BOSNA I HERCEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE, RUDARSTVA I
INDUSTRIJE

STRUČNI RAD: Proračun trakastog transportera izdrobljene rude olova,bakra i cinka

u postrojenju za preradu rude na lokaciji Tisovci

Mentor: Kandidat:
Hedin Bjelopoljak dipl.maš.ing Benjamin Musa dipl.ing.maš.

Mart, 2021.god.
 FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE

2
STRUČNI RAD
 FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE

3
STRUČNI RAD
 FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE

Sadržaj
1. Uvod .................................................................................................................................................... 6
2. Opis lokacije i glavne karakteristike ležišta Rupice ............................................................................. 7
3. Postrojenje za preradu ...................................................................................................................... 11
4. Uloga i značaj trakastih transportera ................................................................................................ 13
5. Pozicija trakastog transportera izdrobljene rude u postrojenju za preradu ..................................... 14
6. Proračun trakastog transportera ...................................................................................................... 15
7. Rukovanje, održavanje i mjere zaštite pri radu sa trakastim transporterima .................................. 25
8. Zaključak............................................................................................................................................ 32
9. Popis slika .......................................................................................................................................... 33
10. Popis tabela ..................................................................................................................................... 33

4
STRUČNI RAD
 FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE

IZJAVA

Kojom potvrđujem da sam stručni rad uradio samostalno koristeći isključivo stručnu
literaturu i vlastito znanje i iskustvo, te da ovaj rad nije korišten pri bilo kakvom
drugom ocjenjivanju.

Mjesto: Vareš
Datum: 15.03.2021.godine

Benjamin Musa, dipl.maš.ing.

________________________

5
STRUČNI RAD
 FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE

1. Uvod

Trakasti transporteri čine najveću skupinu uređaja za kontinualni transport. Razlog

njihove masovne primjene u savremenoj transportnoj tehnici potječe od njihove
jednostavne konstrukcije i mnoštvu izvedbi, što im omogućuje univerzalnost primjene
i pouzdanost rada. Trakasti transporter se sastoji od neprekidne trake, usipnog lijevka,
pogonske stanice, zatezne stanice, nosive konstrukcije, nosećih i povratnih valjaka,
otklonskih bubnjeva, bubnjeva za odbacivanje i uređaja za čišćenje bubnja i trake
trake. Koriste se za brz i neprekidan prijevoz tereta, i to najčešće onda kada je
potreban ravnomjeran dotok materijala s mjesta utovara na mjesto istovara. Način
utovara i istovara transportera može biti vrlo jednostavan i može se primjenjivati sve
do automatskog ukrcaja i iskrcaja. Zahvaljujući svojim karakteristikama – jednostavna
konstrukcija, velika proizvodnost, mogućnost horizontalnog i kosog transportovanja
materijala (s manjim usponom ili padom), velike dužine transportovanja, te miran i tihi
rad – trakasti transporteri pronašli su svoju primjenu u brojnim industrijskim granama,
u skladištima, na gradilištima, pri dobivanju i primarnoj preradi minerala, prilikom
povezivanja rudnika ugljena s velikim termoenergetskim objektima. U posljednje
vrijeme, napretkom materijala od kojih se izrađuju transportne trake, sve se više
koriste za kontinuirani transport sipke robe na udaljenostima većim od 100 km.
Nasuprot svojim prednostima, trakasti transporteri imaju i neke nedostatke od kojih su
najvažniji: veličina nagiba je limitirana trenjem između trake i materijala, tako da
njihova primjena nije svuda moguća, standardne trake su osjetljive na hemijske
uticaje, na visoke temperature i na poremećaje koji nastaju kada dođe do ljepljenja
materijala na bubnjeve i valjke, veliko zaprašivanje transportera, do koga dolazi pri
transportu određenih vrsta robe, komplikuje zaptivanje ležajeva i izaziva povećane
investicione i tekuće troškove..

6
STRUČNI RAD
 FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE

2. Opis lokacije i glavne karakteristike ležišta Rupice

Područje ležišta Rupice (u širem smislu Rupice-Juraševac-Brestić) se nalazi u okviru

rudonosne zone Borovica-Vareš-Čevljanovići. Istražno područje Rupice-Juraševac-
Brestić pozicionirano je u izrazito planinskom ambijentu srednje Bosne, kod sela
Borovica, 18 km sjeverozapadno od Vareša i oko 25 km sjeveroistočno od Kaknja.
Područje je povezano putnom komunikacijom Vareš-Borovica i Kakanj-Borovica.
Unutrašnju povezanost (komunikacije u istražnom prostoru) čine šumski putevi Igrište-
Rupice i Brestić-Rupice.

Na slici br.1 je dat satelitski snimak šireg istražnog područja „Rupice-Juraševac-

Brestić“.

Slika br.1: Satelitski snimak položaja istražnog prostora Rupice

Nakon utvrđenih rezervi i izrađenog Elaborata, predloženo eksploataciono polje
ležišta Rupice je ograničeno sa jedanaest prelomnih tačaka. Prelomne tačke
okonturuju prostor površine A = 1 039 184,500 m2, odnosno A = 103,91845 ha.

Na osnovu podataka iz pre-fisibility studije iz oktobra 2020. godine, predviđeni radni

vijek rudnika je 14 (četrnaest) godina. Procijenjena količina iskopane rude u tom
periodu je 8.405.589 tona, a jalovine 1.307.858 tona.
Nakon otkopavanja jedne etaže, slijedi zapunjavanje (cementiranje) otkopanog
prostora, kako bi se nakon stvrdnjavanja ispune omogućio nastavak otkopavanja
iznad prethodno otkopanog prostora. Za ovaj postupak koristit će se odgovarajući
stijenski materijal (jalovina) i flotacijska jalovina iz procesa prerade rude.

7
STRUČNI RAD
 FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE

Slika br.2: Dinamika i količine materijala za otkopavanje i zatrpavanje

Za normalno odvijanje tehnološkog procesa eksploatacije rude neophodno će biti
izgraditi odgovarajuće pomoćne infrastrukturne objekte koji će biti raspoređeni
prema tehnološkom procesu proizvodnje u krugu rudnika, kao što je to prikazano na
slici br.3. Plan predložene rudničke infrastrukture sa pozicijama objekata:
− Postrojenje za hidraulično zapunjavanje otkopanog prostora u jami, poz. 1;
− Skladište opreme i repromaterijala, poz. 2;
− Skladište goriva i maziva, poz. 3;
− Upravna zgrada sa garderobom, kupatilom i lamparom, poz. 4;
− Magacin eksplozivnih sredstava, poz. 5;
− Novi pristupni/prikljuĉni putevi, poz. 6;
− Radionica, skladište i praona, poz. 7;
− Zalihe rude 5000 t, poz. 8;
− Jamska jalovina, poz. 8a;
− Miješana zaliha rude, poz. 9;
− Glavno ventilatorsko postrojenje, poz. 10;
− Trafo stanica 33/10 kW / rezervni generator, poz. 11;
− Početni portal, poz. 12;
− Granica početnog portala, poz. 13;
− Tretman sanitarno-fekalnih otpadnih voda, poz. 14;
− Područje za otpadne materijale, poz. 15;
− Parkiralište, poz. 16;
− Električni vod 10 kV, poz. 17;
− Kompresorka stanica, poz. 18;
− Elektro prostorija sa trafostanicom 10/1/0,4 kV 6 MVA, poz. 19;
− Rezervor svježe vode, poz. 20;
− Tretman vode, poz.21;

8
STRUČNI RAD
 FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE

− Glavni nadzemni el.vod 33 kV, poz 22;

− Gornji portal, poz 23;
− Modularna drobilica, poz 24;
− Flotacijska jalovina, poz. 25;
− Agregatni materijal, poz. 26;
− Postojeći pristupni putevi, poz. 27;
− Servisni rezervoar industrijske vode, poz. 28;
− Sigurnosna kontrola pristupa u rudnički krug (glavni ulaz), poz. 29;
− Sigurnosna kontrola pristupa u rudnički krug (sekundarni ulaz/izlaz), poz. 30.

Slika br.3: Situacioni plan vanjske rudničke infrastrukture i pomoćnih objekata na

pogonu „Rupice“ sa dispozicijom odlagališta materijala (Izvor Adriatic)
Udaljenost rudničkog kruga jame Rupice od postrojenja prerade je 28,1 km putne
komunikacije ili 12 km vazdušne linije.
Predložena drumska (kamionska) trasa za transport rude iz rudničkog kruga jame
Rupice do postrojenja za preradu i naknadnog transporta jalovine (flootacijskog
otpada) natrag u jamu Rupice, prikazana je na slici br. 4.

9
STRUČNI RAD
 FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE

Slika br.4: Predložena drumska trasa od rudničkog kruga jame Rupice do postrojenja
prerade
Predložena drumska trasa sastoji se od tri glavna područja čiji su segmenti označeni
bojama, naime:
Crveni segmenti (ukupne dužine 6,8 km) označavaju nepostojeće puteve za koje je
potrebna izgradnja i odobrenje nadležnih institucija, promet će ograničiti samo na
rudnička vozila.
Plavi segmenti (ukupne dužine 12,1 km) označavaju postojeće javne puteve, koji
mogu zahtijevati nadogradnju, kontrolu prometa i odobrenje nadležnih institucija za
upotrebu javnih i rudničkih vozila.
Zeleni segmenti (ukupne dužine 9,2 km) su postojeći javni putevi koji će zahtijevati
nadogradnju i kontrolu prometa te odobrenje za uporabu javnih nadležnih institucija
za upotrebu javnih i rudničkih vozila.

10
STRUČNI RAD
 FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE

3. Postrojenje za preradu
Pogon prerade Veovača i se nalazi istočno od grada Vareš, u naseljenom mjestu
Tisovci koje je smješteno na nadmorskoj visini od 1060 m.
Spisak osnovne opreme od koje će se sastojati postrojenje za preradu dat je u tabeli
br.1:
R. br. Oprema Količina
1. Bunker za napajanje 1
2. Trakasti transporter 1
3. Sistem drobljenja 1
4. Udarni transporter 1
5. Detektor metala 1
6. Vaga 1
7. Transporter 1
8. Pregrada 1
Konusna drobilica i posude za finu
9. 2
frakciju rude
10. Recirkulatorni transporteri 2
11. Snabdjevač finom rudom 2
12. Mlin sa šipkama 1
13. Mlin sa kuglama 1
14. Pumpe za mlinove 2
15. Cikloni 2
16. Cu Ro+SC ćelija 6
17. Ćelija za bistrenje 7
18. Difuzni krug 5
19. Pb ćelija za bistrenje 5
20. Mali mlin sa kuglama 3
21. Pumpa za mali mlin sa kuglama 6
22. R/G cikloni 3
23. Zn ćelija za bistrenje 2
24. Zn Ro+SC ćelija 9
25. Ćelija 1 za bistrenje 8
26. Ćelije 2+3 za bistrenje 7
27. Ba Ro+Sc 6
28. Ba ćelija za bistrenje 6
29. Ba ćelija za bistrenje 2 8
30. Ba ćelija za bistrenje 3 5
31. Zgušnjivači koncentrata 3
32. Zgušnjivač jalovine 1
33. Filteri za koncentrat 4
34. Flotacione cirkulacione pumpe 20
35. Posude za reagense 5
36. Krajnji spremnik 5
37. Pumpe za doziranje 15
38. Analizator toka 1
39. Kolska vaga 1

11
STRUČNI RAD
 FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE

Snabdijevanje električnom energijom postrojenja za preradu mineralne sirovine kao i

drugih potrošača u industrijskom krugu vršit će se uglavnom sa trafo stanice 10 MW,
koja će biti instalirana u neposrednoj blizini područja pogona za preradu. Iz navedene
podstanice planirano je snabdijevati električnom energijom postrojenje za preradu,
pumpe, pomoćne zgrade i ostalu pomoćnu infrastrukturu.
3.1. Manipulacija izdrobljenom rudom u krugu postrojenja za preradu
Ruda koja se dovlači do postrojenja za preradu je selektivno izabrana prema
potrebama postrojenja za preradu. Dovezena ruda ce se odlagati na plato ispred koša
izdrobljene rude, kapacitet koša je 50 t . Ruda će se utovarnom kašikom ubacivati u
koš izdrboljene rude prema potrebnoj dinamici rada postrojenja.
Ruda iz koša izdrobljene rude će se transportovati trakastim transporterom na
reverzibilni transporter, gdje može biti odložena u dva koša. Svaki koš ima kapacitet
od 2260 t (na mokroj bazi). Od spomenutih koševa ruda će dalje ići u process prerade
– flotacije.
Flotacija uključuje posude i pristroje za doziranje i ulaganje, mlinove sa šipkama i
kuglama hidrociklone, zgušnjivače koncentrata galenita, bakra, sfalerita, pirita, barita,
flotacione ćelije za flotiranje pomenutih minerala, filtere koncentrata, pumpe za
doziranje, flotacione cirkulacione pumpe, itd.
Izgled planiranog postrojenja za preradu sa rasporedom objekata je prikazan na slici
br.5:

Slika br.5: Raspored objekata postrojenja za preradu rude olova, bakra i cinka

12
STRUČNI RAD
 FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE

4. Uloga i značaj trakastih transportera

Savremena tehnologija eksploatacije rudnika odredila je značaj i ulogu sredstava
neprekidnog transporta, a naročito transportnih traka kao njihovog glavnog
predstavnika. Trakasti transporter najopštije se može opisati kao uređaj koji pomoću
beskonačne trake prevozi materijal, u našem slučaju rudu cinka,olova i barita, između
dvije tačke. Transport trakama inače omogućuje primjenu kompleksne mehanizacije
pri eksploataciji, utovaru i istovaru, te postizanju visokog stepena ekonomičnosti i
produktivnosti. Primjena traka omogućuje organizaciju kontinuiranog mehanizovanog
i potpuno automatizovanog proizvodnog procesa.
Sigurnost primjene, jednostavna organizacija rada i vrlo visoki transportni efekat,
obezbjedili su trakastim transporterima prestiž nad ostalim vidovima transporta.
U cilju veće ekonomičnosti, posebnu pažnju treba posvetiti tipizaciji i unifikaciji
trakastih transportera kao sistema ili njihovih dijelova.
Svoju primjenu našli su u transportu sirovina po otkopnim hodnicima, sabirnim i
glavnim transportnim hodnicima i uskopima, te za transport po površini do
separacije.
Produktivnost i ekonomičnost, trakastim transporterima je dala primat u kontinuiranom
transportu u odnosu na ostale vidove. Npr. u lokomotivskom transportu vrlo je teško
organizovati veću smjensku proizvodnju, ili primjeniti kompleksnu mehanizaciju i
djelimičnu ili potpunu automatizaciju, za razliku od trakastih transportera.
Zbog svojih prednosti, trakasti transporteri su našli veliku primjenu u kontinuranom
transport. Te prednosti su:
- jednostavna i sigurna konstrukcija,
- laka montaža i demontaža,
- jednostavno opsluživanje, podmazivanje i zamjena dotrajalih dijelova,
- zadovoljavajuća buka,
- siguran rad,
- ne uzrokuje porast zaprašenosti.
Pored svih navedenih prednosti trakasti transporteri imaju i svojih nedostataka:
- Kod konvencionalne konstrukcije trakastog transportera, koja se najviše i koristi
u transportu masovne rasute robe, veličina nagiba je limitirana trenjem između
trake i materijala, tako da njihova primjena nije svuda moguća.
- Standardne trake su osjetljive na hemijske uticaje, na visoke temperature i na
poremećaje koji nastaju kada dođe do ljepljenja materijala na bubnjeve i valjke.
- Veliko zaprašivanje transportera, do koga dolazi pri transportu određenih vrsta
robe, komplikuje zaptivanje ležajeva i izaziva povećane investicione i tekuće
troškove.
- Pri transportu grubih materijala sa oštrim ivicama lako dolazi do oštecenja
trake, što predstavlja veliki problem zbog visoke cijene trake.
- Trakasti tranporter nema osobinu aktivnog zahvatanja tereta, pa je za
zatvaranje neophodna primjena odgovarajućeg sredstva za postavljanje tereta
na traku. Najracionalnije je, ako je to tehnološki svrsishodno, da se transporter
postavi iza uređaja iz koga roba izlazi slobodnim padom.

13
STRUČNI RAD
 FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE

Shematski prikaz trakastog transportera je dat na slici br. 7.

Slika br.6: Shematski prikaz trakastog transportera

5. Pozicija trakastog transportera izdrobljene rude u postrojenju za

preradu

Tema ovog stručnog rada je proračun trakastog transportera koji je dio lanca
manipulacije izdrobljenom rudom (slika br.6) prije nego ista uđe u proces prerade.
Trakasti transporter se nalazi između bunkera izdrobljene rude (kapaciteta 50 t) i
koševa izdrobljene rude (kapaciteta 2260 t svaki)

Slika br.7 Pozicija trakastog transportera u lancu manipulacije izdrobljene rude

(Adriatic)

14
STRUČNI RAD
 FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE

6. Proračun trakastog transportera

Ulazni podaci za proračun:
- Kapacitet transportera: Q = 183 t/h
- Brzina trake transportera: v = 1,3 m/s
- Dužina transportera: L = 60 m
- Visina dizanja: H = 10,41 m
- Ugao nagiba trase transportera:  = 10°
- Vrsta transportovanog materijala: ruda olova, bakra i cinka
- Gustina transportovanog materijala:  = 3 t/m3
6.1. Proračun širine trake

Slika br.8: Presjek trake sa nasutim materijalom

• Presjek materijala nasutog na traku
1 1 𝑄𝑚
𝐴= ⋅ ⋅
𝐾1 𝐾2 3600 ⋅ 𝜌 ⋅ 𝑣
K1=0.8÷1 – koeficijent smanjenja teoretskog kapaciteta zbog neravnomjernog
nasipanja materijala na traku. (usv. K1=0.90)
K2=0.95 (za α=10°) – koeficijent smanjena kapaciteta zbog nagiba transportera.
ρ=3 t/m3 (ruda cinka,barita,bakra,olova) – zapreminska masa transportovanog
materijala.
1 1 183
A = 0.90 ⋅ 0.95 ⋅ 3600⋅3⋅1.3 m2

A=0.015 m2

15
STRUČNI RAD
 FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE

• Aktivna širina trake

3600⋅𝐴 3600⋅0.015
𝑏1 = √ =√ = 0.298 𝑚
𝑓 550

f=550 (za nagib bočnih valjaka β=30°) – koeficijent efektivnosti

• Stvarna širina trake:
𝑏1 +0.05 0.298+0.05
𝑏= = =0.386 m
0.9 0.9

Za dobijenu stvarnu širinu trake, usvaja se širina trake B=500 mm. Bira se
transportna traka
tipa EP 315 sa z=3 uložaka, gumene obloge 3/1 kvaliteta N.
Ova kvaliteta se najčešće primjenjuje i zadovoljava sve zahtjeve normalnog
transporta, odgovara za rad pri temperaturi zraka od -25°C do +60°C i temperaturi
transportovanog materijala do +60°C.
Najduži rub za odabranu širinu trake je a=100 mm.

B= 0,9 B – 0,05 =0,4 m  b1

Usvojena širina trake zadovoljava, jer je veća od proračunske.

• Prijelazna dužina trake

Za B=500 mm, i ugao nagiba bočnih valjaka  = 30° , usvaja se prijelazna

dužina Lp =0,6 m

Slika br.9: Prijelazna dužina trake

• Provjera brzine trake

𝑄 183 𝑚 𝑚
𝑣= = = 0,9 < 1,3 š𝑡𝑜 𝑧𝑎𝑑𝑜𝑣𝑜𝑙𝑗𝑎𝑣𝑎.
𝑓 ⋅ 𝑏 2 ⋅ 𝜌 ⋅ 𝐾1 ⋅ 𝐾2 550 ⋅ 0.3862 ⋅ 3 ⋅ 0.9 ⋅ 0.95 𝑠 𝑠

16
STRUČNI RAD
 FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE

6.2. Snaga za pogon transportera

• Proračun nosećih valjaka
Za širinu trake B=500 mm, i brzinu kretanja 𝑣 = 1,3 𝑚/𝑠 usvaja se prečnik nosećih i
povratnih valjaka: ∅ 63 mm.
𝑔𝑣 ∙ 𝑛 4,6 ∙ 48 𝑘𝑔
𝑞𝑣 = = = 3,68
𝐿 60 𝑚
gdje je:
qv -dužinsko opterećenje nosećih valjaka
𝐿 − 𝑙𝑣 𝑙𝑣 60 − 2 2
𝑛= + = + = 47,68 𝑘𝑜𝑚
𝑙𝑠 0,5 ∙ 𝑙𝑠 1,3 0,5 ∙ 1,3
n - broj nosećih slogova (stalaka), usvaja se n=48 kom

𝑙𝑠 = 1,3 𝑚 - razmak između slogova za širinu trake B=500 mm i nasipnu

gustinu 3 t/m3,

𝑔𝑣 = 4,6 𝑘𝑔 -masa nosećih valjaka u jednom slogu za odabrani prečnik ∅ 63 mm.

𝑙𝑣 = 2 𝑚 -dužina utovarnog mjesta transportera.

• Proračun povratnih valjaka

𝑔𝑑𝑣 5 𝑘𝑔
𝑞𝑑𝑣 = = = 1,28
𝑙𝑑𝑣 3,9 𝑚

𝑞𝑑𝑣 -dužinsko opterećenje povratnih valjaka.

𝑙𝑑𝑣 = 2 ÷ 3 ∙ 𝑙𝑠 = 3 ∙ 1,3 = 3,9 𝑚

𝑔𝑣 = 5 𝑘𝑔 – masa povratnog valjka

o Proračun trake
𝑘𝑔
𝑞𝑡 = 𝐵 ∙ (𝑞𝑢 + 𝑞0 ) = 0,5 ∙ (13,23 + 4,52) = 8,875
𝑚
gdje je:
𝑘𝑔
𝑞𝑢 = 4,56 ∙ 3 = 13,23 − masa svih uložaka za odabranu traku.
𝑚2
𝑘𝑔
𝑞0 = 4,52 − masa gumenih obloga za odabranu traku.
𝑚2

17
STRUČNI RAD
 FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE

• Proračun ukupnog opterećenja transportera

𝑘𝑔
𝐺 = 2 ∙ 𝑞𝑡 + 𝑞𝑣 + 𝑞𝑑𝑣 = 2 ∙ 8,875 + 3,68 + 1,28 = 22,71
𝑚
G -dužinsko opterećenje pokretnih dijelova transportera.

• Proračun vučne sile

𝑄 𝑄∙𝐻
𝐹𝑏 = 𝑔 ∙ [𝑐 ∙ 𝑡 ∙ 𝐿 ∙ (𝐺 + )+ ]
3,6 ∙ 𝑣 3,6 ∙ 𝑣
183 183 ∙ 10,41
𝐹𝑏 = 9,81 ∙ [2 ∙ 0,019 ∙ 60 ∙ (22,71 + )+ ] = 5672,22 𝑁
3,6 ∙ 1,31 3,6 ∙ 1,31

gdje je:
Fb -vučna sila,
c=2 (L=60 m) - faktor povećanja vučne sile u zavisnosti od dužine trase, a njegova
tabelarna vrijednost može da se poveća i do 80% za teže uslove rada.
t – koeficijent trenja(u ležištima bubnjeva, valjaka -za postrojenja sa prosječnim
uslovima rada ; t=0,019
o Proračun snage
Potrebna snaga na osovini pogonskog bubnja je:
𝑃𝑏 = 𝐹𝑏 ∙ 𝑣 = 5672,22 ∙ 1,31 = 7430,3 𝑊 = 7,43 𝑘𝑊

Dodatna snaga usljed otpora na skidačima materijala i brisača:

𝑃𝑑 = 1,6 ∙ 𝑣 ∙ 𝐵 ∙ 𝑛 = 1,6 ∙ 1,31 ∙ 0,5 ∙ 3 ≈ 3,14 𝑘𝑊

gdje je n=3 , broj čistača

Dodatna snaga usljed otpora na bočnih vodilicama:

𝑃𝑣 = 0,08 ∙ 𝑙𝑣 = 0,64 𝑘𝑊

𝑙𝑣 -dužina vodilica ; 𝑙𝑣 = 8 𝑚

Snaga motora za pogon transportera:

𝑃𝑒𝑓 𝑃𝑏 + 𝑃𝑑 + 𝑃𝑣 7,43 + 3,14 + 0,64
𝑃= = = = 13,18 𝑘𝑊
𝜂 𝜂 0,85
𝜂 − koeficijent korisnog dejstva reduktora

18
STRUČNI RAD
 FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE

6.3. Izbor elektromotora

Usvaja se elektromotor standardne snage sljedećih karakteristika:

P=18,5 kW ; P=25 HP
n=1480 min-1

𝜂=94,5

Usvojen je motor veće snage od proračunate jer se pri radu trakastih transportera
mogu javiti problem koji će zahtjevati veće snage. Neki od tih problema su uticaj
vremenskih prilika, mehanička oštećenja dijelova transportera (valjaka, ležajeva,
bubjeva i dr.). Izborom elektromotora veće snage će se izbjeći potencijalni zastoji u
radu trakastog transportera, što se održava na ukupni process prerade rude.
Motori po evropskom IEC standardu su optimizovani da rade na 50Hz i snaga je
izražena u kW. IEC motori uglavnom imaju oznaku za rad i na 50Hz i 60Hz, dok su
snage navedene i u kW i HP.

6.4. Uređaj za zatezanje

Da bi se ugradio uređaj za zatezanje potrebno je da bude zadovoljen sljedeći uslov:

𝑔 ∙ 𝑞𝑚 ∙ 𝐻 > 𝐹𝑜𝑏𝑣

Gdje je:
𝑄 183 kg
𝑞𝑚 = 3,6∙𝑣 = 3,6∙1,31 = 39,1 − teoretska masa po dužnom metru transportera
m

𝐹𝑜𝑏𝑣 = 𝑔 ∙ [𝑐 ∙ 𝑡 ∙ 𝐿 ∙ (𝐺 + 𝑞𝑚 )] = 9,81 ∙ [2 ∙ 0,019 ∙ 60 ∙ (22,71 + 29,1)] = 1382,49 𝑁

𝐹𝑜𝑏𝑣 − obodna sila za slučaj vodoravno položene trake

9,8 ∙ 39,1 ∙ 10,41 > 1382,41

3992,97 > 1382,41

Iz proračuna se zaključuje da je potrebno ugraditi uređaj za zatezanje.

6.5. Proračun prečnika bubnjeva
Na slici br.10 je dat raspored pogonskih bubnjeva i konfiguracije trakastih
transportera.

19
STRUČNI RAD
 FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE

Slika br.10: Raspored pogonskih bubnjeva I konfiguracije trakastih transportera

U našem slučaju je u pitanju trakasti transporter sa jednim pogonskim bubnjem:

Slika br.11: Shematski prikaz trakastog transportera sa gumenom trakom u slučaju

jednobubanjskog pogona
Potreban prečnik pogonskog bubnja s obzirom na broj uložaka se računa prema
sljedećem izrazu:
𝐷 = (0,125 ÷ 0,18) ∙ 𝑧 = 0,15 ∙ 3 = 0,45 𝑚 – za slučaj rada na površini

𝐷 = 0,15 ∙ 3 = 0,45 𝑚

Usvaja se standardni prečnik pogonskog bubnja (tip A) D=500 mm.

Slika br.12: Presjek pogonskog bubnja tipa A

20
STRUČNI RAD
 FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE

U tabeli br.2 su date glavne mjere i karakteristični podaci pogonskog bubnja tipa A,
prečnik D=500 mm.
Tabela br.2: Glavne mjere i karakteristični podaci pogosnkog bubnja,tip A:

Broj obrtaja bubnja je:

60 ∙ 𝑣 60 ∙ 1,3 𝑜
𝑛= = = 49,66
𝐷∙𝜋 0,5 ∙ 𝜋 𝑚𝑖𝑛
Jedan od glavnih parametara pri određivanju životnog vijeka nosećih valjaka je brzina
okretanja koja u ovom proračunu iznosi 49,66, za to je važan dijagram balansiranja
(SANDVIK 2014). Iznad 100 min-1 potrebno je statičko balansiranje, dok je s brzinama
okretanja iznad 200 min-1 potrebno I dinamičko balansiranje. Očekivan rok trajanja
nosivnog valjka je 50 000 sati.
Snaga po jednom okretaju bubnja:
𝑃𝑒𝑓 13,18 𝑘𝑊
𝑆= = = 0,265 𝑜
𝑛 49,66 ⁄𝑚𝑖𝑛
Važno je da sila na osi odabranog bubnja zadovolji uslov FR<Fmax kako bi se
materijal transportovao.

Slika br.14: Shematski prikaz rasporeda sila na pogonskom bubnju

𝐹𝑅 = √𝐹𝑡2 + 𝐹𝑜2 − 2 ∙ 𝐹𝑡 ∙ 𝐹𝑜 − 𝑐𝑜𝑠𝛼

Ft – maksimalna vučna sila na punoj strani trake

1
𝐹𝑡 = 𝐹𝑏 ∙ (1 + )
𝑒𝜇∙𝛼−1
Gdje je:
Fb – vučna sila u traci na bubnju, Fb=5672,22 N

21
STRUČNI RAD
 FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE

α - obuhvatni ugao trake na bubnju, α=210°

µ - koeficijent trenja između bubnja i trake, µ=0,2
1
Vrijednost izraza (1 + 𝑒 𝜇∙𝛼 −1) za razne uglove α i razne vrijednosti koeficijenta trenja
µ se uzimaju iz tabele:
1
Tabela br.3 Vrijednosti izraza (1 + 𝑒 𝜇∙𝛼 −1) za razne uglove α i razne vrijednosti
koeficijenta trenja µ:

𝐹𝑡 = 5672,22 ∙ (1 + 0,93) = 5672,22 ∙ 1,93 = 10947,38 N

𝐹𝑜 − maksimalna vučna sila na praznoj strani trake

𝐹𝑜 = 𝐹𝑡 − 𝐹𝑏 = 10947,38 − 5672,22 = 5275,16 N

𝐹𝑅 = √10947,382 + 5275,162 − 2 ∙ 10947,38 ∙ 5275,16 − cos 𝛼 = 15738,39 𝑁

𝐹𝑅 < 𝐹𝑚𝑎𝑥 – što zadovoljava.

Potreban prečnik bubnja bez pogona se računa prema sljedećem izrazu:

𝐷 > (0,1 ÷ 0,125) ∙ 𝑧

𝐷 > 0,15 ∙ 3

𝐷 > 0,45

Presjek bubnja bez pogona,tip B, da je na slici br.13.

22
STRUČNI RAD
 FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE

Slika br.14: Presjek bubnja bez pogona, tip B

Usvaja se bubanj bez pogona (tip B) karakteristika datih u tabeli br.4.
Tabela br.4: Karakteristike bubnja bez pogona:

6.6. Izbor reduktora

Potreban prijenosni odnos reduktora:

𝑛𝑚 1480
𝑖= = = 29,79
𝑛𝑏 49,66

𝑛𝑚 = 1480 𝑚𝑖𝑛−1 − 𝑏𝑟𝑜𝑗 𝑜𝑏𝑟𝑎𝑗𝑎 𝑒𝑙𝑒𝑘𝑡𝑟𝑜𝑚𝑜𝑡𝑜𝑟𝑎

𝑛𝑏 = 49,66 𝑚𝑖𝑛−1 − 𝑏𝑟𝑜𝑗 𝑜𝑘𝑟𝑒𝑡𝑎𝑗𝑎 𝑏𝑢𝑏𝑛𝑗𝑎

6.7. Izbor spojnice
𝑘𝑊
Za odnos snage i broja obrtaja 𝑠 = 0,265 𝑜⁄ bira se hidrodinamička spojnica
𝑚𝑖𝑛
14HS-Ep 280, karakteristika datih u tabeli br.5.
Tabela br.5: Karakteristike hidrodinamičke spojnice 145HS-Ep 280

23
STRUČNI RAD
 FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE

Slika br. 15: Shematski prikaz hidrodinamičke spojnice sa naznačenim mjerama

24
STRUČNI RAD
 FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE

7. Rukovanje, održavanje i mjere zaštite pri radu sa trakastim

transporterima

Trakastim transporterom može da rukuje lice koje je stručno osposobljeno za rad i

rukovanje istim i koje je položilo kontrolni ispit za rukovanje trakastim transporterom.
Rukovaoc je odgovoran za pravilno posluživanje i pravilan rad kao i za kontrolu opšteg
stanja transportera kojim rukuje.
Sve uočene nedostatke i nepravilnosti u radu transportera dužan je odmah prijaviti licu
zaduženom za održavanje postrojenja ili nadzorniku mašinskog održavanju ili svom
pretpostavljenom, a transporter obavezno isključiti na sklopci.
U slučaju da mora napustiti radno mjesto (bolest) dužan je odmah obavijestiti
smjenskog nadzornika .
Za svoj rad neposredno je odgovoran smjenskom poslovođi.
7.1. Dužnosti rukovaoca prije pušta nja u rad transportera sa
gumenom trakom
Trakastim transporterom rukuje samo lice koje je stručno obučeno za rukovanje
trakastim transporterom i koja imaju položen ispit za rukovanjem istim.
Prije puštanja transportera sa gumenom trakom u rad, rukovaoc je dužan da izvrši
detaljan vizuelni pregled kompletnog transportera i obavi uslove preventivnog
čišćenja.
Pregled se obavlja na početku i na kraju smjene uz obavezno obavještavanje prvog
pretostavljenog ili dežurnog operatera metanometrijske stanice. Vizuelni pregled se
sastoji u:
-Pregled radnog mjesta (podgrađenost, osvjetljenost, čistoća)
-Pregled pretovarnog mjesta i bubnja za odbacivanje materijala
-Pregled svjetlosne i zvučne signalzacije kao i govornih uređaja
-Pregled PP aparata
-Pregled trase transportera od pogona do natezne stanice
-Obavezan pregled i provjera postojanosti i funkcionalnosti pripadajućih
uređaja kao što su:
o Poteznog užeta
o Gornjih nosećih valjaka
o Donjih povratnih valjaka
o Zaštitnih mreža
o Uređaje za skidanje materijala sa trake (brisači)
O svim uočenim nedostacima odmah izvjestiti dežurnog bravara i nadzornika
mašinskog održavanja ili svog predpostavljenog, a transporter ne puštati u rad.

25
STRUČNI RAD
 FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE

7.2. Dužnost rukovaoca za vrijeme rada transportera sa gumenom

trakom
- Za vrijeme rada transpotera nije dozvoljeno udaljavanje ili napuštanje radnog
mjesta,
- Za vrijeme rada transpotera nije dozvoljeno nikakvo čišćenje ili podmazivanje
oko rotirajućih dijelova,
- Transporter puštati u rad samo po dojavi jasnog signala sa kraja (repa)
transpotera (zvučni, svjetlosni ili govorni),
- Za nejasne signale obavezno tražiti da se isti ponove,
- Strogo se zabranjuje puštanje u rad transportera, ako transporter ispred njega
nije ispravan.
- Budno pratiti rad transpotera i po primjećivanju određene nepravilnosti
obavezno transporter zaustaviti, a po otklanjanju nepravilnosti transporter
pustiti u rad uz obavezno komuniciranje sa rukovaocem na repu transportera,
- U toku rada pratiti temperaturu dostupnih ležajeva (na presipnom bubnju,
reduktoru i motoru), a u slučaju povećanja temperature obavezno obavjestiti
dežurnog bravara na održavanju ili smjenskog nadzornika.
- Obavezno prisustvo na radnom mjestu i mora imati na dohvatu ruke taster za
zaustavljanje kao i sklopku za isključivanje.
- U slučaju pojave neispravnosti tastera za uključivanje i zaustavljanje obavezno
isključiti rad transportera na sklopki, a neispravnost prijaviti dežurnom
električaru ili nadzorniku elektro službe.

7.3. Dužnost rukovaoca za vrijeme mirovanja transportera

- ne smije napuštati radno mjesto bez odobrenja poslovođe smjene
- brine se o čistoći oko presipno-pretovarnih stanica i signalnih mjesta, te
čistoći transportera u dužini od 20m ispred i iza signalnog mjesta na kome
radi
- obavlja druge poslove u okviru svog radnog mjesta isključivo po nalogu
poslovođe smjene i drugih nadređenih lica.

7.4. Dužnost rukovaoca po završetku rada transportera

- Prije napuštanja radnog mjesta obavezno transporter isprazniti,
- Pogon transportera isključiti na sklopci,
- Očistiti ispod transportera (presipno mjesto, zateznu stanicu), kao i povratno
nateznu stanicu transportera koji je ispred.
7.5. Opasnosti pri radu sa trakastim transporterima:
Prema statistici, najčešće lokacije na kojima dolazi do ozljeđivanja radnika kod
transportera:
a) između bubnjeva (pogonskih, zateznih, otklonskih) i trake;

26
STRUČNI RAD
 FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE

b) između nosećih ili povratnih valjaka i trake;

c) utovarno-presipna mjesta

Također prema statistici ozljede na transporterima se događaju pri sljedećim

aktivnostima:
a) čišćenje različitih elemenata transportera (bubnjevi, traka, valjci) od nalijepljenog
materijala;
b) radovima na održavanju transporta;
c) uobičajenim radnim aktivnostima – npr. sortiranje ili pakovanje koje se vrši u
okruženju transportera;
d) svakodnevnim pregledima dijelova transportera (kontrola u toku rada transportera,
kontrola na početku i na kraju smjene),kao i na poslovima održavanja.
7.6. Pregledi i održavanje transportera
Detaljan pregled svih sastavnih podsklopova transportera obavljaju radnici mašinske i
elektro struke i zajedno sa rukovaocem vrši probno upuštanje u rad istog ukoliko su
ispunjeni svi propisani uslovi sigurnosti za rad navedenog tipa postrojenja.
Trakasti transporteri se redovno kontrolišu i održavaju u ispravnom stanju prema
tehničkom uputstvu proizvođača, a od strane kvalifikovanog lica mašinske službe -
bravar. Održavanje trakastih transportera podrazumjeva svakodnevne i sedmične
preglede komponenti (pogonska stanica, zatezna stanica, pretovarna ruka, podužna
konstrukcija i noseći i povratni valjci) transportera, te blagovremeno otklanjanje nastalih
anomalija.
Prije svakog redovnog smjenskog prevoza pregledaju se:
- trasa po kojoj se vrši prevoz,
- gumena traka,
- funkcionisanje svih signalnih uređaja.

Jednom sedmično pregledaju se:

- stanje konstrukcije transportera,
- pogonska i natezna stanica,
- kočnice,
- signalni uređaji.

Za vrijeme rada trakastog transportera, svakih 15 dana vrši se detaljan pregled

konstrukcije i obrtnih dijelova.

27
STRUČNI RAD
 FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE

Uzroci koji najčešće prourokuju zastoj su:

a) Kvar na ležajima reduktora zbog proširenih ili oštećenih nalijegajućih površina
ležaja u kućištima,
b) Gubitak ulja u hidrospojnici zbog oštećenja simeringa ili topljenja sigurnosnog
olovnog čepa,
c) Kvar na ležajima bubnjeva zbog potrošenih nalijegajućih površina kućišta,
d) Otežano regulisanje gumene trake na bubnjevima zbog istrošenosti
(udubljenosti) plašta,
e) Lom vratila na pogonskom bubnju pogona NKB 500-Š,
f) Oštećenja gume na kandžastoj spojnici,
g) Oštećenja žlijebova kod krutih veza sa klinovima (najčešće kod prelazne
čahure između hidrospojnice i ulaznog vratila reduktora),
h) Popuštanje zateznog bubnja zbog oštećenja navoja na vijku za zatezanje,
i) Kvar na ležajima nosećih i povratnih valjaka.

Zbog ovakve vrste kvarova koji mogu izazvati veće ili manje zastoje, a isti se mogu
preventivno uočiti, redovni pregledi treba da sadrže naročito kontrolu sljedećih stavki:
a) Nivo ulja u reduktorima,
b) Temperatura kućišta reduktora,
c) Pregled vijčanih spojeva,
d) Debalans rotirajućih masa (bubnjevi),
e) Grijanje hidrospojnice,
f) Pregled gume na kandžastim spojnicama,
g) Pregled spojeva sa klinovima,
h) Pregrijavanje kućišta ležaja na svim bubnjevima,
i) Pregled gume i spojeva na njoj,
j) Pregled gornjih i donjih stalaka,
k) Pregled slogova nosećih valjaka i povratnih valjaka,
l) Pregled pravca kretanja gume,
m) Praćenje kretanja gume po svim bubnjevima.

7.7. Posebne mjere zaštite pri radu sa trakastim transporterima

1. Svaki radnik koji rukuje transporterom treba da se strogo pridržava mjera zaštite
pri radu propisanih od strane odgovornih lica, te isti mora biti zadužen tehničkim
uputstvom.
2. Pored svakog transportera na vidnom mjestu moraju biti postavljene table sa
karakteristikama, te table zabrana i upozorenja
3. Svi rotirajući dijelovi moraju biti snabdjeveni odgovarajućim zaštitama prema
preporuci isporučioca opreme
4. Svako presipno mjesto transportera mora biti snabdjeveno prskalicama za
obaranje prašine
5. Zabranjeno je obavljati bilo kakve radove (podmazivanje,čišćenje) dok je
transporter u pogonu
6. Čišćenje transportera je dozvoljeno samo u uslovima kada se nalazi u
vannaponskom stanju

28
STRUČNI RAD
 FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE

7. Transporterom se smije prevozit samo materijal za koji je transporter

konstruisan
8. U toku rada tranasportera neprekidno pratiti rad istog
9. Uklanjati sve uočene nedostatke, a ukoliko to nije moguće isti dovesti u
vannaponsko stanje, te obavijestiti dežurnog bravara, električara, smjenskog
nadzornika ili drugo odgovorno lice,
10. Signalna mjesta moraju biti postavljena tako da radnik koji rukuje transporterom
može raspoznati signal koji mu je upućen ili da određeni signal proslijedi
11. Rad transportera može da obustavi signalista ili bilo koje drugo lice koje uoči
nepravilnosti u toku rada , te o istom obavijesti odgovorno lice.
12. Tehničke karakteristike transportera za prevoz materijala moraju biti usklađene
sa osobinama materijala koji se prevozi.
13. Na pogonskoj stanici svakog transportera dužeg od 100 m, mora biti uređaj za
gašenje požara.
14. Transporteri se smiju postavljati u skladu sa odobrenim projektom.
15. Za trake od nezapaljivog materijala koje se postavljaju u jamskim prostorijama
II i III stepena opasnosti od metana, ili u kojima postoji opasnost od eksplozije
ugljene prašine, potreban je atest od proizvođača da je traka izrađena od
nezapaljivog materijala prema važećem standardu.
16. Periodična ispitivanja transportera moraju se vršiti u važećim i propisanim
terminima.
17. Ugao nagiba transportera na smije prelaziti najveći dozvoljeni ugao koji je
određen važećim propisima. Ukoliko je ugao nagiba trase veći, moraju se
primjeniti specijalne konstrukcije transportera.
18. Transporterima koji su isključivo namjenjeni za prevoz materijala, zabranjen je
prevoz ljudi.
19. Prevoz ljudi je dozvoljen transporterima koji su za to namjenjeni i koji imaju
odgovarajuće uređeje i zaštitna sredstva.
20. Po trakama se ne smije hodati niti prelaziti preko njih.
21. Preko traka se smije prelaziti samo na određenim mjestima koja obezbjeđuju
potpunu zaštitu prolaznika i nesmetan rad transportera pri prelazu.
22. Pri prelasku gumene trake sa ulošcima iz koritastog u ravan položaj, mora se
obezbjediti prelazna dužina koja se određuje proračunom.
23. Na utovarnim i pretovarnim mjestima na kojima materijal dolazi na traku
transportera, noseći valjci moraju biti elastični da ne bi došlo do oštećenja trake.
24. Na transporterima moraju biti pogonski, zatezni i pretovarni bubnjevi
obezbjeđeni zaštitnim uređajima da se spreči dodir sa bubnjem u pokretu.
25. Za rad se ne smiju upotrebljavati transporteri na kojima su oštećeni bitni sastavni
dijelovi, osim u slučaju manjih oštećenja trake. Takvi transporteri se mogu staviti
u pogon samo po izričitom naređenju tehničkog rukovodioca.
26. Ako je transporter naget više od 5°, a pogonska stanica se nalazi na vrhu kosine,
mora postojati uređaj za automatsko zaustavljanje transportera u slučaju
nestanka pogonske energije. Ako nagib prelazi 8°, bez obzira na mjesto
pogonske stanice, transporter mora imati uređaj za automatsko kočenje.
27. Transporterima mogu upravljati samo lica koja su za to stručno osposobljena.
28. Izmjene na transporterima mogu se vršiti samo po pismenom ovlašćenju
tehničkog rukovodioca pogona.
29. Materijal se na traku smije utovarati samo kad je traka u pokretu. Izuzetno, na
traku koja stoji smije se nabacivati materijal koji je skinut pri čišćenju, a odvozi
se trakom.

29
STRUČNI RAD
 FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE

30. Kod kosih transportera moraju se postaviti zaštitne obloge kojima se sprečava
da krupan materijal skotrlja ili odskoči sa trake.
31. Ako pri prevozu sa više pojedinačnih transportera koji su raspoređeni u nizu,
nije na svakoj pogonskoj stanici postavljen rukovaoc i ako transporteri nisu na
obe strane međusobno povezani signalnim uređajima, čitav sistem transporta
mora imati automatizovan uređaj za postepeno pokretanje i zaustavljanje
pojedinih transportera onim redom koji je određen tehnološkim procesom.
32. Stalna radna mjesta pored stacionarnih transportera moraju biti dobro
osvjetljena stalnom rasvjetom.
33. Pogonska stanica i povratna stanica transportera kojim će se vršiti prijevoz po
istoj trasi duže od jedne godine, moraju biti postavljene na čvrstim temeljima.
34. Na podu ispod povratne trake ne smije se dopustiti nagomilavanje materijala i
on se mora redovno uklanjati odgovarajućim alatom.Taj materijal ne smije
ugrožavati slobodan prostor oko transportera.
35. Utovarna i pretovarna mjesta moraju biti konstruktivno rješena tako da materijal
pada na sredinu trake. Ako se prevoze krupniji komadi materijala, oni treba da
padaju na traku u pravcu prevoza i po mogućnosti, na površinu pokrivenu sitnim
materijalom koji se prevozi. Utovarna i pretovarna mjesta moraju biti zaštićeni
zaštitnom ogradom.
36. Jednom u toku sedmice mora se detaljno pregledati konstrukcija i obrtni dijelovi
transportera, a uočeni nedostaci moraju se unijeti u knjigu redovnih pregleda
transportera. Lica za pregled transportera određuje tehnički rukovodilac pogona.
37. Gumene trake spajaju se po pravilu vulkaniziranjem. Spojevi krajeva traka
moraju biti izrađeni tako da imaju potrebnu čvrstoću, da su odebljanja na njima
što manja i da spojevi bez smetnji i oštećenja prelaze preko bubnjeva.
38. Na svim komandnim polugama, tasterima, dugmadima i sličnim uređajima mora
biti napisano čemu služe

30
STRUČNI RAD
 FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE

7.8. Znakovi opasnosti

Servisiranje pokretnih dijelova u radu može izazvati Penjanje, sjedenje ili vožnja transporterom može izazvati
ozbiljnu povredu ozbiljne povrede

Pokretni elementi nogu izazvati ozbiljnu povredu–

Pokretni elementi nogu izazvati ozbiljnu povredu
blokirati napajanje prije uklanjanja zaštita

Pokretni dijelovi mogu izazvati ozbiljnu povredu–voditi računa o dugoj kosi,labavoj odjeći i nakitu

*** Uz uputstvo o rukovanju,mjerama opreza i održavanju trakastih transportera obavezno je i UPUTSTVO O OPASNOSTIMA I
MJERAMA ZAŠTITE OD ELEKTRIČNOG UDARA , UPUTSTVO ZA KONTROLU, MONTAŽU I REMONT REDUKTORA i
UPUTSTVO ZA HLADNU VULKANIZACIJU TRANSPORTNIH TRAKA.

31
STRUČNI RAD
 FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE

8. Zaključak

U ovom radu su predstavljeni elementi trakastog transportera koji se proračunavaju radi

provjere zadovoljenja ulaznih parametara i zahtjeva koje ovaj transporter treba da ispuni.
S obzirom na rezultate proračuna transportera trakastog transportera izdrobljene rude
olova, bakra i cinka u krugu postrojenja za pripremu i preradu mineralne sirovine, kao i
predstavljene opće i posebne mjere pri radu sa trakastim transporterima, mogu se izvesti
sljedeći zaključci:

• Na osnovu ulaznih podataka proračunom je dobijena snaga za pogon

transportera i usvojen elektromotor standardne snage P=18,5 kW
• Proračunom je dobijen potrebni prenosni odnos reduktora,a na osnovu
odnosa snage i broja obrtaja izabrana je hidrodinamička spojnica 14HS-Ep
280
• Proračunom su određena opterećenja koja su prisutna u radu transportera
• Proračunom je izabran tip bubnja sa pogonom i tip bubnja bez pogona.
• Opisane su dužnosti rukovaoca trakstim transporterima,opće i posebne mjere
zaštite pri radu i održavanju trakastih transportera.

32
STRUČNI RAD
 FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE

9. Popis slika

Slika br.1: Satelitski snimak položaja istražnog prostora Rupice

Slika br.2: Dinamika i količine materijala za otkopavanje i zatrpavanje
Slika br.3: Situacioni plan vanjske rudničke infrastrukture i pomoćnih objekata na
pogonu „Rupice“ sa dispozicijom odlagališta materijala
Slika br.4: Predložena drumska trasa od rudničkog kruga jame Rupice do postrojenja
prerade
Slika br.5: Raspored objekata postrojenja za preradu rude olova, bakra i cinka
Slika br.6: Shematski prikaz trakastog transportera
Slika br.7 Pozicija trakastog transportera u lancu manipulacije izdrobljene rude
Slika br.8: Presjek trake sa nasutim materijalom
Slika br.9: Prijelazna dužina trake
Slika br.10: Raspored pogonskih bubnjeva I konfiguracije trakastih transportera
Slika br.11: Shematski prikaz trakastog transportera sa gumenom trakom u slučaju
jednobubanjskog pogona
Slika br.12: Presjek pogonskog bubnja tipa A
Slika br.13: Shematski prikaz rasporeda sila na pogonskom bubnju
Slika br.14: Presjek bubnja bez pogona, tip B
Slika br.15: Shematski prikaz hidrodinamičke spojnice sa naznačenim mjerama

10. Popis tabela

Tabela br.1:Spisak osnovne opreme od koje će se sastojati postrojenje za preradu

Tabela br.2: Glavne mjere i karakteristični podaci pogosnkog bubnja,tip A
1
Tabela br.3 Vrijednosti izraza (1 + 𝑒 𝜇∙𝛼 −1) za razne uglove α i razne vrijednosti
koeficijenta trenja µ
Tabela br.4: Karakteristike bubnja bez pogona
Tabela br.5: Karakteristike hidrodinamičke spojnice 145HS-Ep 280

33
STRUČNI RAD