Elementi konstrukcija 1

Stezni spojevi
dr. sc. Milan Kljajin, red. prof. u tr. zv. dr. sc. eljko Ivandi, izv. prof.

Postupci steznog spajanja

{

Pod steznim spojem podrazumijeva se spoj dva dijela (si. 1.86.) od kojih jedan ima vanjsku, a drugi istu unutarnju nazivnu mjeru, pri emu je ostvaren preklop (prisnost) izmeu dijelova, najee izmeu glavine i rukavca. Prije spajanja vanjski dio- glavina mora imati neto manju unutarnju mjeru, nego vanjsku mjeru unutranji dio- vratilo, da bi se ostvario osnovni uvjet steznoga spoja.

Najee se spajaju rotacijski dijelovi (remenice, zupanici, lananici, turbinski i ventilatorski rotori, elektromotorski rotori, kotai, leajni prsteni, dijelovi spojki itd.) odnosno openito dijelovi u spoju s vratilom ili osovinom.

Steznim spajanjem dobivaju se izdrljivi i protiv vibracija sigurni spojevi koji mogu prenijeti velika dinamika i udarna optereenja promjenjivog smjera vrtnje uz veliku prednost da su unutarnji i vanjski dijelovi tono meusobno centrirani bez zranosti. Pomicanje dijelova u spoju nije mogue nakon spajanja bez rastavljanja. Stezni spojevi su cjenovno povoljni i jednostavni za izradu.
5

Ovisno o nainu formiranja preklopa steznog dosjeda, konstrukcijskoj izvedbi elemenata spoja i koritenim montanim alatima i sredstvima razlikuju se mehaniki, toplinski i hidrauliki postupci spajanja odnosno uzduni i popreni stezni spojevi.

Uzduni stezni spoj odnosno mehaniki formirani

spoj postie se upreavanjem, pri emu se jedan dio utiskuje ili navlai na drugi dio silom pri temperaturi okoline (si. 1.86.).

Nalene povrine prije spajanja se lagano naulje, to zapravo smanjuje faktor prianjanja , a time i prenosivo pogonsko optereenje, jer pri upreavanju nasuho moe doi do struganja povrina pa ak i do hladnog zavarivanja.

Ublaavanje navedenih problema i olakanje upreavanja ostvaruje se konstrukcijskim oblikovanjem dijelova u spoju kao: na spojnim dijelovima ne smije biti otrih rubova i naglih prijelaza; kut skoenja vrha vratila treba biti najvie 5; duljina skoenja vrha mora biti le 3 DF ili preporuenih vrijednosti prema DIN 7198; duge, tanke dijelove treba kontrolirati na izvijanje; zaobljene bridove treba izvesti na dijelu koji ima veu granicu razvlaenja Re (odnosno Rp0,2).
9

Brzina upreavanja preporua se < 2 mm/s s dovoljnom rezervom sile upreavanja FUP od oko 2,5 puta vea od sile razdvajanja poputanja spoja. Stezni spoj ovako formiran smije se opteretiti tek 24 sata nakon upreavanja.

10

Razlikujemo dvije vrste poprenih steznih spojeva i to popreni stezni spoj ostvaren skupljanjem i spoj ostvaren rastezanjem. Kod steznog spoja ostvarenog skupljanjem, vanjski dio se zagrijava na toliku temperaturu da se rastegne toliko da se lagano moe navui na unutarnji dio. Pri ohlaivanju vanjski dio se skuplja i nalegne na unutarnji dio nakon ponitenja zranosti, te u daljnjem procesu stezanja pri hlaenju poveava se tlak na nalenim povrinama spoja.

11

Zagrijavanje se moe obaviti na elektrogrijaoj ploi ili prstenastim plinskim gorionikom, iako zbog ravnomjernije raspodjele topline mnogo je bolje zagrijavanje u uljnoj kupci (mineralno ulje do 300 C, a parafinsko ili silikonsko ulje do 400 C). Kada nalena povrina mora ostati suha tj. nenauljena bez ogorine, moe se koristiti vrui zrak do 400 C (u posebnim peima do 600 C) za zagrijavanje. Pri zagrijavanju na temperaturi iznad 400 C dolazi do poputanja materijala to ima za posljedicu smanjenje vrstoe, a time i tvrdoe materijala.
12

Ako nalene povrine oksidiraju, poveava se faktor prianjanja odnosno faktor trenja .

13

Pri formiranju steznog spoja rastezanjem, unutarnji dio se pothlauje toliko da se moe umetnuti u provrt vanjskoga dijela, odnosno u graninom sluaju lagano ugurati u vanjski dio. Pri zagrijavanju na temperaturu okoline pothlaeni dio se rastegne, ponitenjem zranosti nalegne jedan na drugi, te potom pritisne nalenu povrinu vanjskoga dijela. Za pothlaivanje unutarnjeg dijela upotrebljava se suhi led (snijeg ugljine kiseline) t oko 78 C ili tekui duik t oko 196 C.

14

Skupo pothlaivanje vrimo samo kada bi vanjski dio trebalo zagrijati iznad doputene temperature. Najee se primjenjuje u serijskoj proizvodnji, ali uz ogranienje da putovi transporta budu to krai zbog brzog zagrijavanja na temperaturu okoline.

15

Kombinirani stezni spoj nastaje istodobnom upotrebom steznoga spoja ostvarenoga skupljanjem i steznoga spoja ostvarenoga rastezanjem, tj. istodobnim zagrijavanjem vanjskog dijela i pothlaivanjem unutarnjeg dijela. Ovaj nain se koristi kada se jednim postupkom ne moe kompenzirati cjelokupan preklop dosje da, te se stoga preklop podijeli na vanjski i unutarnji dio u odnosu koeficijenata toplinskog rastezanja za grijanje i hlaenje koritenih materijala steznoga spoja.

16

Kod hidraulikih postupaka odnosno spajanja uljem pod tlakom poradi visokoga narinutog tlaka ulja izmeu nalenih povrina spoja, vanjski dio se proiruje, a unutarnji skuplja, ime je omogueno meusobno navlaenje dijelova. Ovaj postupak je primjenjivan pri blago konino oblikovanim nalenim povrinama (koninost 1 : 30), ime je omogueno lagano navlaenje i oslobaanje nalenih povrina dijelova u spoju (sl. 1.87a).

17

18

Ulje pod tlakom vodi se kroz provrte i obodne utore u rukavcu ili glavini. Dijelovi u steznom spoju najprije se lagano spoje rukom to omoguuje konus, te se istodobno uz poveanje tlaka uzdunom silom pomie konus u uklinjenje ime se smanjuje debljina uljnoga sloja tj. zranost izmeu dijelova, a time i gubitak tlaka ulja.

19

{ {

U trenutku postizanja potrebne vrijednosti uzdune sile ili pozicije konusa, ulje pod tlakom se iskljuuje. U vremenu od 10 do 120 minuta, kada doe do potpunog gubitka tlaka ulja kroz rascjepe i provrte, stezni spoj se moe potpuno opteretiti. Za otputanje steznoga spoja postupak je suprotan. Potrebno je osigurati 2 do 5 puta vei tlak od tlaka na nalenim povrinama.

20

10

{ {

Pri spajanju bolja su se pokazala rjea ulja (mala viskoznost), a pri razdvajanju gua ulja. Za ekstremno visoke tlakove koristi se glicerin. Za dijelove s cilindrinim nalenim povrinama moe se primijeniti postupak tlanim uljem samo za rastavljanje dijelova u spoju uz neizostavno koritenje raznih priprema i naprava prema DIN 15055 (sl. 1.87b).

21

Proraun cilindrinih steznih spojeva

{

Uslijed razlike dimenzija promjera pri spajanju u cjelinu, kao posljedica nastalih deformacija javlja se tlak pF na nalenoj povrini spoja. Umnoak tlaka na nalenoj povrini pF, nalene povrine spoja

AF = DF l F
{

i faktora prianjanja daje otpor koji se suprotstavlja djelovanju pogonskog optereenja, obodne sile
22

11

Fo =

2To DF

uslijed momenta vrtnje To, uzdune sile Fa odnosno njihove rezultante Fres kada djeluju istodobno (sl. 1.88.).

23

24

12

Pogonska rezultirajua sila Fres koja se javlja u radu:

25

Pritom se mora pogonsko optereenje Fo, Fa ili Fres sigurno prenijeti, tj. potrebna sila prianjanja na nalenoj povrini steznoga spoja mora iznositi:

26

13

27

Budui da je otpor prianjanja prije poputanja spoja vei od otpora proklizavanja, sila poputanja bit e vea od sile meusobnog proklizavanja dijelova u spoju. Pri naizmjeninom optereenju, sila potrebna za svladavanje otpora prianjanja pada na vrijednost sile proklizavanja. Zbog sigurnosti uzima se da je sila koja se moe prenijeti steznim spojem ona koja proizlazi iz sile proklizavanja.

28

14

U proraunu prema DIN 7190 pored pogonskog optereenja treba uzeti u obzir i djelovanje centrifugalne sile ili temperaturna kolebanja koja se javljaju pri radu. Postupak prorauna prema DIN 7190 uzima u obzir stezne spojeve jednake uzdune duljine vanjskog i unutarnjeg dijela, dok se zadovoljavajue vrijednosti mogu dobiti i za spojeve razliite duljine pri emu se mora uzeti u obzir poveanje rubnih pritisaka napetosti u rubnom podruju spoja.

29

Potrebni tlak u nalenoj povrini steznog spoje:

30

15

31

32

16

33

34

17

35

36

18

37

38

19

39

40

20

41

42

21

43

44

22

45

46

23

47

48

24

49

50

25

Proraun isto elastino optereenog spoja

51

52

26

53

54

27

55

56

28

57

58

29

59

60

30

61

Proraun elastino-plastinog optereenog spoja

62

31

63

64

32

Formiranje steznih spojeva

65

66

33

67

68

34

69

70

35

71

72

36

73

74

37

Kraj poglavlja
Slavonski Brod, 2011.

75

38