Predavanje 3.

) Zakovini sastavci

1. Zakovani spojevi
- Zakivcima se vrsto vezuju dijelovi srazmjerno male debljine uglavnom limovi.
- Glave zakovica steu limove i tako spreavaju njihovo pomjeranje, odnosno otpor protiv
klizanja je sutina vezivanja limova zakovicama.
- Kada sila F postane vea od otpora klizanja nastupa klizanje limova i zakivak je izloen
smicanju u ravni dodira limova.

Prednosti:
- materijal se ne oslabljuje toplinskim utjecajima kao kod zavarivanja (posebno vano
kod konstrukcija od lakih metala i kod hladno zakivanje), a nema niti opasnosti od
puzanja kao kod lijepljenja,
- nema temperaturnih deformacija,
- kontrola kvalitete je jednostavna (vizualna),
- velika brzina izvoenja spojeva,
- mogu se spajati razliiti materijali, razliite debljine, kao i materijali s prevlakama.
Nedostaci:
- priprema je zahtjevnija zbog buenja otvora,
- otvori oslabljuju konstrukciju pa su konstrukcije tee,
- zakovice i dijelovi koji se spajaju moraju biti od istog materijala jer inae moe doi do
labavljenja zbog razliitih temperaturnih rastezanja i do galvanske korozije,
- neravnomjerna raspodjela naprezanja na spoju,
- povrina nije glatka zbog glava zakovica.

1.1. Vrste sastavaka

- Prema broju presjeka u kojima moe doi do smicanja: jednosjeni, dvosjeni
- Prema broju redova sastavaka: jednoredni, dvoredni, troredni
- Prema meusobnom poloaju zakivaka: paralelni naizmjenini
- Sastavci se mogu ostvariti neposrednim i posrednim vezivanjem.
- Radi neposrednog vezivanja krajevi limova se preklapaju: to su preklopni sastavci.
- Posredno vezivanje vri se pomou podmetaa, a krajevi limova se sueljavaju, te
razlikujemo jednostrano pokriveni sastavci sa jednim podmetaem i obostrano pokriveni
sastavci sa dva podmetaa.
- Prema nainu upotrebe sastavci se dijele na:
A. vrste sastavke - mostovske dizalice, elini mostovi
B. Nepropustljive sastavke (relativno male sile, treba da obezbjede hermetinosti)
rezervoari za tenosti i gasove (rezervoari koji nisu pod visokim pritiskom)
C. vrsti i nepropustljivi sastavci izloeni jakim silama (potpuna hermetinost) parni
kotlovi, rezervoari pod visokim pritiskom
Predavanje 3.) Zakovini sastavci

1.2. Zakivci / zakovice

- Poeljno je da su limovi i zakovice od istog materijala, u protivnom postoji opcija pojave
nehermetinosti.
- Zakovice su od topljenog elika (jaine na kidanje = ) ,za male sile mogu biti
od bakra, a za lake konstrukcije od aluminijuma.
- Zakivak ima osnovne elemente:
- gotovu glavu, stablo i zavrnu glavu koja se dobiva prilikom zakivanja.

1.3. Kotlovski sastavci

- Kotlovi se sastoje od nekoliko cilindrinih doboa i dva danceta.
- Doboi se dobivaju savijanjem ravnih limova iji se krajevi poklapaju i vezuju
zakovicama, ovakav sastavak se zove se uzduni sastavak (paralelan je uzdunoj osi kotla).
- Za kotlove izloene viim pritiscima, krajevi limova se sueljavaju i vezuju zakivcima preko
podmetaa.
- Krajevi limova i podmetaa, izuzev mjesta sueljavanja, koso su sasjeeni. Nagib iznosi
1:3 do 1:4, odnosno

1.3. Izrada
- Otvori za zakivanje se bue ili probijaju.
- Krajevi otvora se konino proiruju.
- Prije zakivanja zakivci se ugriju do usijanja (vrue zakivanje) i u takvom stanju umeu u
otvor pa udarcima ili pritiskom pravi zavrna glava.
- Hladno zakivanje se upotrebljava za vrste i nepropustljive sastavke.
- Zakivanje se moe vriti runo ili mainski.
- Podbijanjem se priljubljuje koso zasjeeni lim
uz susjedni lim i time pojaava hermetinost.
Predavanje 3.) Zakovini sastavci

1.4. Uloga zakivaka u sastavku

- Zakivak zbog hlaenja (po zavretku) zakivanja izloen uzdunoj sili zatezanja _, sa
kojom pritee potiskuje limove uklijetene izmeu glave.
- Zbog pritiskivanja pojavljuje se izmeu limova sila otpora protiv klizanja , koja se
suprotstavlja sili F posljedici unutranje pritiska p, koja nastoji da razdvoji limove na
sastavku, to jest izazove klizanje limova.
0 =
- napon na granici razvlaenja
S povrina presjeka otvora
- Napon koji se javlja u stablu zakivka uslijed hlaenja moe se izraunati primjenom Hukovog
zakona:
=
relativno izduenje =
temperaturni koeficijent linearnog skupljanja
-razlika temperatura
E- modul elastinosti (2 1011 )
- Ako se pretpostavi = moe se odrediti temperaturna razlika:

= =

- Otpor protiv klizanja moe se izraziti i kao:
= 0 (1) ; = 20 (2)
1- jednosjeni zakivci
2 dvosjeni zakivci
koeficijent otpora protiv klizanja (koeficijent trenja)

- Otpor zavisi od: stanja dodirnih povrina limova, materijala limova i zakivaka, od
duine i prenika zakivka, naina i kvaliteta operacije zakivanja.
- Specifini otpor protiv klizanja za kotlovske sastavke se rauna:

= 2 ;
4
- doputena vrijednost (60 70 MPa za sastavke sa jednosjenim zakivcima,
100 140 MPa za sastavke sa dvosjenim zakivcima)

1.5. Izbor i proraun sastavaka optereenje kotlovski sastavaka

- Horizontalne komponente pojedinanih pritisaka se ponitavaju sa istovjetnim komponentama na
ukupnu sili 2F koja djeluje na gornju polovinu kotla.

=
2
-ukupna sila koja optereuje polupojas irine .
-prenik kotla
-proizvoljno uzeta irina pojasa
Popreni sastavak je izloenoj ukupnoj sili od pritiska pare
2
=
4
- Usporedbom izraza i se vidi da je uzduni sastavak dva puta jae optereen od poprenog, a
samim time proraun uzdunog sastavka je mjerodavniji
Predavanje 3.) Zakovini sastavci

1.6. Proraun debljine lima

- Lim doboa izloen je naponu naistezanje.
- Napon na istezanje je najjai na najslabijem mjestu a to je gdje otvor za zakovicu, te je ono
mjerodavno mjesto za proraun.

- Napon na istezanje: = = ( ) = 2

=
2( )

Odnos = je koeficijent slabljenja lima zbog otvora za zakovice.

1.7. Prenik i korak zakivaka

- Prenik zakivaka odreuje se u zavisnosti od debljine lima:
= 0,05
- debljina lima
c vrijednost koja zavisi od vrste sastavaka (0,004 jednosjeni sastavci, 0,005 dvosjeni
jednoredni sastavci )
- Korak zakivaka, to jest razmak izmeu osa zakivaka paralelno sa ivicom, rastavkom
limova bira se izmeu doputenih vrijednosti i .
= (6 8) ; = (2 2,5)
- Rastojanje ose zakivaka od ivica limova ili podmetaa:
= 1,5
- Rastojanje izmeu redova zakivaka:
1 = (2,2 3,5)
Pri paralelnom rasporedu:
1 0,8
Pri naizmjeninom rasporedu:
1 = (0,4 0,6)