sloj izravnavajućeg mršavog betona (C12/15) debljine
≥15 cm, do projektirane visine dna temelja, izvesti odmah po odobrenju odgovornog geotehničara.
dodiru s nasipom. Iza zida ugrađuje se sloj filtarske ispune debljine 40 cm te se zaštićuje geotekstilom.
Građevne jame, s vanjske strane zida, zatrpavaju se materijalom iz iskopa koji treba dobro nabiti. Pri
vrhu zida postavljaju se betonske ploče (30×50×10 cm), a površinski sloj (debljine oko 20 cm) izvesti
od humusa koji treba hortikulturno urediti u skladu s okolišem.
Obzirom na utvrđeno postojeće stanje na terenu, geotehničke uvjete u tlu i geometriju konstrukcije
armiranobetonske kolničke ploče predviđena je koncepcija plitkog temeljenja na posteljici postojećeg
visokog nasipa.
Postojeći nasip izveden je od kamenog materijala u nagibu 2:1 (na plićim dijelovima i 1:1). Vanjski
pokosi nasipa obloženi su slaganim klesanim kamenim blokovima veličine 0,1-0,5 m3.
Temeljenje nove kolničke AB ploče potrebno je izvesti na uređenoj posteljici od čistog kamenog
materijala, a prema uvjetima iz OTU, točka 2-10.3 Izrada posteljice od kamenitih materijala.
Stranica 54 od 113
4.4. Gradiva
Min.
Razred Dmax Klasa Vodo- Otpornost Min.
Element Razred količina
tlačne agregata količine nepro- na zaštitni Armatura
konstrukcije izloženosti cementa
čvrstoće (mm) klorida pusnost habanje sloj (mm)
(kg)
Podložni beton C12/15 X0 32 - Cl 1,00 - - -
Temeljne ploče
C30/37 XC2 32 300 Cl 0,40 - - 50 B500B
zidova
Stranica 55 od 113
Tijelo zidova C30/37 XS1, XC4 32 300 Cl 0,40 - - 50 B500B
Preporučene vrijednosti sastava i svojstava betona (HRN EN 206)
AB kolnička
C30/37 XS1, XC4 32 300 Cl 0,40 - - 50 B500B
ploča
Pješačka staza i
C40/50 XS1, XC4 16 340 Cl 0,40 30 + 40 B500B
vijenac
4.5. Oprema
4.5.1. Hidroizolacija
Zidovi
Plohe betona koje su u dodiru s tlom treba hidroizolirati bitumenskim premazima. Obratiti pažnju na
dobru izolaciju spoja dna zida s temeljem.
Hidroizolacija od zavarenih bitumenskih traka postavlja se po cijeloj širini armiranobetonske ploče

kolnika. Naročito se mora obratiti pozornost na pravilnu pripremu ploha i polaganje izolacije,
uvažavajući upute proizvođača, zatim OTU, knjiga II, poglavlje 7.5., kao i važeće hrvatske norme.
Hidroizolacija se smije postavljati samo u povoljnim vremenskim uvjetima (nipošto u velikoj vlazi i po
hladnoći), jer od kakvoće izvedbe ovisi trajnost objekta. Postavljanju prethodi površinska obrada ploha
koja obuhvaća čišćenje cementne prašine, mrlja od ulja i uklanjanje stršećih zrna agregata većih od 2
mm, te sušenje. Izolacija se ne smije probijati armaturom ispuštenom iz ploče, već se veza armature
hodnika i kolničke ploče ostvaruje ispustom armature na bočnim stranama ploče. Naročitu brigu
potrebno je posvetiti izvođenju završetka hidroizolacije kod prijelazne naprave i uređenju rubova na
spoju sa slivnikom.
Fuga između asfalta kolnika i rubnjaka, odnosno pješačke staze, izrađuje se bitumenskom trakom.
4.5.2. Odvodnja
Oborinska odvodnja obrađena je u projektu C3-7129-GP/A-H01: ''Oborinska odvodnja'', koji je sastavni

dio ove projektne dokumentacije.
Zidovi
Na istraživanoj lokaciji površinske vodne pojave nisu registrirane. Oborinske vode se procjeđuju kroz
naslage pokrivača i stijenu podloge do podzemne vode, te dalje prema moru, kao erozionoj bazi.
Pretpostavlja se slobodno otjecanje vode iza zida kroz čisti kameni materijal.
Kao dodatna mjera osiguranja funkcioniranja odvodnje potpornih zidova ugrađuju se procjednice
(barbakane). Postavljaju se u jedan red. Razmak između procjednica zida 1 tlocrtno je 2 m, dok je kod
zidova 2 i 3 taj razmak 1,4 m. Visinski se postavljaju ~30 cm iznad linije terena nakon zatrpavanja
građevne jame zida 2, dok se kod zidova 1 i 3 procjednice postavljaju ~20 cm iznad linije terena nakon
zatrpavanja, odnosno iznad pješačke staze.
Kod zida 3 zbog bržeg i sigurnijeg procjeđivanja vode ugrađuje se i sloj filtarske ispune debljine
min. 40 cm. Ostatak nasipa iza zida zasipava se kamenim nasipnim materijalom, uz ugradnju
geotekstila na spojnoj plohi nasipa i filtarske ispune.
Uz desni rub kolnika nalaze se kišne rešetke. Točan položaj (stacionaže) i detalje istih vidi u projektu
„Oborinske odvodnje“. Voda se slobodno ispušta po postojećem nasipu.
Stranica 56 od 113
4.5.3. Kolnička konstrukcija
Zidovi
Kolnička konstrukcija pješačkih staza uz zidove izvodi se u svemu kako je dano projektom „Prometnih
površina križanja i pješačkih staza“ oznake C3-7129-GP/A– A01.
• habajući sloj od asfalt-betona AC 11 surf BIT 35/50 AG2 M2...........................4,0 cm
• vezni sloj od asfalt-betona AC 11 bin PmB 25/55-55 AG 4 M2.........................4,0 cm
• hidroizolacija......................................................................................................0,5 cm
• AB kolnička ploča........................................................................................30 (25) cm
•
Pri postavljanju kolničkog zastora potrebno je ostaviti rešku, koja se kasnije uređuje prema detalju
spoja kolničkog zastora na pješačku stazu.
4.5.4. Prostorne reške / dilatacije / prijelazne naprave
Zidovi
Dilatacijske cjeline zidova međusobno su odvojene prostornim reškama. Njima se osigurava statički
neovisno djelovanje pojedinih dilatacijskih cjelina te omogućava širenje, odnosno skupljanje
konstrukcije nastalo iz reoloških svojstva betona odnosno temperature. Širina reške od 2 cm postiže se
umetanjem ploča stiropora. Pri unutarnjoj i na vanjskoj plohi zida ugrađuju se dilatacijske trake (sve
prema standardnom detalju HIMK Spo 1).
Kolnička ploča svakih 25,5 (26,2) m ima asfaltnu ili elastobitumensku dilataciju. Njima se osigurava
statički neovisno djelovanje pojedinih dilatacijskih cjelina te omogućava širenje, odnosno skupljanje
konstrukcije nastalo iz reoloških svojstva betona odnosno temperature. Ugradnjom kontinuiranih
elastičnih prijelaznih naprava osigurava se voznost i kontinuitet na mjestima dilatacija, te je podržan
pomak uslijed promjena temperature i puzanja betona do ± 15(20) mm, uz zajamčenu
vodonepropusnost i trajnost, te ugodan i bešuman prijelaz vozila. Smiju se izvesti samo atestirane
naprave renomiranog proizvođača.
Na početku i kraju kolničke ploče treba dilatirati fugu između kolnika armiranobetonske ploče i kolnika
priključne ceste. Fugu zaključka treba oblikovati naknadno rezanjem habajućeg sloja asfalta. Spojnice
zaključka zalijevaju se sa smjesom iz modificiranog bitumena. Čelični profil (prepolovljeni INP 240)
ugrađuje se prema radioničkom nacrtu, odnosno prema geometriji kolnika na objektu.
4.5.5. Pješačka staza i vijenac
Uporni zid 3
U kruni zida, iznad obloge kamenom predviđen je vijenac visine 20 cm. Posebnu pažnju treba posvetiti
uzornom izgledu vanjske plohe betona i točnoj geometriji.
Ukupna širina pješačkog hodnika je 225 cm (35 cm prostora predviđenog za postavljanje zaštitne
odbojne ograde + 165 cm pješačka staza + 25 cm u koje je smještena ograda za pješake). Zaštitni trak
od 50 cm je u sklopu kolničke plohe.
Pješačke staze izvode se iz armiranog betona kvalitete C40/50. Beton mora biti dobro vibriran, a
gornja ploha mora biti u projektiranom nagibu od 2,0% sa završnom obradom koja osigurava otpornost
Stranica 57 od 113
na habanje i klizanje. Vanjske plohe pješačke staze i vijenca treba premazati impregnacijskim slojem
koji prodire u beton (10 mm) i zatvara postojeće pukotine u betonu (tipa RADCON ili sl.). Posebnu
pažnju treba posvetiti uzornom izgledu vanjske plohe betona (vijenac) i korektnoj primjeni detalja
ugradnje ograde za pješake kako bi se osigurala projektirana trajnost.
Na pješačkoj stazi predviđena je završna zaštita površina betona na voznoj površini. Izvodi se
visokoelastičnom oblogom s mogućnošću premošćivanja pukotina otpornoj na habanje (bicikli i
pješaci) tipa:
• Sikafloor®-350 N Elastic (sa prajmerom i završnom bojom)

• Mapelastic
• Stigoelast
• Masterseal 550 ili sl.
Svi sustavi se koriste sa svojim pripadajućim komponentama koje propisuje proizvođač.
4.5.6. Ograda
Na objektima je predviđena ograda od šupljih čeličnih profila s vertikalnim ispunama. Svi elementi su
izrađeni od okruglih cijevi i međusobno su zavareni. Razmak stupaca je 1.333 m. Zaštita od korozije je
izvedena vrućim pocinčavanjem i bojanjem završnom bojom (antracit siva). Debljina pocinčavanja
iznosi 85 µm. Stupci su prostorno vertikalni, a prečke tlocrtno i visinski prate niveletu. Svijetli razmak
vertikalne ispune mora biti ≤ 12 cm. Ograda je podijeljena u dilatacijske cjeline dimenzija pogodnih za
transport. Na kolničkoj ploči ogradu treba prekinuti kod rasvjetnih stupova te kod poklopca iznad crpne
stanice.
Prilikom montaže, kao što je već ranije navedeno, posebnu pažnju posvetiti detalju sidrenja ograde i
preciznosti njezine ugradbe.
4.5.7. Zaštitna odbojna ograda
Zaštitna ograda je tehnička sigurnosna konstrukcija kojoj je osnovna svrha spriječiti klizanje vozila s
ceste, odnosno zadržati vozila skrenuta s kolnika. Zaštitna ograda je jedinstven sigurnosni sustav koji
uključuje sidrene vijke, sidrene ploče stupaca, nosive stupce ograde, plašt ograde i vršnu horizontalnu
gredu ograde, a čija se sigurnosna funkcija dokazuje na testnom poligonu za mostove sukladno
normama (detaljan prikaz analize zaštitne ograde prikazan je u projektu „Prometna signalizacija i
oprema“, oznake projekta C3-7129-GP/A– P01).
Projektom se predviđa ugradnja zaštitne ograde klase H2/W3/B (prema čl. 89. "Pravilnika o prometnim
znakovima, signalizaciji i opremi na cestama" (NN 33/2005, NN 64/2005, NN 155/2005)), pri čemu je
izvođač dužan atestom dokazati propisana svojstva ugrađenog sustava zaštitne ograde. Svojstva
zaštitne ograde definirana su normom HRN EN 1317 1÷5, pri čemu je klasa H2 definirana kao visoka
klasa zadržavanja (Lc = 288 kJ).
4.5.8. Rasvjeta
Cestovna rasvjeta obrađena je u projektima C3-7129-GP/A-I01 ''Cestovna rasvjeta'', elektrotehnički

projekt, i C3-7129-GP/A-I02 ''Cestovna rasvjeta'', građevinski projekt.
Uporni zid 3
Ispred upornog zida predviđena su dva rasvjetna stupa. Na tim mjestima potrebno je proširiti temeljnu
stopu kako bi se na istu mogli usidriti stupovi rasvjete, kao i ugraditi potrebne PVC cijevi Ø60 mm za
kasnije uvlačenje kabela.
Stranica 58 od 113
Na kolničkoj ploči s desne strane predviđena su 4 rasvjetna stupa. Na tim mjestima potrebno je proširiti
vijenac radi sidrenja istih te ostaviti vertikalni otvor (PVC cijev Ø100 mm) radi napajanja. Detalje vidi u
projektu „Cestovne rasvjete“ oznake C3-7129-GP/A– I01.
4.5.9. Polica za instalacije

Instalacije elektroničke komunikacije (EKI) i zaštita i izmještanje postojeće mreže EKI obrađene su u
projektima C3-7129-GP/A-I03 ''Instalacije elektroničke komunikacije (EKI)/ Zaštita i izmještanje
postojeće mreže EKI'', elektrotehnički projekt, i C3-7129-GP/A-I04 ''Instalacije elektroničke
komunikacije (EKI)/Zaštita i izmještanje postojeće mreže EKI'', građevinski projekt.
Ispod desne konzole predviđeno je vođenje svih potrebnih instalacija na ovješenoj polici.
4.5.10. Uzemljenje
Zaštitno uzemljenje je obrađeno u projektu C3-7129-GP/A-I05 ''Projekt zaštitnog uzemljenja'' koji je

sastavni dio ove projektne dokumentacije.
4.5.11. Poklopac
Na mjestu projektirane crpne stanice predviđen je otvor (130 × 72 cm) iznad dijela gdje se nalazi
pumpa koja zahtijeva vertikalno izmještanje radi servisa odnosno montaže. Predviđa se izrada
armiranobetonskog poklopca dimenzija 150 × 90 cm, d=12 cm. Poklopac izvesti u okviru od čeličnih
kutnika (80×80×10 mm). Radi dizanja poklopca ostaviti 4 otvora Ø6/4 cm. Na poklopac pričvrstiti dio
pješačke ograde kao i masku od inoxa u liniji vijenca. Poklopac se polaže na utor u pješačkoj stazi
dimenzija 153 × 91 cm. Radi osiguranja od tlocrtnog pomicanja potrebno je ostaviti sa svake strane
otvora vertikalni trn te rupe s donje strane poklopca.
4.5.12. Nasip i čunjevi

Pokosi nasipa, jednako kao i čunjevi kojima se oblikuje završetak nasipa, izvode se u nagibu 1:1.5 i
oblažu probranim kamenim materijalom, namijenjenim izradi nasipa. Čunj nasipa izvesti na način da
mu širina krune, na mjestu kraja konstrukcija, bude u liniji s bankinom (min. 0,50 m).
4.5.13. Obloga kamenom
Uporni zid 3
Na prednjoj plohi zida predviđeno je oblaganje iz nepravilno složenog zdravog poluklesanog kamena
(ciklopski vez), debljine 10 cm, koji se ugrađuje u cementni mort 1:3, sljubnica 1 do 1,5 cm na licu zida
(a ne veće od 3 cm u zidu), s naknadnim fugiranjem cementnim mortom 1:2 do 1:3, s upuštanjem od
oko 1 cm i žljebanjem. Prilikom oblaganja, u armiranobetonski dio zida prethodno ugraditi ankere od
rebraste armature (4 kom/m2), te plohu armiranobetonskog zida dobro navlažiti.
Kamen obraditi bunjasto pomoću čekića i šiljka. Kamen za zidanje mora biti potpuno čist od zemlje i
gline, a tijekom zidanja treba ga močiti vodom. Sve šupljine moraju biti potpuno ispunjene cementnim
mortom. Boju i vrstu kamena odabrati prema zahtjevu investitora.
Stranica 59 od 113
5. PROMETNA I OSTALA OPREMA
5.1. PROMETNA SIGNALIZACIJA I OPREMA
5.1.1. Postojeće stanje
Postojeća državna cesta D8 je jedno kolnička dvosmjerna cesta, po jedna u svakom smjeru.
Širina postojećeg kolnika je promjenjiva i iznosi od 8,50 m do 8,0 m sa bankinama promjenjivih širina u
rasponu od 0,50 m do 1,0 m. Postojeće pješačke staze, koje su obostrane na početku dionice pružaju
se do kružnog toka u km 1+010, te nakon toga ukidaju. One su u razini postojećeg kolnika i jednim
dijelom odvojene su čeličnom zaštitnom ogradom. Zbog intenzivnog pješačkog prometa, a samim time
i prometne sigurnosti potrebno je izraditi pješačke staze na predmetnoj dionici kroz naselje Vodica na
državnoj cesti D8 koja će postati gradska prometnica . Buduće pješačke staze bit će fizički odvojene
uzdignutim rubnjakom od kolnika.
Kolnik je u više navrata presvlačen asfaltnim slojevima različitih debljina i na njemu su vidljiva
oštećenja lokalnog karaktera, a jednim dijelom je presvučen novim asfaltom. Dok su pješački prijelazi
označeni horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, te pješačke postojeće staze završavaju na
makadamu, a samim time i sigurnost pješaka postaje nezadovoljavajuća. Na dionici nema svjetlosno –
signalnih uređaja ni opreme.
Postojeća prometna signalizacija i oprema je na nekim mjestima oštećena, te ju treba zamijeniti.

Veličina prometnih znakova vertikalne signalizacije odgovara rangu ceste. Osnovna boja ploča za
daljinsko vođenje prometa je žuta.
U grafičkom dijelu prikazano je postojeće stanje prometne signalizacije i opreme na predmetnoj

prometnici (prolog B.3., 1 list, situacija u mjerilu 1:1000).
5.1.2. Građevinsko rješenje trase i njeni tehnički elementi
Osnovni cilj zahvata u prostoru je potpuno odvajanje pješačkog i motornog prometa s uzdignutim
rubnjakom, te na mjestima konzolnog proširenja pješačke staze pješaka treba zaštiti i čeličnom
zaštitnom ogradom. Izgradit će se adekvatna rješenja na priključcima i na dva jednosmjerna kružna
raskrižja. Temeljito će se presvući kolnik cijelim dužinom trase . Provest će se uređenje unutarnje
gradske odvodnje, postaviti odgovarajuća prometna vertikalna i horizontalna signalizacija s opremom.
Izgradnja predmetne građevine predviđa se izvesti u jednoj fazi, u sklopu jedinstvene građevinske
dozvole.
Dimenzije prometnih traka, pješačkih staza, bankina, berme, desni, lijevi skretač , širina rubne ,
razdjelne crte , širine rubnog traka i sve ostalo vezano za novo projektirani karakteristični poprečni
presjek vidljivo je iz priloženih karakterističnih poprečnih profila (prilog B.8.).
naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati s gledišta sigurnosti prometa NN110/01.
Normalni poprečni profili pješačkih staza
Širina pješačkih staza..........................................................2,00 m (max 2,50 m)

Širina pješačkih staza na mjestu objekata...........................1,65 m
Poprečni pad pješačkih staza..............................................1,00 %
Bankina pješačkih staza......................................................1,00 m
Rubni trak na D8..................................................................0,20 m
Stranica 60 od 113
Zaštitna širina...................................................................... 0,50 m
Zaštitna odbojna ograda......................................................0,35 m
Proširenje pješačkih staza do uključivo 0,50 m izvesti će se na način da se ista proširi do ogradnih
zidova te se pri tome ne izvodi mali rubnjak.
Na mjestima gdje bi proširenje pješačke staze bilo veće od 0,50 m formirati će se zeleni otoci omeđeni
malim rubnjacima.
Kolnička konstrukcija
Kolnička konstrukcija rekonstrukcije državne ceste D8 i križanja sa sporednim ulicama:

- habajući sloj od asfalt-betona AC 11 surf BIT 35/50 AG2 M2...........................4,0 cm
- nosivi sloj od asfalt-betona AC 32 base BIT 35/50 AG6 M1..............................9,0 cm
- mehanički nosivi sloj od drobljenog kamenog materijala, MS>100MN/m2…....40,0 cm
UKUPNO: 53,0 cm
Kolnička konstrukcija državne ceste D8 na mjestu konzolnog proširenja:

- habajući sloj od asfalt-betona AC 11 surf BIT 35/50 AG2 M2...........................4,0 cm
- vezni sloj od asfalt-betona AC 11 bin PmB 25/55-55 AG 4 M2.........................4,0 cm
- hidroizolacija......................................................................................................0,5 cm
¸ UKUPNO: 8,5 cm
Kolnička konstrukcija pješačkih staza:

- habajući sloj od asfalt-betona AC 8 surf BIT 50/70 AG4 M4...............................4,0 cm,
- mehanički nosivi sloj od drobljenog kamenog materijala, MS>100 MN/m2..min 40,0 cm
UKUPNO: min 44,0 cm
Pokosi nasipa izvode se u nasipu nagiba 1:1,5.

Bankine su nagnute prema van, s nagibima p=4,0%.
Raskrižja
- u km 1+010,00 raskrižje D8 s ulicom Ćirila i Metoda i Lasan Ante Kabalera – kružni tok
- u km 1+720,00 raskrižje D8 sa Zatonskom ulicom – kružni tokr
Sva raskrižja predviđena su u istoj razini. Građevinsko oblikovanje i uređenje navedenih raskrižja
projektirano je unutar postojećeg cestovnog zemljišta.
Pristup benzinskoj postaji iz smjera Šibenik s državne ceste D8 u km 1+095,00 je prošireno s lijevim
skretačem i prometnim otokom, a izlaz s benzinske postaje prema smjeru Šibenika osiguran je
servisnom cestom koja se priključuje na Ulicu Ćirila i Metoda te se nadovezuje na kružnom toku u km
1+010,00.
Postojeće raskrižje državne ceste s Ulicom Vlahov Venca u km 1+290,00 s lijevim skretačem je novo
uređen i proširen s prometnim otokom tako da pješaci mogu imati osiguranu sigurnost u prometu, koju
horizontalna i vertikalna signalizacija naglašavaju.
Stranica 61 od 113
Na preostalim raskrižjima, odnosno priključcima u km 1+185,00 sa Sarajevskom ulicom – desno, zatim
u km 1+265,00 raskrižje sa Skopskom ulicom – desno i u km 1+345,00 raskrižje s ulicom Ruđera
Boškovića – desno zbog nepreglednosti izlaska na državnu cestu D8 postavljena su prometna
ogledala K44 radi dodatne sigurnosti.
Projekt je vodio računa o postojećim uvjetima prometovanja u Vodicama te je zabranjen promet

autobusima s državne ceste D8 privoza Šibenik, Zadar i Zatonske ulice na kružnom toku u km 1+720
prema privozu Ulice Ante Poljička koje su razvrstane u lokalnu cestu L6086. Također je zabranjen
promet autobusima na raskrižju u km 1+290 državne ceste D8 s privoza Šibenik i Zadar prema privozu
Ulice Vlahova Venca.
U zoni raskrižja na svim privozima preko trupa ceste predviđene su zaštitne cijevi za potrebe vođenja
budućih instalacija (javna rasvjeta ,EKI).
Na svim asfaltiranim priključcima/raskrižjima predviđa se uređenje radijusa zaobljenja rubova ceste s

uzdignutim rubnjacima 18/24.
Autobusna stajališta
Zahvatom je predviđeno uređenje postojećih autobusnih stajališta te izgradnja novih sukladno

Pravilniku o autobusnim stajalištima (NN 119/07).
BUS stajališta u Ulici Ćirila i Metoda su tlocrtno pomaknuti u odnosu na stare samo toliko koliko je bilo
potrebno uklopiti u novo projektirano stanje uz rekonstrukciju prilagodbe potrebnih širina kako bi
zadovoljile uvjete Pravilnika.
Sva ugibališta su projektirana za brzinu od 40 km/h. Horizontalna signalizacija za autobusno ugibalište

H52 žute boje dat je detaljno (u prilogu B.15.).
Arhitektonsko – urbanističke barijere
Prema Pravilniku o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene

pokretljivosti (N.N. 78/13) potrebno je na svim pješačkim prijelazima izvesti upuštene rampe (prema
posebnom detalju iz građevinskog projekta, broj priloga B.16.), kojima se omogućuje nesmetana
komunikacija osoba sa smanjenom pokretljivošću.
Pješački prijelazi
Projektom se u predmetnoj zoni obuhvata napuštaju postojeći pješački prijelazi ,te postavljaju novi koji
su prostorno usklađeni s novo projektiranim stanjem pješačkih prometnih tokova kako bi se omogućio
kontinuitet .
Pješački prijelazi na kružnim tokovima u km 1+010,00 i u km 1+720 na kojima je pojačan intenzitet

pješačkog prometa obilježit će se prometnim znakom C02 koji se postavlja na visini od 220 cm od
donjeg ruba znaka i površine kolnika. Znakovi se postavljaju bočno na poziciju prijelaza sukladno
pravilniku. Također prema gustoći pješačkih tokova širina horizontalne signalizacije prijelaza H18 je od
2 m do 4 m.
U km 1+175,00 pješački prijelaz preko državne ceste D8 u kojem treba osigurati maksimalnu sigurnost
pješaka obilježit će se prometnim znakom C02 s dva para trepćućih žutih svjetla K31 za naglašavanje
znaka koji se napajaju putem autonomnog izvora napajanja ( foto naponski modul s akumulatorskim
baterijama), a postavljaju se bočno na poziciju prijelaza sukladno pravilniku.
Pješački prijelazi u Ulici Ćirila i Metoda također su naglašena i označena prometnim znakom C02, te
potrebnom horizontalnom signalizacijom pješačkog prijelaza širine 2 m.
Stranica 62 od 113
Provjera provoznosti za teška teretna vozila
Svi tlocrtni elementi trse, kružnih raskrižja s priključnim ulicama u zoni obuhvata dimenzionirani su za
promet svih sudionika u prometu uključujući i teška teretna vozila (šlepere) od dužine 18 m i imaju
osiguranu prometnu funkcionalnost te osiguravaju sigurnu prohodnost. Širine prometnih (voznih) traka
u kružnim raskrižjima omogućuju nesmetan i siguran promet za sve kategorije vozila. Napravljena je
provjera provoznosti za teško teretno vozilo (šleper) i autobus na kružnom toku u km 1+010, koji je
prikazan u grafičkom prilogu B.17. Također je napravljena provjera provoznosti za teško teretno vozilo
(šleper) i auto-kamper na kružnom toku u km 1+720, koji je prikazan u grafičkom prilogu B.18.
naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati s gledišta sigurnosti prometa NN110/01., prema
smjernicama za projektiranje kružnih raskrižja na državnim cestama (Naručitelj Hrvatske ceste d.o.o.
Zagreb u Rijeci srpanj 2014.), u skladu s Pravilnikom o prometnim znakovima i odgovarajućim
Normama.
5.1.3. Oznake na kolniku
Vodoravne oznake na kolniku, predviđene ovim projektom u skladu su s Pravilnikom o prometnim

znakovima i odgovarajućim Normama za oznake na kolniku.
Rubne crte su bijele je boje, širine 0,15 m.
Crte koje razdvajaju vozne trake suprotnih smjerova u dijelu u kojemu je zabranjeno pretjecanje, kao i
crte koje razdvajaju vozne trake u zoni raskrižja su pune crte bijele boje širine 0,15 m.
Crte koje razdvajaju vozne trake istih smjerova bijele su boje, širine 0,15 m, isprekidane, dužine punog
i praznog polja 3,0 m u zoni raskrižja.
U zonama raskrižja potrebno je izvesti crte vodilje, bijele boje, širine 0,10 m, dužine punog i praznog
polja 1,0 m.
Strelice za usmjeravanje prometa potrebno je izvesti u zonama raskrižja, bijelom bojom. Strelice su
jednosmjerne i dvosmjerne, duljine 5,0 m.
Zaustavne pune crte su pune, bijele boje, širine 0,5 m, a zaustavne isprekidane crte na državnoj cesti
su pune/prazne 1/0,5 m također zaustavne isprekidane crte, bijele boje, širine 0,5 m na kružnom toku
su puno/prazno 1/1 m. Plohe za usmjeravanje vozila su bijele boje, one su pod 30°u odnosu na os
pune i isprekidane puno/prazno 0,5/0,5 m, te na dijelu kružnog toka u km 1+010 one su isprekidane
puno prazno 0,5/1 m .
Oznake pješačkih prijelaza (H18) su bijele boje, širine 4m, 3m i 2m određene prema gustoći prometnih
pješačkih tokova i dozvoljenoj prostornoj geometriji prometnice, dužine punog i praznog polja 0,5 m.
Oznake „STOP“ na kolniku (H38) izvode se u bijeloj boji, visine slova 1,6 m.
Na trci za lijevo skretanje za benzinsku postaju u km 1+070,00 treba ucrtati u kolnik znak benzinske
postaje koji je širine 1,5 m i visine 3 m , bijele boje. Također na kružnim tokovima u km 1+010,00 i u
km 1+720 treba ucrtati trokut crveno/bijeli visine 3m. Detalji su prikazani u grafičkom prilogu B.15. Ove
oznake izvode se u tehnici termo plastike.
Na autobusnim ugibalištima iscrtane su debele uzdužne crte žute boje širine 30 cm dužine
puno/prazno 1/1 m. Označeno je autobusno ugibalište horizontalnim oznakama H52, što se može
detaljno vidjeti u grafičkom prilogu B.15.
Stranica 63 od 113
Sve horizontalne oznake na kolniku u kružnim tokovima i na raskrižju, te duž cijele trase vidljivi su u
situacijskim nacrtima u M 1:500 (grafički prilozi B.5, B.6. i B.7.).
Vodoravne oznake na kolniku potrebno je izvesti u skladu s Pravilnikom o prometnim znakovima i s

važećim standardima po kojima se izvode.
Zbog kvalitete prijanjanja, prije izvođenja bojenja, podloga mora biti suha, čista bez prašine i ostataka
soli.
Za uzdužne oznake na kolniku minimalna debljina suhog sloja 220 µm (minimalna debljina vlažnog
sloja boje je 400 µm).
Za poprečne oznake na kolniku minimalna debljina suhog sloja 330 µm (minimalna debljina vlažnog
sloja boje je 600 µm).
Za termo plastiku koja se postavlja na kolniku minimalna debljina sloja 2000 µm ili trakama debljine
sukladno certifikatu.
Boje moraju imati retroreflektivna svojstva prema važećem standardu s odgovarajućim koeficijentom
retrorefleksije i moraju zadovoljavati:
- minimalnu dnevnu vidljivost Qd: bijela 130 mcd (klasa Q3)

žuta 100 mcd (klasa Q2);
- minimalnu noćnu retrorefleksiju RL: bijela 200 mcd (klasa R4)
žuta 150 mcd (klasa R3);
- minimalnu noćnu vidljivost u vlažnim uvjetima RL: 35 mcd (RW2);
- minimalna vrijednost otpornosti na klizanje (hrapavost): 45 SRT (klasa S1).
Ispitivanje debljine vlažnog i suhog filma te klizavosti suhog filma treba izvršiti prema važećim
Normama.
5.1.4. Prometni znakovi
Ovim projektom na predmetnoj dionici državne ceste D8, predviđeno je postavljanje znakova
opasnosti, izričitih naredbi, obavijesti i obavijesti za vođenje prometa.
Znakovi opasnosti imaju oblik istostraničnog trokuta čija se jedna stranica nalazi u vodoravnom
položaju, a vrh nasuprot njoj okrenut je prema gore. Osnovna boja ovih znakova je bijela, rubovi
trokuta su crvene boje, a simboli upisani u znak su crne boje. Dužina stranice istostraničnog trokuta
iznosi 90 cm, a širina crvenog ruba iznosi 9 cm.
Znakovi izričitih naredbi imaju oblik kruga (osim znaka B01 i B02. Osnovna boja znakova zabrane i
ograničenja je bijela sa simbolima i natpisima crne boje i rubom kruga crvene boje, a znakova obveze
je plava sa simbolima i natpisima bijele boje, a ako postoje ravne i/ili kose crte one su crvene boje.
Promjer kruga znakova izričitih naredbi mora biti 60 cm, a širina crvenih rubova 6 cm. Znak B01 ima
dužinu stranice istostraničnog trokuta 60 cm, a širina crvenog ruba iznosi 6 cm.
Znakovi obavijesti imaju oblik kvadrata, pravokutnika ili kruga. Osnovna boja znakova obavijesti je žuta
sa simbolima i natpisima crne boje. Veličina ovih znakova određena je u katastru znakova prikazanog
u prilogu B.9.
Boje i oblici signalizacije u skladu su s Pravilnikom o prometnim znakovima i signalizaciji na cestama

Republike Hrvatske.
Važno je napomenuti da su prometni znakovi na sporednim (bočnim) privozima križanja sa spojnom

cestom također veličina Ø60 odnosno T 90 i odgovaraju nivou privoznih cesta odnosno gradskih ulica.
Stranica 64 od 113
Prometni znakovi postavljaju se s desne strane ceste pokraj kolnika u smjeru kretanja vozila, a visina
postavljanja mjereni se od površine kolnika do donjeg ruba prometnog znaka tako da ne ometaju
kretanje vozila i pješaka.
Postavljaju se na visinu od 2,20 m, uz pješačke staze i u zelenom pojasu te na stupu javne rasvjete.
Najmanji vodoravni razmak prometnog znaka od ruba kolnika mora biti 1 m, a iznimno gdje to nije
moguće ne smije iznositi manje od 0,5 m.
Za znakove postavljene iznad kolnika (na konzolne nosače) udaljenost površine kolnika i donjeg ruba
znaka treba iznositi minimalno 5,0 m.
Za izradu prometne okomite signalizacije primjenjuju se retroreflektivne folije stabilne na U.V zračenje i
to klase II (High Intensity Grade), aplicirane na aluminijskoj podlozi debljine 2 mm, s pojačanim (duplo
savijenim) okvirom, što garantira kvalitetu i trajnost prometnih znakova.
Folija retrorefleksije klase II mora imati minimalnu jačinu retrorefleksije:

- 250 cd/lx/m2 (bijela boja)
- 170 cd/lx/m2 (žuta)
- 45 cd/lx/m2 (zelena i crvena)
- 20 cd/lx/m2 (plava)
- 12 cd/lx/m2 (smeđa)
- 100 cd/lx/m2 (narančasta)
Prometni znakovi moraju biti izrađeni od antikorozivnog aluminijskog lima kvalitete 99,5 % sadržaja
aluminija. Pozadina znaka mora biti premazana termostabilnim plastičnim slojem sive boje. Na
pozadini znaka mora biti trajna oznaka sa sadržajem - ime proizvođača, mjesec i godina proizvodnje.
Vezni elementi moraju biti izrađeni od antikorozivnog materijala ili moraju imati antikorozivnu zaštitnu
prevlaku (HRN EN 12899 - 1; Stalni uspravni cestovni prometni znakovi).
Pravokutni znakovi većih dimenzija (čija površina iznosi 2 ili više m2) izrađuju se od više segmenata
(aluminijskih profiliranih lamela) koji se na mjestu postavljanja spajaju u jednu cjelinu, a u slučaju
oštećenja takvog prometnog znaka nije potrebno mijenjati cijeli prometni znak već samo oštećeni
segment što doprinosi jednostavnijem i jeftinijem rješenju.
Prometni znakovi postavljaju se na FeZn stupove vanjskog promjera 60,3 mm debljine stjenke 3,2 mm,
koji su izrađeni od Fe čeličnih šavnih cijevi i zaštićeni protiv korozije postupkom vrućeg cinčanja.
Prometni znakovi postavljaju se i na stupove javne rasvjete s čeličnim obujmicama prikazano u
grafičkom prilogu B.13.
Pričvršćenje znakova na stupove mora biti izvedeno pomoću obujmice i dva vijka koji se moraju
osigurati protiv odvijanja na način da nema vidljivog mjesta s prednje strane znaka. Pri tome treba
obratiti posebnu pozornost da se ne primjenjuju vijci i pločice od drugih tipova materijala (željezo i sl.)
radi pojave elektrolize. Elementi za pričvršćenje moraju biti izvedeni tako da se onemogući okretanje
prometnog znaka oko osi stupa.
Znakovi čija širina iznosi 100 ili 120 cm potrebno je postaviti na 2 stupa, a znakove čija širina prelazi
120 cm (ploče) potrebno je postaviti na aluminijske nosače I profila (IP nosač) prema prilozima
projekta.
Prometni znakovi čija je površina znaka do 3 m² postavljaju se na 2 nosača IP Al 120 mm, a prometni
znakovi od 3 do 8 m² postavljaju se na 2 nosača IP AL 180 mm. U ove znakove spadaju prometni
znakovi – ploče za vođenje prometa i usmjeravanje prometa prema nadolazećim križanjima.
Osnovna boja prometnih znakova obavijesti za vođenje prometa je ŽUTA. Visina slova iznosi 14 cm za
prometne znakove smještene na državnoj cesti D8 i 10,5 cm na prilaznim ulicama. Prometni znakovi –
ploče za najavu kružnih tokova D05 i na prometnim znakovima C82 imaju piktograme prema tipu i
veličini pripadajućeg znaka koji su detaljno obrađeni u grafičkom prilogu B. 10.
Stranica 65 od 113
Temelji stupova - nosača prometnih znakova moraju biti duboki min. 70 cm, na donjem dijelu stup
mora imati sidreni vijak (anker) koji se ubetonira u beton klase C16/20, a temelji I profilnih (IP) Al.
nosača moraju biti duboki 1,0 metra i ubetonirani, betonom klase C25/30, od min. 1,0 m3 betona.
5.1.5. Prometna oprema
Pod prometnom opremom ceste podrazumijevaju se zaštitne odbojne ograde, reflektirajuće oznake
K03 za zaštitne ograde, ploče za označavanje zapreke odnosno oštar zavoja na cesti K12, svjetla za
naglašavanje i ograda za pješake.
Zaštitna odbojna ograda je tehnička konstrukcija koja se postavlja na svim dijelovima ceste gdje postoji
mogućnost nekontroliranog i neželjenog skretanja vozila s ceste koje bi ugrozilo sigurnost vozača i
putnika i ostalih učesnika u prometu. Zaštitna odbojna ograda štiti pješaka na konzolnim proširenjima
pješačkih staza.
Visina ugradnje ograda ovisna je o tipu i nivou (klasi) zadržavanja, razmak postavljanja ovisi o
prostornoj situaciji, a širina za jednostrane ograde je od 0.22 - 0.50 m.
Odbojna ograda mora biti u skladu sa HRN EN 1317-1 i HRN EN 1317-2.
Osnovni materijali za izradu zaštitne ograde su: čelični limovi, trake i profili iz konstrukcijskih čelika
povezani veznim sredstvima (vijci, matice, podloške) odgovarajuće kvalitete.
Antikorozivna zaštita svih elemenata čelične zaštitne ograde mora zadovoljiti "Opće tehničke uvjetima
za radove na cestama", odnosno mora biti cinčana postupkom toplog pocinčavanja prema normama
EN ISO 1461.
Jednostrana ograda (JO) - nivo zadržavanja H2/W3/B, širine do 35 cm, sastoji se od pojačanih branika
i podupirača pričvršćenih sa ili bez odstojnika spojnicom na stupove. Postavlja se na vanjskim
rubovima kolnika na objektima po dužni ojačane rubne pasice širine 35 cm radi zaštite od izlijetanja
(grafički prilog B.8.)
Na početku ograde postavljaju se terminali odgovarajuće dužine s otklonom od osi od 5 prema van,
prema svom proizvodnom programu odabranog proizvođača. Na kraju se ugrađuju završni polukružni
elementi, koji se postavljaju u urbanim sredinama prema specifikaciji proizvođača za odabrani tip
ograde.
Reflektirajuća oznaka K03 postavlja se na prednjoj strani branika zaštitne odbojne ograde, na razmaku
svakih 50 na ulazu u zavoj 25 m, a u zavoju na razmaku od 10 m, odnosno prema Pravilniku. Kod
dvosmjernog prometa, u vidljivom smjeru moraju imati oznaku od reflektirajućeg stakla crvene boje s
desne, a bijele boje s lijeve strane u odnosu na smjer vožnje. Montiraju se na vijčani spoj modularnog
razmaka čelične ograde. Međusobni razmak je uvijek isti s tima da se uvijek postavljaju na početku i
na kraju zaštitne ograde.
Ograda za pješake ugrađuje se od šupljih čeličnih profila, koji su obrađeni detaljno u projektu C3-7129-
GP/A-O01 “Potporni i uporni zidovi te kolnička ploča s konzolnim proširenjem” koji je sastavni dio ove
projektne dokumentacije. Tom vrstom ograde štiti se i postojeći ulaz u pothodnik, koji će se zamijeniti
za dosadašnji oštećeni s južne strane kružnog toka u km 1+010, a ako je preostala postojeća ograda
pothodnika dotrajala, odnosno neadekvatna, potrebno ga je na armiranoj pasici zamijeniti i uz pješačku
stazu.
5.2. ZAŠTITA OD BUKE
Buka nastaje kretanjem motornih vozila kao neugodni zvuk koji smeta čovjeku i štetno djeluje na
njegovo zdravlje. S gledišta zaštite čovjekove okoline važno je da buka na mjestu imisije tj. u
Stranica 66 od 113
prostorijama gdje borave ljudi ne prijeđe određenu razinu. S tim u svezi donesen je Zakon o zaštiti od
buke (NN br. 30/09, 55/13, 153/13, 41/16), te Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke (NN br.
145/04). Prema tablici 1. zona 4. tog Pravilnika najviše dozvoljene razine vanjske buke Leg u dB (A)
iznose za dan 65 dB i noć 50 dB.
Na osnovi tih dozvoljenih razina buke izvršeno je dimenzioniranje zidova za zaštitu od buke. Pri izradi
projekta korištena je metoda proračuna buke prihvaćena od strane struke.
Prosječni godišnji dnevni promet (PGDP) uzet je iz publikacije Brojanje prometa na cestama
Republike Hrvatske.
Parametar (p) računat je prema rangiranju cesta na temelju Zakona o cestama (“Narodne
novine”, br. 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14) i Odluke o razvrstavanju javnih cesta (“Narodne
novine”, br. 103/17).
Na području obnove državne ceste DC 8 postoje niz objekta koja se nalaze unutar zone zaštite. Od
ovih objekata izuzeto je 21 kontrolna lokacija za koje je napravljena analiza razine buke s postojećeg i
obnovljenog stanja. Dobiveni podaci u projektu prikazani su tabelarno i grafički.
Opis stanja izgradnje ceste:

• Postojeće stanje:
Postojeća cesta ima dotrajalu kolničku konstrukciju, te vozno-dinamičke karakteristike koje utječu
na nepotrebno povišenje razine buke.
• Novo stanje:
Cesta sa poboljšanim kolnikom i vozno-dinamičkim karakteristikama zbog čega razina buke pada
u odnosu na postojeće stanje.
Kako se radi o cesti čijom će se obnovom razina buke smanjiti za cca 1,5 dB (A) i tako približiti
propisanoj, te je time poboljšano stanje razine buke u odnosu na postojeće, nemoguće je u okviru
realnih tehničkih rješenja izgraditi zidove za zaštitu od buke zbog učestalih kolnih prilaza kućama.
Nakon izgradnje rekonstrukcije i puštanja prometa potrebno je izvršiti kontrolno mjerenje buke
na spomenutim lokacijama. U koliko je razina buke veća od one pri postojećem stanju treba primijeniti
pasivne mjere zaštite od buke na objektima. Ove mjere obuhvaćaju pojačanje zvučne izolacione moći
zidova, prozora i vrata.
6. KRAJOBRAZNO UREĐENJE
Zelene površine unutar trase i dva kružna toka rezultat su izgradnje građevine, tj. prometnih površina,
pješačkih i biciklističkih staza. Sadnja se vrši uglavnom na otocima unutar križanja, sredinom i
postranim dijelom ceste.
Sve površine omeđene su betonskim rubnjacima. Sadnja unutar spomenutog zelenog prostora je
većina grmljem niskog rasta vezano uz prometnu vidljivost, a gustoćom sadnje smanjujemo godišnje
održavanje.
Unutar kružnih tokova predviđene su figure izvedene od biljnog materijala grnlja i trajnica, a ostala
površina je postava od bijelih oblutaka. Granica između oblutaka i sadnica podjeljena je PVC
razdjelnom trakom širine 10 cm koliki je i sloj oblutaka.
Predviđeno bilje je
grmlje uz trasu:
BERBERIS
THUNBERGII “BUXOFILIA NANA”
Stranica 67 od 113
NERIUM OLEANDER LAVANDULA
ANGUSTIFOLIA “HICOTE BLUE”
PITTOSPORUM TOBIRA POTENTILLA F.
“KLONDIKE” SPIRAEA BUMALDA “ANTONY WATERER
grmlje i trajnice unutar kružnog toka

grmlje:
BERBERIS THUNBERGII “KOBOLT”
POTENTILLA FRUTICOSA “KLONDIKE”
BUXUS MICROPHYLLA “GREEN PEELOW”
LAVANDULA ASNGUSTIFOLIA “HIDCOTE MUNSTEAD”
BUXSUS SEMPERVIRENS “SUFRUTICOSA”

YUCCA WHIPPLEI
trajnice:
NEPETA x FASSIENI
VERBENA “SISSINGHURST”
Sav predviđeni biljni materijal za sadnju mora biti školovan i kontejnerski ili baliran isporučen gradilištu
sa čitljivom etiketom na svakoj biljci i certifikatom ako je dopremljen izvan zemlje. Svaki naziv biljke
mora biti na latinskom. Potrebno je kod nabave sadnog materijala voditi računa o lokaciji i podneblju
rasadnika, da uvjeti pod kojim je bilje školovano, približno odgovara lokalitetu na kojem će biti
posađeno. Isto se odnosi i na travno sjeme i već pakirane travne smjese
Stranica 68 od 113
7. ELEKTRONIČKA KOMUNIKACIJSKA INFRASTRUKTURA
TEHNIČKI DIO
7.1. OPIS ZAHVATA U PROSTORU
7.1.1. Uvod
Suvremene širokopojasne usluge zahtijevaju prijenosne kapacitete veće od 100 Mbit/s, a postojeća
pokrivenost pokretnim mrežama velikih brzina ne predstavlja odgovarajuće rješenje za osiguranje
nepokretnog širokopojasnog pristupa velikih brzina.
Dugoročno, takva situacija onemogućava punu realizaciju pozitivnih društvenih i gospodarskih koristi
povezanih s dostupnošću širokopojasnog pristupa velikih brzina te može rezultirati društvenim i
gospodarskim zaostajanjem Grada.
Zbog svega navedenog, nameće se potreba za izgradnjom infrastrukture koja će ispuniti zahtjeve za
širokopojasne usluge prijenosnih kapaciteta većih od 100 Mbit/s.
Projektom kanalizacijskog sustava Vodice–Tribunj-Srima (glavni projekt Kanalizacijski sustav Vodice-

Tribunj-Srima, IEI d.o.o. Maribor, 2016.) predviđa se izgradnja kanalizacijske mreže i polaganje
vodooskrbnih cjevovoda u istočnom dijelu naselja Vodice i Srima (u k.o. Vodice i k.o. Srima). Paralelno
s izgradnjom kanalizacijskih cjevovoda, istim je projektom predviđeno polaganje kabelske kanalizacije
u konfiguraciji 2x PEHDØ50.
Telekomunikacijska infrastruktura i oprema bit će projektirana u skladu sa Zakonom o elektroničkim

komunikacijama i Pravilnikom o svjetlovodnim distribucijskim mrežama.
Sukladno navedenom Pravilniku o svjetlovodnim distribucijskim mrežama, distribucijska mreža mora

biti otvorenog tipa, što znači da svi operateri i pružatelji usluga imaju omogućen ulaz u tu mrežu i da
preko nje nude svoje usluge krajnjem korisniku na zadanom području.
Za potrebe izgradnje svjetlovodne distribucijske mreže nove generacije (NGA) Grada Vodica, predviđa
se korištenje mikrocijevnih struktura. Planirana kabelska kanalizacija (2xPEHD Ø50) i kabeli u
backhaulu povezuju AČ (aktivna čvorišta) s DČ-ima i stvaraju okosnicu mreže pružatelja mrežne
usluge više razine.
Mikrocijevne strukture su predviđene za prihvat tzv. mikrokabela, odnosno kabela manjih promjera
(najčešće se koriste mikrokabeli kapaciteta do 72 niti te vanjskog promjera od 5 do 10 mm), koji će
omogućiti kabelske izvode iz DČ po trasama u kapacitetima do 432 niti (72x6).
Naknadno će se u položene cijevi upuhati odgovarajući svjetlovodni mikrokabeli, prema zasebnom

projektu.
7.1.2. Pravni interes
Pravni interes za ovaj zahvat utvrđen je člankom 3 Zakona o elektroničkim komunikacijama, u kojem
stoji: „Elektronička komunikacijska infrastruktura, obavljanje djelatnosti elektroničkih komunikacijskih
mreža i usluga, gradnja, održavanje, razvoj i korištenje elektroničkih komunikacijskih mreža i
elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme te upravljanje i uporaba
radiofrekvencijskog spektra i adresnog i brojevnog prostora, kao prirodno ograničenih općih dobara, od
interesa su za Republiku Hrvatsku“.
Prije podnošenja zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole investitor je dužan riješiti imovinsko-
pravne odnose.
7.1.3. Namjena građevine

Stranica 69 od 113
Namjena građevine je omogućavanje širokopojasnog priključka i pružanje suvremenih
telekomunikacijskih usluga za sve korisnike na predmetnom području.
Vanjski kabineti distribucijskih čvorova, kao fleksibilno mjesto sučelja FTTH mreže svih operatora,
služe za prihvat kabela svjetlovodne spojne pristupne mreže i svjetlovodne distribucijske mreže svih
operatora, te za smještaj njihove pasivne opreme.
Namjena kabelske kanalizacije je dovođenje svjetlovodnih kabela od korisnika do kabineta DČ-a.
Kabinet s opremom ne predstavlja izvor neionizirajućeg zračenja, prema Zakonu o zaštiti od
neionizirajućeg zračenja, niti izvor elektromagnetskog polja, prema Pravilniku o zaštiti od
elektromagnetskih polja.
7.1.4. Smještaj građevine na građevinskoj čestici
Područje zahvata nalazi se na području Grada Vodica na cesti D8 (Magistrala).
Za predmetni zahvat u prostoru ne formira se zasebna građevinska čestica, već postojeće k.č. u k.o.
Vodice zadržavaju svoj oblik i veličinu. Smještaj nove EKI je unutar obuhvata zahvata u prostoru.
Površina kabineta za smještaj DČ-a: 1,00 m2

Površina zdenca D1: 0,84 m2
Površina zdenca D4: 2,71 m2
Duljina trase kabelske kanalizacije: 1320 m
7.1.5. Način i uvjeti priključenja na javno-prometne površine i komunalnu infrastrukturu
Katastarske čestice na kojima se gradi kabelska kanalizacija, kao i čestice na koje se ugrađuju
kabineti, imaju direktan pristup na javno-prometnu površinu, pa je omogućen lagan dovoz opreme za
vrijeme izgradnje i za potrebe kasnijeg održavanja.
Temelji kabineta su samostojeće građevine, kao i pripadajuća trasa kabelske kanalizacije, obzirom na
ovisnost o javno-prometnim površinama i komunalnoj infrastrukturi.
Oko svakog kabineta uredit će se pristupna i radna površina.
7.1.6. Etapno građenje
Predviđene su četiri etape gradnje:
1. etapa: ugradnja temelja vanjskih kabineta, uz ugradnju

zdenca veličine D4 ispred svakog kabineta
2. etapa: usklađenje građevinskih radova s dinamikom izvođenja fekalne

kanalizacije
3. etapa: izgradnja kabelske kanalizacije po javnim površinama
4. etapa: polaganje mikrocijevne strukture u otvorene rovove
5. etapa: zatrpavanje rovova pijeskom i postavljanje betonske zaštite kabelske

kanalizacije
Međuovisnost etapa:
EKI će se izgraditi na način da će se ista konzervirati i zaštiti do izgradnje preostalog dijela s kada će
se ista povezati u jedinstvenu cjelinu. U okviru ovog projekta potrebno je izgraditi i međusobno spojiti
Stranica 70 od 113
sve četiri etape. U prvoj etapi izgraditi će se se temelji za kabinete. U drugoj i trećoj etapi izrađuju se
rovovi i ugrađuju dna zdenaca. U četvrtoj etapi polažu se mikrocijevne strukture u rovove sukladno
dinamici izgradnje kanalizacijske, vodovodne i DTK mreže. U petoj fazi se rovovi zatrpavaju pijeskom i
postavlja se betonska zaštita kabelske kanalizacije.
7.1.7. Mjere zaštite okoliša i način sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš
Nakon dovršenja svih radova (ugradnja temelja, izgradnja kabelske kanalizacije, polaganje mikrocijevi i
PEHD CIJEVI, potrebno je provesti uređenje okoliša gradilišta, tako da se cjelokupni korišteni radni
pojas gradilišta uredi i dovede u prvobitno stanje.
U tu svrhu treba učiniti sljedeće:

a) otpadni materijal odvesti na odlagalište otpada,
b) višak materijala koji je ostao nakon izvedenih radova odvesti sa gradilišta i vratiti na skladište
telekomunikacijskog materijala,
c) priručno montažno skladište materijala demontirati i odvesti sa gradilišta,
d) eventualno raskopane asfaltne površine prometnica, nogostupa i kolnih ulaza dovesti u prvobitno
stanje sa sastavom kolničke konstrukcije kakav je i bio,
e) ukoliko je došlo do nanošenja zemlje na kolnik i nogostup, potrebno ih je očistiti i oprati, travnjake
isplanirati i posijati travom.
Uvjeti zaštite okoliša i način zbrinjavanja otpada podrazumijevaju primjenu mjera u dvije faze, prema
Posebnim uvjetima Upravnog odjela za zaštitu okoliša i komunalne poslove Šibensko-kninske
županije, te sukladno Zakonu o prostornom uređenju i Zakonu o gradnji:
7.1.8. Položaj kabelske kanalizacije u odnosu na ostalu komunalnu infrastrukturu
Trasa kabelske kanalizacije izabrana je u skladu s urbanističkim planovima. Duljina trase između
krajnjih točaka koje se povezuju je optimalna, a koridori postojećih komunalnih instalacija izbjegavaju
se koliko god je moguće.
Križanja s trasama komunalne infrastrukture izvode se pod kutem od 90o (ili manjim ako nije moguće,
ali nikad manjim od 45o. Zadovoljeni su minimalni razmaci od postojeće komunalne infrastrukture,
minimalna horizontalna udaljenost trase od građevinskog pravca objekta je 0,80 m.
Korištenje cestovnog zemljišta je maksimalno u zelenim površinama.
Da bi se TK instalacije zaštitile od raznih mehaničkih oštećenja, mora se voditi računa o njihovoj

udaljenosti od drugih podzemnih instalacija.
Na mjestima križanja ili približavanja drugim instalacijama infrastrukture, moraju se ispoštovati važeći
tehnički propisi i izdani posebni uvjeti vlasnika infrastrukture.
Za točno utvrđivanje položaja postojećih instalacija potrebno je na pogodnim mjestima izvesti probne
iskope, poprečno na rov min 1,0 m na svaku stranu od širine rova i dubine min 1,5 –1,8 m, kako bi se
osiguralo da trasa ne naliježe na neku postojeću instalaciju, odnosno da je propisno udaljena od
postojećih instalacija.
Prolaz bilo kakvih instalacija ispod, iznad ili kroz zdenac kabelske kanalizacije nije dopušten.
Minimalne udaljenosti definirane su Pravilnikom o načinu i uvjetima određivanja zone elektroničke

komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, zaštitne zone i radijskog koridora te obvezama
investitora radova ili građevine:
VRSTA OBJEKTA Udaljenost (m)

Udaljenost od donjeg ruba nasipa ceste 5
Stranica 71 od 113
Udaljenost od uporišta elektroenergetskih vodova do 1kV 1
Udaljenost od uporišta nadzemnih telekomunikacijskih kabela 1
Udaljenost od cjevovoda gradske kanalizacije, slivnika i toplovoda 1
Udaljenost od vodovodnih cijevi promjera do 200 mm 1
Udaljenost od vodovodnih cijevi promjera većeg od 200 mm 2
Udaljenost od temelja zgrada izvan naselja 2
Udaljenost od živih ograda 2
Udaljenost od energetskog kabela do 10 kV napona 0,5
Udaljenost od energetskog kabela od 10 do 35 kV napona 1
Udaljenost od stabala 2
Navedene se udaljenosti vrijede na nezaštićeni bakreni kabel, a u slučaju svjetlovodnog kabela u

kabelskoj kanalizaciji, može se uzeti 0,5 m od osi kao zaštitna zona.
Za sve buduće radove unutar zaštitne zone, investitor je obavezan od infrastrukturnog operatora
zatražiti uvjete za tehničko rješenje zaštite elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane
opreme.
7.1.9. Podaci potrebni za izračun komunalnog i vodnog doprinosa
U skladu s člankom 69. stavak 3. Zakona o gradnji, podaci potrebni za izračun komunalnog doprinosa i
vodnog doprinosa su sljedeći:
1. Vodni doprinos:
• Kabelska kanalizacija - duljina 1330 m
• Duljina kabelskog zdenca D4 je 2,42 m (površina 2,71 m2)
• Duljina kabelskog zdenca D1 je 0,78 m (površina 0,84 m2)
2. Komunalni doprinos
Prema čl. 6 Odluke o komunalnom doprinosu (SGGV 01/19, SGGV 05/19, SGGV 12/19), ako je
investitor trgovačko društvo i ustanova kojih je Grad Vodice osnivač ili suvlasnik, u slučaju gradnje
objekata komunalne infrastrukture, te u slučaju građevina čiju gradnju financira ili sufinancira Grad
Vodice, predmetna je građevina potpuno oslobođena od plaćanja komunalnog doprinosa.
7.1.10. Popis katastarskih čestica kojima prolazi trasa KK
Kabelska kanalizacija je ukupne duljine 1330 m, a smještena je na javnim površinama u k.o. Vodice.
Popis katastarskih čestica s vlasnicima/posjednicima nalazi se u prilogu.
Sukladno članku 65. Urbanističkog plana uređenja naselja Vodice i Srima (Službeni vjesnik Šibensko-
kninske županije broj 10/08, Službeni glasnik Grada Vodica broj 03/15), smještaj građevina, objekata i
uređaja javne telekomunikacijske mreže u pravilu je predviđen unutar uličnih koridora. Za
telekomunikacijske instalacije koje su položene izvan uličnih koridora propisuju se zaštitni koridori u
širini od najmanje 1,0 m unutar kojih se zabranjuje smještaj građevina visokogradnje do njihovog
izmještanja.
Stranica 72 od 113
7.2. TEHNIČKI OPIS
7.2.1. Uvod
Općenito gledano, pod distribucijskom mrežom podrazumijeva se mreža od distribucijskog čvora (DČ)
do priključne kutije ispred ulaznih vrata stana ili poslovnog prostora u našem slučaju biti će to na
granici parcele korisnika.
Raspored distribucijskih čvorova određen je vodeći računa o gustoći naseljenosti pojedinog područja,
geografskoj konfiguraciji naselja Vodice i Srima te imajući na umu činjenicu da broj korisnika pojedinog
DČ-a treba biti dovoljno velik kako bi alternativnim operaterima osigurao ekonomsku opravdanost.
Vodeći računa o svim navedenim pretpostavkama i zahtjevima, područje zahvata je podijeljeno na pet
distribucijskih područja. Svaki od pet distribucijskih čvorova je vanjski samostojeći ormar MFG18,
smješten na javnom dobru.
Osim izrade temelja vanjskih kabineta, projektom je predviđena i izgradnja distributivne kabelske
kanalizacije. Naknadno će se u položene cijevi uvući odgovarajući svjetlovodni kabeli, prema
zasebnom projektu.
U iskopanu jamu za smještaj MFG kabineta (dim rupe 2,4 x 1,0 x0,80 m), ugrađuje se šljunčani
tampon granulacije 0-16 mm, debljine 25 cm.
Na pozicijama nožica zemnog postolja, u tampon se ugrađuju betonske gredice dimenzija

0,9x0,3x0,15 m. Visina tjemena gredica je 56 cm ispod razine tla. Dubina ugradnje tampona je min 80
cm od razine tla.
Površina tampona s ugrađenim gredicama se nabije i nivelira.
Na pripremljenu šljunčanu podlogu polaže se geotekstil dovoljne širine da obuhvati i bočne stranice
zemnog postolja, kako bi se spriječilo miješanje zemlje s granulama za popunu unutrašnjosti zemnog
postolja. Potrebna širina getekstila je 2,0 m.
Na betonske gredice ugrađene u tampon postavljaju se nožice zemnog postolja i za njega pričvršćuju
vijcima od nehrđajućeg čelika i metalnim tiplama za beton.
Prostor unutar zemnog prostora popunjava se glinenim kuglicama za upijanje vlage (npr. Hydroton) i
higroskopnim pijeskom.
Unutar tijela postolja cijevi se međusobno povezuju držačima odstojanja, kako bi zadržale raspored.
Usnopljuju se ljepljivom trakom koja treba spriječiti rasipanje snopa.
Prilikom montiranja obavezno je začepiti cijevi i zaštiti ih od ulaska zemlje i pijeska u njih. Na izlasku iz
postolja prema gornjem dijelu kabineta, cijevi moraju biti odrezane na 5 cm dužine i obilježene po
rasporedu koji je ucrtan za zdenac i postolje. Ako nije predviđeno odmah montirati kabinet, otvor za
postolje obavezno pokriti i držati pokrivenim dok se ne postavi kabinet.
Stranica 73 od 113
7.2.3. Kabelska kanalizacija (KK)
Projektom je ukupno predviđeno 1330 m iskopa kabelske kanalizacije.
Kabelska kanalizacija je na ulazu u kabinet planirana u konfiguraciji 4xPEHDø50 mm, a u ostatku trase
kao 2xPEHDø50 mm + mikrocijevna struktura (MCS).
Ukupno predviđeno cijevi:
PEHD Ø50 mm 3000 m

MCS 25000 m.
Kapaciteti cijevi kabelske kanalizacije u zoni zahvata planirani su prema Pravilniku o tehničkim
uvjetima za kabelsku kanalizaciju (NN 114/10, 29/13).
7.2.4. Izgradnja kabelske kanalizacije (KK)
7.2.4.1. Iskop rova za polaganje cijevi
Trasa kabelske kanalizacije uvjetovana je položajem postojećih instalacija drugih infrastruktura.

Trasiranje treba izvoditi geodetski stručnjak, na osnovu položajnih nacrta izrađenih na geodetskoj karti.
Prenošenje trase sa položajnog plana treba raditi uz obvezno korištenje podataka dobivenih od
vlasnika drugih podzemnih instalacija.
Posebnu pozornost treba obratiti na mjesto križanja i paralelnog vođenja kabelske kanalizacije sa
ostalim podzemnim instalacijama, zbog zaštite kabelske kanalizacije od smetnji i oštećenja.
Prilikom izvođenja radova ispod zračnih vodova 35 kV i 10 kV potrebno se pridržavati uvjeta iz

Pravilnika o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog
napona od 1 kV do 400 kV.
Prije početka radova, izvođač mora zatražiti iskolčenje i mikrolociranje postojećih instalacija od
Vodovod i odvodnja d.o.o. Šibenik, Hrvatskog Telekoma d.d., HEP-ODS d.o.o. Elektra Šibenik,
sukladno Posebnim uvjetima.
Kontakt osoba u Vodovod i odvodnja d.o.o. Šibenik je Zrinka Pulić, 091/380 08 41.
Izvođač je obvezan prije početka radova u blizini HT-ove EKI zatražiti iskolčenje (mikrolokaciju) trase
podzemne EKl, zahtjevom na Hrvatski telekom d.d. (kontakt osoba Joško Biskupović, tel: 021 351 384,
mob: 098 318 298, e-mail: josko.biskupovic@t.ht.hr). Minimalno 7 kalendarskih dana prije početka
radova dostaviti obavijest o početku izvođenja radova kontakt osobi HT-a.
Sukladno Posebnim uvjetima HEP-ODS-a Elektra Šibenik, u bilizini EE vodova strogo je zabranjen
strojni iskop ni miniranje, te nije dopusten prolaz energetskih kabela kroz zdence kabelske
kanalizacije, kao i prijelaz ispod ili iznad zdenca. Prije početka izvođenja radova investitor je obavezan
od Elektre Šibenik zatražiti obilježavanje postojećih instalacija te omogućiti uvid u izvedene zahvate na
zaštiti instalacija u njenom vlasništvu. Tijekom izvođenja radova investitor je dužan sazivati periodične
sastanke radi usklađivanja radova s polaganjem novih kabelskih vodova.
Križanje energetskih kabela s podzemnim TK kabelima treba izvesti u pravilu pod kutem od 90°, a
nikako manjim od 45°, s okomitim razmakom od 30 cm, i to za energetske kabele 1 kV, a 50 cm za
energetske kabele 1 kV do 35 kV.
Ako se okomiti razmak od 50 cm ne može održati, kabeli se na mjestu križanja odvajaju materijalima
otpornim na termički utjecaj, primjerice postavljanjem zaštitne cijevi, uz uvjet da svijetli razmak ne bude
manji od 30 cm. Duljina zaštitnih cijevi, polucijevi ili štitnika, ne smije biti manja od 1 m s obje strane od
Stranica 74 od 113
mjesta križanja. Zaštitne cijevi za energetske kabele moraju biti od dobro vodljivog materijala, a za TK
kabele od nevodljivog.
Udaljenost najbližeg energetskog kabela do 20 kV od najbližeg telekomunikacijskog kabela kod

paralelnog približavanja iznosi najmanje 50 cm, odnosno 1 m za energetske kabele iznad 20 kV. Ako
se spomenute udaljenosti ne mogu održati, na tim mjestima se između energetskih kabela i TK kabela
postavlja pregrada od materijala otpornog na termički utjecaj.
Prije početka izvođenja radova, izvođač se mora obratiti Elektri Šibenik, radi upoznavanja s mogućom
opasnošću prilikom izvođenja radova u blizini vodova pod naponom i potpisati obrazac "Upozorenje na
opasnost".
Sukladno Posebnim uvjetima Hrvatskih voda, trasa kabelske kanalizacije ne smije prolaziti unutar
korita vodotoka u uzdužnom smjeru, a vođenje trase paralelno s nereguliranim koritom izvesti na min.
1,0 m udaljenosti od ruba korita. Polaganje kabela kroz cijevne propuste, odnosno u njihove obloge,
nije dozvoljeno. Predmetnim radovima ne smije se umanjiti propusnu moć postojećih vodotokova i
cestovnih propusta, a za vrijeme izvođenja radova mora biti omogućen normalan protok u njima. Sve
prelaske preko vodotokova, detalje i dubine usuglasiti sa stručnim službama Hrvatskih voda - VGI
Šibenik.
Zdence locirati izvan korita vodotoka ili bujice i njihovih pokosa, a na mjestima prokopa obloženog
korita izvršiti obnovu obloge identičnim materijalom i na isti način. Za višak iskopa mora se odrediti
mjesto, način deponiranja i konačno uređenje deponija. U tijeku radova iskopani materijal se ne smije
ni privremeno odlagati na česticu "javno dobro vode", odnosno u vodotoke, lokve i njihove obale.
Teren na trasi priključnog kabela i uz trasu, devastiran radovima, dovesti u prvobitno stanje.
Prema Posebnim uvjetima Konzervatorskog odjela Šibenik, vodičke ulice u zaštićenoj cjelini posjeduju
samo dva vrlo značajna stara popločenja koja vremenski sežu u doba baroka. To je popločenje
kamenim pločama uz Čorićev toranj te kratki ulični potez od Župne crkve sv. Križa prema trgu Kozara.
U tim se zonama ne smiju izvoditi iskopi, već se pokrivenost mora ostvariti kroz najbliže susjedne ulice.
Isto tako, unutar zaštićene povijesne jezgre ne smiju se postavljati kabineti distribucijskih čvorova.
Prema Posebnim uvjetima Odjela inspekcije MUP-a, Služba civilne zaštite Šibenik, u sklopu glavnog
projekta moraju biti primijenjene sve potrebne mjere zaštite od požara.
Sukladno Posebnim uvjetima Šibensko-kninske županije, Upravni odjel za pomorstvo, promet i otočni
razvoj, u smislu korištenja pomorskog dobra potrebno je poštivati odredbe Zakona o pomorskom dobru
i morskim lukama.
Prema Posebnim uvjetima Županijske uprave za ceste Šibenik, predmetnim radovima ne smije se
narušiti stabilnost javne ceste i cestovnih objekata, ne smije se ugroziti sigurnost sudionika u prometu
na javnoj cesti, kao ni narušiti postojeći režim odvodnje površinskih, procjednih i podzemnih voda na
javnoj cesti. Poklopci zdenaca lociraju se u sredinu kolničkog traka, ili, ako to nije moguće, potrebno ih
je postaviti u sredinu kolnika.
Sanacija županijskih i lokalnih cesta predviđena je u sklopu izvođenja kanalizacijskog sustava Vodice-
Tribulj-Srima, prema utvrđenim posebnim uvjetima za navedeni kanalizacijski sustav.
Ukoliko se radovi sanacije kolnika ne izvode u sklopu kanalizacijskog sustava Vodice-Tribunj-Srima,
potrebno je izraditi projekt sanacije ceste u punoj širini kolnika županijskih i lokalnih cesta, ugradnjom
tamponskog sloja debljine min. 25 cm na mjestu rova, potreban modul stišljivosti Ms=100 MN/m2,
mjereno pločom promjera 30 cm, sloja asfalta AC 22 base (BIT 50/70) AG6 M2 debljine 6 cm i AC 11
surf (BIT 50/70) AG 4 M4 debljine 4 cm. Sanacija uključuje obnovu bankine sitnozrnatim kamenim
materijalom širine 1,0 m te horizontalnu i vertikalnu signalizaciju.
Za vrijeme radova izvođač je dužan postaviti privremenu regulaciju prometa radi sigurnog odvijanja
prometa te nakon izvođenja radova obnoviti horizontalnu signalizaciju.
Stranica 75 od 113
Izvođač je dužan obavijestiti sve vlasnike postojećih podzemnih instalacija o početku zemljanih radova
i poduzeti sve potrebne sigurnosne mjere u odnosu na podzemne instalacije.
Radove iskopa treba raditi u skladu s općim zahtjevima građevinskih normi i drugim važećim propisima
koji se odnose na tu vrstu radova. Kopanje rova vršit će se prethodno označenom trasom, a dimenzije
rova su odabrane prema kapacitetu kabelske kanalizacije (broju cijevi) i obzirom na izdane posebne
uvjete.
Pri određivanju dubine rova uzeta je u obzir lokacija trase u trupu i bankini nerazvrstane ceste, debljina
podloge od pijeska, broj redova cijevi i međusobni razmak između redova.
Obzirom na duljinu iskopa i položaj drugih infrastrukturnih instalacija, radovi iskopa rova izvodit će se u
skladu sa stvarnom situacijom.
Zemljane radove izvoditi kontrolirano u funkciji očuvanja ili poboljšanja postojećeg stupnja stabilnosti
terena. Zemljane radove po započinjanju završiti u kontinuitetu, a iskope što kraće držati otvorenima.
Prilikom iskopa rova, iskopani materijal treba odlagati duž rova s jedne strane na udaljenosti 0,5 m od
ruba rova, odnosno odlagati u neposrednoj blizini izgradnje ukoliko nema mjesta za odlaganje uz sam
rov. Po završenom iskopu potrebno je dno rova očistiti od kamenja i drugog materijala koji bi mogao
oštetiti kabel i cijevi.
Prije polaganja cijevi ili kabela, dno rova treba poravnati i prekriti posteljicom od rastresite zemlje.
U svrhu upozorenja drugih izvođača da se u zemlji nalaze TK kabeli, na visini 30-40 cm iznad cijevi i
kabela duž cijele trase polaže se upozoravajuća PVC traka žute boje, na kojoj je cijelom dužinom
ispisano “POZOR TELEKOMUNIKACIJSKI KABEL”.
7.2.4.2. Ugradnja kabelskog zdenca
Projektom je predviđena ugradnja 58 betonskih montažnih zdenaca veličine D1 i 2 zdenaca veličine

D4. To su zdenci predviđeni za ugradnju kao gotovi atestirani proizvod od betona razreda tlačne
čvrstoće C 30/37, dimenzija cca 78x108x101 cm (D1), odnosno cca 242x108x101 cm (D4). Osnovni
elementi montažnog zdenca su: donji element s podnom pločom i zidom s otvorima, gornji element sa
zidom i ulaznim otvorom, te željezni poklopci.
Sklopljeni i montirani montažni zdenac mora bez deformacije izdržati opterećenje od 400 kN (u
kolniku), s napadnom točkom na sredini poklopca (prema HRN EN 124). Poklopci su izrađeni od
lijevanog čelika.
Zdenac se ugrađuje sastavljanjem tvorničkih elemenata na terenu uz pomoć dizalice manje nosivosti.
Redoslijed radnji kod montaže je sljedeći:
• iskop jame odgovarajućih dimenzija
• priprema podloge s nabijanjem i nasipom pijeska debljine 10 cm
• postava donjeg elementa
• postava uvodnica za cijevi
• postava gornjeg elementa
• postava okvira za poklopce.
Vodonepropusnost sastavljenih elemenata treba osigurati pomoću ekspandirajuće mase za brtvljenje.
Za postavljanje zdenca treba iskopati jamu čije su dimenzije u tlocrtu obostrano 20 cm veće od
vanjskih gabarita zdenca.
Postavljanje kompletnog okvira zdenca (betonskog okvira na koji je pričvršćen željezni okvir), zajedno
sa željeznim poklopcem, obavlja se nad ulaznim otvorom u zdenac, na ravnomjerno naneseni sloj
cementnog morta iz fino granuliranog pijeska. Debljina morta zavisi o koti i nagibu gotovog zastora
Stranica 76 od 113
površine na koju se zdenac ugrađuje. Sprečavanje pomaka osigurava se trnovima koji su ugrađeni u
gornji element. Na mort položeni okvir sa poklopcem poravnava se tako da gornja površina poklopca
bude na koti gotovog terena.
U bankini, radi opasnosti od naleta kotača vozila na poklopce, oko okvira se izvodi armirano betonski
vijenac širine 15 cm i visine 15 cm. U vijenac se mora ugraditi 4 šipke rebraste armature Ø10 mm, i
međusobno ih povezati sponama na razmaku od 30 cm.
Pri odabiru lokacije zdenaca, vođeno je računa da na trasi vodovoda nije dozvoljena izgradnja bilo
kakvih okana.
Treba izbjeći parkiranja kamiona i teške mehanizacije ispod i u neposrednoj blizini nadzemnih HEP-
ovih vodova.
7.2.5. Polaganje mikrocijevne strukture
Za potrebe izgradnje svjetlovodne distribucijske mreže nove generacije (NGA) Grada Vodica, predviđa
se korištenje mikrocijevnih struktura. Budući da je polaganje cijevi predviđeno u sklopu izvedbe
kanalizacijskog sustava Vodice-Tribunj-Srima, ovim projektom su određene optimalne lokacije
kabelskih zdenaca za ulaz optičkih kabela telekom operatora i vođenje istih do DČ-ova.
Mikrocijevi moraju cijelom trasom biti neprekinute, odnosno spojene odgovarajućim spojnicama za
mikrocijevi. Pri prolasku kroz kabelske zdence, mikrocijevi moraju biti vođene uz sam rub kabelskog
zdenca, bez prekidanja.
Za spajanje se koriste samo konektori za mikrocijevi - nisu potrebne spojnice s elementima za

brtvljenje.
Krajevi slobodnih mikrocijevi moraju biti zatvoreni odgovarajućim čepovima.
7.3. PREGLED PRIMIJENJENIH GRAĐEVINSKIH MATERIJALA
7.3.1. Kabelski zdenac
Projektom je predviđena ugradnja montažnih betonskih zdenaca oznake MZ D1 (78x108x101 cm),

odnosno MZ D4 (242x108x101 cm), s poklopcem nosivosti 400 kN.
Armirano-betonski elementi i uvodne ploče moraju biti izrađeni od sitnozrnatog vodonepropusnog

vibrobetona, bez pukotina, šupljina i drugih mana koje bi utjecale na čvrstoću gotovog montiranog
zdenca. Dopušteno odstupanje od propisanih dimenzija mora biti takvo da se zdenac može sklopiti bez
teškoća od bilo kojih odgovarajućih elemenata.
7.3.2. PEHD cijevi
Oblik, dimenzije i fizikalno-kemijska svojstva PEHD cijevi definirane su Pravilnikom o tehničkim

uvjetima za kabelsku kanalizaciju (NN 114/10, 29/13), odnosno standardima HRN EN 12201-2 ili DIN
8074.
Prema navedenim izvorima, osnovna fizikalna svojstva PEHD cijevi su:

• srednja gustoća 950 kg/m3
• linearni koeficijent toplinskog širenja 2x10-4/K
• toplinska vodljivost 0,4 W/mK
• modul elastičnosti 1000 N/mm2
• površinski otpor > 1013 Ω.
Stranica 77 od 113
Za uvlačenje svjetlovodnih kabela predviđa se koristiti cijev iz polietilena visoke gustoće nazivnog
promjera 50 mm, debljine stijenke cca 4,6 mm, mase cca 0,662 kg/m, i standardnog pakiranja, koje
omogućavaju nesmetano uvlačenje svjetlovodnih kabela pri radnom tlaku 10 bara.
Kao zaštitne cijevi na križanjima s komunalnom infrastrukturom predviđene su cijevi iz polietilena

visoke gustoće nazivnog promjera 110 mm, debljine stijenke 6,6 mm. Masa cijevi Ø110 je cca 3,2
kg/m.
Za održavanje konstantnog razmaka od 3 cm između PEHD cijevi koriste se PVC držači rastojanja
(češljevi), koji se postavljaju na međusobnoj udaljenosti od približno 1,5 m.
Za međusobno spajanje PEHD cijevi koriste se posebni spojni elementi ili čvrsti (vareni) spojevi, a pri
spajaju treba paziti da ne dođe do oštećenja rubova cijevi i spojnica.
Za uvođenje PEHD cijevi u kabelske zdence koriste se standardne uvodnice od tvrdog PVC-a, pazeći
da budu propisno zabrtvljene.
7.3.3. Gumene brtve
Izrađuju se od sintetičkog kaučuka. Koriste se za spajanje cijevi sa spojnicama u uvodnoj ploči

montažnog zdenca. Prilikom spajanja cijevi kao klizno sredstvo koristi se kalijev sapun.
7.3.4. PVC spojnice
Za spajanje PEHD cijevi upotrebljavaju se tipske rastavne spojnice odgovarajućih dimenzija.
Za uvođenje cijevi u kabelske zdence upotrebljavaju se posebne vrste spojnica-uvodnice za zdence.

One se mogu direktno ugrađivati u zidove zdenaca, ili se isporučuju ugrađene u posebnu ploču koja se
postavlja u bočni zid zdenca.
7.3.5. Držači razmaka, PVC čepovi
Potreban razmak između cijevi po širini i visini održava se pomoću držača razmaka ili češljeva.
Češljevi se izrađuju za različite brojeve cijevi i postavljaju na svakih 1,5 m razmaka.
PVC čepovi koriste se za zatvaranje (brtvljenje) krajeva cijevi u koje nije uvučen kabel, a služe za
sprečavanje prodora i taloženja nečistoća i vode u cijevima.
7.3.6. Mikrocijevne strukture
Mikrocijevna struktura je grupa mikrocijevi tvornički omotanih omotačem. Izvedena je s mikrocijevima

debelih stijenki i tankim vanjskim plaštem.
Za potrebe upuhivanja i uvlačenja svjetlovodnih mikrokabela koristit će se mikro cijevi 5/3.5 mm,
međusobno povezane u cjelinu – mikrostrukturu. Predviđeno je korištenje mikrocijevi za direktno
polaganje u zemlju (tzv. direct-bury, DB).
Ugrađene mikrocijevi moraju biti u različitim bojama:

- crvena
- zelena
- plava
- žuta
- bijela
- siva
- narandžasta.
Stranica 78 od 113
Cijelom duljinom mikrocijevi moraju biti neprekinute, odnosno spojene odgovarajućim spojnicama za
mikrocijevi.
Za spajanje je dovoljno koristiti konektore za mikrocijevi, nisu potrebne spojnice s elementima za

brtvljenje. Konektori za mikrocijevi moraju biti za podzemnu montažu. Spoj ove mikrocijevne strukture
zaštićuje se dvostrukom rasklopivom PEHD cijevi ili sličnom zaštitom.
Sve šlinge, u zdencima i u zemlji, moraju biti izvedene mikrocijevima debljine stijenke 5/3.5 mm.
Pri prolasku kroz kabelski zdenac, mikrocijevi moraju biti vođene uz sam rub kabelskog zdenca, bez
prekidanja.
7.3.7. Ostali građevinski materijali
Od ostalih građevinskih materijala, prema potrebi koriste se pijesak, šljunak, cement, betonsko željezo
i eventualno drugi potrebni građevinski materijali, koji moraju odgovarati standardima za građevinski
materijal.
7.4. NAČIN ZBRINJAVANJA GRAĐEVINSKOG OTPADA
Uvjeti zaštite okoliša i način zbrinjavanja otpada podrazumijevaju primjenu sljedećih mjera, prema
Posebnim uvjetima Upravnog odjela za zaštitu okoliša i komunalne poslove Šibensko-kninske
županije, te sukladno Zakonu o prostornom uređenju i Zakonu o gradnji:
I faza – priprema zahvata
- sav višak otpadnog materijala odvesti na predviđeno odlagalište, ovisno o vrsti otpada
- zabranjeno je građevinski otpad zaravnavati u sastav prirodne vegetacije okolnog područja
- koristiti materijale i opremu kojima se maksimalno poštuje energetska održivost
- lokacije privremenih građevina na gradilištu odabrati sukladno važećim propisima
II faza – izvođenje radova
- primjerenom signalizacijom obilježiti područje izvođenja radova

- preostali višak materijala po završetku radova odvesti sa gradilišta i vratiti na skladište
- humusni sloj od zemljanih radova deponirati na za to predviđeno mjesto i nakon završetka
gradnje upotrijebiti na prostorima koji će se krajobrazno urediti
- površine za kretanje i parkiranje vozila i mehanizacije nakon završetka radova rekultivirati
koristeći humus i plodno tlo iz iskopa na gradilištu
- privremene građevine po završetku radova demontirati, a sve montažne dijelove i sav otpadni
materijal nastao kao produkt demontaže otpremiti s gradilišta
- eventualno raskopane asfaltne površine prometnica, pločnika i kolnih ulaza dovesti u prvobitno
stanje sa sastavom kolničke konstrukcije kakav je i bio
- zabraniti loženje vatre na prostoru gradilišta, kao i rukovanje otvorenim plamenom, te pažljivo
rukovati lako zapaljivim tvarima kako ne bi došlo do požara
- rasute terete pri transportu pokriti zaštitnim pokrivačem radi prašenja i rasipanja
- ukoliko je došlo do nanošenja zemlje na kolnik ili pločnik, potrebno ih je očistiti
- zabranjeno je kretanje teške mehanizacije i strojeva, kao i skladištenje građevinskog materijala,
izvan planirane zone radova
- na gradilištu koristiti opremu i strojeve u ispravnom stanju koji ne ispuštaju gorivo, mazivo, ulje i
materijal koji transportiraju
- svi radovi koji su izvor buke moraju se izvesti tijekom dana, a samo ako to zahtijeva tehnološki
postupak, radove provesti noću, uz pisanu obavijest sanitarnoj inspekciji
- dopuštena buka gradilišta tijekom dana iznosi 65 dB, a u razdoblju od 8 do 18 sati dopušta se
prekoračenje ekvivalentne razine buke za dodatnih 5 dB. Pri noćnom radu ekvivalentna razina buke ne
Stranica 79 od 113
smije prijeći vrijednost od 40 dB (zona namijenjena samo stanovanju i boravku), odnosno 45 dB (zona
mješovite, pretežito stambene namjene)
- po završetku radova svu opremu i strojeve otpremiti s gradilišta.
Projektant građevinskog projekta:
7.5. ORGANIZACIJA RADA
Izvođač radova dužan je prije početka radova detaljno proučiti projektnu dokumentaciju, obaviti sve
potrebne pripremne predradnje uvjetovane suglasnostima drugih organizacija, nabaviti kvalitetan
materijal i alat, pobrinuti se za siguran prijevoz, potrebnu radnu snagu i adekvatno osigurati gradilište i
skladišni prostor.
Sve radove izvesti prema opisu i u skladu s važećim tehničkim propisima uz korištenje opreme,
materijala i pribora prema standardima, tehničkim propisima i drugim pravilima za ovakvu vrstu radova
i građevina. Pri izvođenju radova, Izvođač je dužan u svemu pridržavati se važećih zakona, uputa,
propisa te uputa nadzornog inženjera. Za sve eventualne izmjene i dopune od rješenja u projektu
izvođač je dužan pribaviti prethodno suglasnost projektanta ili nadzornog inženjera.
Investitor je nakon preuzimanja građevine dužan odrediti odgovornu osobu koja će se dalje brinuti za
ispravnost, funkcionalnost i sigurnost instalacije i opreme, provoditi redovne preglede i održavanje sa
formiranjem knjige pregleda, kontrole i radova i izraditi interne propise o radu i zaštiti pri radu.
7.6. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE
7.6.1. Program kontrole
Programom kontrole potrebno je osigurati potrebnu kvalitetu, a to se postiže tako da se za opremu

predviđenu projektom tijekom gradnje i puštanja u rad, kontrolom dokaže funkcionalna ispravnost
prema važećim zakonima, propisima i standardima i to u pogledu pouzdanosti, mehaničke otpornosti i
stabilnosti, sigurnosti u slučaju požara, da ne ugrožava zdravlje ljudi, ne stvara preveliku buku i
vibracije, štedi energiju i da se što bezbolnije uklopi u okoliš.
Pri izradi glavnog projekta predviđeni su samo oni gotovi materijali, proizvodi i oprema, čija je kvaliteta
dokazana ispravom proizvođača, odnosno potvrdom o sukladnosti. Time projektant jamči da će svi
predviđeni radovi biti trajni i kvalitetni uz uvjet da izvoditelj radova iste izvede prema propisima,
normativima i odredbama ovog projekta.
Za materijale koji ne dolaze kao gotovi proizvodi (beton, mort i sl.), izvoditelj mora uzimati uzorke
svake mješavine i kontrolirati postignutu klasu čvrstoće betona. Prilikom spravljanja betonske
mješavine pridržavati se odredbi važećih propisa i normi.
Za eventualnu ugradnju opreme ili materijala koji nije predviđen ovim projektom mora imati suglasnost
projektanata.
Obzirom da telekomunikacijski kapaciteti u eksploataciji ne mogu biti izvor požara, ne ugrožavaju

zdravlje ljudi, ne stvaraju buku i vibracije i ne troše energiju, kontrolom kvalitete potrebno je utvrditi
samo pouzdanost i kvalitetu izgrađenih telekomunikacijskih kapaciteta.
7.6.2. Osiguranje kvalitete
Nakon izgradnje, a prije puštanja u rad, potrebno je provesti kontrolu kvalitete. Pod kontrolom kvalitete
podrazumijeva se skup ispitivanja koja se vrše na novoizgrađenim, rekonstruiranim i proširenim
telekomunikacijskim kapacitetima, s ciljem da se utvrdi jesu li radovi izvršeni prema odobrenoj
investicijsko-tehničkoj dokumentaciji, kvalitetno prema odgovarajućim tehničkim propisima,
funkcioniraju li izrađeni kapaciteti ispravno u sklopu pristupne mreže.
Stranica 80 od 113
Kontrolu kvalitete tijekom građenja provodi nadzorni inženjer, dok kontrolu kvalitete na kraju izvedenih
radova provodi posebna stručna komisija koju imenuje Grad Vodice, koji telekomunikacijsku
kanalizaciju preuzima na održavanje.
Po završetku radova izvođač je dužan dostaviti sljedeće ateste:

- dokaz o zbijenosti rova
- dokaz o kvaliteti saniranih površina
- dokaz o kvaliteti ugrađenih cijevi i spojnog materijala.
7.7. DOKAZI O ISPUNJENJU TEMELJNIH ZAHTJEVA ZA GRAĐEVINU
Mehanička otpornost i stabilnost
Predmetna građevina sama ima svojstva da opterećenja koja na nju mogu djelovati tijekom građenja i
uporabe ne mogu dovesti do rušenja, deformacija i oštećenja. Postolje kabineta osigurava stabilnost
svojom masom i dubinom temeljenja.
Za predmetnu građevinu nije potrebna kontrola projekta. Za ugrađeni beton, izvođač je dužan priložiti
izjavu o ugrađenoj traženoj klasi betona. Za elemente AB zdenca i lijevano željezni poklopac pribaviti
ateste kojima se dokazuje njihova kvaliteta i nosivost.
Sigurnost u slučaju požara
Projektirana građevina nije potencijalni izvor požara.

Projektom su detaljno prikazane mjere zaštite od požara posebnim poglavljem.
Higijena, zdravlje i okoliš

Građevina je projektirana tako da tijekom svog vijeka trajanja ne predstavlja prijetnju za higijenu ili
zdravlje i sigurnost radnika, korisnika ili susjeda te da tijekom cijelog svog vijeka trajanja nema iznimno
velik utjecaj na kvalitetu okoliša ili klimu, tijekom građenja, uporabe ili uklanjanja.
Korisnici građevine bit će isključivo tehničko osoblje koje mora biti osposobljeno za rad na siguran
način.
Sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe

Građevina je projektirana tako da su tijekom njezina korištenja izbjegnute moguće ozljede korisnika
građevine koje mogu doći zbog pokliznuća, pada, opekotina, udara struje, požara i eksplozije.
Korisnici građevine bit će isključivo tehničko osoblje koje mora biti osposobljeno za rad na siguran
način.
Projektom su posebno prikazane mjere zaštite na radu posebnim poglavljem.
Zaštita od buke
Projektirane telekomunikacijske instalacije ne emitiraju niti buku niti vibracije.
Rashladni sustav koji je sastavni dio tipskog kabineta, laboratorijski je ispitan u svim uvjetima rada, te
ne predstavlja izvor buke koju zamjećuju osobe koje se nalaze u blizini – buka ostaje na razini koja im
ne predstavlja prijetnju zdravlju i omogućuje im odmor i rad u zadovoljavajućim uvjetima.
Gospodarenje energijom i očuvanje topline
Projektom je previđena ugradnja električne opreme koja ima najpovoljniji omjer utrošene električne
energije i dobivenog drugog oblika energije.
Stranica 81 od 113
Održiva uporaba prirodnih izvora
Projektirana građevina je održiva s obzirom na uporabu prirodnih izvora. Svi materijali i dijelovi
građevine nakon eventualne razgradnje moći će se reciklirati ili ponovo upotrijebiti.
7.8. ELABORAT ZAŠTITE NA RADU
Zakon o zaštiti na radu određuje da se u posebnom dijelu glavnog projekta prikaže skup svih tehničkih
rješenja za primjenu pravila zaštite na radu prilikom:
- izgradnje objekta
- eksploatacije objekta.
Osnovna pravila zaštite na radu
Sredstva za rad i osobna zaštitna sredstva moraju biti u potpunosti ispravna i izrađena u skladu s
pravilima zaštite na radu da bi bila dozvoljena njihova upotreba.
a) Posebno je važno provjeriti ispravnost rada sredstava za rad s povećanim opasnostima, kao što su:
oruđa koja pokreće elektromotor, motor s unutrašnjim sagorijevanjem ili neka druga energija, te oruđa
s posudom pod tlakom, koja prema pravilima zaštite na radu moraju imati ventil sigurnosti, te oruđa
čijim korištenjem nastaju opasne tvari. Provjera ispravnosti se mora izvršiti: prije njihovog stavljanja u
upotrebu, najmanje jedanput svake dvije godine, poslije rekonstrukcije, a prije ponovnog početka
uporabe, ako posebnim propisima nisu određeni drugi rokovi ispitivanja.
b) Kao osobna zaštitna sredstva koriste se: rukavice od izolacionog materijala, alati s izoliranim
drškama, kacige od izolacionog materijala, obuća od izolacionog materijala, odijela od izolacionog
materijala, pribor za uzemljenje i spajanje, indikatori napona, izolacijske podloge i drugo.
Polaganje cijevi za telekomunikacijsku kanalizaciju iziskuje iskop rova. U cilju osiguranja radne
površine i radnog prostora te u cilju osiguranja putova za prolaz potrebno je kompletan iskopani rov
kao i rupe za bušenje osigurati odgovarajućim zaštitnim ogradama.
Prilikom izvođenja radova u neposrednoj blizini prometnica obavezno je primijeniti privremenu

regulaciju prometa, koja će neprekidno biti na snazi za vrijeme izvođenja radova.
Kad se u kabelsku kanalizaciju uvlače svjetlovodni kabeli, svjetlovodni uređaji - kako linijski, tako i
mjerni, koji se koriste za rad na svjetlovodnim kabelima, sadrže u sebi laserske izvore, koji emitiraju,
odnosno zrače koncentriranu svjetlost visokog intenziteta, stoga je stalno prisutna opasnost oštećenja
organa vida djelatnika koji rade s njima.
S ovom potencijalnom opasnošću valja upoznati sve djelatnike koji bi mogli biti izloženi laserskom
zračenju, a sva oprema koja sadrži laserske izvore i na kojoj bi moglo doći do “bijega” laserske zrake,
mora biti vidno obilježena upozorenjima na ovu opasnost.
Posebna pravila zaštite na radu
Izvođenje pojedinih radnih operacija treba biti u skladu s važećim uputama i preporukama proizvođača
opreme.
Materijali, uređaji i oprema trebaju biti prije ugradnje pravilno uskladišteni i zaštićeni. Uskladištenje i
zaštita provodi se prema posebnim uputama.
Izgrađena kabelska kanalizacija i položeni kabeli ne predstavljaju opasnost po osoblje i ostale objekte.
Pri njihovoj eksploataciji također ne postoji opasnost od njih samih. U slučaju potrebne naknadne
intervencije važe naprijed iznijeta pravila.
Stranica 82 od 113
Za organiziranje i provedbu zaštite na radu odgovoran je poslodavac.
Kod povremenog i privremenog rada na izgrađenoj TK infrastrukturi radove mogu izvoditi samo
djelatnici koji imaju uvjerenje o osposobljenosti za rad na siguran način. Osim zakonskih propisa
vlasnik infrastrukture mora izvođačima dostaviti i interne pravilnike i upute za rad na TK infrastrukturi.
7.8.1. ZAŠTITA NA RADU U FAZI IZGRADNJE OBJEKTA
Sukladno Zakonu o zaštiti na radu, koordinator I, u slučaju da radove izgradnje izvodi više izvođača,
odnosno stručnjak zaštite na radu izvođača, kada radove izvodi samo jedan izvođač, u fazi izrade
izvedbenog projekta mora izraditi Plan izvođenja radova.
Plan mora detaljno razraditi tehnologiju gradnje, način i redoslijed izvođenja radova kao i dinamiku
gradnje. Plan se mora usklađivati s promjenama na gradilištu glede dinamike, kapaciteta, izmjenama i
dopunama koje nastanu tijekom građenja.
Planom moraju naročito biti obrađene opasnosti u fazi građenja te mjere, aktivnosti i sredstva
primijenjena u fazi izgradnje objekta:
- Rad na iskopima
- Rad u dubini
- Rad na visini
- Rad s posudama pod tlakom
- Rad s električnim alatima i uređajima
- Rad s zapaljivim i eksplozivnim tvarima
- Rad u prostorima s prisutnim štetnim plinovima
- Rad na prometnim površinama i uz njih
- Transport, utovar, istovar i ugradnja teških voluminoznih tereta
7.8.2. ZAŠTITA NA RADU NA IZGRAĐENOM OBJEKTU
Nakon stavljanja izgrađene kabelske kanalizacije, kabineta, TK mreže u uporabu, telekomunikacijski

operateri pristupit će uvlačenju i spajanju kabela za svoje potrebe. Ovi radovi su povremenog i
privremenog karaktera.
Za vrijeme korištenja objekta vlasnik objekta mora provoditi mjere zaštite na radu za objekte u kojima
se obavlja rad i koji se koriste za rad.
Ovaj telekomunikacijski objekt nema projektiranih prostora u kojima se obavlja rad.
Mjesta na kojima se pojavljuju povećane opasnosti su:

- prometne površine na kojima se nalaze zdenci, kabineti i ostala oprema
- zdenci kabelske kanalizacije
- zgrade na kojima se nalaze kabeli i oprema
- telekomunikacijski kabineti
- ostale specifične lokacije.
Pri planiranju i organiziranju radova na objektu izvođači moraju poznavati opasnosti prisutne kod rada
na kabelskoj kanalizaciji, pri radu na uvlačenju i spajanju kabela te ostalim aktivnostima na zdencima:
- prisutnost plinova u kanalima, zdencima i cijevima
- rad na prometnim površinama i u blizini prometnih površina.
- rad na površinama koje se uobičajeno koriste za posebne namjene
- otvaranje teških poklopaca zdenaca
- pad u dubinu
- dimenzioniranje kabela i opreme u odnosu na opterećenje ili nepravilni izbor na uvjete rada
- nestručno rukovanje.
7.9. PRIKAZ PRIMIJENJENIH MJERA ZAŠTITE OD POŽARA

Stranica 83 od 113
7.9.1. Prikaz mjera zaštite od požara
Prema čl. 14. Zakona o zaštiti od požara potrebno je u projektu predvidjeti mjere zaštite od požara,
koje će se primijeniti prilikom izvođenja radova
Mogućnost požara javlja se pri transportu, uskladištenju i manipulaciji sa zapaljivim materijalom koji se
koristi kod izrade nastavaka, te stoga ove faze rada trebaju biti organizirane po posebnim pravilima.
Naročitu pozornost treba obratiti prilikom izvođenja radova u zdencima kabelske kanalizacije kako ne
bi došlo do zapaljivanja eventualno prisutnih podzemnih plinova. Prilikom izvođenja radova treba se od
postojećih komunalnih instalacija udaljiti na udaljenost propisanu posebnim uvjetima građenja.
Nije dozvoljeno da strane instalacije ostanu u zdencima kabelska kanalizacija kanalizacije, a osobito
se to odnosi na instalaciju plina.
Također treba biti omogućen pristup vatrogasnoj tehnici do objekta. U slučaju eventualne potrebne
evakuacije treba omogućiti da osobe mogu neozlijeđene napustiti građevinu odnosno da se omogući
njihovo spašavanje.
7.9.2. Mjere prilikom eksploatacije
Tipski kabinet i ugrađena oprema je potencijalni izvor požara, te je potrebno kabinet popuniti s
odgovarajućom i propisanom opremom, propisanog strujnog opterećenja i snage. Kabinet je opremljen
toplinskim izmjenjivačima na krovu, koji osiguravaju da ne dolazi do pregrijavanja opreme i
unutrašnjosti kabineta.
Obzirom da ugroženost od požara instalirane opreme prvenstveno proizlazi iz uporabe električnih

instalacija i uređaja, to se i mjere zaštite prvenstveno odnose na električne instalacije i uzemljenje
(Elektrotehnički dio ove Mape). Također opasnost od požara može se pojaviti uslijed nepažnje ili
nestručnog rukovanja od strane osoba koje ne poštuju propisana pravila zaštite od požara.
Kabinet je potrebno montirati dalje od potencijalnih izvora požara i eksplozija, plinskih spremnika,
spremnika s lako zapaljivim tekućinama.
Budući da kabelska kanalizacija nije potencijalni izvor požara, na njoj se ne projektiraju posebne mjere
zaštite, već se one predviđaju samo u fazi građenja.
7.10. VIJEK UPORABE I UVJETI ZA ODRŽAVANJE GRAĐEVINE
7.10.1. Vijek uporabe građevine
U skladu s člankom 69. Zakona o gradnji, projektirani vijek uporabe građevine je 20 godina.
7.10.2. Uvjeti za održavanje građevine
U skladu s čl. 69. st. 4. Zakona o gradnji, kabelska kanalizacija je tako projektirana da su troškovi
održavanja minimalni, uz osiguranje potrebne kvalitete i pouzdanosti. TK kanalizacija omogućava laku
i brzu zamjenu postojećih kabela, jednostavno proširenje kapaciteta kabela, te lagani popravak kabela
u slučaju kvara.
Sukladno čl. 16 Pravilnika o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju, infrastrukturni operator je

obvezan kabelsku kanalizaciju održavati, radi osiguranja sigurnosti i cjelovitosti elektroničkih
komunikacijskih mreža i usluga.
Održavanje mreže, obuhvaća procedure i radnje koje se odrađuju za vrijeme eksploatacije mreže.
Održavanje dijelimo na:

Stranica 84 od 113
1. redovno tj. preventivno održavanje
2. interventno održavanje: intervencije usmjerene na popravak grešaka koje nastanu za vrijeme
rada.
Pod preventivnim održavanjem se smatra skup aktivnosti koje se obavljaju periodično, s ciljem
pravovremenog otkrivanja i ispravljanja nepravilnosti koje bi mogle dovesti do poteškoća u korištenju
kabelske kanalizacije i sigurne upotrebe i cjelovitosti elektroničkih komunikacijskih mreža koje ju
koriste.
Preventivno održavanje kabelske kanalizacije se ostvaruje obilascima, pregledima, kontrolom i

vršenjem radova, kako bi se kabelska kanalizacija dovela u ispravno stanje i osigurala njena sigurna
upotreba. Poslove koje treba predvidjeti na kabelskoj kanalizaciji u okviru preventivnog održavanja su
sljedeći:
a) kontrola prisutnosti štetnih i eksplozivnih plinova
b) provjetravanje zdenca
c) čišćenje zdenca i deratizacija
d) uklanjanje (ispumpavanje) vode
e) evidentiranje zauzeća cijevi od strane neovlaštenih ulaza u kabelsku kanalizaciju
f) pregled istrošenosti i kompaktnosti poklopca
g) provjera nivelete zdenca u odnosu na okolni teren.
Infrastrukturni operator treba o navedenim radovima voditi ažurnu dokumentaciju (datum, popis
izvršenih radova i potpis odgovorne osobe).
Poslovi preventivnog održavanja obavljaju se najmanje jedan puta godišnje, a za dijelove kabelske
kanalizacije koji zajednički koristi više operatora može se definirati preventivno održavanje i u rokovima
kraćim od jedne godine. U slučaju kada infrastrukturni operator to ocijeni potrebnim ili postoji opasnost
bilo koje vrste da dođe do oštećenja kabelske kanalizacije i prekida električnog komunikacijskog
prometa, pojedini poslovi preventivnog održavanja obavljaju se i prije planiranog roka.
Korektivno održavanje podrazumijeva da se planom održavanja definira postupak i mjere u slučaju

oštećenja kabelske kanalizacije na način da se osigura što hitniji popravak. U slučaju ugrožavanja
sigurnosti elektroničkih komunikacijskih mreža u kabelskoj kanalizaciji, planom se mogu predvidjeti i
privremene mjere radi očuvanja sigurnosti elekroničkih komunikacijskih mreža.
Stranica 85 od 113
TEHNIČKI OPIS
INVESTITOR: VODOVOD I ODVODNJA d.o.o. Šibenik

Kralja Zvonimira 50
22000 Šibenik
TVRTKA Hidrokonzalt projektiranje d.o.o.
PROJEKTANTA : Kralja Zvonimira 60
21210 Solin
NAZIV PROJEKTA: KANALIZACIJSKI SUSTAV VODICE – TRIBUNJ - SRIMA
GRAĐEVINA: KANALIZACIJSKI SUSTAV VODICE – TRIBUNJ - SRIMA
VRSTA PROJEKTA : Glavni građevinski projekt - Izvadak
BROJ I NAZIV KNJIGE Knjiga 1 - CS Vodice 5 i CS Račice sa pripadajućim tlačnim

cjevovodima i gravitacijskim kolektorima
OZNAKA PROJEKTA: 45- 01/2018

GLAVNI PROJEKTANT I Jerko Polić,dipl.ing.građ.
PROJEKTANT:
Solin, listopad 2021.
Stranica 86 od 113
8. VODODVOD (OPIS TEHNIČKOG RJEŠENJA)
U sklopu projekta rekonstrukcije Jadranske magistrale D8 u gradu Vodice od stacionaže 0+870,68

do 1+790,00 predviđena je izgradnja kanalizacijskih kolektora, tlačnog cjevovoda i sanacije
vodoopskrbnih cjevovoda.
Izgradnja kanalizacija i sanacija vodovoda definirana je u glavnom projektu „KANALIZACIJSKI

SUSTAV VODICE – TRIBUNJ – SRIMA; Knjiga 1:CS Vodice 5 i CS Račice sa pripadajućim
tlačnim cjevovodima i gravitacijskim kolektorima”, oznake projekta 45- 01/2018, izrađen u listopadu
2018. godine, za koji je dobivena građevinska dozvola (Klasa: UP/I-361-03/19-01/000906;
URBROJ: 2182/1-16-21-0029; Šibenik, 12.01.2021.).
U ovoj fazi izgradnje predviđa se izgradnja slijedećih kanalizacijskih cjevovoda ukupne duljine
1330 m:
• Kolektor V5-1; PEHD DN 315-450; L=701,30 m
• Kolektor V5-2; PEHD DN 355; L=245,56 m
• Tlačni cjevovod CS Vodice 5; PEHD DN 355; L=232,66 m
• Priključni cjevovodi na kolektore V5-1 i V5-2; PEHD DN 250: L=135 m i to:
o V58; L=10 m
o V67; L=45 m
o V68; L=20 m
o V69; L=15 m
o V70; L=15 m
o V71; L=20 m
o V72; L=10 m
i sanacija slijedećih vodoopskrbnih cjevovoda ukupne duljine 870 m:

• V2; DCI DN300; L=73,74 m
• V3; DCI DN200; L=31,95 m
• V3; DCI DN100; L=66,46 m
• V4; DCI DN200; L=23,45 m
• V5; DCI DN100; L=47,39 m
• Priključni cjevovod V2.1; DCI DN300; L=75 m
• Priključni cjevovod V5.1; POC. CJ. DN2“; L=60 m
Stranica 87 od 113
• Priključni cjevovod V66_1; DCI DN200; L=25 m
• Priključni cjevovod V68; DCI DN200; L=15 m
Kanalizacijski kolektori su predviđeni od punostjenih glatkih PEHD cijevi, SN8, SDR 21 za netlačnu
kanalizaciju prema normi HRN EN 12666-1, ISO 8772.
Tlačni kanalizacijski cjevovod predviđen je od PEHD cijevi PE100, PN10, SDR 17 za tlačnu
kanalizaciju prema normi HRN EN 13244-2.
Vodoopskrbni cjevovodi su predviđeni od DCI (Ductile) cijevi prema normi HRN EN 545 i
pocinčanih čeličnih cijevi prema normi HRN EN 10255
Svi cjevovodi se polažu u rovu na posteljicu od drobljenog kamenog materijala i zasipaju

drobljenim kamenim materijalom frakcija definiranim u Normalnom profilu rova.
Zasipanje rovova cjevovoda se izvodi do nosivog kamenog sloja. Nosivi sloj se izvodi u sklopu
rekonstrukcije cijele širine ceste, a u svemu prema detaljima u projektu rekonstrukcije ceste.
Na području rekonstrukcije magistrale gdje se gradi kanalizacija i sanira vodovod u troškovniku

kanalizacije i vode nije predviđena izrada nosivog kamenog sloja i asfaltnog sloja jer je to
predviđeno troškovnikom rekonstrukcije magistrale.
U sklopu ovoga projekta predviđeno je i izvođenje sanacije vodovoda van područja zahvata
rekonstrukcije magistrale te je u troškovniku vodovoda na tom području predviđena izrada nosivog
kamenog sloja i završnog asfaltnog sloja.
Stranica 88 od 113
8.1. POSEBNI TEHNIČKI UVJETI GRAĐENJA I PROGRAM
KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE
8.1.1 PRIMJENA OPĆIH TEHNIČKIH UVJETA

Ovi tehnički uvjeti i program kontrole i osiguranja kvalitete (u daljnjem tekstu Tehnički
uvjeti) sadrže tehničke uvjete izvođenja radova, tehnologiju izvođenja, način ocjenjivanja
kvalitete, te način obračuna izvedenih radova. Tehnički uvjeti vrijede za radove
predvedene u troškovniku projekta i za radove koji se naknadno odrede na gradilištu, a
koji su neophodni za potpuno dovršenje ugovorenih građevina.
Primjena ovih Tehničkih uvjeta je obavezna i oni su sastavni dio ugovora.
Ovi tehnički uvjeti izrađeni su sukladno Zakonu o gradnji (NN RH 153/13, 20/17, 39/19,
125/19) i Zakonu o prostornom uređenju (NN RH 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19).
Svi sudionici u građenju (investitor, izvođač i dr.) dužni su se pridržavati odredbi
navedenog zakona.
Investitor je dužan:
• Projektiranje, građenje i nadzor povjeriti osobama ovlaštenim za obavljanje tih
djelatnosti.
• Prije gradnje ishoditi građevinsku dozvolu.
• Osigurati stručni nadzor nad građenjem.
• Po završetku gradnje poduzeti potrebne radnje za obavljanje tehničkog pregleda i
ishođenje uporabne dozvole.
• Pridržavati se ostalih obveza po važećim zakonima i pripadajućim propisima.
Izvođač je dužan:
• Graditi u skladu sa građevnom dozvolom, i drugim dokumentima koji su njoj
prethodili - posebnim suglasnostima za gradnju.
• Projektima na osnovi kojih je izdana građevna dozvola.
• Radove izvoditi na način da zadovolje svojstva u smislu pouzdanosti, mehaničke
otpornosti i stabilnosti, sigurnosti za slučaj požara, zaštite zdravlja ljudi, zaštite
korisnika od povreda, zaštite od buke i vibracija, toplinske zaštite i uštede
energije, zaštite od korozije, te ostala funkcionalna i zaštitna svojstva.
• Ugrađivati materijale, opremu i proizvode predviđene projektom, provjerene u
praksi, a čija je kvaliteta dokazana certifikatima sukladno propisima i normama.
• Osigurati dokaze o kvaliteti radova i ugrađenih proizvoda i opreme .
Dokumentacija
Da bi se osigurao ispravan tok i kvaliteta građenja, Izvođač mora na gradilištu posjedovati
odgovarajuću dokumentaciju za građenje i pridržavati se nje kako slijedi:
• Potvrdu glavnoga projekta i dokumentaciju koja je njoj prethodila i potrebne
suglasnosti
• Uredno vođen građevinski dnevnik i građevinsku knjigu
• Rješenja o imenovanju odgovornih osoba
• Elaborat o organizaciji gradilišta sa mjerama zaštite na radu, zaštite od požara i
zaštite od buke
Stranica 89 od 113
• Zapisnik o iskolčenju objekta i način osiguranja stalnih točaka iskolčenja
• Dokumentaciju o kvaliteti radova i ugrađenog materijala i opreme. (atesti, uvjerenja
certifikati, jamstveni listovi i sl.) a naročito:
• Program ispitivanja kvalitete ugrađenog betona i Izvještaje o ispitivanju betona od
strane ovlaštene institucije.
• Program ispitivanja zbijenosti nasipa i Izvještaje o ispitivanju zbijenosti nasipa
prema programu.
• Atesti kvalitete ugrađenog kamena u oblogu korita.
• Izvještaje o svim ostalim ispitivanjima koja su provedena po nalogu ispitivanju
nadzornog inženjera ili bez njegovog naloga a koja su potrebna radi dokazivanja
kvalitete izvedenih radova i ugrađenih materijala.
Kontrolna ispitivanja
O izvršenim kontrolnim ispitivanjima materijala koji se ugrađuje u građevinu mora se cijelo
vrijeme građenja voditi evidencija te sačiniti izvješće o pogodnosti ugrađenih materijala
sukladno projektu, ovom programu ili citiranim pravilnicima, normama i standardima.
Izvješće o pogodnosti ugrađenih materijala mora sadržavati slijedeće dijelove:
• Naziv materijala, laboratorijsku oznaku uzorka, količinu uzoraka, namjenu
materijala, mjesto i vrijeme (datum) uzimanja uzorka te izvršenih ispitivanja,
podatke o proizvođaču i investitoru, podatke o građevini za koju se uzimaju uzorci
odnosno vrši ispitivanje.
• Prikaz svih rezultata, laboratorijskih, terenskih ispitivanja za koja se izdaje uvjerenje
odnosno ocjena kvalitete.
• Ocjenu kvalitete i mišljenje o pogodnosti (uporabljivosti) materijala za primjenu na
navedenoj građevini te rok do kojega vrijedi izvješće.
Uzimanje uzoraka i rezultati laboratorijskih ispitivanja moraju se upisivati u laboratorijsku i

gradilišnu dokumentaciju (građevinski dnevnik, građevinska knjiga).
Uz dokumentaciju koja prati isporuku proizvoda ili poluproizvoda proizvođač je dužan
priložiti rezultate tekućih ispitivanja koja se odnose na isporučene količine.
Za materijale koji podliježu obveznom atestiranju mora se izdati atestna dokumentacija
sukladno propisima.
Sva izvješća, atesti i drugi dokazi kvalitete moraju se odmah po dobivanju dostaviti i
nadzornom inženjeru.
Po završetku svih radova izvođač je obavezan da izradi elaborat izvedenog stanja
građevine i katastra podzemnih instalacija.
8.1.2 STANDARDI
Nabavku opreme i materijala izvoditelj mora usuglasiti sa ovim specifikacijama i važećim
standardima:
Hrvatske norme HRN
Ukoliko neki radovi nisu obuhvaćeni ovim standardima, mjerodavni će biti:
a) Njemačke Industrijske Organizacije DIN
b) Međunarodne Organizacije za Standardizaciju ISO
Stranica 90 od 113
8.2. KANALIZACIJSKI I VODOOPSKRBNI CJEVOVODI SA OBJEKTIMA
8.2.1 OPĆENITO
Opis rada
Radovi na izvedbi cjevovoda i okna na cjevovodu sastoje se od pripremnih radova
(raščišćavanja terena, obilježavanje lokacije objekta, uređenje gradilišta), zemljanih
radova, (iskop, planiranje dna rova, proširenje i produbljenje rova na mjestu izvedbe spoja
ili ugradnje fazonskog komada, izrada posteljice, zatrpavanje rova) radova na izvedbi AB
okana na cjevovodu (tesarski, armirački i betonski radovi), zidarskih radova(ugradnja
poklopaca,penjalica i sl.), monterskih radova (polaganje cijevi, ugradba fazonskih komada
i armatura),izvedba katodne zaštite čeličnih cjevovoda, provedba tlačne probe i sl.
Materijal
Kakvoća materijala, način kontrole, uvjeti ugradnje i održavanja općenito su određeni
odgovarajućim standardima i pravilnicima, a posebno su dati projektom.
Pri građenju cjevovoda koristiti će se kvalitetni cijevni materijali bez ikakvih grešaka i
nedostataka.
Kanalizacijski kolektori su predviđeni od punostjenih glatkih PEHD cijevi, SN8, SDR 21 za

netlačnu kanalizaciju prema normi HRN EN 12666-1, ISO 8772.
Tlačni kanalizacijski cjevovod i pripadajući lučni komadi predviđeni su od PEHD-a PE100,

PN10, SDR 17 za tlačnu kanalizaciju prema normi HRN EN 13244-2.
Kućni priključci kanalizacije su predviđeni od PVC kanalizacijskih cijevi klase SN8 DN 160
prema normi HRN EN 1401.
Kanalizacijska reviziona okna su predviđena od PEHD-a (PE–100) prema normi HRN EN

13598 – 2.
Kanalizacijska revizijska okna za kućni priključak predviđena su od PVC-a prema normi

HRN EN 1401.
Na revizijska kanalizacijska okna ugradit će se tipski lijevano-željezni poklopci Ø600 klase

opterećenja D400 prema normi HRN EN 124.
Na revizijska kanalizacijska okna za kućni priključak ugradit će se tipski lijevano-željezni

poklopci 40x40 cm, klase opterećenja C250 prema normi HRN EN 124.
Cijevi se spajaju pomoću integriranih spojnih elemenata u skladu s normom HRN EN

13476-1.
Vodoopskrbni cjevovodi su predviđeni od DCI (Ductile) cijevi prema normi HRN EN 545 i
pocinčanih čeličnih cijevi prema normi HRN EN 10255.
Stranica 91 od 113
Kućni priključci vodovoda izvedeni su od pocinčanih cijevi sa pripadajućim fazonskim
komadima i armaturi prema normi HRN EN 10255.
Na vodovodnim oknima ugrađuju se lijevano-željeznih kvadratni poklopaci s okvirom

svijetlih dimenzija 600x600 mm, klase opterećenja D400, minimalne težine 80 kg prema
normi EN 124.
Na vodovodna okna kućnih priključaka i vodomjera ugrađuju se lijevano-željezni poklopci
dimenzija 35x50 cm, klase opterećenja C250 prema normi EN 124.
Pri građenju objekata na cjevovodu koristit će se kvalitetni vodonepropusni betoni,
podložni beton, cementni mort ili specijalne gotove mješavine za zapunjavanje otvora,
armatura, oplata, te materijal iz iskopa za zatrpavanje oko objekta.
Opis tehnologije rada

Po završenim prethodnim radovima na osnovi ugovorom utvrđenih uvjeta početka rada, i
dinamičkog plana izgradnje izvođač pristupa izvođenju na temelju projekta organizacije
građenja kojim je definirana tehnologija rada.
Prve su aktivnosti vezane na iskolčenje trase cjevovoda i objekata na cjevovodu,
određivanje visinskih kota,lomnih točaka cjevovoda te ostalih ključnih geometrijskih
točaka.
Zatim se pristupa skidanju pokrovnog sloja zemlje a potom slijedi strojni iskop rova.
Prema potrebi izvode se proširenja na mjestima skretanja cjevovoda i okana. Potom se po
potrebi planira dno rova i priprema za polaganje cijevi ili se izvodi posteljica od pijeska.
Okna na cjevovodu izvode se na drobljenom kamenom materijalu. Nakon polaganja
cjevovoda i montaže potrebnih armatura slijedi tlačna proba i zatrpavanje rova i jame oko
objekata, planiranje i uređenje okoliša tj dovođenje terena u prvobitno stanje.
Zahtjevi i kontrola kvalitete izvedbe
Za vrijeme izvođenja radova, ovisno o gotovosti pojedine vrste rada, potrebno je obaviti
određena ispitivanja i kontrole kvalitete obavljenog rada, pogotovo kada je određena
kvaliteta preduvjet da se ostali radovi mogu kvalitetno obaviti, a naknadno ispravljanje
nepravilnosti u građenju ili loša kvaliteta radova nije dozvoljena zbog slijeda pojedinih vrsta
radova.
Cjevovod i okna na cjevovodu trebaju biti izvedeni prema projektu. Točnost izvedenih
objekata mora u zadanim granicama odgovarati dimenzijama iz projekta. Eventualna
odstupanja moraju biti pismeno odobrena od nadzornog inženjera.
Osim kakvoće izvedbe, koja se provjerava tijekom izgradnje, posebno je potrebno
zadovoljiti zadane uvjete vodonepropusnost i visinske kote u odnosu na ostale objekte
vodoopskrbnog sustava.
Ispitivanje i kontrolu kvalitete pojedinih vrsta radova potrebno je obaviti kako bi se u
potpunosti osigurala projektom predviđena kvaliteta radova i ugrađenih materijala te
ispravnost i sigurnost građevine, kako glede njegove tehničke ispravnosti, tako i glede
njegove funkcionalnosti.
Ispitivanje obodne čvrstoće dobavljenih kanalizacijskih cijevi i revizijskih okana se vrši

sukladno normi HRN EN ISO 9969.
Stranica 92 od 113
Nakon završetka svih zemljanih radova na pojedinoj dionici, uključno s izvođenjem i
zbijanjem tamponskog sloja, a prije izvršenih radova asfaltiranja (ukoliko je dionica u
prometnoj površini) potrebno je izvršiti optički pregled gravitacijskih cjevovoda sukladno
normi HRN EN 13508-2.
Ispitivanje vodonepropusnosti cjevovoda po dionicama i skupno izvšiti prema normi HRN

EN 805.
O svim obavljenim ispitivanjima i kontrolama potrebno je voditi dokumentaciju koju je

izvođač dužan dati na uvid komisiji za tehnički pregled.
Nadzorni inženjer prilikom preuzimanja objekta ovjerava ispravnost izvedene građevine u
dokumentaciji izvedenog stanja.
Obračun radova
Obračun obavljenih radova provodi se na osnovi izvršenih radova za svaku vrstu rada
posebno.
8.2.2 PRIPREMNI RADOVI
Prije početka izvođenja glavnih radova na objektima potrebno je pored izrade raznih
privremenih radova i objekata koje Izvođač izvodi o svom trošku, izvesti i određene
pripremne radove koji su potrebni radi nesmetanog i normalnog izvođenja glavnih radova.
8.2.2.1. Izrada plana izvođenja radova

Izrada plana izvođenja radova za cjelokupne radove fekalnih kolektora, kanalizacijskih
tlačnih cjevovoda i vodoopskrbnih cjevovoda.
Sadržaj Plana izvođenja radova će biti u skladu s Dodatkom V. Pravilnika o zaštiti na radu
na privremenim ili pokretnim gradilištima (NN 51/08). Izvođač će angažirati ovlaštenog
koordinatora zaštite na radu u fazi izrade projekta (s položenim stručnim ispitom za
obavljanje poslova koordinatora zaštite na radu) te će prije uspostave ijednog gradilišta
izraditi Plan izvođenja radova. Svaka promjena na gradilištu koja može utjecati na
sigurnost i zdravlje radnika, mora biti unesena u Plan izvođenja radova. Također, Izvođač
će u pogledu Plana izvođenja radova poštivati naloge koordinatora II, imenovanog od
strane Naručitelja, o potrebi izrade usklađenja plana izvođenja radova sa svim
promjenama na gradilištu, što je također obuhvaćeno ovom stavkom. Svaku verziju plana
izvođenja radova za svako od gradilišta Izvođač će izraditi u tri (3) tiskana primjerka i u
digitalnoj kopiji te ih predati Inženjeru i Naručitelju.
Obračun po kompletu izrađenog i od Nadzornog Inženjera usvojenog Plana izvođenja
radova.
Stranica 93 od 113
8.2.2.2 Iskolčenje
Opis rada
Obaveza je izvoditelja iskolčenje građevine prema projektu i podacima o iskolčenju. Prije
toga izvoditelj treba nadzornom inženjeru dati na uvid i odobrenje nacrte iskolčenja, nacrte
osiguranja osi građevine i prenesene visinske točke. Nadzorni inženjer će u roku od tri
dana upisom u građevinski dnevnik potvrditi da odobrava navedenu dokumentaciju i tek
nakon toga izvoditelj može započeti iskolčenje građevine.
lzvoditelj je dužan provoditi postavljanje poprečnih profila, osiguranje osi građevine,
osiguranje svih točaka, repera i poligonskih točaka,kontrolu položaja i visinu objekata na
trasi na način primjeren navedenim radovima i uvjetima na gradilištu.
Izvedba cjevovoda po pravcu i visini, uz postavljanje svih pomoćnih točaka i ostalih
elemenata, obavlja se instrumentom i o tome se vodi zapisnik koji se dostavlja nadzornom
inženjeru na ovjeru te kako bi on mogao provesti kontrolu po svom nahođenju. To je od
posebne važnosti za građevine ili njihove dijelove koji se zatrpavaju.
Obračun radova
Obračun se provodi na osnovi obavljenih radova po m1 iskolčenog objekta te kompletno
izrađenog geodetskog elaborata iskolčenja.
8.2.3 ZEMLJANI RADOVI
8.2.3.1. ISKOP ROVA ZA POLAGANJE CJEVOVODA
Opis rada
Iskop rova za cjevovode obavlja se strojno ili ručno na lokacijama postojećih instalacija
bez obzira na kategoriju tla. Rov se na mjestima okana dodatno proširuje i produbljuje.
Materijal iz iskopa rova utovara se u vozila i odvozi na privremenu ili trajnu deponiju.
Ukoliko je potrebno pod ovim radovima treba obuhvatiti i razupiranje rova odgovarajućom
oplatom (drvena ili metalna), da ne dođe do urušavanja a sve u skladu s lokalnim uvjetima,
projektiranim detaljima i važećim normativima i standardima za ovu vrstu radova. Dođe li
pak do urušavanja iskopa radi nedovoljnog ili lošeg podupiranja sve posljedice ili
eventualne nesreće idu na teret Izvođača. Sanaciju je Izvođač dužan izvesti o svom
trošku.

lskop rova izvodi se prema projektu sa nagibom pokosa 5:1 i uz poštivanje odredbi
Pravilnika o zaštiti na radu u građevinarstvu i Pravilnika o zaštiti na radu za radne i
pomoćne prostorije i prostore. Obavlja se kontrola stabilnosti pokosa i kontrola dimenzija i
visinskih kota. Maksimalna odstupanja od tražene kote dna su najviše +/- 5 cm.
Ukoliko je potrebno razupiranje rova Izvoditelj će predložiti način razupiranja koji će se
primijeniti, ali ga nadzorni inženjer treba prethodno odobriti. Oplata i razupore moraju biti
atestirane za teški bočni tlak, prema geotehničkom elaboratu.
Izvoditelj sam snosi odgovornost za sigurnost rada i ispravnost tehničkog rješenja
Stranica 94 od 113
Obračun rada
Rad se obračunava prema stvarno izvršenom iskopu bez obzira na kategoriju materijala u
prostornim metrima sraslog tla. Sva proširenja I produbljenja uslijed neravnomjernosti
iskopa neće se priznati, dok je suženje rova moguće uz prethodno odobrenje nadzora.
U jediničnoj cijeni uključeni iskop materijala u sraslom stanju bez obzira na kategoriju tla.
8.2.3.2. PLANIRANJE DNA ISKOPA
Opis rada
Planiranje dna i pokosa rova za cjevovode obavlja se ručno na točnost +/- 3 cm, osim ako
projektom nije drugačije propisano.

Nakon iskopa rova za cjevovode pristupa se ručnom planiranju dna rova.
Dno rova se poravnava u željeni pad, prema projektu, a na lokalnim udubljenjima te
mjestima izvedbe spoja cijevi i na mjestima okana, bočne strane se zasijecaju. Točnost
izvođenja rada provjerava se letvom i geodetskim instrumentom.
Planiranje se obavlja uz točnost +/- 3 cm, ako projektom nije drugačije propisano.
Kontrola se obavlja mjerenjem. Po završetku radova nadzorni inženjer obavlja pregled i
odobrava nastavak radova.
Obračun radova
Obračun po m2 isplaniranog dna rova.
8.2.3.3. IZRADA POSTELJICE
Opis rada
Nakon što se završi planiranje dna rova na zahtijevane kote kao i eventualna izvedba
lokalnih produbljenja rova pristupa se izvedbi posteljice od drobljenog kamenog materijala
krupnoće zrna 4-8 mm. Debljina posteljice izvodi se u sloju od 12 cm .
Drobljeni kameni materijal se strojno ubacuje na dno rova gdje se ručnim putem
poravnava na projektom zahtijevane kote.
Zahtjevi i kontrola kvalitete

Nasipavanjem posteljice mora se postići zahtijevana niveleta i ujedno spriječiti dodir cijevi
sa krupnim komadima iz iskopa što bi moglo imati za posljedicu lom cjevovoda.
Sve dimenzije i visinske kote moraju odgovarati veličinama predviđenim projektom.
Obračun radova
lzvršeni radovi na izvedbi posteljice obračunavaju se po m3 ugrađenog materijala. U
jediničnu cijenu uključena je dobava doprema, ugradba, preguravanje, razastiranje i
poravnavanje materijala posteljice.
8.2.3.4. ZASIPANJE CJEVOVODA
Opis rada
Po završetku montaže cjevovoda pristupa se zatrpavanju rova od drobljenog kamenog
materijala krupnoće zrna 4-8 mm i to najmanje 30 cm iznad tjemena cijevi.
Stranica 95 od 113
Nakon toga vršiti zasipanje rova probranim kamenim materijalom iz iskopa ili zamjenskim
kamenim materijalom u slojevima visine do 30 cm uz odgovarajuće strojno nabijanje.
Probrani kameni materijal max. veličine zrna 120 mm ugraditi prema karakterističnim
presjecima te ga strojno nabiti do modula stišljivosti Ms = 60 MN/m2 .
Zamjenski kameni materijal krupnoće zrna 0-64 mm ugraditi prema karakterističnim
presjecima te ga strojno nabiti do modula stišljivosti Ms = 80 MN/m2 .
Napominje se da se zatrpavanje cjevovoda i rova obavlja uglavnom u dvije faza i to:

- zatrpavanje dijela cijevi između spojeva
- potpuno zatrpavanje rova odnosno cjevovoda
Ovakav način zasipavanja uvjetovan je potrebom provedbe tlačne probe na cjevovodu čiji
spojevi nisu zatrpani s ciljem da se svi nedostaci izvedbe spojeva mogu brzo uočiti i
sanirati.

Zasipavanjem se mora postići željena zbijenost tla. Da bi se to postiglo potrebno je
kontrolirati optimalnu količinu vlage, suhu prostomu težinu, indeks plastičnosti, stupanj
zbijenosti i modul stišljivosti nasipnog materijala. Ispitivanje modula stišljivosti (Ms) vršiti
kružnom pločom Ø30 cm u skladu sa HRN U.BI.046 na svakih 1000 m2 7 komada.
Svi elementi se moraju uskladit prilikom ugradnje.
Sve dimenzije i visinske kote moraju odgovarati veličinama predviđenim projektom.
Obračun radova
lzvršeni radovi na zasipanju iskazuju se po m3 ugrađenog materijala prema idealnom
presjeku.
8.2.4 ARMIRAČKI RADOVI
Opis rada
Armirački radovi podrazumijevaju nabavu betonskog čelika, izradu prema nacrtima
savijanja, postavljanje i učvršćivanje.
Armatura se izrađuje u armiračkom pogonu na gradilištu ili izvan njega, a sve prema
planovima savijanja armature iz projektne dokumentacije.
Ovisno o projektu koriste se rebrasti profili i čelične mreže. Armatura se ispravlja, reže i
savija ručno ili strojno u hladnom stanju. lzrađene pozicije se sortiraju, obilježavaju i vežu u
snopove, te zatim prevoze na gradilište.
Armatura se postavlja prema projektnoj dokumentaciji slijedeći dinamiku betonskih radova
i postavljanja oplate. Osigurava se od pomaka pomoću uložaka, podložaka, ankera i
paljene žice.
Nastavljanje armature izvodi se preklopom ili zavarivanjem. Elektrootpornim zavarivanjem
spajaju se profili na sučeljak, a elektrolučnim na sučeljak ili preklop.
Prije betoniranja zapisnički se ustanovljuje podudarnost postavljene armature sa nacrtima
u pogledu profila, broja pozicija, geometrije i učvršćenja. Betoniranje započinje
neposredno nakon pregleda armature. U slučaju odgode početka betoniranja obavlja se
ponovni pregled postavljene armature.
Stranica 96 od 113
Za svaku isporuku čelika B 500B, šipke prema HRN EN 10080-3 i mreže HRN EN 10080-
5 na gradilište, izvođač je dužan nadzornom organu podastrijeti na uvid atest o kvaliteti
čelika. Ako je potrebno zavarljivost čelika treba dokazati standardom isto kao i dimenzije i
ostale osobine.
Armatura mora biti očišćena od hrđe, ulja i masti, zemlje ili bilo kojeg drugog onečišćenja
kojim bi se smanjila prionjivost betona.
Obračun radova
Obračun se obavlja po kilogramu ugrađene armature. Jedinična cijena obuhvaća nabavu
armature, pregled, čišćenje i razvrstavanje prije izrade, savijanje, sječenje i dopremu na
gradilište, te ugradbu. U cijenu je uključen i sav pomoćni materijal za ugradbu (paljena
žica, spone, pločice, podloške), iako se taj materijal ne iskazuje posebno.
8.2.5 BETONSKI RADOVI
Opis rada
Betonski radovi obuhvaćaju nabavu materijala, izradu i ugradnju betona, njegovanje
gotovog betona, ispitivanje kvalitete sastavnih dijelova i gotovog betona.
U projektnoj dokumentacije je naznačen razred okoliša (izloženosti) i razred tlačne
čvrstoće i posebne osobine koje mora zadovoljiti ugrađeni beton.
Pokrovna ploča i rasteretni prsten za kanalizacijska okna su debljine 40 cm, ab prsten je

debljine 15 cm, a izrađuju se od vodonepropusnog betona C30/37 XC2 VDP2.
Izrada betonskih uporišta za tlačne kanalizacijske cijev na mjestima lomova trase

predviđen je od betona C25/30 XC2.
Izrada vodovodnih ab okana je predviđena od vodonepropusnog betona C30/37 XC2

VDP2.
Izrada sidrenih betonskih blokova na horizontalnim i vertikalnim lomovima trase
vodooopskrbnih cjevovoda izvesti betonom C16/20 X0 na lomovima trase gdje se
ugrađuju fazonski lučni komadi, prema zahtjevu Nadzornog Inženjera.
Izrada betonske obloge betonom C16/20 X0 na mjestima križanja sa projektiranom

kanalizacijom gdje nije moguće postići dovoljnu propisanu udaljenost.
Izvedba montažnih armirano-betonskih blokova na cjevovodu za tlačno ispitivanje po

dionicama i skupno izvesti betonom C30/37 X0.
Izrada betonskih blokova oslonaca, stupića ili podmetača ispod podzemnih hidranata i
ventila i osiguranje na horizontalnim lomovima unutar okana izvesti betonom C16/20 X0.
Izrada betonske zaštitne obloge vodovodnih pocinčanih cijevi betonom C 16/20 X0.
Beton se proizvodi u tvornicama betona, ili betonarama izgrađenim na gradilištu prema

recepturi koja zadovoljava propisanu kvalitetu prema standardima i zahtjevima iz projekta.
Stranica 97 od 113
Prije početka betoniranja izvođač radova dužan je izraditi program betoniranja koji
odobrava nadzorni inženjer. Program sadržava prikaz proizvodnje, transporta, ugradnje,
obrade i njegovanja betona, te vremenski plan betoniranja.

Kontrola se provodi sa tri stajališta:
- sa stajališta kvalitete ugrađenog materijala,
- sa stajališta kvalitete ugradnje i
- stajališta zadovoljenja geometrijskih oblika predviđenih projektom.
Probna tijela koja se ispituju moraju biti dim. 150x150x150 mm ili 200x200x200 mm.
Probna tijela koja se ispituju na vodonepropusnost moraju biti dimenzije 150x200x200
mm. Jedna serija sadrži 3 probna tijela.
Kontrola uzimanja uzoraka treba se konstatirati upisom nadzornog inženjera u građevinski
dnevnik. Uzorke uzimati kontinuirano prema odvijanju betonskih radova, a prema
navedenom programu. Rezultate ispitivanja čvrstoće i vodonepropusnosti kontrolirati i
prezentirati odmah nakon provedenih ispitivanja, a minimalno jednom mjesečno te
zapisom konstatirati u građevinski dnevnik.
Završnu ocjenu kvalitete betona potrebno je dati nakon rezultata kontrole proizvodnje i
ugradnje betona, danog mišljenja i vizualnog pregleda građevine.
Betonski radovi i kontrola kvalitete izvode se prema važećim propisima, pravilnicima i

standardima te prema ovim tehničkim uvjetima.
Obračun radova
Obračun radova obavlja se po m3 ugrađenog betona.
U jediničnu cijenu uključena je dobava betona, transport, ugradnja, njega i kontrola
betona, oplate (montaža ,demontaža i skele),aditivi,bubrene trake i sve ostalo potrebno da
se postigne zahtjevani razred tlačne čvrstoće i razred izloženosti betona.
8.2.6 MONTERSKI RADOVI ZA KANALIZACIJSKE CJEVOVODE
a) Montaža i spajanje cijevi, fazonskih komada i armatura
Opis rada
Monterski radovi na cjevovodima odnose se na montažu cijevi i njihovo međusobno
spajanje, a u svemu kako je to predviđeno projektom (oblici, raspored dimenzije i nazivni
promjeri).
Spajanje punostijenih glatkih kanalizacijskih cijevi za netlačnu i tlačnu kanalizaciju od

PEHD-a vrši se pomoću elektrofuzijskih spojnica.
Prema uputama proizvođača pojedinih cijevi vezano za vrstu cijevnog materijala vrši se
polaganje i spajanje cijevi a u svemu prema projektnim zahtjevima i važećim standardima i
normativima za ovu vrst radova, a u svemu prema detaljnim rješenjima danim u projektu.
Stranica 98 od 113
Opisani radovi moraju se izvesti tako da se postigne zahtijevani položaj nivelete cjevovoda
te vodonepropusnost svih spojeva.
Kvaliteta ugrađenih materijala kontrolira se prema važećim pravilnicima i standardima.
Obračun radova
Radovi se obračunavaju po dužnom metru ugrađenih cijevi te broju ugrađenih fazonskih -
oblikovnih komada ili vodovodne armature.
b) Ispitivanje kanalizacijskog cjevovoda i okana
Proizvođač treba stalno kontrolirati proizvodnju cijevi u vlastitom laboratoriju ili to mora
povjeriti u drugoj laboratoriji.
Kvaliteta cijevi za kanalizaciju provjerava se na epruvetama, oblika i dimenzija
propisanih daljim odredbama standarda, a koje su izrađene iz prosječnog uzorka.
Cijevi i spojne elemente prati izjava o kvaliteti, odnosno izvješće o ispitivanju koji
sadržava slijedeće podatke:
- tvrtku, odnosno naziv proizvođača cijevi
- podatke o proizvodu (naziv proizvoda i mjere)
- datum proizvodnje
- datum i mjesto gdje su izvršena ispitivanja
- vrstu ispitivanja i oznake standarda po kojima su ispitivanja obavljena
- oznaku pojedinačnog standarda kojem proizvod odgovara
Pri isporuci cijevi isporučitelj je dužan investitoru podnijeti ateste o izvršenim tvorničkim
ispitivanjima i analizama.
Kontrola nepropusnosti kanalizacijskih cjevovoda i okana od PEHD-a vrši se prema normi

HRN EN 1610:2015, kojom se određuje način polaganja i kontrola cjevovoda sa slobodnim
vodnim licem.
Ispitivanje nepropusnosti kanalizacijskih građevina je terenski rad kojim se utvrđuje
nepropusnost izgrađene građevine na terenu. Nepropusnost direktno utječe na kvalitetu
građevine te je ona uvjet za puštanje u funkciju građevine (kanalizacije).
Ispitivanje nepropusnosti se vrši vodom po postupku "V"
Ispitni tlak za ispitivanje kanalizacijske građevine je 0,5 bara (5 m) iznad tjemena cijevi na
uzvodnom dijelu ispitne dionice. Bitno je da se osigura konstantnost ostvarenog tlaka u
mjerodavnom vremenu (30 ± 1 min) ispitivanja, tj u rasponu od 1 kPa. To se postiže
kontroliranim dodavanjem vode kroz kontrolni otvor.
Stranica 99 od 113
8.2.7 MONTERSKI RADOVI ZA VODOOPSKRBNI CJEVOVOD
a) Montaža i spajanje cijevi, fazonskih komada i armatura
Opis rada
Monterski radovi na cjevovodima odnose se na montažu cijevi, njihovo međusobno
spajanje, montažu fazonskih komada i vodovodnih armatura (hidranti, zasuni, muljni ispusti
i sl.) a u svemu kako je to predviđeno projektom (oblici, raspored dimenzije i nazivni
promjeri). Način montaže, spajanja cijevi, fazonskih - oblikovnih komada i vodovodnih
armatura definiran je vrstom upotrijebljenog cijevnog materijala.
Prema uputama proizvođača pojedinih cijevi vezano za vrstu cijevnog materijala vrši se
polaganje i spajanje cijevi a u svemu prema projektnim zahtjevima i važećim standardima i
normativima za ovu vrst radova, a u svemu prema detaljnim rješenjima danim u projektu.

Opisani radovi moraju se izvesti tako da se postigne zahtijevani položaj nivelete cjevovoda
te vodonepropusnost svih spojeva.
Kvaliteta ugrađenih materijala kontrolira se prema važećim pravilnicima i standardima.
Obračun radova
Radovi se obračunavaju po dužnom metru ugrađenih cijevi te broju ugrađenih fazonskih -
oblikovnih komada ili vodovodne armature.
b) Tlačne probe
Opis rada
Provedba tlačnih proba na cjevovodima obavlja se u svrhu provjere ispravnosti izvedbe
cjevovoda u cjelini kao i upotrijebljenih cijevi, fazonskih - oblikovnih komada i armatura.
Tlačna proba se provodi prema standardnim postupcima za Ductil cijevi od kojih je
projektiran cjevovod.
Tlačna proba je vremenski ograničen postupak kojim se ispituje položen i montiran
cjevovod radi provjere ispravnosti montaže i eventualno nastalih oštećenja u toku izvedbe.
Određivanje dužine probnog odsjeka zavisi od promjera cijevi i drugih uvjeta, ali u pravilu
ne smije biti veći od 500 m.
Provedba tlačne probe sastoji se iz ovih postupaka:
- podupiranje i sidrenje cjevovoda,
- punjenje cjevovoda vodom,
- predproba,
- glavna proba,
- skupna proba
Tlačnoj probi prethodi djelomično zatrpavanje cjevovoda i izvedba projektiranih osiguranja

na horizontalnim i vertikalnim lomovima nivelete kao i promjenama veličine poprečnog
presjeka te na mjestima odvajanja cjevovoda.
Podupiranje i sidrenje cjevovoda mora se obaviti na svim horizontalnim i vertikalnim
lomovima trase (fazonskim komadima) od 11o ili većim, putem odgovarajućih betonskih
blokova, zatim zasipavanjem cijevi po čitavoj dužini osim na spojevima, te na krajevima
ispitne dionice putem posebnih fazonskih komada sa slijepim prirubnicama (blind flanšama)
u svemu prema uputama proizvođača.
Stranica 100 od 113

Isto tako krajeve ispitne dionice potrebno je osigurati od djelovanja aksijalnih sila. lspitna
dionica mora se zatvoriti na početku i kraju s odgovarajućim fazonskim komadima.
Slijedeći rad je zatrpavanje rova materijalom iz iskopa.

Prema važećim standardima postupak provedbe tlačne probe vremenski je ograničen i
sastoji se od prethodnog i glavnog ispitivanja.
Prethodnim ispitivanjem postiže se zapunjenje cijevnih stijenki vodom, odstranjenje zraka
iz ispitne dionice kao i uočavanje svih eventualnih nedostataka uslijed pojave pukotina na
cijevima, fazonskim komadima ili armaturama kao i propuštanju spojeva. Kako je
cjevovod djelomično zatrpan (spojevi, fazonski komadi i armature ostaju nezatrpani)
moguće je brzo uočavanje svih nedostataka kao i njihovo otklanjanje.
Punjenje ispitne dionice obavlja se pitkom vodom i to s najnižeg mjesta i to takovim
brzinama koje će omogućiti evakuaciju zraka iz cijevi, sa količinom vode propisanom za
ispitni profil cijevi.
Za ispitivanje se upotrebljavaju provjereni manometri koji imaju takvu podjelu da se može
očitati promjena pritiska od 0.1 bar. Preporučamo dva mjerna instrumenta od kojih jedan
registrira tlak, a drugi je kontrolni.
Tlačna proba se vrši prema HR EN 805.
Predproba se obavlja po dovršenju punjenja cjevovoda tako da se tlačna crpka sa

manometrom postavi na najpogodnije mjesto u pogledu zaštite radnika koji obavljaju
tlačnu probu.
Predproba ima ulogu eliminacije utjecaja promjene volumena u cilju dovođenja do točnih
zaključaka u vezi nepropusnosti spojeva.
Ispitni tlak je 1,5 x radni tlak = 15 bar. Vrijeme ispitivanja je 3 h za dionice cjevovoda
duljine ≤100 m, odnosno 6h za dionice cjevovoda ukupne duljine >100 m.
Interval provjere tlaka je 1h.
Ukoliko se kod prethodnog ispitivanja nisu pokazali nikakvi propusti odnosno greške na
cijevnom materijalu može se odmah nastaviti s glavnim ispitivanijem.
Glavna tlačna proba može se obaviti nakon uspješne završene predprobe.

Treba uzeti u obzir daljnju ekspanziju cjevovoda, no sa manjim intezitetom. Preporučuje se
razmak predprobe i glavne probe od 2h.
Ispitni tlak je 1,5 x radni tlak = 15 bar. Vrijeme ispitivanja je 3 h za dionice cjevovoda
duljine ≤100 m, odnosno 6h za dionice cjevovoda ukupne duljine >100 m.
Interval provjere tlaka je 1,5h.
Ako cjevovod nije moguće ispitati odjednom, mora se ispitati po dionicama. U tom slučaju
moraju se spojna mjesta između pojedinih dionica ispitati na nepropusnost skupnim
ispitivanjem.
Tlačna crpka, kojom se omogućava postizanje potrebnih ispitnih tlakova priključena je na

cjevovod na njegovoj najnižoj točki. Crpka mora biti opremljena preciznim tlakomjerom,
povratnim i običnim zasunom te tlačnom cijevi kojom se spaja na ispitivani cjevovod.
Ako se na ispitnim dionicama cjevovoda pokažu mjesta koja propuštaju (kapljice, mlazevi i
sl.) mora se ispitivanje prekinuti i dionice isprazniti. Ispitivanje se može ponoviti nakon
otklanjanja nedostataka.
Stranica 101 od 113

Skupna proba obavlja se nakon uspješno obavljenih glavnih proba cijelog cjevovoda, kod
čega spojna mjesta između pojedinih dionica moraju ostati slobodna.
Tlačnoj probi mora biti prisutan nadzorni inženjer.

Opisani radovi moraju se izvesti u svemu prema važećim standardima i uputama
proizvođača za projektirani materijal cijevi.
O izvršenim radovima mora se voditi zapisnik kojeg trebaju ovjeriti izvođač i nadzorni
organ.
Obračun radova
Radovi na provedbi tlačnih proba izgrađenog cjevovoda obračunavaju se po metru
dužnom ispitivane dionice uključujući ugrađene fazonske komade i armature. Jediničnom
cijenom obuhvaćeni su radovi na osiguranju ispitnih dionica cjevovoda protiv pomjeranja
zatvaranju ispitne dionice te dopremi i punjenju vodom ispitne dionice.
c) Ispiranje i dezinfekcija cjevovoda
Opis rada
Nakon provedenih tlačnih proba potrebno je provesti ispiranje cjevovoda da bi se iz
njegove unutrašnjosti odstranile sve nečistoće i zaostali pijesak. Neposredno iza ispiranja
cjevovoda obavlja se dezinfekcija s ciljem uklanjanja svih bakterioloških nečistoća.

Za ispiranje cjevovoda upotrebljava se samo voda za piće. Talog u cijevima moguće je
isprati vodom samo u slučaju ako se postigne brzina protoka vode od najmanje 1,5 m/s,
ukoliko to nije moguće pristupa se kombiniranom ispiranju uz upotrebu zraka. Cjelokupni
cjevovod moguće je podijeliti u kraće dionice i to tako da svaka dionica ima svoj izljev za
ispiranje. Gravitacione cjevovode treba ispirati odozgo prema dole. Cijevi za izgradnju
cjevovoda potrebno je pažljivo uskladištiti da bi se spriječilo nepotrebno taloženje sitnih
čestica što može imati za posljedicu vrlo velike troškove čišćenja ukoliko se takove cijevi
ugrade.
Dezinfekcija cjevovoda obavlja se neposredno po izvršenom ispiranju.
Dezinfekcija se obavlja klornim otopinom putem autocisterne. Dezinfekciju, uzimanje i
nošenje uzoraka izvodi ovlašteni laboratorij. Minimalno se uzimanju 3 uzorka po dionici.
Vrijeme trajanja dezinfekcije je 6 sati.
Sanitarno osoblje mora osigurati zaštitu radnika koji rade na dezinfekciji jer je klor opasan
po zdravlje, ako se njime nepažljivo rukuje. Osim toga moraju se poduzeti sve sigurnosne
mjere da bi se spriječilo korištenje vode iz vodovoda za vrijeme dezinfekcije
O provedenoj dezinfekciji mora se sačiniti zapisnik koji vodi sanitarno osoblje.
Nakon izvršene dezinfekcije cjevovod se mora isprati svježom vodom.
Uspješnost dezinfekcije treba potvrditi bakteriološkim ispitivanjem vode u cjevovodu.

Opisani radovi moraju se izvesti prema važećim standardima za ovu vrstu radova i to tako
da se postigne zahtijevana čistoća cjevovoda prema standardima za pitku vodu.
Stranica 102 od 113

Obračun radova
Radovi se obračunavaju po dužnom metru ispranog i dezinficiranog cjevovoda.
U jediničnu cijenu uključeno je osiguranje potrebnih količina vode kao i dobava, doprema i
priprema dezinfekcionog sredstva.
d) Antikorozijska zaštita cjevovoda
Opis rada
Antikorozijska zaštita cjevovoda može biti pasivna (razni premazi i presvlake) i aktivna
(katodna zaštita). Projektirana je samo pasivna antikorozijska zaštita.
Svrha izvedbe antikorozijske zaštite cjevovoda je sprečavanje propadanja cijevnog
materijala od djelovanja agresivnih sastojaka tala.
Pod pasivnom zaštitom podrazumijevaju se premazi ili presvlake unutrašnjih i vanjskih
ploha cijevi. Premazi su na bazi bitumena (vanjska zaštita) i cementa (unutarnja zaštita).

Pasivna zaštita cijevi izvodi se u uglavnom u tvornici prilikom njihove proizvodnje. Na licu
mjesta zaštićuju se mjesta spojeva ukoliko je to potrebno i mjesta gdje je oštećena
tvornička zaštita.

Opisani radovi moraju se izvesti prema važećim standardima za ovu vrstu radova i to tako
da se postigne potpuna zaštita cjevovoda koja osigurava njegovu trajnost.
Obračun radova
Cijena za ove radove uključena je u cijenu postave cjevovoda i fazonskih komada i
armatura i neće se posebno obračunavati.
8.2.8 ZAVRŠNA OBRADA KOLNIČKIH KONSTRUKCIJA
NAPOMENA: Završna obrada kolničkih konstrukcija definirana je u cestarskim radovim

rekonstrukcije magistrale.
U nastavku se daje uvjeti završne obrade kolničke konstrukcije na dijelu priključnih cesta
van zahvata rekonstrukcije magistrale, odnosno na dijelu prometnica gdje se izvode samo
vodoopskrbni cjevovodi:
• Zasijecanje asfalta treba obaviti isključivo kružnom pilom, pravolinijski za širinu

rova, minimalno uvećanu 0,5 m sa svake strane rova.
• Zasipanje rova nakon polaganja cjevovoda do završnog nosivog sloja potrebno je
izvesti prema normalnom profilu rova u projektu.
• Završna obrada rova sastoji se od nosivog kamenog materijala krupnoće 0-32 mm,
debljine 30 cm i Ms≥100 MN/m2.
Stranica 103 od 113

• Nosivi sloj asfalta je AC22 base (BIT50/70) AG6 M2, debljine 6,00 cm u uvaljanom
stanju.
Nosivi sloj asfalta se ugrađuje na širini rova uvećanoj za 0,5 m sa svake strane
rova.
• Habajući sloj asfalta je AC11 surf (BIT50/70) AG4 M4, debljine 4,00 cm u uvaljanom
stanju,
Habajući sloj ugrađuje se na širini voznog traka proširenog za minimalno 1 m.
Obračun rada
Obračun će se izvršiti po m1 zasijecanja, po m2 izvedenog asfaltnog sloja i po m3 nosivog
kamenog sloja.
Stranica 104 od 113

8.3. ODRŽAVANJE I PROCJENA VIJEKA UPORABE GRAĐEVINE
8.3.1 PROCJENA VIJEKA UPORABE GRAĐEVINE
Građevina obuhvaćena ovim projektom sastoji se od više revizionih okana, ab okana, gravitacijskih
cjevovoda, tlačnih cjevovoda i vodoopskrbnih cjevovoda. Trajnost konstrukcije osigurava se
pravilnom izvedbom i ugradnjom materijala predviđenih projektom i programom kontrole i
osiguranja kvalitete, te pravilnim i redovitim održavanjem objekta i opreme.
Vijek uporabe građevine određen je zakonskom odredbom o amortizaciji. Za projektiranu vrstu

građevine je amortizacija minimalno 2,5 % godišnje, što znači da pripadajući kanali trebaju biti
građeni za uporabu najmanje 40 godina.
Suglasno HRN EN 1991-1-1:2012 ovisno o vrsti betonske konstrukcije razlikujemo četiri razreda
sa različitim proračunskim uporabnim vijekom (tab. 0.1).
tab. 0.1 Razredba proračunskoga uporabnog vijeka (prema HRN ENV 1991-1)
Zahtijevani
proračunski
Razred Primjer
uporabni vijek
[godine]
1 1-5 Privremene građevine
Zamjenljivi dijelovi građevine, npr. grede

2 25
pokretnih kranova, ležajevi
Konstrukcije zgrada ili druge uobičajene

3 50
građevine
Monumentalne građevine, mostovi i druge

4 100
inženjerske konstrukcije
Betonske konstrukcije projektirane ovim projektom pripadaju trećem razredu i zahtijevaju

proračunski uporabni vijek 50 godina.
Na osnovu predviđenih materijala i načinu njihove ugradnje vijek trajanja građevine (cjevovodi i
okna) projektirane ovim projektom je 50 godina od puštanja cijelog sustava u pogon.
Stranica 20 od 113
8.3.2 ODRŽAVANJE KANALIZACIJSKIH CJEVOVODA I OBJEKATA
Održavanje je skup aktivnosti i radova radi očuvanja bitnih zahtjeva za građevinu tijekom njezina
trajanja. Bitni zahtjevi za građevinu odnose se na mehaničku otpornost i stabilnost, zaštitu od
požara, higijenu, zdravlje i zaštitu okoliša, te mogućnost i sigurnost u korištenju i ostvarivanju
planiranih ciljeva.
Održavanje se provodi neprekinuto promatranjem i proučavanjem stanja građevina, te

pravovremenim poduzimanjem potrebnih radova u cilju očuvanja bitnih zahtjeva za građevine.
Pored vizualnog u službi održavanja je i kontinuirani nadzor građevine pomoću sustava nadzora i
upravljanja i sustava vatrodojave i protupožarne zaštite koji omogućavaju da pravovremeno
upozore na sve događaje koji iziskuju potrebne intervencije.
Održavanje mora biti u skladu s pravilnikom o održavanju objekta komunalne infrastrukture
nadležnog komunalnog poduzeća koje će, kao krajnji korisnik, preuzeti istu na održavanje. U tom
smislu Pravilnikom treba biti obuhvaćeno:
1. Redovito održavanje
2. Investicijsko održavanje
3. Održavanje u izvanrednim uvjetima
Taj pravilnik mora minimalno sadržavati slijedeće stavke:

• definiranje osoblja za održavanje
• definiranje tečaja za osposobljavanje osoblja koje će raditi na održavanju
građevine, pripadajućih objekata i kanalizacije
• dokumentaciju za održavanje
• projekt izvedenog stanja
• pogonski pravilnik
• planove održavanja i servisiranja
• knjigu kvarova
• ateste opreme
• mjerne i ispitne protokole opreme
• skladišnu dokumentaciju (rezervni dijelovi)
• prospekte i garancijske listove proizvođača opreme za svaki uređaj
• uputstva za rad pojedinih postrojenja
• tehnička dokumentacija pojedine građevne opreme sa izvedbenim nacrtima i
popisom rezervnih dijelova (sa kataloškim brojevima)
• radove i rokove održavanja
• upute za održavanje opreme svih instaliranih sustava
• definiciju rokova praćenja i održavanja (satno, dnevno, tjedno, mjesečno,
godišnje).
Pravilnik mora biti izrađen u skladu s uputama proizvođača opreme i zakonskim odredbama.
Radnje koje treba provoditi u pojedinim fazama održavanja.
Stranica 21 od 113
8.3.2.1 REDOVITO ODRŽAVANJE
Ovo održavanje se odnosi na sve radove pri sistematskim pregledima sustava i na manjim
popravcima, a da pri tome ne dolazi do prekida rada niti jednog dijela kanalizacijskog sustava, a to
su sljedeći radovi:
• sistematski pregled kolektora i revizijskih okana i uočavanje eventualnih općih

građevinskih nedostataka
• utvrđivanje i popravak pukotina i oštećenja na revizijskim oknima
• pregled čeličnih,aluminijskih i ostalih metalnih konstrukcija
• pregled cijevi,kanala, revizijskih okana te njihovo ispiranje u slučaju začepljenja,
zamuljenja i slično
• mjerenja protoka u kolektorima
• praćenja stanja taloga u glavnim kolektorima i oknima
• uklanjanje otpada u oknima
• mjerenje koncentracije sumporovodika (H2S) i metana (CH4),
• pregled protupožarnih aparata sa suhom smjesom,
• pregled senzora vatrodojave i senzora plinova,
• pregled vozila za održavanje,
• mjerenje bioloških i kemijskih karakteristika otpadne vode i istaloženog mulja u
kanalizacijskim cijevima.
Sistematskim pregledom obavlja se vizualni pregled obilaskom trase javnih kanala i uočavanjem
svih nepravilnosti uz otvaranje poklopaca revizijskih okana, utvrđivanjem ulegnuća na cesti i
okolnome teren, uočavanje izbijanja tekućine na površinu, utvrđivanje bujanja zelenila u blizini
kanala, utvrđivanje i zamjenu polomljenih poklopaca i drugo.
Ovakve preglede obavljati minimalno dva puta godišnje uz ispunjavanje dnevnika vizualnog
pregleda. Ukoliko se prilikom pregleda ukaže potreba za ispiranjem cjevovoda uslijed zamuljenja,
začepljenja i slično, treba napraviti plan ispiranja uz utvrđivanje uzroka, uporabu odgovarajućih
alatki, provedbu zaštitnih mjera, vađenje i transport materijala koji je uzrokovao začepljenje,
Sva mjerenja i opažanja treba unijeti u dnevnik promatranja koji mora biti pohranjen kod korisnika
objekta. Nakon svake godine promatranja, radi se godišnji izvještaj o stanju dijelova Građevine.
Izvještaj se komisijski potvrđuje, a jedan od članova komisije mora biti i projektant objekta.
Mjerenja protoka u cjevovodima izvode se dva puta godišnje.
Stanje taloga u cjevovodima treba kontrolirati svakog mjeseca, te pristupiti čišćenju u slučaju
potrebe. Čišćenje se izvodi uobičajenim sredstvima, a očišćeni materijal se puni u kontejnere
smještene na prikolici vozila za održavanje. Vozila za održavanje javnih kanala su standardna
komunalna vozila opremljena zatvorenim tankovima.
Stranica 22 od 113
Mjerenje koncentracija amonijaka, vodik-sulfida i merkaptana, jednom godišnje (u toplom
razdoblju) u neposrednoj blizini crpnih stanica. Mjerenje započeti godinu dana prije početka rada
uređaja
Mjerenje koncentracije sumporovodika (H2S) i metana (CH4) u kanalizacijskim cijevima.

Ova mjerenja treba izvoditi 4 puta godišnje i to u svakom godišnjem dobu po jednom. Mjerenje na
svakom mjernom mjestu sastoji se od mjerenja na slijedećim mjernim mjestima:
- neposredno iznad površine otpadne vode,

- neposredno ispod vrha cijevi,
- pri dnu slobodnog prostora u objektu,
- pri vrhu slobodnog prostora u objektu.
U neposrednoj blizini crpnih stanica mjeriti buku u vremenu pet dana, u prvoj godini nakon
izgradnje.
Mjerenje bioloških i kemijskih karakteristika otpadne vode i istaloženog mulja u cjevovodima mora
se obaviti 8 puta godišnje. Od toga će se 4 mjerenja obaviti pri minimalnim vodama, a 4 pri
maksimalnim vodama. Dakle, svakog tromjesečja obavlja se jedno mjerenje pri maksimalnim
vodama i jedno pri minimalnim vodama.
Pregled vozila za održavanje izvodi se najmanje jednom u 3 mjeseca od strane stručne osobe.
Ukoliko se ustanove manjkavosti treba ih otkloniti u najkraćem roku.
U drugom slučaju radi se o kvartalnim ili godišnjim vizualnim pregledima prilikom kojih se
provjerava pravilan rad brže trošivih dijelova koje valja redovito čistiti a tijekom godišnjih pregleda i
stanje svih dostupnih dijelova konstrukcije. Ovi pregledi obuhvaćaju vizualne ocjene svih dostupnih
dijelova konstrukcije uz uočavanje nastalih promjena i oštećenja osobito na onim elementima i
uređajima o kojima ovisi sigurnost uporabe konstrukcije.
Tehničkim propisima za betonske konstrukcije najmanja učestalost redovitih pregleda za objekte

ove kategorije je 5 godina.
8.3.2.2 INVESTICIJSKO ODRŽAVANJE
Pod investicijskim održavanjem podrazumijevaju se svi veći popravci na cjevovodima, gdje se vrši
izmjena jedne ili više cijevi (do 50 m), poklopaca i slično. Tu razlikujemo:
• plansko investicijsko održavanje, gdje se zamjenjuju dotrajali dijelovi prema

vijeku trajanja opreme i
• izvanredno investicijsko održavanje na zamjeni nepredvidivo uništenih elemenata
uz obustavu rada sustava. Tu spadaju i hitne intervencije unutar radnog i izvan
radnog vremena, da se omogući rad sustava nakon utvrđenog kvara. Jedna od
takvih intervencija je i omogućavanje rada sustava odvodnje tijekom zamjene
oštećenih cijevi. U tom periodu, odvodnja otpadnih voda mora se osigurati
komunalnim vozilima.
Stranica 23 od 113
U slučaju planiranih investicija treba obavijestiti pučanstvo sredstvima javnog priopćavanja o
privremenoj obustavi rada odvodnog sustava.
8.3.2.3 ODRŽAVANJE SUSTAVA U IZVANREDNIM UVJETIMA
Ovo održavanje se odnosi na izvanredne uvjete koji uzrokuju poremećaj rada sustava, a to su:
• opće opasnosti kao rat i elementarne nepogode (zemljotres, poplava, suša,
klizanje terena, požar i slično),
• veći zastoji u opskrbi električnom energijom,
• veće havarije na gravitacijskim kanalima.
Za takve okolnosti treba nadležno komunalno poduzeće imati razrađene postupke svojim
pravilnikom, a sve se odnosi na pripremu i organizaciju sanacije nastale štete, eventualna
privremena rješenja odvodnje te suradnju s ostalim poduzećima koja mogu doprinijeti brzom
otklanjanju štete.
8.3.3 ODRŽAVANJE VODOVODNE MREŽE
Održavanje je djelatnost kojom se postiže postojanost pogona uređaja i sustava opskrbe vodom
kao cjeline uz minimalne smetnje korisnika vodovoda.
Ostvaruje se poduzimanjem mjera opreza i korektiva – popravaka.
Mjere opreza ili mjere preventivnog održavanja su djelatnosti koje mogu biti planirane i propisane
kao obveza osoblja, a korektivno održavanje se odnosi na neposredno djelovanje poslije
otkrivanja neke neispravnosti i nedostatka na sustavu vodoopskrbe.
8.3.3.1 PREVENTIVNO ODRŽAVANJE
Za preventivno održavanje obavezno se radi plan programa preventivnog održavanja. Plan

preventivnog održavanja obuhvaća:
program razvoja i upravljanja vodovodnim sustavom
razvoj i praćenje (monitoring) programa kakvoće
program ispiranje sustava cijevi
program održavanja hidranata
program održavanja mjernih uređaja
plan održavanja zasuna, zračnih ventila, ventila za redukciju tlaka i drugih
pogonskih uređaja.
plan održavanja sustava kao cjeline.
Za izradu ovih planova daju se slijedeće upute :

• svakodnevna kontrola kvaliteta vode i poduzimanje mjera za popravak iste putem
izvanrednog ispiranja (pojava mutnoće vode, pojava taloga u cijevi iz raznih razloga,
pojava ustajalosti vode ili truleži na krajevima cjevovoda, poslije popravki kvarova,
poslije ugradnje novih dijelova, poslije priključenja novih potrošača itd.),
• Vizualni pregled trase vodovodne mreže- jedanput mjesečno
Stranica 24 od 113
Ovim pregledom se uočavaju pojave duž trase cjevovoda koje mogu biti indikacija postojanja
kvara na cjevovodu kao što su: ulegnuća na kolovozu, isticanje vode na površini tla, bujno
zelenilo, mjesto gdje je snijeg okopnio, veće količine bistre vode u kanalizaciji i kanalima,
pojava vlage ili vode u podrumima zgrada itd.
• Kontrola ispravnosti zatvarača - dva puta godišnje

Ovom kontrolom se kontrolira: funkcija, stanje i vododrživost.
Naročito treba obratiti pažnju na zatvarače na granicama zona (zonski zatvarači),
zatvarače na ispustima, sekcijske i one sa kojim se vrši manipulacija na vodovodnoj mreži.
Za zonske i zatvarače na ispustima preporučuje se kontrola - četiri puta godišnje.
• Kontrola ispravnosti hidranta - dva puta godišnje

Kontrolira se funkcija, stanje i pražnjenje. Obratiti naročitu pažnju na hidrante u blizini važnijih
objekata u naselju kao što su: škola, dom zdravlja, obdanište, biblioteka, općina, restorani,
hoteli, tvornice , itd. Za ove hidrante preporučuje se kontrola četiri puta godišnje.
• Kontrola ispravnosti ventila za redukciju tlaka, sigurnosnih ventila i usisno-odzračnih

ventila - četiri puta godišnje.
Kontrolira se stanje, funkcija i vododrživost.
• Kontrola vodovodne mreže pomoću aparata za istraživanje defekata – dva puta

godišnje
Ova kontrola se vrši radi utvrđivanja lokacije nevidljivih defekata na cjevovodu.
• Kontrola protoka vode i pritisaka na karakterističnim točkama cjevovoda -jedan puta

mjesečno.
• Kontrola kućnih priključaka, armatura i vodomjera (uz redovno očitavanje vodomjera) -

najmanje dva puta godišnje.
• Kontrola protočnog kapaciteta cjevovoda - jedan do dva puta godišnje.

Uzroci smanjenja kapaciteta mogu biti strana tijela u cjevovodu (drvo, kamenje, kudjelja, krpe
itd. ostale prilikom polaganja ili havarija cjevovoda), talozi (mulja,
pijeska, soli gvožđa, kalcija, mangana, algi i bakterija), prodor korijenskih žila stabla kroz defektna
mjesta, zakočenje zatvarača u prigušenom položaju, sakupljanje zraka na visokim tačkama,
inkrustacija na unutrašnjim zidovima cijevi, stvaranje tvrdih naslaga kreča i ugljene kiseline).
Ovi uzroci se mogu eliminirati: ispiranjem vodom, rastvorom kiseline sa dodatkom inhibitora ili pak
provlačenjem specijalnih strugalica.
• redovno ispiranje dijelova vodovodne mreže - dva puta godišnje.

Korektivno održavanje podrazumijeva sve veće popravke na vodovodnoj mreži kao što su
zamjena jedne ili više cijevi (do 50 m), zamjena armatura, pojedinih uređaja itd.
Stranica 25 od 113
8.3.3.2 KOREKTIVNO
ODRŽAVANJE
Korektivno održavanje
može biti:
• Plansko i
• Izvanredno.
Kod planskog investicionog održavanja radovi se planiraju na osnovu uočenih

nedostataka tokom kontrole u okviru redovnog održavanja.
Izvanredno korektivno održavanje obuhvata sve hitne i neodložne popravke koje su

prouzrokovane iznenadnim kvarovima na vodovodnoj mreži. Ovi radovi se uglavnom
obavljaju izvan redovnog radnog vremena.
8.3.4 ODRŽAVANJE BETONSKIH

KONSTRUKCIJA
Redoviti pregledi u svrhu održavanja betonske konstrukcije provode se minimalno jednom
godišnje. Pregled uključuje najmanje:

• vizualni pregled, u kojeg je uključeno utvrđivanje položaja i veličine
napuklina i pukotina te drugih oštećenja bitnih za očuvanje mehaničke otpornosti
i stabilnosti građevine,
• utvrđivanja stanja površinskog sloja i zaštitnog sloja armature,
• pregled čeličnih,aluminijskih i ostalih metalnih dijelova u oknima.
Stranica 1 od 113

Pisani Prilozi-2022-07-29t15-32-59

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Pisani Prilozi-2022-07-29t15-32-59

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

HRVATSKE CESTE d.o.o. www.hc.

Investitor: Hrvatske ceste d.o.o.

Građevina: REKONSTRUKCIJA DRŽAVNE CESTE D8 U VODICAMA KRIŽANJA I

Datum: prosinac, 2021

Budući da je obilaznica Vodica izgrađena i puštena u promet, smatra se da se s predmetnim zahvatom

Za navedenu građevinu Šibensko-kninska županija, Upravni odjel za prostorno uređenje i gradnju,

• nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš;

Širina pješačkih staza..........................................................2,00 m (max 2,50 m)

1.2. Kolnička konstrukcija

Kolnička konstrukcija rekonstrukcije državne ceste D8 i križanja sa sporednim ulicama:

- habajući sloj od asfalt-betona AC 11 surf BIT 35/50 AG2 M2 4,0 cm

Kolnička konstrukcija državne ceste D8 na mjestu konzolnog proširenja:

- habajući sloj od asfalt-betona AC 11 surf BIT 35/50 AG2 M2 4,0 cm

Kolnička konstrukcija pješačkih staza:

- habajući sloj od asfalt-betona AC 8 surf BIT 50/70 AG4 M4 4,0 cm,

Pokosi nasipa izvode se u nasipu nagiba 1:1,5.

Na trasi pješačkih staza predviđene su rekonstrukcije sljedećih raskrižja:

- u km 1+010,00 raskrižje D8 s ulicom Ćirila i Metoda i Lasan Ante Kabalera – rotor

Sva raskrižja predviđena su u istoj razini.

Geotehnički podaci o terenu uzeti su iz geotehničkog elaborata OG-17-10-IZ ''Geotehnički elaborat za

Geotehničkim elaboratom za predmetni potporni zid određeno je plitko temeljenje. Temeljenje je

Geotehničkim elaboratom za predmetni potporni zid određeno je plitko temeljenje. Temeljenje je

Geotehničkim elaboratom za predmetni uporni zid određeno je plitko temeljenje. Temeljenje je

Kolnička ploča s konzolnim proširenjem

Obzirom na utvrđeno postojeće stanje na terenu, geotehničke uvjete u tlu i geometriju

Za podlogu kolektora fekalne odvodnje korišteni su podaci iz idejnog projekta: KANALIZACIJSKI

Novoprojektirano stanje s pješačkim stazama i uzdignutim rubnjakom od kolnika, pretpostavlja

Kod paralelnog polaganja kanalizacije sa razvodnom vodovodnom mrežom, kanalizacija je postavljena

KOLIZIJE SA POSTOJEĆIM I PLANIRANIM INSTALACIJAMA

Osim ova dva glavna cjevovoda u sklopu projekta obrađeni

980 nalazi se postojeći

Nakon polaganja cijevi otvor se sanira betonom. ZČC Z je položena na način

Za prihvat voda sa kolnika odabrane su PEHD korugirane cijevi.

2.4. Šuplji rubnjaci

2.5. Odvodnja konzolnog proširenja

2.6. Upojni zdenac

2.7. Ispitivanje nepropusnosti

Završno ispitivanje izgrađene kanalizacije na vodonepropusnost, zajedno sa kontrolnim oknima i

Minimalna Razred Min

3.1. CESTOVNA RASVJETA (ELEKTROTEHNIČKI DIO)

Situacija s ucrtanim lokacijama stupova se nalazi u grafičkom dijelu projekta.

Zadatak je nakon izvršenih svjetlotehničkih proračuna i pretpostavljenih elemenata rasvjete ostvaren

Cestovnu rasvjetu treba projektirati u smislu:

Za stvaranje uvjeta za priključak na mrežu potrebno je prema Prethodnoj elektroenergetskoj

3.1.4. Posebni uvjeti

3.1.5. Mjere sigurnosti

Zaštita od električnog udara

a) ZAŠTITA OD DIREKTNOG DODIRA

Zaštita od direktnog dodira dijelova električne instalacije postignuta je na slijedeći način :

b) ZAŠTITA OD INDIREKTNOG DODIRA

Zaštita od indirektnog dodira dijelova električne instalacije postignuta je automatskim isključivanjem

Obilježavanje žila kabela bojama treba biti izvedeno na slijedeći način :

Zaštita od toplinskih učinaka

Primijenjeni su slijedeći zaštitni uređaji:

Zaštita od struje kvara

Opisano je provedeno i potvrđeno proračunima.

Primijenjeni su slijedeći zaštitni uređaji:

Kao dodatna zaštita je provedeno izjednačavanje potencijala.

Zaštita od naponskih smetnji

Zaštitne mjere od elektromagnetskih utjecaja

Zaštita od prekida energetske opskrbe

3.1.6. Mjere za ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu

Temeljni zahtjevi za građevinu su: