Stezni spoj je spoj koji se dobije navlačenjem osovine ili vratila većeg prečnika, u otvor glavine ili

rukvaca manjeg prečnika.

U nerastavljivom stezno spoju vratilo i glavina su izrađeni s čvrstim nalijeganjem, s potrebnim

preklopom. Zbog toga nakon ugradnje na površinama nastaje površinski pritisak p koji osigurava silu
trenja Ftr, potrebnu za prijenos opterećenja. Istovremeno, takav spoj podnosi i određenu aksijalnu
silu kao i radijalnu silu pomoću otpora klizanja između između unutrašnjeg i spoljašnjeg elementa..
Pri spajanju ovakvog spoja utiskuje se rukavac jednog elementa u otvor drugog uz određene plastične
i elastične deformacije. Stezni spojevi pogodni su za velika izmjenična i udarna opterećenja, pa se
mogu koristiti svugdje gdje ostali spojevi vratila i glavine nisu dovoljni za prijenost velikih okretnih
momenata. Zbog čvrstog spoja između spojenih elemenata potrebno je obratiti posebnu pažnju pri
montazi i ugradnji.

67. Šta se podrazumijeva pod presovanim spojem ? Gdje se koriste ?

Pod pojmom presovanog spoja podrazumijeva se čvrsta veza dva elementa (spoljašnjeg i unutrašnjeg
elelementa) zahvaljujući otporu protiv klizanja koji je rezultat pritiska koji vlada na dodirnim površina
presovanog sklopa. Presovani spojevi su nepomični (spojeni elementi se ne mogu uzajamno micati),
neposredni(ne koriste se pomoćni materijali/elementi), tarni(po utiskivanju je uspostavljeno veliko
statičko trenje dodirnih površina elemenata),deformacijski(pri spajanju dijelovi spajanih elemenata
se plasti i plastično deformišu) spojevi elemenata. Prije sklapanja prečnik unutrašnjeg elementa mora
biti veći od prečnika spoljašnjeg elementa. Čvrsta veza ostvaruje se utiskivanjem vratila u otvor
manjeg prečnika od prečnika vratila, tj. prinudnim sklapanjem dijelova izrađenih sa različitim
prečnicima. Te nastale deformacije, širenje otvora i skupljanje vratila, izazivaju napone u elementima
i pritisak na dodirnim povrsinama. Površinski pritisak na dodirnim površinama osigurava silu trenja
koja je potrebna za prijenos opterecenja i to aksijalne sile i rotacije. Stezni spoj se koristi za velika
izmjenična i udarna opterećenja, pa ga se može koristiti svugdje gdje ostali spojevi vratila i glavine
nisu dovoljni za prijenos veliki okretnih momenata. Mogu se koristiti za vezivanje bandaža sa tijelima
točkova, za sastavljanje složenih elemenata kao npr koljenastih vratila, za spajanje turbinskih rotora,
rotora ventilatora i sl. Sa vratilima i osovinama.

68. Na bazi čega se ostvaruje prenos opterećenja kod presovanih spojeva?

Prije sklapanja presovanih spojeva prečnik unutrašnjeg elementa mora biti veći od prečnika
spoljašnjeg elementa. Čvrsta veza ostvaruje se utiskivanjem vratila u otvor manjeg prečnika od
prečnika vratila, tj. prinudnim sklapanjem dijelova izrađenih sa različitim prečnicima. Te nastale
deformacije, širenje otvora i skupljanje vratila, izazivaju napone u elementima i pritisak na dodirnim
povrsinama. Površinski pritisak na dodirnim površinama osigurava siluu trenja koja je potrebna za
prenos opterecenja i to aksijalne sile i rotacije, pa se na bazi toga ostvaruje prenos opterecenja kod
presovanih spojeva.

Zavisno od vrste nalijegaja, presovane spojeve mozemo koristiti u različite svrhe:

69.Objasni razliku između uzdužnog i poprečnog presovanog spoja? Navesti kada se ova dva različita
postupka vezivanja uglavnom koriste.

Uzdužni ili mehanički presovani sklopovi ostvaruju se utiskivanjem unutrašnjeg elementa u otvor
spoljašnjeg elementa pomoću prese. Vratilo i glavina se, dakle, sastavljaju u hladnom stanju s
određenom montažnom silom Fm i brzinom utiskivanja 2-5 mm/s. Da bi se olakšala montaža, dio s
višom granicom tečenja (obično je to vratilo) je skošen pod uglom 5 stepeni na duzini
trecikorijen(prečnik), a dodirne površine su još i nauljene, osim ako je jedan dio iz bronze. Kod većih
preklopa vrši se dvostruko skošenje vratila. Ovako montirani stezni spoj postiže radnu sposobnost
nakon približno 48 sati.

Poprečni ili termički presovani sklopovi montiraju se u toplotnom stanju bez prisilnog djelovanja
mehaničke sile. Montiraju se na osnovu svojstva materijala da se prilikom zagrijavanja rasteže
(glavina), a prilikom hlađenja skuplja (vratilo). Glavina se raširi kada se zagrije na određenu
temperature, a između dijelova nastane zračnost Zm, pa ih se može sastaviti bez upotrebe dodatne
mehaničke sile. Kada se glavina nakon montaže ohladi na sobnu temperaturu, skupi se, a zbog
preklopa na dodirnim površinama nastaje odgovarajući pritisak za postizanje sile trenja. I u slučaju
kada se glavina zagrijava u ulju i u peći s vrućim zrakom, ona se zagrijava do 400 stepeni C jer više
temperature mogu uzrokovati strukturne promjene u materijalu i smanjenje čvrstoće. Slični odnosi
postižu se hlađenjem vratila, jer se tada ono skupi i lako umetne u glavinu. Kada se nakon montaže
ponovo zagrije na sobnu temperaturu, raširi se, te zbog čvrstog nalijeganja pritišće glavinu s
potrebnom silom za savladanje željenih vanjskih opterećenja. Vratilo se hladi u suhom ledu u kojem
se postižu temperature do -78 stepeni C, a niže temp ( do -196 stepeni C) postižu se u tekućem
dusiku.

70. Kako se određuje minimalni i maksimalni preklop presovanih spojeva? Kako bi se odrazilo
minimalno prekoračenje maksimalnog preklopa na ostvareni spoj?

Teorijski minimalni i maksimalni preklop određuju se na osnovu tolerancijskih polja unutrašnjeg i

vanjskog elementa. Maksimalni preklop određuje se kao razlika gornje granice tolerancijskog polja
vratila vanjskog elementa i donje granice tolerancijskog polja unutrašnjeg elementa (Pmax=ag-Ad).
Minimalni preklop određuje se kao razlika donje granice tolerancijskog polja vanjskog elementa i
gornje granice tolerancijskog polja unutrašnjeg elementa (Pmin=ad-Ag). Međutim, pri svakom, a
naročito pri uzdužnom postupku montaže steznog spoja, dolazi do tzv.zaglađivanja (uglačavanja)
površina vratila i glavine (Hv i Hg), zbog čega je stvarni preklop nakon montaže manji od teoretskog.

Ovaj gubitaj prijeklopa jednak je odnosno procijeniti ga kao:

Vrijednosti za Rzv i Rzg se uzimaju preporučene vrijednosti prema DIN 7190:

Pa su stvarne vrijednosti najvećeg i najmanjeg preklopa:

U pravilu se tolerancije vratila i glavine ne odabiru proizvoljno, nego se upotrebljavaju preporučena

čvrsta nalijeganja po standardu DIN 7154. Minimalno prekoračenje maksimalnog preklopa na
ostvareni spoj odrazilo bi se na povećanje površinskog pritiska, odnosno trenja, a također bi se
povećale i deformacije elemenata u spoju, nije isključiva ni pojava loma nekog od elemenata.

71. Objasni proceduru spajanja elemenata bregaste osovine u toplotnom stanju presovanim spojem.

Bregasta osovina je osovina s izbočinama jajolikog oblika (greben) za periodično otvaranje ventila
(npr. U četveroaktnim motorima s unutrašnjim sagorijevanjem pri rednom razmještaju cilindara ili
kod klipnog kompresora), uključivanje sklopki i slično. Spajanje elemenata bregaste osovine može se
vršiti toplim (indukcionim) zagrijavanjem grebena osovine čiji je prečnik manji od prečnika osovine
tako da se on širi,postavlja se na željenu poziciju na osovini,te ada se njegova temperatura smanji na
sobnu, on će se ponovo skupiti i s obzirom da mu je prečnik manji od prečnika osovine, izazvat ce
naprezanja na pritisak na dodirnim površinama i tako obezbjediti potrebnu silu trenja za prenos
opterecenja.

Također se mogu spajati tzv. hydroformingom s unutrašnje strane vratila. Ovdje je bregasta osovina
jednodijelna, a formira se tako što se oko osnovne osovine postavi kalup sa oblikom željenih grebena,
a zatim se u osovinu koja je šuplja pusti voda pod pritiskom koja trajno deformiše osnovnu osovinu u
oblik kalupa.
72. Na bazi čega se ostvaruje postupak hidraulične montaže i demontaže? Gdje se najčešće
primjenjuje?

U hidrauličkom postupku na dodirne površine između vratila i rukavca dovodi se ulje pod pritiskom
zbog čega se vratilo skupi, a glavina raširi i na tome se bazira hidraulička montaza i demontaza. Na taj
način se mogu montirati dijelovi s blago koničnim površinama (konus 1:30), gdje se vratilo najprije
potisne u glavinu do određenog položaja,a konačni položaj se postiže tek uz pomoć pritiska ulja i na
njima se najčešće primjenjuje. U slučaju cilindričnih dodirnih površina spomenuti postupak se koristi
za demontažu ležajeva koji su prethodno montirani mehanički ili toplinskim postupkom. Vrijednosti
za najmanji potrebni pritisak ulja za montažu, te pritisak ulja za demontažu, mogu se naći u
specijaliziranoj literaturi ili u katalozima za proizvođača ležajeva.

Ulje pod pritiskom se dovodi kroz otvore i obodne utore u rukavcu ili glavini.
73.Navesti prednosti i nedostatke presovanih spojeva.

74. Šta se podrazumijeva pod pojmom ''uglačavanja'' kontaktnih površina presovanog spoja?

U toku montaže presovanih spojeva,najčešće uzduznog, dolazi do uglačavanja površina vratila i

glavine. Jedan dio kontaktne povrsine unutrašnjeg i vanjskog elementa,tj. vrhovi neravnina na istim
utiskuju se u udubljenja i dobija se glatka površina, što uzrokuje da je stvarni preklop nakon montaže
manji od teoretskog. Uglačavanje se obično uzima da je Hg i Hv, gdje su:

75.Koji su najčešći oblici otkaza presovanih spojeva? Nabrojati.

Ako bi do došlo do prekoračenja odgovarajuće vrijednosti otpora trenja klizanja u steznom spoju
opterećenom naizmjeničnim silama, došlo bi do labavljenja veze. Ako naprezanja na istezanje ili
pritisak u steznom spoju pređu vrijednost granice elastičnosti materijala, onda nastaje plastična
deformacija i tada se govori o plastičnom naprezanju. Na površinama nalijeganja steznog spoja pri
izmjenično savojnom naprezanju vratila stvara se korozija trenja i ona dovodi do povišenja sile stezne
veze, ali nakon toga pritisak u spoju postepeno popuša zbog pojave zamaranja.
PRORAČUN PRESOVANIH SPOJEVA – Faktori o kojima treba voditi računa prilikom proračunavanja
presovanih sklopova su: veličina i karakter opterećenja, eventualno dejstvo centrifugalne sile (bandaž
na točku šinskog vozila), temperaturni uticaji i njihov efekat (veza topovske cijevi i njene košuljice),
oblik dijelova koji odstupa od idealnog, kvalitet obrađene površine, način zagrijavanja prilikom
sklapanja (u struji gasa, u uslju, primjenom el.struje) i da li je sklop u oblasti elastičnosti ili
plastičnosti.

Pri proračunavanju sklopova postoje dva puta: 1) za usvojene konstruktivne podatke i materijale i za
dato opterećenje izabere se sklop i provjerava da li ovaj sklop zadovoljava u ekstremnim slučajevima.
Ako se pokaže da provjera ne zadovoljava, podac i se mijenjaju i tu postoji više mogućnosti: ili se
mijenja sklop ili se povećava površina nalijeganja štapa, ili se usvaja jači materijal; 2) za zadane uslove
proračunava se minimalni potrebni zazor, a na osnovu podataka o materijalu, maksimalni dopušteni
zazor, pa se zatim traži odgovarajuće nalijeganje.

Proračun čvrstoće i određivanje odgovarajućeg preklopa, odnosno tolerancije vratila i glavine,

standardizirani su prema DIN 7190. U steznom spoju vratilo i glavina imaju jednak nominalni prečnik
d različitih tolerancija, koje osiguravaju postizanje preklopa P,tj. čvrstog nalijeganja. Zbog preklopom
nastalog radijalnog površinskog pritiska p glavina je nakon montaže opterećena u radijalnom smjeru

naprezanjima na pritisak a u tangencijalnom smjeru naprezanjima na istezanje . Zbog istog

pritiska vratilo trpi naprezanja

e – vanjski (external), i – unutrasnji

(internal).
Radijalna naprezanja glavine i vratila na prečniku d steznog spoja jednaka su površinskom pritisku p,
te opadaju (od nule) s udaljenošću od d. Tangencijalna naprezanja vratila i glavine veća su od
radijalnih i opadaju s prečnikom. Radijalna i obodna normalna naprezanja, međusobno okomita, su
ujedno i glavna naprezanja pa je za proračun čvrstoće prema hipotezi najvećih tangencijalnih
naprezanja mjerodavna njihova razlika, koja predstavlja ekvivalentno naprezanje. S obzirom da na
glavini naprezanja su isteznog karaktera, ali i zbog toga što su u glavini naprezanja veća a materijal
slabiji, obično se provjerava samo čvrstoća glavine,tj. spoljašnjeg elementa.

Hipoteza najvećeg normalnog napona za unutrašnju površinu

Dok se najveći dopušteni pritisak računa kao:

Ukoliko maksimalno ekvivalentno naprezanje izračunato prema gornjem izrazu premašuje vrijednost
granice tečenja, ulazi se u elastično plastično područje. Proračun za ovo područje definisan je
standardom DIN 7190.
Površinski pritisak p na steznim površinama ovisi o veličini preklopa P.Prema teoriji cilindara s

debelim ljuskama, ta veza je dana sljedećim izrazom: ;

Gdje je K pomoćna proračunska veličina definirana svojstvima materijala obaju stegnutih dijelova, te
njihovim omjerima dimenzija:

Stezni stroj u općem slučaju podnosu obodnu silu Ft, kao posljedicu okretnog momenta T i aksijalnu
silu Fa koja proizilazi iz djelovanja elemenata kao što su stožasti zupčanici, cilindrični zupčanici s
kosim zubima, aksijalni ležajevi itd. U proračunu steznog spoja potrebno je uzeti u obzir rezultirajuće

opterećenje Fr na nominalnom prečniku steznog spoja d prema izrazu:

Da bi stezni spoj mogao prenijeti rezultirajuće opterećenje Fr, na dodirnim površinama između
glavine i vratila treba postići silu trenja Ftr>Fr, odnosno

Da bi se dobila tolika sila trenja, površinski pritisak mora biti

Ako je površinski pritisak manji od ovog, sigurnost protiv klizanja će biti manja od prije odabrane, što
nije dopušteno.

Nakon što se odredi potrebna sila trenja i potrebni minimalni pritisak, potrebna vrijednost
minimalnog preklopa računa se preko izraza:

U slučaju mehaničke montaže, potrebna sila utiskivanja iznosi:

Ukoliko želimo izračunati proračun i unutrašnjeg elementa, što i nije potrebno, računamo ga na
sljedeći način:
Deformacije elemenata u spojenim dijelovima, definišu se na sljedeći način:
Ovo je već gore odrađeno.

76. Skicirati dijagrame raspodjele radijalnih i tangencijalnih napona u presovanom spoju za slučaj: a)
za šuplje vratilo; b) za puno vratilo.
77. Navedi zašto se povećanom brzinom rotacije spojenih elemenata smanjuje mogućnost
prenošenja obrtnog momenta.

Kod stezni spojeva koji brzo rotiraju potrebno je uzetu u obzir i utjecaj centrifugalne sile koja kod
većeg broja okretaja vodi ka smanjenju površinskog pritiska.