SVEUILITE U MOSTARU

Fakultet strojarstva i raunarstva

Preddiplomski studij strojarstva

Elementi konstrukcija I
Prezentacija 4

NERASTAVLJIVI SPOJEVI:

Stezni spojevi,
Zavareni spojevi,
Lemljeni spojevi,
Lijepljeni spojevi,
Zakovini spojevi

NERASTAVLJIVI SPOJEVI:

Stezni spojevi,

STEZNI SPOJEVI:

10

STEZNI SPOJEVI:

U nerastavljivom steznom spoju vratilo i glavina su

izraeni s vrstim dosjedom, s potrebnim
preklopom.
Nakon ugradnje na dodirnom povrinama nastaje
povrinski tlak p koji osigurava silu trenja Ftr,
potrebnu za prijenos vrtnje.
Istovremeno, ovakav spoj podnosi i odreenu
aksijalnu silu.

11

STEZNI SPOJEVI:

Stezni spoj je primjeren za velika izmjenina i

udarna optereenja, pa ga se moe koristiti
svugdje tamo gdje ostali spojevi vratila i glavine
nisu dovoljni za prijenos velikih okretnih
momenata.
Zbog vrstog dosjeda izmeu vratila i glavine za
stezni spoj je potrebno upotrijebiti odgovarajui
postupak montae.

12

Montaa nerastavljivog steznog spoja:

U praksi se upotrebljavaju tri postupka montae i

demontae steznog spoja:

mehaniki,

toplinski i

hidrauliki postupak,
Odabrani postupak ovisi prvenstveno o zahtijevanom
preklopu steznog spoja i sredstvima kojima ga se moe
ostvariti.

13

Montaa nerastavljivog steznog spoja:

14

Montaa nerastavljivog steznog spoja:

U mehanikom (uzdunom) postupku vratilo i

glavina sastavljaju se u hladnom stanju s
odreenom montanom silom Fm i brzinom
utiskivanja vratila u glavinu 2 do 5 mm/s,

Kako bi se olakala montaa, dio s viom

granicom teenja (obino je to vratilo) je skoen
pod kutom = 5 na duini

Dodirne povrine obino su jo i nauljene, osim

ako je jedan dio iz bronze. Kod veih preklopa
izvodi se dvostruko skoenje vratila. Ovako
montiran stezni spoj postie radnu sposobnost
nakon priblino 48 sati.

15

Montaa nerastavljivog steznog spoja:

U toplinskom postupku montae koriste se svojstva

materijala da se prilikom zagrijavanje rastee, a
prilikom hlaenja skuplja.

Glavina se rairi kada se zagrije na odgovarajuu

temperaturu, a izmeu dijelova nastane zranost
Zm, pa ih se moe sastaviti bez upotrebe dodatne
mehanike sile,

Kada se glavina nakon montae ohladi na sobnu

temperaturu, skupi se, a zbog preklopa na dodirnim
povrinama nastaje odgovarajui povrinski tlak za
postizanje sile trenja.

16

Montaa nerastavljivog steznog spoja:

Glavina se obino zagrijava u ulju,

Kada se zahtijevaju suhe dodirne povrine radi
veih koeficijenata trenja, tada se glavina zagrijava
u pei s vruim zrakom.
U oba sluaja glavina se zagrijava do 400C.
Vie temperature nisu preporuljive, jer mogu lako
uzrokovati strukturne promjene u materijalu i
smanjenje vrstoe.

17

Montaa nerastavljivog steznog spoja:

Stezni spoj moe se ostvariti i hlaenjem vratila,

Na nioj temperaturi vratilo se skupi, pa se lako
umetne u glavinu.
Kada se nakon montae vratilo ponovno zagrije na
sobnu temperaturu, rairi se,
Zbog vrstog dosjeda pritie na glavinu s
potrebnom silom za savladavanje eljenih vanjskih
optereenja.
Vratilo se hladi u suhom ledu u kojemu se postiu
temperature do 78 C, a nie temperature (do
196 C) postiu se u tekuem duiku.
18

Montaa nerastavljivog steznog spoja:

Glavinu je potrebno zagrijati ili vratilo ohladiti za:

19

Montaa nerastavljivog steznog spoja:

U hidraulikom postupku na dodirne povrine

izmeu vratila i glavine dovodi se ulje pod tlakom,
Obino se na ovaj nain mogu montirati samo
dijelovi s blago koninim povrinama (konus 1:30),
gdje se vratilo najprije potisne u glavinu do
odreenog poloaja, a konani poloaj se postie
tek uz pomo tlaka ulja.
U sluaju cilindrinih dodirnih povrina spomenuti
postupak se koristi za demontau leajeva koji su
prethodno montirani mehanikim ili toplinskim
postupkom,

20

Montaa nerastavljivog steznog spoja:

Pri svakom, a naroito pri uzdunom postupku montae steznog spoja,

dolazi do tzv. zaglaivanja (uglaavanja) povrina vratila i glavine (Hv i
Hg),
Zbog toga je stvarni preklop nakon montae neto manji od teoretskog.

21

Montaa nerastavljivog steznog spoja:

Oito je gubitak preklopa P = 2(Hv+Hg), koji se moe procijeniti

izrazom:

22

Montaa nerastavljivog steznog spoja:

Vrijednosti za Rzv i Rzg ovise o stupnju hrapavosti povrina vratila i

glavine,
Obino se uzimaju preporuene vrijednosti prema DIN 7190:

23

Montaa nerastavljivog steznog spoja:

Dakle, stvarne vrijednosti najveeg i najmanjeg preklopa su:

24

Proraun steznog spoja:

Proraun vrstoe i odreivanje odgovarajueg preklopa, odnosno

tolerancije vratila i glavine, standardizirani su npr. prema DIN 7190.
U steznom spoju vratilo i glavina imaju jednak nominalni promjer d
razliitih tolerancija, koje osiguravaju postizanje preklopa P, tj. vrstog
dosjeda.
Glavina je nakon montae optereena u radijalnom smjeru tlanim
naprezanjima rg, a u obodnom (tangencijalnom) smjeru vlanim
naprezanjima tg.

Zbog istog tlaka vratilo trpi naprezanja rv i tv.

Radijalna naprezanja glavine i vratila na promjeru d steznog spoja

jednaka su povrinskom pritisku p, te opadaju (do nule) s udaljenou
od d.
25

Proraun steznog spoja:

Tangencijalna naprezanja tg i tv glavine i vratila vea su od radijalnih

i opadaju s promjerom.
Radijalna i obodna normalna naprezanja, (meusobno okomita) su
ujedno i glavna naprezanja,
Za proraun vrstoe prema hipotezi najveih tangecijalnih
naprezanja mjerodavna je njihova razlika, koja predstavlja
ekvivalentno naprezanje.

26

Proraun steznog spoja:

Kvalitativni rasporedi ekvivalentnih naprezanja eg za glavinu i ev za

vratilo

27

Proraun steznog spoja:

Uoljivo je da naprezanja u glavini imaju vlani, a u vratilu tlani

karakter.
zbog toga to su u glavini naprezanja vea a materijal slabiji, obino
se provjerava samo vrstoa glavine:

28

Proraun steznog spoja:

Povrinski pritisak p na steznim povrinama ovisi o veliini preklopa

P. Prema teoriji cilindara s debelim ljuskama, ta veza je dana
sljedeim izrazom:

K je pomona proraunska veliina definirana svojstvima materijala

obaju stegnutih dijelova, te njihovim omjerima dimenzija:

29

Proraun steznog spoja:

30

Proraun steznog spoja:

Ovaj izraz strogo vrijedi samo za beskonano dugaki stezni spoj.

U stvarnosti, stezanje, tj. stvoreni pritisak ovisi o omjeru duljine
glavine i promjera steznog spoja, te o omjeru v promjera vratila.
On se uzima u obzir tako da se za vanjske dijelove ija je duina
manja od promjera vratila (to su rjee glavine, a ee prstenovi),
pomona proraunska veliina K pomnoi s faktorom duljine glavine
. Tako stvarna vrijednost Kst proraunske veliine K postaje:

31

Proraun steznog spoja:

32

Proraun steznog spoja:

Stezni spoj u opem sluaju podnosi obodnu silu Ft, kao posljedicu
okretnog momenta T i aksijalnu silu Fa koja proizlazi iz djelovanja
elemenata kao to su stoasti zupanici, cilindrini zupanici s kosim
zubima, aksijalni leajevi itd.
U proraunu steznog spoja potrebno je uzeti u obzir rezultirajue
optereenje FR na nominalnom promjeru steznog spoja d prema
izrazu:

33

Proraun steznog spoja:

Da bi stezni spoj mogao

prenijeti rezultirajue
optereenje FR,, na dodirnim
povrinama izmeu glavine i
vratila treba postii silu trenja
Ftr > FR, odnosno:

34

Proraun steznog spoja:

Da bi se dobila tolika sila trenja povrinski pritisak mora biti:

35

Proraun steznog spoja:

Ako je povrinski pritisak manji od ovog, sigurnost protiv klizanja e

biti manja od prije odabrane, to nije doputeno.
U suprotnom, sigurnost protiv klizanja bit e vea od k.
Budui da je stvarna vrijednost preklopa sluajna veliina, onda su i
stvarne vrijednosti povrinskog pritiska, sile trenja, sigurnosti protiv
klizanja i naprezanja takoer sluajne veliine.
Vjerojatnost da se ove veliine nau u odreenim granicama lako se
moe odrediti ako se poznaje srednja vrijednost i varijanca preklopa.
Problem nemogunosti odreivanja tonih vrijednosti sluajnih
veliina odreuje se na klasian nain: raunat e se uvijek samo s
jednom vrijednou preklopa, minimalnom Pmin ili maksimalnom
Pmax.
36

Proraun steznog spoja:

Pravilo je da se uzima ona vrijednost koja e, kad se preko nje

izrauna traena fizikalna veliina, rezultirati s veom stvarnom
sigurnou steznog spoja.
Npr, ako se za poznati dosjed kontrolira vrstoa steznog spoja,
naprezanja e se raunati za Pmax, jer e tako stvarna naprezanja
biti manja od raunskih, a stvarni stupanj sigurnosti vei.
Ako se rauna sigurnost protiv klizanja, sila trenja e se raunati za
Pmin, pa e tako njezina stvarna vrijednost biti vea, kao i sigurnost
protiv klizanja.

37

Proraun steznog spoja:

Ako je potrebno odrediti dosjed, tj. preklop za traenu sigurnost protiv

klizanja, tada raunski dobivena vrijednost preklopa mora priblino
odgovarati vrijednosti Pmin odabranog dosjeda.
Tada e stvarna sigurnost protiv klizanja biti vea, jer e stvarni
preklop biti vei od potrebnog.
Pri proraunu potrebne sile utiskivanja kod mehanike (uzdune)
montae, uzima se Pmax.

38

Proraun steznog spoja:

Kod steznih spojeva koji brzo rotiraju potrebno je uzeti u obzir i

utjecaj centrifugalne sile koja kod veeg broja okretaja vodi k
smanjenju povrinskog pritiska.
U praksi, proraun steznog spoja najee tee tako da se za
poznata vanjska optereenja (T, Fa) trai odgovarajui vrsti dosjed
(Pmin i Pmax), kojim e se na dodirnim povrinama izmeu vratila i
glavine postii potreban povrinski pritisak pmin, odnosno sila trenja
Ftr za prijenos eljenih optereenja.

39

Proraun steznog spoja:

U tom sluaju, nakon to se izrauna potrebna sila trenja Ftr, potrebni

minimalni pritisak pmin, potrebna vrijednost Pmin,st minimalnog

preklopa rauna se iz sljedeeg izraza:

40

Proraun steznog spoja:

U proraunu steznog spoja potrebno je odrediti i potrebne parametre

montae.
U sluaju mehanike montae potrebna sila utiskivanja iznosi:

41

Kraj

42