1.

UVOD

Energija je nuan resurs za tehni ki i ekonomski razvoj suvremenog svijeta te je

uklju ena u sve aspekte drutvenog ivota. Upravo zbog toga, racionalno gospodarenje
energijom jedna je od klju nih pretpstavki razvoja.
Zadovoljenje sve ve ih energetskih potreba u budu nosti, uz moralan odnos prema
okoliu, te raspolaganje prirodnim resursima s ciljem gospodarskog razvitka, iziskuje
gradnju novih energetskih postrojenja uz sve stroe zahtijeve gospodarenja energijom,
racionalizaciju investicijskih ulaganja i zatitu okolia.
Kogeneracijska postrojenja jedan su od na ina maksimalnog iskoritenja primarne
energije. Njihova prednost je u visokom stupnju iskoristivosti, te ekolokoj i ekonomskoj
prihvatljivosti njihove upotrebe.

Kogeneracija se definira kao kombinirana proizvodnja elektri ne (ili mehani ke), te

iskoristive toplinske energije. Pritom se toplinska energija moe koristiti u tehnolokim
procesima, procesima grijanja pa ak i u procesima hla enja.

Prednosti kogeneracijskih sustava, pred klasi nim sustavima s odvojenom opskrbom

elektri nom i toplinskom energijom, vidljive su ako se me usobno usporede gubici koji
nastaju pri proizvodnji energije u oba sustava.

Do 1973. godine niske cijene goriva omogu avale su proizvodnju relativno jeftine
elektri ne energije. Energetska postrojenja u svijetu bila su preteno u vlasnitvu javnih
poduze a. Nagli porast cijena goriva izazvao je potrebu za razvijanjem energetskih
tehnologija i pove anjem efikasnosti postrojenja za proizvodnju elektri ne energije.
Istovremeno, pove ana ekoloka svijest, kao i spoznaja o sve siromanijim izvorima
energije, zahtijevala je sve ve u panju o uvanju okoline i preostalih resursa, te su mala
kogeneracijska postrojenja postala efikasni i konkurentni proizvo a i elektri ne energije.

1
2. KOGENERACIJA I KOGENERACIJSKA POSTROJENJA

2.1. KOGENERACIJA

Kogeneracija se moe definirati kao proces koritenja primarne energije goriva za

proizvodnju dvaju korisnih energetskih oblika: toplinske energije i korisnog rada.
Dobiveni korisni rad koristi se naj e e za proizvodnju elektri ne energije, dok se
proizvedena toplinska energija koristiti u tehnolokim procesima, procesima grijanja ili
procesima hla enja.
Kogeneracija je tako er proizvodnja elektri ne energije iz otpadne topline bilo
kojeg toplinskog procesa. Proces se odvija s maksimalnom uporabom kemijske energije
goriva, tj. smanjenjem gubitaka, ali je preduvjet velik broj radnih sati tijekom godine.

Slika 1. Kogeneracija

2
 2.2. PREDNOSTI I PREPREKE KOGENERACIJE

2.2.1. Prednosti kogeneracije

Zadovoljenje sve ve ih energetskih potreba u budu nosti, uz moralan odnos

prema okoliu te raspolaganje prirodnim resursima s ciljem gospodarskog razvitka i
civilizacijskog napretka, iziskuje gradnju novih energetskih postrojenja uz sve stroe
zahtijeve gospodarenja energijom, racionalizaciju investicijskih ulaganja i zatitu okolia.
Tako je pred energeti are postavljen zadatak pronalaenja na ina proizvodnje energije uz
najviu mogu u energetsku u inkovitost, koriste i najbolje raspoloive tehnologije i
ekoloki prihvatljiva goriva na krajnje racionalan na in. Kogeneracijski procesi su upravo
takva tehnologija koja udovoljava sve nabrajane uvijete.
Primjena kogeneracijskih sustava se prvenstveno razmatra zbog njihove visoke
energetske efikasnosti, te s time povezanim ekolokim i ekonomskim prednostima.
Ukupni stupanj efikasnosti ovih postrojenja (toplinska u inkovitost) u nekim slu ajevima
iznosi i preko 90 posto, pa se moe konstatirati da, u odnosu na tradicionalne sustave,
kogeneracija predstavlja najefikasniji oblik pretvorbe energije, kako s energetske to ke
gledita tako i s to ke zatite okolia. Kogeneracijskom proizvodnjom smanjuje se utjecaj
na okoli po svim aspektima, a posebno se smanjuje emisija CO2, SO2 i NOx.
Najzna ajnije prednosti kogeneracijske proizvodnje u odnosu na odvojenu
proizvodnju elektri ne energije u klasi noj elektrani i toplinske u kotlovnici o ituju se
kroz:
- znatne utede primarne energije iz ega proizlaze i manji trokovi,
- kvalitetnija opskrba elektri nom energijom i ve a pouzdanost, to je izuzetno
vano za potroa e osjetljive na prekide opskrbe,
- smanjenje tetnog utjecaja na okoli, jer iz visoke energetske u inkovitosti i
manje potronje primarnog energenta proizlaze manja emisija tetnih tvari, manja
koli ina otpadne topline i manja emisija buke,
- relativna ulaganja u odnosu na pozitivne karakteristike i isplativost za nekoliko
godina,

3
- kratak rok izgradnje zbog paketne izvedbe agregata i prethodno tvorni ki
sklopljenih elemenata,
- jednostavniji put isho enja raznih dozvola, naro ito za slu aj industrijskih pogona
ili nekog javnog objekta.
Prednosti kogeneracijskih sustava, pred klasi nim sustavima s odvojenom
opskrbom elektri nom i toplinskom energijom, vidljive su ako se me usobno usporede
gubici koji nastaju pri proizvodnji energije u oba promatrana sustava. Takva usporedba
kogeneracijske i odvojene proizvodnje energije sa stajalita stupnja iskoristivosti dana je
na slici 1. Pritom treba istaknuti da je ovakav stupanj iskoristivosti kogeneracijskog
postrojenja svojstven reimu rada pri kojem se utroi sva toplinska energija proizvedena
u sustavu.
Osnovna prednost kogeneracije je pove ana u inkovitost energenta u odnosu na
konvencionalne elektrane koje slue samo za proizvodnju elektri ne energije te
industrijske sustave koji slue samo za proizvodnju pare ili vru e vode za tehni ke
procese.
Kogeneracije imaju zna ajnu ulogu kao distribuirani izvor energije zbog
pozitivnih u inaka: manji gubici u mrei, smanjenje zaguenja u prijenosu, pove anje
kvalitete napona i pove anje pouzdanosti opskrbe elektri nom energijom. Uz sve
navedeno, smanjen je i tetan u inak na okoli.

4
 36 + 80
= = 0,58
200

36 + 50
= = 0,86
100

Slika 2. Usporedba kogeneracijske i konvencionalne proizvodnje energije

2.2.2. Prepreke za kogeneraciju

Premda postoji veliki potencijal za kogeneracijsku proizvodnju, a energetski

zakoni su prepoznali kao nacionalni interes, klju ne prepreke za kogeneraciju su i dalje
prisutne.
Najvanijim preprekama mogu se smatrati:
Izostanak jasno definiranog i jednostavnog postupka priklju enja na
mreu, te gra evinsko-tehni ke procedure izgradnje kogeneracijskog
postrojenja
Nepovoljan odnos cijena elektri ne energije i goriva koji favorizira
koritenje elektri ne energije
Nepostojanje utvr ivanja i postupka stjecanja prava prodaje te iznosa
otkupnih cijena za vikove elektri ne energije

5
Nepostojanje tarifnog modela, odnosno postupka ostvarivanja prava te
posebne ne penaliziraju e cijene za vrnu i posebno rezervnu elektri nu
energiju
Nerazumijevanje i neprepoznavanje mogu nosti doprinosa kogeneracije
smanjenju emisija, u pogledu globalne bilance, kao i u zakonskim aktima,
te ak potencijalno penaliziranje kogeneracijske proizvodnje zbog
pove anja lokalnih emisija
Nedovoljna zainteresiranost i razumijevanje financijskih institucija za
financiranje projekata energetske u inkovitosti op enito, kao i
kogeneracija
Nepostojanje fiskalnih ili drugih poticajnih mjera
Izostanak specijalisti kog obrazovanja i osposobljavanja stru njaka za
usluge konzaltinga u energetskoj u inkovitosti, te je slabo razumijevanje
primjene kogeneracije u pogledu zadovoljavanja korisnih toplinskih
potreba
Informiranje i edukacija potencijalnih korisnika
Spora dinamika donoenja i implementacija zakona, a posebno
nepostojanje specifi nog zakonskog akta za kogeneraciju u kojemu bi se
cjelokupna problematika mogla sustavno definirati

6
 2.3. KOGENERACIJSKA POSTROJENJA

Kogeneracijska postrojenja su postrojenja u kojim ase odvija kogeneracija. Kod

kogeneracijskih postrojenja koriste se izravni i neizravni postupci pretvorbe kemijske
energije goriva u elektri nu i toplinsku energiju.
Za izravnu se pretvorbu koriste:
- razne vrste gorivnih elija odnosno elemenata ili lanaka.
Za neizravnu se pretvorbu koriste:
- motori s unutarnjim izgaranjem,
- plinske turbine,
- parne turbine.
Kogeneracijska postrojenja se dijela na:
1. Kogeneracijska postrojenja instalirane elektri ne snage do uklju ivo 1
MW, priklju ena na distributivnu mreu.
a) kogeneracijska postrojenja instalirane elektri ne snage do uklju ivo 50
kW, tzv. mikro-kogeneracije
b) kogeneracijska postrojenja instalirane elektri ne snage ve e od 50 kW
do uklju ivo 1 MW, tzv. male kogeneracije
2. Kogeneracijska postrojenja instalirane elektri ne snage ve e od 1 MW,
priklju ena na prijenosnu ili distributivnu mreu.
a) kogeneracijska postrojenja instalirane elektri ne snage ve e od 1 MW
do uklju ivo 25 MW, tzv. srednje kogeneracije
b) kogeneracijska postrojenja instalirane elektri ne snage ve e od 25 MW,
tzv. velike kogeneracije
3. Individualna kogeneracijska postrojenja koja nisu priklju ena na
prijenosnu ili distributivnu mreu.

7
 2.3.1. Gorive elije

Gorivne elije su elektrokemijski ure aji za neposrednu pretvorbu kemijske

energije vodika i kisika u istosmjernu elektri nu energiju, a kao dodatni proizvod nastaje
voda. Gorivne elije se kao i baterije sastoje od anode, katode i elektrolita, samo to za
razliku od baterija ne uvaju kemijsku energiju, nego kemijsku energiju goriva pretvaraju
u elektri nu energiju.
Princip rada gorivih elija je slijede i: na anodi gorive elije vri se proces
deelektronacije goriva (elektrooksidacija), tako oslobo eni elektroni putuju vanjskim
elektri nim krugom, preko troila, do katode, a kationi nastali na anodi putuju kroz
elektrolit do katode. Na katodi gorive elije reducira se drugi element ili spoj koji
sudjeluje u kemijskoj reakciji, naj e e je to kisik, tako nastali ioni spajaju se u kona ni
produkt reakcije koji se odvodi iz gorive elije.
Proces u gorivnoj eliji definira se kao elektrokemijski proces koji kontinuirano
transformira kemijsku energiju plina i oksidacijskog sredstva u elektri nu i toplinsku
energiju, dakle moe se dobiti elektri na energija, topla voda i niskotla na para.
Prednost ove tehnologije je u tome to omogu ava proizvodnju elektri ne i
toplinske energije izravno iz kemijske energije plina elektrokemijskom reakcijom bez
standardnog izgaranja goriva.

Slika 3. Gorive elije

8
 2.3.2. Motori s unutarnjim izgaranjem

Motori s unutarnjim izgaranjem toplinski su motori kod kojih se toplina pretvara u

mehani ki rad. To se postie odvijanjem nekog toplinskog procesa unutar nekog
mehani kog sistema.
Motori s unutarnjim izgaranjem se u kogeneracijskim postrojenjima mogu koristiti kao:
- plinski motori (Otto),
- dizelski motori,
- plinsko-dizelski motori.

Prema broju okretaja motori mogu biti:

- sporohodni 80-300 o/min,
- srednjohodni 450-1000 o/min,
- brzohodni 1200-3000 o/min.
Kod standardnih kogeneracija najvie se koriste brzohodni motori.
Kod dualnog motornog pogona (plin-dizelsko gorivo) osnovno gorivo je plin, a
dizelsko gorivo se dodaje u iznosu od 3 do 15 %, to omogu ava lake paljenje jer
prirodni plin zahtijeva viu temperaturu paljenja nego dizelsko gorivo.
Plinski su motori najprihvatljiviji kogeneracijski ure aji sa stajalita plinskih
distributivnih mrea, jer ne zahtijevaju posebne opskrbne tlakove plina, te se mogu
opskrbljivati sa standardnim tokovima distribucije plina.

9
 2.3.3. Plinske turbine

Kod kogeneracije plinske se turbine koriste za podru je snage od 1,6 do 10

(MW)e. Imaju loiju elektroenergetsku karakteristiku u odnosu na motore, ali zato imaju
bolju toplinsku karakteristiku.
Mogu e su mnoge varijante kogeneracijskih postrojenja s plinskim turbinama
koje se prilago uju raznim energetskim opskrbama, kao to su:
- kogeneracijsko postrojenje s plinskom turbinom i apsorpcijskim
rashladnim ure ajem,
- kogeneracijsko postrojenje s plinskom turbinom i dodatnim loenjem,
- kogeneracijsko postrojenje s plinskom i parnom turbinom (kombinirani
proces).
Osnovne karakteristike plinskih turbinskih kogeneracija su sljede e:
- koriste se pri ve im snagama; 1,6 do 10 (MW)e,
- imaju niu elektroenergetsku karakteristiku,
- imaju ve u toplinsku karakteristiku u odnosu na motore,
- specifi na potronja goriva po jedinici energije ve a je nego kod motora,
- troi vie goriva s regulacijom optere enja po jedinici energije nego motor,
- snaga ure aja se mijenja s promjenom okolne temperature,
- rade se u paketnoj (kontejnerskoj) izvedbi.

Slika 4. Modul plinske turbine

10
 2.3.4. Parne turbine

Parna turbina pripada grupi toplinskih motora, poput motora sa unutranjim

izgaranjem, koji pretvaraju toplinsku energiju u mehani ki rad.
Parne turbine se koriste u kombiniranim procesima u razli itim kombinacijama,
ali u pravilu uz plinsku turbinu i dodatke za dodatno loenje i proizvodnju pare visokog
tlaka, a rezultat je ve a elektroenergetska karakteristika i ve a djelotvornost cijelog
postrojenja. Stupanj iskoristivosti goriva za proizvodnju elektri ne energije dosee 52 %.
Visok stupanj korisnosti postrojenja, velika snaga, velik odnos snage prema masi
motora, sigurnost u pogonu, visok stupanj automatizacije neki su od razloga zbog kojih
parna turbina i danas zauzima vode e mjesto u proizvodnji elektri ne energije.
U konvencionalnim parnim elektranama visokotla na para ekspandira u parnoj
turbini i kao niskotla na para odlazi u kondenzator. Kada se parne turbine koriste kao
kogeneracijska tehnologija , para se moe koristiti izravno za potrebe procesa u industriji
ili se moe preko izmjenjiva a topline dalje koristiti za grijanje u ku anstvima.

Slika 5. Parna turbina

11
 VRSTA GORIVO ELEKTRI NA ELEKTRI NA TERMI KA RASPOLOIVA NAJ E A
AGREGATA SNAGA U INKOVITOST U INKOVITOST TOPLINSKA PRIMJENA
( Mwe) (%) (%) ENERGIJA( C )
Parna Kruto, 0,5 - 500 7 - 20 60 - 80 120 - 400 Koritenje biomase
turbina teku e,
plinovito
Plinska Plinovito 0,25 - 50 25 - 42 65 - 87 120 - 500 Industrija, podru no
turbina ( teku e ) grijanje
Kombinirani Plinovito 3 - 300 35 - 55 73 - 90 120 - 400 Industrija, podru no
ciklus ( teku e ) grijanje
Plinski i Plinovito 0,03 - 20 25 - 45 65 - 90 80 - 120 GVK sustavi, industrija,
Diesel motor i teku e staklenici
Mikro Plinovito 0,03 0,2 15 - 30 60 - 85 100 - 400 GVK sustvavi, procesi
turbina i teku e suenja
Goriva Plinovito 0,05 - 3 ~37 - 50 ~85 - 90 80 - 100 GVK sustvavi
elija i teku e
Stirling Kruto, 0,01 1,5 ~40 65 - 85 80 - 120 GVK sustvavi
motor teku e,
plinovito
Tablica 1. Pregled vrsta agregata i podru ja primjene

12
 2.4. KOGENERACIJA U HRVATSKOJ

Kogeneracija se u Hrvatskoj koristi ve dugi niz godina, kako u sustavima

podru nog grijanja, tako i u industrijskim agregatima. U Hrvatskoj su instalirana
kogeneracijska postrojenja ukupne snage oko 675 Mwe, to ini oko 14% ukupnih
proizvodnih kapacitetau elektroenergetskom sustavu hrvatske.
ak 42% kogeneracijskih postrojenja imaju hidroelektrane, 24% termoelektrane, 13% TE
izvan Hrvatske, 10% javne kogeneracije, odnosno toplane, 7% NE Krko i 4% zauzimaju
industrijske kogeneracije.
Pri tome valja napomenuti da je proizvodnja elektri ne i toplinske energije u
industrijskim kogeneracijama odre ena potrebama tehnolokog procesa, te se moe
pretpostaviti da je cijelokupna godinja proizvodnja elektri ne energije u
kogeneracijskom procesu.
S druge strane, proizvodnja elektri ne energije u javnim kogeneracijama (toplanama) je
kontinuirana, a proizvodnja toplinske energije odre ena je potrebama konzuma tijekom
sezone grijanja. Stoga javne kogeneracije u principu ne proizvode ukupnu godinju
koli inu elektri ne energije u kogeneracijskom procesu, ve se dio proizvodnje odvija u
kondenzacijskom procesu bez koritenja topline.

2.4.1. Podru ja primjene kogeneracijskih postrojenja

Veli ina kogeneracijskih sustava moe varirati u irokom spektru snage od svega
nekoliko kW do nekoliko stotina kW, to ih ini prilagodljivima irokom spektru
zahtijeva potroa a.
Najprikladniji objekti za primjenu kogeneracije su oni kod kojih se toplinska energija
troi kontinuirano, dulji vremenski period tijekom dana, tjedna, odnosno godine.
Prikladni su i u slu ajevima kada postoje razna otpadna goriva (drvni ostaci, bioplin, ),
koja se mogu koristiti kao primarni energent.
Naj e u primjenu imaju u industriji gdje se koriste za proizvodnju pare razli itih
parametara koja se zatim koristi kao toplina u tehnolokom procesu te u onim

13
industrijama u kojima tijekom tehnolokog procesa nastaje otpad koji se moe koristiti
kao primarno gorivo.
Industrija u Hrvatskoj ini oko 23% nacionalne potronje elektri ne energije i oko 38%
toplinske potronje.
Kogeneracijska postrojenja mogu se koristiti i za podmirenje energetskih potreba
u poljoprivrednom sektoru. Podrazumijeva se potronja elektri ne i toplinske energije u
raznim tehnolokim procesima prerade i proizvodnje prehrambenih proizvoda kao to je
npr. Zagrijavanje staklenika.
U sektoru op e potronje, prikladni objekti za primjenu kogeneracijskih
postrojenja su oni u kojima se istovremeno koriste razli iti oblici energije ( elektri na,
toplinska, rashladna ) i za koje je kontinuirana opskrba energijom od presudnog zna aja.

Slika 6. Udio pojedine kategorije u ukupnoj potronji

Obuhva en je irok spektar uglavnom manjih potroa a kao to su: stambeni objekti i
naselja, bolnice, dravne ustanove, vojni objekti, kole, sveu ilita, sportsko-rekreacijski
centri, trgova ki centri, itd.
Potronja energije za grijanje i kondicioniranje zraka ini najzna ajniji dio
toplinske energetrske potronje. Ovisno o namjeni objekta i klimatskim uvijetima,

14
hla enje moe sudjelovati s ve im udjelom u ukupnoj energetskoj potronji za grijanje i
klimatizaciju. S porastom ivotnog standarda za o ekivati je kontinuiran porast tog
segmenta potronje.
Potronju energije, osim za grijanje, ini uglavnom potronja elektri ne energije koja se u
zgradama koristi za rasvijetu, pogon razli itih ure aja i instrumenata, elektromotorne
pogone te hla enje, kondicioniranje zraka i ventilaciju.
Potronju elektri ne energije moemo ras laniti na potrebe koje su uvjetovane sezonskih
promjenama (hla enje i kondicioniranje zraka), te potrebe koje su kontinuirane tijekom
godine i neovise o sezonskih promijenama (rasvjeta, ventilacija, motorni pogon,
ra unalna oprema, dizala, kihinja, sanitarni ure aji...).

Slika 7. Udjeli pojedinih izvora energije

15
 3. EKONOMI NOST KOGENERACIJSKIH POSTROJENJA

Kogeneracijski procesi se naj e e razmatraju zbog svoje visoke energetske

u inkovitosti i zbog smanjenog tetnog utjecaja na okoli u odnosu na konvencionalne
sustave. Zbog relativno smanjenje potronje goriva, smenjuje se cijena proizvodnje
energije, to ukazuje na opravdano koritenje takvih procesa u gospodarenju energijom.
Ukoliko se iz proizvedene toplinske energije realizira i proizvodnja rashladne energije,
ekonomi nost kogeneracijskog postrojenja postaje jo ve a.
Kogeneracijski proces je naju inkovitiji kada pokriva temeljno toplinsko i
elektri no optere enje i ostvaruje to ve i broj sati rada godinje.
Ulaganja u sustave kogeneracije uklju uju cijenu kogeneracijskog postarojenja,
elektri nu opremu potrebnu za priklju ak na mreu, prilagodbu postoje eg sustava i
potroa a toplinske energije, sustav za hla enje i ventilaciju pogonskog agregata, sustav
za koritenje ispunih plinova te ostale trokove instalacije i montae koji
podrazumijevaju inenjering i financijske usluge.
Na isplativost kogeneracijskog postrojenja najvie e utijecati troak primarnog
energenta, odnodno goriva, te cijena elektri ne energije. Trokovi goriva direktno su
ovisni o vrsti koritenog goriva i karakteristikama pogonskog agregata, predstavljaju
najzna ajnije pogonske trokove koji mogu dose i i do 80 % ukupnih trokova.
Instaliranje kogeneracijskih postrojenja ima smisla i ekonomi no je samo u
slu aju kada postoji potronja svukupne proizvedene topline iz spojenog procesa. Stoga
primjenu kogeneracijskih postrojenja treba vezivati uz koncepte primjene odvedene
topline, odnosno procesa gdje se odvedena toplina koristi ili za proizvodnju pare ili vru e
vode (grijanje zatvorenih bazena, sportskih centara, bolnica, kola, stambenih naselja,
zgrada, itd.) ili za proizvodnju ohla ene vode za procese hla enja pomo u apsorpcijskih
hladnjaka ili za proizvodnju pare i topline neophodne za tehnoloke procese u procesu
suenja (suenje gra evinskog materijala).
Analiza ekonomi nosti kogeneracijskog postrojenja po inje usporedbom
ekonomi nosti proizvodnje toplinske i elektri ne energije u kogeneracijskom postrojenju

16
s izravnom proizvodnjom toplinske energije u vlastitoj kotlovnici i nabavkom elektri ne
energije iz centraliziranog elektroenergetskog sustava.
Analizu potencijala za primjenu kogeneracijskih sustava treba usmjeriti na ekonomi nost
pogona i u svakom pojedina nom slu aju dokazati da takvo postrojenje radi ekonomi no,
tj. Korisniku uzrokuje manje trokove nego uobi ajena odvojena opskrba elektri nom
energijom i toplinom. Tako er, pri dimenzioniranju kogeneracijskog postrojenja tei se
da se s minimumom instalirane snage postigne maksimum koristi.

Slika 8. Kogeneracijski proces proizvodnje energije

17
 3.1. ISPLATIVOST IZGRADNJE KOGENERACIJSKOG POSTROJENJA

Model prikaza izra una i odnos klju nih veli ina za utvr ivanje isplativosti
izgradnje kogeneracijskog postrojenja:

PP = INV / H * ITP ( 2-1 )

gdje je:
PP period povrata ( god. )
INV ulaganja ( kn )
H ekvivalentni sati maksimalnog optere enja ( h )
ITP izbjegnuti trokovi ( ostvarene utede ) ( kn/h )
Iz ove formule za period povrata uloenog novca vidimo da profitabilnost
kogeneracijskog postrojenja ovisi o tri faktora, a to su : potrebna ulaganja, koritenje
postrojenja i ostvarena uteda.

ITP = P * [ ITE ( Gkog - Gkkt * ( t / ref )/ e ) TO ] ( 2-2 )

gdje je:
P- elektri na snaga kogeneracija ( kWe )
ITE prosje na cijena izbjegnutih trokova elektri ne energije ( kn/kWhe )
Gkog troak goriva za kogeneraciju ( kn/kWhe )
Gkkt izbjegnuti troak goriva kotlovnice ( kn/kWhe )
t termi ka u inkovitost kogeneracije
ref - termi ka u inkovitost referentne kotlovnice
e elektri na u inkovitost kogeneracije
TO trokovi odravanja postrojenja ( kn/kWhe )

18
 3.2. TROKOVI I GODINJA UTEDA PROCESOM KOGENERACIJE

Izra un uteda temelji se na razlici godinjih trokova odvojene proizvodnje i

trokova kogeneracijskog postrojenja.
Trokovi pogona ovise o energetskim potrebama na lokaciji, mehani kom i
elektri nom sustavu, cijenama prodaje i kupnje elektri ne energije, trokovima goriva,
prostora, osoblja, porezima, te ostalim pogonskim zahtijevima.
Kogeneracijski procesi, zbog postignute visoke razine energetske u inkovitosti, za
gospodarstvo zna e smanjenje cijena proizvoda i usluga, odnosno ve u konkurentnost na
doma em i stranom tritu. Ekonomska izvodljivost, odnosno isplativost izgradnje
kogeneracijskog postrojenja utvr uje se temeljem usporedbe proizvodne cijene energije u
kogeneracijskog postrojenju i proizvodne cijene enrgije u konvencionalnom postrojenju.
Ulaganja u sustave kogeneracije uklju uju cijenu kogeneracijskog postrojenja,
elektri nu oprenu potrebnu za priklju ak na mreu, prilagodbu postoje eg sustava i
potroa a toplinnske energije, sustav za hla enje i ventilaciju pogonskog agregata, sustav
za koritenje ispunih plinova te ostale trokove instalacije i montae koji
podrazumijevaju inenjering, te pravne i financijeske usluge.
Na isplativost kogeneracijskog postrojenja najvie e utjecati troak primarnog
energenta ( goriva ) i cijena elektri ne energije. Nije presudna cijena lektri ne energije
isporu ene u susutav budu i da male i industrijske kogeneracije prvenstveno podmiruju
vlastite energetske potrebe, a isporu uju eventualno proizvedeni viak. Izrazito
nepovoljan ujecaj imat e cijena elektri ne energije koju proizva a u kogeneraciji mora
kupovati iz elektro-sustava tijekom vrnih optere enja, zastoja ili remonta.
Trokovi goriva direktno su ovisni o vrsti koritenog goriva i karakteristikama
pogonskog agregata. Predstavljaju najzna ajnije pogonske trokove koji mogu dose i i
80% ukupnih trokova. Koritenje prirodnog plina moe zna ajno racionalizirati trokove
goriva i trokove koji se odnose na ekoloke takse budu i da su emisije one i uju ih
tvari daleko manje nego kod drugih fosilnih goriva.

19
 3.2.1. Godinja uteda ostvarena kogeneracijom

U = Top Tko ( 2-3 )

gdje je:
U godinja uteda ostvarena kogeneracijom ( kn/god. )
Top trokovi odvojene proizvodnje ( kotlovnice i ostalo, kupnja el. Energije )
( kn/god. )
Tko trokovi proizvodnje kogeneracijom ( kn/god. )

3.2.2. Trokovi kogeneracijskog postrojenja

Trokovi kogeneracijskog postrojenja sastoje se iz slijede ih trokova:

Tko = Tgk + Tok ( 2-4 )

gdje su:
Tgk trokovi goriva utroenog za rad kogeneracijskog postrojenja ( kn/god. )
Tok trokovi odravanja kogeneracijskog postrojenja ( kn/god. )

3.2.3. Trokovi goriva za rad kogeneracije

Trokovi goriva za rad kogeneracijskog postrojenja mogu se izra unati:

Tgk = E e g e c g ( 2-5 )

gdje je:
Ee poznata proizvedena elektri na energija ( (kWh)e/god. )
ge poznata specifi na potronja goriva ( m3/(kWh)e )
cg poznata jedini na cijena goriva ( kn/m3 )

20
 3.2.4. Trokovi odravanja kogeneracijskog postrojenja

Trokovi odravanja kogeneracijskog postrojenja mogu se izra unati:

Tok = E e k t D ( 2-6 )
gdje je:
Ee poznata proizvedena elektri na energija ( (kWh)e/god. )
k cijena odravanja; po ameri kom iskustvu iznosi k = 0,0167 ( $/(kWh)e )
tD te aj dolara

21
 4. MIKROKOGENERACIJA

4.1. DEFINICIJA MIKROKOGENERACIJE

Mikrokogeneracijsko postrojenje je kogeneracijsko postrojenje priklju eno na

distributivnu mreu instalirane elektri ne snage do 1 MW, te snage do 50 kW.
Mikrokogeneracijska postrojenja naj e e se nalaze u neposrednoj blizini potroa a, te
predstavljaju povoljan na in zadovoljenja potreba za elektri nom i toplinskom energijom.

Slika 9. Mikrokogeneracija

22
 4.2. STRATEGIJE VO ENJA MIKROKOGENERACIJSKOG
POSTROJENJA

Mikrokogeneracijsko postrojenje moe biti vo eno na nekoliko na ina. Da bi se

dobili optimalni rezultati upotrebe postrojenja, odnodno da bi se maksimalizirale utede
energije i novca, potrebno je razmotriti i usporediti osnovne strategije vo enja mikro-
kogeneracijskog postrojenja. Osnovne strategije:

1.) Pokrivanje toplinskog optere enja. U ovom slu aju instalirano postrojenje daje
upravo onoliko topline koliko je potrebno za zadovoljavanje ukupne toplinske potronje
objekta. Na neki na in kogeneracijska jedinica prati toplinsko optere enje. Pritom se
eventualni viak proizvedene elektri ne energije isporu uje u mreu, dok se eventualni
manjak elektri ne energije uzima iz mree. Strategija pokrivanja toplinskog optere enja
daje najbolji omjer trokova i uteda energije te na osnovu toga i najbolje financijske
performanse.

2.) Pokrivanje potronje elektri ne energije. Proizvedena elektri na energija u

svakom trenutku odgovara odnosno potronji elektri ne energije objekta kojem
postrojenje slui kao izvor energije. Ukoliko je toplina proizvedena u kogeneraciji manja
od toplinskog optere enja, manjak topline se nadokna uje klasi nim kotlom, dok se u
slu aju vika proizvedene topline ona isputa u okoli.

3.) Mjeovito pokrivanje optere enja. Kod mjeovitog pokrivanja postrojenje

jedan period vremena pokriva toplinsko optere enje, dok neki drugi period vremena
pokriva elektri nu potronju objekta. Da li e postrojenje raditi na jedan ili drugi na in
ovisi prije svega o ekonomi nosti rada postrojenja na pojedini na in.

4.) Oto ni pogon. U svakom trenutku vremena kogeneracijsko postrojenje pokriva

i ukupno toplinsko optere enje i ukupnu potronju elektri ne energije objekta. Ovaj na in
rada zahtijeva dimenzioniranje postrojenja na na in da u svakom trenutku postoji
dovoljno rezerve elektri nog i toplinskog kapaciteta za slu aj vrnog optere enja.

23
 Zada a projektanta mikrokogeneracijskog postrojenja je da s jedne strane
zadovolji toplinske potrebe objekta, a s druge strane da dimenzionira i optimizira sve
dijelove postrojenja da bi ono radilo u prihvatljivom tehni kom i ekonomskom reimu.
Sa stanovita povoljnog reima rada postrojenja nije povoljno kada ono radi u reimu
estog variranja snage ili pre estog uklju ivanja i isklju ivanja.

4.3. PRORA UNAVANJE OBJEKTA

Prije odluke o primjeni kogeneracijskog sustava potrebno je provesti temeljnu

analizu potronje proizvedenih oblika energije tijekom godine kako ne bi bila upitna
gospodarska isplativost.

Izborom elektri ne ili toplinske energije kao polaznice za dimenzioniranje sustava, izbor
kogeneracijskog procesa moe se usmjeriti na sustav s pove anim koritenjem elektri ne
ili toplinske energije. No, klju ni kriterije mora biti u svakom slu aju korisna potronja
dobivene toplinske energije.

Vrsta i zahtijevani parametri toplinske energije potroa a vani su imbenici pri

izboru tipa kogeneracijskog procesa. Potrebno je odrediti godinju razinu potrebne
energije, snagu i vrijeme trajanja tijekom godine (load faktor). Kogeneracijski proces je
naju inkovitiji kada pokriva temeljno toplinsko i elektri no optere enje i ostvaruje to
ve i broj sati rada godinje.

24
 4.3.1. Satno toplinsko optere enje objekta

Toplinsko i elektri no optere enje objekta funkcije su vremena. Svaki oblik

energetske potronje, bio on potronja energije za grijanje, zagrijavanje sanitarne tople
vode ili elektri ne energije, ima svoj dnevni, mjese ni i godinji satni profil. U svrhu
pravilnog odabira veli ine mikrokogeneracijskog postrojenja kao i pravilnog odre ivanja
ekonomskih i tehni kih pokazatelja potrebno je prije svega odrediti krivulju toplinskog
optere enja objekta tokom godine. Da bi se to preciznije odredio dijagram toplinskog
optere enja objekta potrebno je prije toga imati iznose satnih godinjih temperatura
okoline. Pod temperaturama okoline smatraju se temperature izmjerene negdje na
podru ju grada u kojem se nalazi objekt kojem je potrebna mikrokogeneracija. To su
dakle temperature za svaki sat tokom svih dana u periodu od godine dana, ukupno 8760
vrijednosti. Iz tih temperatura dobiva se dijagram temperature okoline tijekom perioda od
godine dana.
Velike se varijacije temperatura i analogno tome varijacije toplinskog optere enja
bilo kroz godinu, bilo tijekom dana, nepovoljno odraavaju na optimalan rad postrojenja.
Najpovoljniji slu aj reima rada bio bi ujedna en reim rada s malim oscilacijama
optere enja.
Osim potrebne topline za grijanje promatrani objekt ima i potrebu za sanitarnom
toplom vodom. To zna i da se toplina potrebna za zagrijavanje sanitarne tople vode mora
pribrojiti toplini potrebnoj za grijanje zgrade da bi se dobilo ukupno satno toplinsko
optere enje. Pretpostavljeni satni dijagram potronje tople vode ne razlikuje se po
mjesecima niti po godinjim dobima. Jedinu razliku od dana do dana treba uvaiti pri
odre ivanju satne potronje tijekom dana u tjednu i dana tijekom vikenda. Vikendom je
potronja tople vode neto ve a i intenzivnija. Uzrok tome treba traiti u injenici da
stanari zgrade za vikenda ne odlaze na posao i u kolu ve se due zadravaju kod ku e.

25
 Satno toplinsko optere enje za zagrijavanje potrone tople vode mogu e je dobiti
iz izraza:

QVT = m * cw * * T (31)

gdje je:

m protok potrone tople vode tijekom promatranog sata

cw specifi na toplina vode

gusto a vode

T razlika temperature na ulazu u spremnik tople vode i izlazu iz njega

Ukupno satno toplinsko optere enje objekta dobije se zbrajanjem dijagrama

satnog toplinskog optere enja za grijanje i potronu toplu vodu.

4.3.2. Krivulja trajanja optere enja

U svrhu odre ivanja veli ine odnosno u ina mikro-kogeneracijskog postrojenja

potrebno je izraditi krivulju trajanja optere enja, takozvanu LDC krivulju (Load Duration
Curve). LDC krivulja prikazuje broj sati tijekom promatranog perioda pri kojima
toplinsko optere enje nadmauje odre eni nivo. Pri konstrukciji LDC krivulje na X-os se
nanosi broj sati, dok se na Y-os nanose iznos optere enja za pojedini broj sati u
postotcima od maksimalnog toplinskog optere enja.
Krivulja trajanja optere enja daje informaciju o baznim toplinskim optere enjima
kao i o trajanju vrnih optere enja. Iz dobivene krivulje trajanja optere enja preliminarno
se moe odrediti snaga odnosno u in mikrokogeneracijskog postrojenja.

26
 4.3.3. Potrebna toplina za grijanje

Postupak prora una potrebne topline odnosno toplinskih gubitaka u prostoriji

normiran je standardom DIN 4701-1983 koji vai i u Republici Hrvatskoj. Po navedenom
standardu ukupna potrebna toplina Qpotr (standardna potrebna toplina) sastoji se iz dva
dijela:

1.) Transmisijskih gubitaka QT gubici topline kroz obuhvatne povrine zidova,

prozora odnosno vrata

2.) Dodatka za infiltraciju zraka QV ventilacijski gubici

Potrebna toplina za grijanje dobiva se prema jednadbi:

QT = k * A ( 1
- 2
) (32)

gdje je:

A povrina gra evinskih elemenata

k koeficijent prolaza topline

1
Unutranja temperatura

2
Vanjska temperatura

27
 4.3.4. Potrebna toplina za zagrijavanje tople vode

Maksimalna potreba za toplinom dobiva se prema Sanderu sljede im izrazom:

QVT = 10 * *n (33)

gdje je:

faktor istovremenosti

n broj stanova, tj. veli ina prostora

4.3.5. Proizvodnja elektri ne energije

U kogeneracijskoj tehnici za proizvodnju elektri ne energije koriste se dva tipa

generatora:
sinkroni generator
asinkroni generator

Ti ure aji mogu raditi:

paralelno s elektroenergetskim sustavom
izdvojeno (oto ni pogon)
izdvojeno ili paralelno s elektroenergetskim sustavom

Prema elektroenergetskoj snazi kogeneratora, te uz uvaavanje karakteristika

elektroenergetske mree odre uje se i na in priklju enja kogeneracijskog postrojenja na
mreu. Na osnovu toga postrojenja moemo podijeliti na:
jedinice do 100 kVa
jedinice od 100 kVa do 5000 kVA

28
Za kogeneracijska postrojenja snaga manjih od 100 kVA u pravilu se koriste asinkroni
generatori.

Slika 10. Shema priklju enja kogeneratora na niskonaponsku mreu

4.3.6. Potronja elektri ne energije

Kao i toplinsko optere enje, elektri na potronja zgrade je funkcija vremena. Satni
profil potronje elektri ne energije tijekom perioda od godine dana lake je odrediti u
usporedbi s odre ivanjem toplinskog optere enja. Potronja elektri ne energije je tijekom
godine uglavnom uniformna jer ne ovisi o temperaturnim oscilacijama. To vrijedi u
slu aju da objekt ne troi elektri nu energiju za grijanje ve samo za rasvjetu i pogon

29
raznih ku anskih aparata. Razlike u satnom profilu potronje elektri ne energije
ku anstva svode se na razlike u dnevnim profilima izme u dana u tjednu i vikenda.
Tako er, postoje odre ene varijacije u profilu potronje izme u godinjih doba,
me utim one su obi no dovoljno male da bi se mogle zanemariti.
Profil potronje je univerzalan jer sadri jedini ne vrijednosti, odnosno omjer trenutne
satne snage i vrne snage koju objekt potrauje tijekom svakog sata u tjednu.

4.3.7. Izra un vika odnosno manjka elektri ne energije kroz godinu

Determiniranjem dijagrama satnog toplinskog optere enja objekta tijekom perioda

od godine dana i dimenzioniranjem postrojenja omogu eno je odre ivanje reima rada
mikrokogeneracijskog postrojenja. Iz reima rada postrojenja to jest iz informacije o
toplinskoj snazi koju postrojenje postie tijekom pojedinog sata moe se odrediti koli ina
isporu ene toplinske energije tokom doti nog sata:

t+1
Qt = t Ptdt (34)

gdje je:

Pt - snaga kojom postrojenje radi tijekom pojedinog sata

t - period od sat vremena

Zbrajanjem proizvodnje elektri ne energije u svakom satu kroz period od godine

dana dobivamo iznos ukupno proizvedene elektri ne energije u navedenom periodu:

Qe.uk.proizvedeno = Qe.proizvedeno (35)

30
 Da bi se odredio viak odnosno manjak elektri ne energije u pojedinom satu
potrebno je dakako poznavati i satnu potronju:

t+1
Qe.potroeno = t Pe.potroenodt (36)
Ukoliko je u pojedinom satu proizvedeno vie energije nego to je potroeno,
viak energije koji e se isporu iti u mreu iznosi:

Qe.viak = Q e.proizvedeno Qe.potroeno (37)

Ukoliko je pak u pojedinom satu proizvedeno manje energije nego to je

potroeno, manjak energije koji e se uzeti iz mree iznosi:

Qe.manjak = Q e.proizvedeno Qe.potroeno ( 3 8)

Ukupna potronja elektri ne energije kroz period od godine dana iznosi:

Qe.uk.potroeno = Qe.potroeno (39)

Ukupni viak, odnosno manjak elektri ne energije kroz period od godine dana
iznosi:

Qe.uk.viak = Qe.viak ( 3 10 )

Qe.uk.manjak = Qe.manjak ( 3 11 )

31
 5. UTJECAJ NA OKOLI

Na temelju energetske bilance postrojenja moe se procijeniti utjecaj razmatranog

kogeneracijskog postrojenja na okoli. Analiza utjecaja kogeneracijskog postrojenja na
okoli mora se izvriti na globalnoj i lokalnoj razini s obzirom da se prednosti
kogeneracije, zbog lociranosti svih procesa na jednom mjestu, mogu uo iti samo na
globalnoj razini.
Kogeneracijska proizvodnja ima manju ukupnu emisiju od konvencionalne
proizvodnje, ali je pove an lokalni utjecaj. Do toga dolazi zbog injenice da je primjenom
kogeneracije, osim proizvodnje toplinske energije, na lokaciju prenesena cijelokupna
proizvodnja elektri ne energije koja se ina e obavlja na nekoj udaljenoj lokaciji. Uz to,
elektri na energija se proizvodi ne samo za potrebe u objektu, ve se zna ajna koli ina
predaje u javnu elektroenergetsku mreu, te je koriste ostali potroa i na razmatranom
lokalitetu. Dakle, na globalnoj razini primjena kogeneracijskog procesa zbog svoje visoke
u inkovitosti nosi i zna ajne ekoloke prednosti.
Budu i je dokazano da procesi proizvodnje i potronje energije najvie zaga uju
okoli, pred energeti are je postavljen zadatak iznalaenja mogu nosti proizvodnje
energije uz najviu mogu u energetsku u inkovitost, koriste i pri tome ekoloki
prihvatljiva goriva na krajnje racionalan na in, kako bi se tetni utjecaji na okoli sveli na
minimum.

Slika 11. Ekoloke prednosti kogeneracije

32
6. ZAKLJU AK

U ovom seminaru cilj je bio opisati kogeneracijski sustav i prednost njegova

koritenja kao krajnje racionalnog i ekoloki prihvatljivog na ina proizvodnje energije.
Potronja energije je u porastu, te e uskoro biti potrebni novi izvori toplinske i
elektri ne energije, kako u industriji, tako i u sektoru op e potronje. Stoga trenutno
stanje hrvatskoga energetskog sektora predstavlja poeljni okvir za uvo enje
kogeneracije. Osnovna prednost kogeneracije je pove ana u inkovitost energenta u
odnosu na konvencionalne elektrane koje slue samo za proizvodnju elektri ne energije
te industrijske sustave koji slue samo za proizvodnju pare ili vru e vode za tehni ke
procese. Pozitivni u inci kogeneracije su: manji gubici u mrei, smanjenje zaguenja u
prijenosu, pove anje kvalitete napona i pove anje pouzdanosti opskrbe elektri nom
energijom. Uz sve navedeno, smanjen je i tetan u inak na okoli.
Primjena kogeneracijskih sustava prvenstveno se razmatra zbog njihove visoke
energetske efikasnosti, te s time povezanim ekolokim i ekonomskim prednostima.
Ukupni stupanj efikasnosti ovih postrojenja u nekim slu ajevima iznosi i preko 90 posto,
pa se moe konstatirati da, u odnosu na tradicionalne sustave, kogeneracija predstavlja
najefikasniji oblik pretvorbe energije, kako s energetske to ke gledita tako i s to ke
zatite okolia.
Kogeneracijskom proizvodnjom smanjuje se utjecaj na okoli, a posebno se
smanjuje emisija CO2, SO2 i NOx. S obzirom da se takva postrojenja nalaze u blizini
centara potronje, pove avaju pouzdanost opskrbe i pridonose smanjivanju gubitaka
elektri ne energije u prijenosnoj i distribucijskoj mrei.

Mikrokogeneracijska postrojenja polako postaju sve e i na in zadovoljenja

energetskih potreba u ku anstvima, te uslunom i industrijskom sektoru. Stru ne procjene
pokazuju da e u budu nosti mikrokogeneracijska postrojenja doivjeti veliki porast. Kao
razlog za tako optimisti ne najave u prvi plan se stavlja sve ve a efikasnost
mikrokogeneracija, njihova kompaktnost, te sigurna i pouzdana opskrba elektri nom
energijom.

33
 Moemo re i da su mikrokogeneracijska postrojenja jedna od tehnologija
budu nosti, ona e svakako na i svoju iru primjenu i u Hrvatskoj ako Hrvatska odlu i
pratiti svjetske energetske trendove. Stvaranje povoljnih uvjeta za ostvarenje ire
primjene u Hrvatskoj zna ilo bi u initi nekoliko stvari: ure enje zakonodavnog okvira
koji e biti poticajan za tehnologije prihvatljive za okoli pa stoga i kogeneraciju, poeljni
su novi oblici financiranja, a u cijene otkupa elektri ne energije trebale bi biti uklju ene
razvojna i ekoloka komponenta.

34
LITERATURA:

1. Krekovi D., Petri H. (2005.): Kogeneracijski sustavi u Hrvatskoj racionalno

gospodarenje energijom, Hrvatska stru na udruga za plin, Zagreb, 36
2. Zbornik radova 22. me unarodni znanstveno-stru ni susret stru njaka za plin
3. www.mojaenergija.hr
4. www.hrote.hr
5. www.proplin.hr
6. www.cogen.org

35
POPIS SLIKA I TABLICA:

Slika 1. Kogeneracija
Slika 2. Usporedba kogeneracijske i konvencionalne proizvodnje energije
Slika 3. Gorive elije
Slika 4. Modul plinske turbine
Slika 5. Parna turbina
Slika 6. Udio pojedine kategorije u ukupnoj potronji
Slika 7. Udjeli pojedinih izvora energije
Slika 8. Kogeneracijski proces proizvodnje energije
Slika 9. Mikrokogeneracija
Slika 10. Shema priklju enja kogeneratora na niskonaponsku mreu
Slika 11. Ekoloke prednosti kogeneracije
Tablica 1. Pregled vrsta agregata i podru ja primjene

36