SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

DIPLOMSKI RAD

Dragan Zrni

Zagreb, 2012
1
SVEUILITE U ZAGREBU
FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

DIPLOMSKI RAD

Mentor: Student:

Prof.dr.sc. Sreko vai, dipl.ing. Dragan Zrni

Zagreb, 2012.

2
IZJAVA

Izjavljujem da sam ovaj rad izradio samostalno koristei steena znanja tijekom
studija, i navedenu literaturu, uz nesebinu pomo mentora, profesora Sreka
vaia, na emu se srdano zahvaljujem.
Izrazio bih zahvalnost svojoj obitelji i svima ostalima koji su me podravali za vrijeme
studija, kao i djelatnicima poduzea Toplota proizvodnja d.o.o. na strunoj pomoi i
savjetima koje su mi pruili tijekom izrade ovog diplomskog rada.

Dragan Zrni

3
 Sadraj

1. UVOD...................................................................................................................... 12
2. OPI TEHNIKI PODACI I DOKUMENTACIJA ..................................................... 13
3. NORME I PROPISI VEZANI UZ KOTLOVE ............................................................ 15
3.1 Opi zahtjevi za kotao ........................................................................................ 15
3.2 Konstrukcijski zahtjevi za kotao ......................................................................... 16
3.3 Sigurnosni zahtjevi vezani za kotao .................................................................. 17
3.3.1 Loenje................................................................................................................................. 18
3.3.2 Sigurnost od povrata plamena........................................................................................... 18
3.3.3 Sigurnost od preoptereenja loita ................................................................................. 18
3.3.4 Sigurnost od previsokih povrinskih temperatura.......................................................... 18
3.3.5 Sigurnost pomou temperaturnih osjetnika .................................................................... 18
3.3.6 Sigurnost elektrinih ureaja ............................................................................................. 19
3.3.7 Sigurnost od eksplozije na strani dimnih plinova ............................................................ 19
3.4 Ispitivanje ureaja ............................................................................................... 19
4. PREGLED KOTLOVA OD 500 1500kW ............................................................... 20
4.1 Toplota d.d. ......................................................................................................... 20
4.2 Centrometal ........................................................................................................ 23
4.3 Viessmann ............................................................................................................. 26
4.4 HERZ ................................................................................................................. 29
5. KONSTRUKCIJA I KONSTRUKCIJSKI ELEMENTI KOTLA ................................... 31
5.1 Loini modul ....................................................................................................... 33
5.2 Izmjenjivaki modul .............................................................................................. 35
6. ODVOENJE DIMNIH PLINOVA............................................................................ 37
6.1 Prirodna cirkulacija ........................................................................................... 37
6.2 Prisilna cirkulacija ................................................................................................ 37
6.3 Pad tlaka zbog otpora trenja................................................................................ 38
6.4 Pad tlaka uslijed lokalnih otpora ....................................................................... 39
6.5 Uzgon dimnih plinova .......................................................................................... 40
7. IZMJENA TOPLINE U KOTLOVIMA........................................................................ 40
8. GORIVO.................................................................................................................. 43

4
9. TERMODINAMIKI PRORAUN ........................................................................... 45
9.1 Gorivo ................................................................................................................... 45
9.2 Raunanje ogrijevne vrijednosti goriva ................................................................ 45
9.3 Koliina zraka i kisika za izgaranje ...................................................................... 46
9.4 Stvarna koliina zraka za izgaranje ..................................................................... 46
9.5 Dimni plinovi i adijabatska temperatura izgaranja ............................................... 46
9.5.1 Koliina suhih dimnih plinova .............................................................................................. 47
9.5.2 Ukupna koliina dimnih plinova ......................................................................................... 47
9.5.3 Udjeli sudionika: .................................................................................................................... 47
9.5.4 Adijabatska temperatura izgaranja ................................................................................... 48
9.6 Toplinski gubici .................................................................................................... 49
9.7 Potrebna koliina goriva ...................................................................................... 49
10. DIMENZIONIRANJE ............................................................................................... 50
10.1 Predaja topline stijenkama loita zraenjem ................................................... 50
10.2 Predaja topline konvekcijom u dimovodnoj komori ............................................ 52
10.3 Izmjena topline u izmjenjivau i dimenzioniranje ............................................... 57
10.4 Ukupna izmjenjena toplina u kotlu: .................................................................... 63
11. PRORAUN PADA TLAKA U KOTLU .................................................................... 64
11.1 Proraun prestrujnih kanala............................................................................... 64
11.1.1 Izlazak iz loita u izmjenjiva ......................................................................................... 64
11.1.2 Dimovodna komora ........................................................................................................... 64
11.2 Proraun pada tlaka dimnih plinova ................................................................ 65
11.2.1 Pad tlaka u loitu: ............................................................................................................. 65
11.2.2 Pad tlaka na izlazu iz loita:........................................................................................... 66
11.2.3 Pad tlaka zbog strujanja u dimovodnoj komori: ............................................................. 66
11.2.4 Pad tlaka pri dnu dimovodne komore zbog promjene smjera struja ......................... 67
11.2.5 Pad tlaka zbog suenja presjeka (ulazak u izmjenjiva) .............................................. 67
11.2.6 Pad tlaka zbog strujanja u cijevima ................................................................................ 68
11.2.7 Pad tlaka zbog naglog proirenja presjeka .................................................................. 68
11.2.8 Pad tlaka zbog ulaska u dimnjau .................................................................................. 69
11.2.9 Ukupan pad tlaka na strani dimnih plinova ................................................................... 69
11.3 Hidrauliki pad tlaka (Na strani vode) ............................................................... 71
11.3.1 Pad tlaka zbog prikljuka na polaz i povrat ................................................................... 71

5
 11.3.2 Pad tlaka zbog strujanja kroz izmjenjiva .................................................................... 71
11.3.3 Pad tlaka zbog prikljuaka hidraulike veze ................................................................ 72
11.3.4 Pad tlaka u oploju loita .............................................................................................. 73
11.3.5 Ukupan hidrauliki pad tlaka ......................................................................................... 73
12. PRORAUN VRSTOE ....................................................................................... 74
12.1 Proraun vrstoe ukruenih ravnih stijenki ..................................................... 74
12.2 Proraun debljine cijevne stijenke meusobno ukruene cijevima i platom .... 75
12.3 Minimalna irina zavara .................................................................................... 77
12.4 Proraun izolacije kotla..................................................................................... 78
13. TEHNIKI OPIS ...................................................................................................... 80
14. PROIZVODNJA....................................................................................................... 84
15. ODRAVANJE ........................................................................................................ 88
16. ZAKLJUAK ........................................................................................................... 89
17. LITERATURA .......................................................................................................... 90

6
Popis tablica

Tablica 1. Tehniki podaci PR kotlova

Tablica 2. Podaci po ventilatorima PR kotlova
Tablica 3. Tehniki podaci EKO-CKS 500
Tablica 4. Tehniki podaci EKO CKS
Tablica 5. Tehniki podaci Viesmann kotlova na kruto gorivo
Tablica 6. Tehniki podaci ventilatora
Tablica 7. Tehniki podaci Biomatic Herz
Tablica 8. Hrapavost pojedinih materijala
Tablica 9. Koeficjent vodljivosti
Tablica 10. Sastav goriva, [norma NORM M]
Tablica 11. Specifini toplinski kapacitet sudionika
Tablica 12. Vodljivost u ovisnosti o temperaturi

Popis slika

Slika 1. Kotao PR Toplota

Slika 2. EKO CKS 500
Slika 3. Ciklon
Slika 4. HERZ Biomatic
Slika 5. Herz Biomatic 500kW
Slika 6. Ureaj za dopremu goriva
Slika 7. Kosa reetka
Slika 8. Ravna reetka
Slika 9. Shematski prikaz sloja izgaranja
Slika 10. Ciklon
Slika 11. Tehnologija izgaranja
Slika 12. Ovisnost visine dimnjaka o snazi kotla i padu tlaka
Slika 13. Primjer pozicije iz Solidworksa
Slika 14. Konstrukcija loita
Slika15 . Centriranje
Slika 16. Cijevna stijenka sa cijevima
Slika 17. Centriranje
Slika 18. Centriranje cijevi

7
Popis oznaka i mjernih jedinica

Latinine oznake Mjerna jedinica Naziv

Hd kJ / kg G Donja ogrijevna vrijednost goriva

Omin mn3 / kg G Minimalna teoretska koliina kisika

c, h, o, w kg / kg G Udio ugljika, vodika, kisika i vlage u gorivu

Z min mn3 / kg G Minimalna teoretska koliina zraka

kg / kg Koeficjent pretika zraka

Z stv m n3 / kg G Stvarna koliina zraka

q CO2 m n3 / kg G Koliina CO2 u dimnim plinovima

q H 2O m n3 / kg G Koliina H 2O u dimnim plinovima

qO2 m n3 / kg G Koliina O2 u dimnim plinovima

q N2 m n3 / kg G Koliina N2 u dimnim plinovima

q DP m n3 / kg G Koliina suhih dimnih plinova

qVDP m n3 / kg G Koliina vlanih dimnih plinova

y O2 , y CO2 , y N 2 , y H 2O m n3 / m n3 Volumni udio sudionika u dimnim plinovima

C pm kJ / m n3 K Specifini toplinski kapacitet

q MG kg / h Maseni protok goriva

l , s, h m Dimenzije loita

AL m2 Povrina loita

Cc W / m2K 4 Konstanta zraenja crnog tijela

8
Tst K Temperatura stijeke

Q zrl kW Toplina predana zraenjem u loitu

Qdpl kW Toplina dimnih plinova predana stijeci loita

L1 m Duljina okomite pregrade oko loita

L2 m Duljina vodoravne pregrade oko loita

vvl m/ s Brzina vode u platu oko loita

k DKL kJ / m 2 K Koeficjent prolaza topline u dimnoj komori

vvi m/ s Brzina vode u izmjenjivau

k DKI kJ / m 2 K Koeficjent prolaza topline u dimnoj komori

QL kW Toplinski tok sa loine strane dimne komore

QI kW Toplinski tok sa loine strane dimne komore

QDK kW Toplinski tok predan u dimnoj komori

dv mm Vanjski promjer cijevi

du mm Unutarnji promjer cijevi

su mm Razmak izmeu cijevi

sp mm Razmak izmeu cijevi

Aul mm 2 Unutarnja povrina cijevi

n Broj cijevi

nR Broj cijevi u jednom redu

R Broj redova

l IZM m Duljina izmjenjivaa

h m Visina izmjenjivaa

lC m Visina cijevi izmjenjivaa

k kW / m 2 K Koeficjent prolaza topline

9
AIZM m2 Izmjenjivaka povrina cijevi

dTm K Srednja logaritamska temperaturna razlika

p Pa Pad tlaka

v m/ s Brzina vode

t1 , t 2 mm Razmak izmeu ukruta

p R , pi Pa Radni, ispitni tlak

K N / mm 2 Proraunska vrstoa

S Faktor sigurnosti

q zav mm Potrebna irina zavara

Grke oznake Mjerna jedinica Naziv

C Temperatura

kW / m 2 K Koeficjent prijelaza topline

kotla % Stupanj djelovanja kotla

W / mK Koeficjent toplinske vodljivosti elika

i W / mK Koeficjent toplinske vodljivosti izolacije

kg / m 3 Gustoa

Pas Dinamika viskoznost

Emisijski faktor

m/ s Brzina dimnih plinova

Koeficjent lokalnog otpora

10
Bezdimenzijske znaajke Mjerna jedinica Naziv

Re Reynoldsov broj

Pr Prandtlov broj

Nu Nusseltov br

11
 1. UVOD
Toplovodni kotlovi su ureaji u kojima se zagrijava nosilac topline, voda, koja se
koristi za potrebe grijanja ili neku drugu namjenu. U kotlove na kruta goriva, biomasu,
spadaju svi kotlovi koji kao gorivo koriste komadno i cijepano drvo, pelete, drvnu
piljevinu, drvenu sjeku i razne drvene otpatke. Grijanje na biogorivo iz dananje
perspektive je ekoloki prihvatljivo zato to se sagorijevanjem oslobodi onoliko CO 2
koliko ga je primilo u svom ivotnom vijeku. Stoga se moe rei da je izgaranje CO 2
neutralno, ukoliko je omjer iskoritene biomase i proizvedene jednak. Uz to je i vrlo
ekonomino jer nije podlono trinim skokovima kao nafta i plin, i relativno dobro
dri cijenu, i uz to veina zemalja ga stimulira kao energent. Takoer ispravnom
konsturkcijom, kao to je stupnjevito dodavanje zraka moe se bitno smanjiti
generiranje tetnih sastojaka poput; CO, CxHy, NOx i lebdeeg pepela. Moderni
kotlovi izvode se sa sondom i elektronikom regulacijom koja omoguuje pravilno
doziranje goriva. Rezultat toga je minimalna potronja goriva i minimalne emisije
tetnih plinova.
Bitan parametar o kojem treba voditi rauna prijelaz topline od strane dimnih plinova
na grijanu vodu, stoga se moe zakljuiti da je to detalj o kojem ovisi kvaliteta kotla.
To se postie odgovarajuim konstrukcijskim rjeenjima koja e biti opisana u ovom
radu.
Pri konstruiranju kotla treba voditi rauna o vrstoi elika, jer povienjem
temperature vrstoa pada, tako da je elike za odreene dijelove potrebno legirati
kromom i molbdenom. Svojstva materijala o kojima se treba voditi rauna su vlana
vrstoa, granica razvlaenja, trajna vrstoa i trajna granica razvlaenja. Uglavnom,
temperaturno podruje je presudan faktor kod izbora materijala. elici koji se koriste,
elici za kotlovski lim, legirani silicijem, manganom i kromom, te vatrostalni elici.
Neki elici koji se koriste u kotlogradnji su .4970, .4972, .1202, .1204 .1206.

Neki osnovni pojmovi koji se susreu u konstrukciji, projektiranju i prodaju kotlova su:

1. Toplinska snaga koliina toplinske energije koju u jedinici vremena kotao

predaje nosiocu topline, izraena u kW

S obzirom na toplinsku snagu kotao moe biti mali (do 50 kW), srednji (od 50 kW
500 kW) i veliki (iznad 500 kW)

2. Nazivna toplinska snaga toplinska snaga za koju je kotao konstruiran i koju

proizvoa na u svojim specifikacijama

3. Toplinsko optereenje kotla koliina toplinske energije koja se u jedinici

vremena gorivom dovodi u loite

12
 4. Stupanj djelovanja kotla - odnos izmeu toplinske snage i toplinskog
optereenja kotla

5. Ogrijevna povrina kotla ukupna izmjenjivaka povrina na kojoj se

izmjenjuju toplina zraenjem i izmeu dimnih plinova i radnog medija, nosioca
topline

2. OPI TEHNIKI PODACI I DOKUMENTACIJA

Tehniki zahtjevi za izradu, oznaavanje i ispitivanje kotlova propisani su normama i
tehnikim specifikacijama. Najbitnije norme koje su se kroz povijest primjenjivale su
DIN 4702 i tehnike specifikacije TRD 701, 702. One se prije svega odnose na
zahtjeve za konstrukciju, koritenje i odravanje kotlova. Neke od odredbi koje valja
uzeti u obzir su:

1. Materijali moraju biti odabrani tako da se kotao moe eksploatirati u

optimalnim uvjetima 10 godina.

2. Dimovodni kanali moraju imati promjer minimalno 40mm i moraju biti

dostupni za ienje

3. Svi otvori moraju se moi nepropusno zatvoriti, te moraju imati ugraene

trajno elastine brtve otporne na radnu temperaturu. Uz to, vrata se ne smiju
zatvarati pod vlastitom teinom

4. Boje moraju biti otporne na radnu temperaturu

5. Svaki kotao mora imati odgovarajue prikljuke za mjernu, sigurnosnu i

pogonsku opremu koja je vezana za rad kotla. Na dimovodnom izlazu mora
biti prikljuak za mjerenje temperature i instrumenata za analizu dimnih
plinova

6. Svi kotlovi moraju biti toplinski izolirani, osim onih predvienih za grijanje zraka
u prostoriji. Povrinska temperatura moe iznositi najvie 30C iznad
temperature zraka u kotlovnici. Povrinske temperature ruica za posluivanje
i svih ostalih dijelova koje posluitelj dodiruje za vrijeme normalnog pogona ne
smiju biti vie

13
od temperature zraka u kotlovnici za 35C za metalne i 45C za porculanske dijelove.

Svaki kotao mora imati i natpisnu ploicu, postavljenu na vidljivom mjestu i otprilike 1
2 m od poda. Ploica mora sadravati podatke kao to su:
1. Naziv proizvoaa
2. Tip i vrsta kotla
3. Tvorniki broj
4. Godina gradnje
5. Radni tlak (bar)
6. Doputena temperatura polaznog voda (C)
7. Nazivna toplinska snaga (kW)

Uz kotao se obavezno mora isporuiti i tehnika dokumentacija. Tehnika

dokumentacija sadri nekoliko dijelova, kao to je putanje u pogon i upotreba,
podatke o kotlu, podatke o ugradnji. Mora imati upute u sluaju nepredvienih
situacija kao to su poar u kotlovnici, eksplozija, neispravnost mjernih ureaja i
slino.

Podaci koje dokumentacija mora sadravati a tiu se putanja u pogon su

namjetanje toplinske snage kotla, podaci o dimnim plinovima , podaci o
spreavanju preniske temperature povrata vode, podatke o toplinskim gubicima.

Proizvoa takoer mora dati i podatke o nainu loenja, ienju i vremenskim

razmacima izmeu ienja, upute za upravljanje, postupak pri pojavi smetnji u
pogonu.

Osnovni podaci koji se daju za kotao moraju sadravati:

Vrstu goriva
Potronju goriva (kg/h)
Stupanj iskoritenja pri nazivnoj snazi ()
Temperaturu izlaznih dimnih plinova pri nazivnoj snazi
Potreban propuh i podatke o emisijama
Podatke o materijalima za vitalne dijelove kotla
Podatke o ureaju za loenje

14
Za ugradnju i montau kotla moraju se znati podaci kao to su:

Masa kotla i transportne mjere

Ugradbene mjere
Mjere dimovodnog prikljuka i maseni protok dimnih plinova
Dubina loita, promjer i irina
Podaci o dodatnoj izolaciji (ukoliko se oekuje da bi temperatura mogla prei
80C)
Podaci o ugradnji mjernih ureaja
Popis standarda i propisa sigurnosti

3. NORME I PROPISI VEZANI UZ KOTLOVE

Referentna norma za gradnju toplovodnih kotlova na kruto gorivo danas je norma EN

303 5. Norma je u skladu sa pravilnicima EU. U normi su definirani zahtjevi za
gorivo, konstrukciju, dokumentaciju, parametri kod kotlova, kao to su definirane i
veze sa drugim normama i propisima.

3.1 Opi zahtjevi za kotao

1. Kotao mora biti vatrootporan, otporan na deformacije uslijed zagrijavanja i siguran za

rukovanje.
2. Izolacijom se mora sprijeiti prijelaz topline u okolinu, te vanjske povrine kotla ne smiju
bitu uarene ni pretople.
3. Dimni plinovi ne smiju ii van iz kotla, iskljuivo u dimnjak
4. Dimni plinovi se ne smiju sakupljati u loitu, te kotao prije ukljuivanja mora biti
propuhan.
5. Kotao mora biti opremljen odgovarajuom regulacijskom opremom, kao to su
termostati, presostati, sigurnosni ventili.
6. Materijali moraju biti u uvjetima koji su za njih propisani.

15
3.2 Konstrukcijski zahtjevi za kotao

1. U dokumentaciji mora biti jasno definiran koriteni materijal, mjesta zavara,

doputeni maksimalni radni tlak i radna temperatura. Materijali moraju
udovoljavati normama EN 10025 1, EN 10028 2, EN 10120, EN 10088-2.
2. Zavarivanje kotla mora izvravati atestirani zavariva, koji mora biti upoznat sa
zahtjevima normi EN 287 1, i EN ISO 9606 2. Materijal mora biti
odgovarajui za zavarivanje, te nakon zavarivanja ne smije zahtjevati dodatnu
toplinsku obradu. U normi EN 303 5 prikazane su vrste i dozvoljene pozicije
zavara, te potrebna debljina zavara.
3. Normom EN 303 5 je definirana potrebna minimalna debljina stijenke, koja je
definirana radnim tlakom, snagom kotla i svojstvima materijala. Debljina
materijala takoer ovisi o tome da li je stijenka u izravnom doticaju s vodom,
plamenom i sl.

4. Dijelovi koji su predvieni za protok vode moraju biti povezani i protoni. Pri
vrhu mora biti odzrani ventil, koji slui za izbacivanje zraka iz sustava, a pri
dnu otvor za odmuljivanje, kojim se prazni sustav. Izmjenjivake povrine, u
veini sluajeva cijevi, moraju biti dostupni za ienje

5. Otvori u koje ide mjerna oprema moraju biti zatvorene.

6. Cijevni spojevi i prirubnice moraju odgovarati ISO standardima 7 1, 7 2,

228 1, 228 2, 7005 1, 7005 2, 7005 3.Spojevi moraju biti lako
dostupni, te zahtjevaju odgovarajui prostor oko sebe radi
montae/demontae. Kotao mora imate najmanje jedan otvor za punjenje i
pranjenje, i mora biti zajedniki.

7. Svaki kotao mora biti opremljen mjernom opremom. Mjerna oprema se sastoji
od radnih i graninih ureaja. Tako postoje termometri, radni i granini
termostati i presostati. Radni slue da osiguraju reim rada kotla, a granini
ukoliko doe do odreenog kvara da iskljue sustav. Ovisno o vrsti kotla,
potrebna je ugradnja sigurnosne pumpe, jer pojedini kotlovi, prije svega
protoni ne smiju ostati bez vode. U protivnome bi mogli pregoriti.

8. Svaki kotao mora imati polazni i povratni prikljuak. Polaznim zagrijana voda
odlazi u sustav grijanja, a povratnim se vraa. U sustavu mora postojati i
sigurnosni vod, koji puta vodu van u sluaju nekontroliranog poveanja tlaka.

16
 Veliina sigurnosnog, polaznog i povratnog voda, odreuje se prema eljenoj
brzini.
9. Izmjenjivaka povrina kotla je odreena snagom kotla. Povrine koje su
izloene djelovanju dimnih plinova ili zraenju, obavezno moraju bit hlaene
vodom sa svoje druge strane. Loite mora biti djelomino ili potpuno
obloeno amotom, radi zadravanja temperature loita.

10. Posuda za pepeo mora biti adekvatne veliine, to znai da mora biti u stanju
primiti pepela za 12 sati loenja.

11. Spremnik za gorivo mora osiguravati goriva izvjesno vrijeme loenja.

3.2 Sigurnosni zahtjevi vezani za kotao

Sigurnosni zahtjevi podijeljeni su na 4 nivoa:

1. Sigurnosni nivo A: Kontrola sustava nije namijenjena sigurnosti, i sigurnosni

zahtjevi su niski.

2. Sigurnosni nivo B: Kontrola sustava slui da sprijei nesigurno stanje ureaja.

Greka na sigurnosnom sustavu nee dovesti direktno do tete.
Zahtjevi prema normi EN 60730 1.

3. Sigurnosni nivo C: Kontrola sustava protiv rizika koji direktno moe prozroiti
tetu, kao to je eksplozija.
Zahtjevi prema EN 60730 2 5.

17
3.3.1 Loenje

Loenje moe biti runo ili automatsko. Kod runog treba osigurati sigurno
loenje tj. da kotlovniar ne doe u opasnost pri loenju. Kod automatskog
loenja konstrukcijom treba osigurati da ne doe do povrata plamena.

3.3.2 Sigurnost od povrata plamena

Kotlovi moraju imati sigurnosni sustav protiv povrata plamena. Referentne

norme za sigurnost od povrata plamena su EN ISO 1200 i EN ISO 14121 1.
Povrat plamena, pogotovo kod krutog goriva generira stvaranje CO. Mjerenje
vie od 1% CO i kotlovnici je znak da neto nije u redu. Neka od rjeenja za
provrat plamena je vodeni prinkler, elijasti dozator i sl.

3.3.3 Sigurnost od preoptereenja loita

Kotao mora biti opremljen sustavom koje e sprijeiti dopremu goriva ukoliko
doe u loite previe goriva i na taj nain previe digne temperaturu.

3.3.4 Sigurnost od previsokih povrinskih temperatura

Povrinska temperatura kotla koju ovjek moe dodirnuti ne smije ni na

jednom mjestu prelaziti 100 temperature okoline. T emperatura upravljakih
ureaja ne smije biti vea od 35 za metale, 45 za porculan i 60 za plast iku.

3.3.5 Sigurnost pomou temperaturnih osjetnika

Ukoliko je kotao opremljen temperaturnim osjetnicima i termostatskom

zatitom, ona mora biti ispitana i testirana u skladu s normom EN 14597.
Norma definira sposobnost osjetnika za brzinom reakcije.

18
3.3.6 Sigurnost elektrinih ureaja

Sigurnost elektrinih ureaja treba biti ispitana prema normi EN 60335 2

102.

3.3.7 Sigurnost od eksplozije na strani dimnih plinova

Svaki kotao mora imati u sebi ugraenu protueksplozivnu zaklopku, ili barem
mora upozoriti potencijalnog kupca o posljedicama. Zaklopka slui , ukoliko iz
nekog razloga doe do eksplozije unutar loita da rastereti loite, jer u
protivnome moe doi do oteenja kotla.

3.4 Ispitivanje ureaja

Ispitivanje kotla mora se izvriti prije nego gotov proizvod izae na trite, te
ga je potrebno izvriti u laboratoriju koji ima EN ISO/IEC 17025 certifikat.
Moraju se izvriti ispitivanje izgaranja i ispitivanje elektrine instalacije. Ispituje
se efikasnost ureaja, tlana proba, te se mjeri sastav ispunih plinova. Tlana
proba mora biti izvedena sa tlakom 2 puta veim od radnog tlaka kotla.

Proraunom kotla mora se pokazati da konstrukcija zadovoljava u pogledu

tlaka tj. da zadovoljava tehniku specifikaciju HRN. M.E.2.250. Norma je
predviena za proraun statiki optereenih dijelova pod tlakom. Unato tome
to kotao u veini sluajeva ne spada u opremu pod tlakom, mora odgovarati
normama HRN.M.E.2.012, HRN.M.E.2.253, HRN.M.E.2.252, HRN.M.E.2.021,
HRN.M.E.2.260, HRN.M.E.2.259, koje se tiu opreme pod tlakom.

Tijekom funkcionalnih ispitivanja rada kotla moraju se biljeiti parametri kao

to su potronja goriva, temperatura stijenke, temperature polaza i povrata,
sadraj 02 u dimnim plinovima, i temperatura ispunih plinova.

19
 4. PREGLED KOTLOVA OD 500 1500kW

Za pregled kotlova na biomasu odabrano je i usporeeno nekoliko kotlova razliitih

proizvoaa, Toplota d.o.o., Centrometal, Herz, i Viessmann. Od tehnikih podataka
prikazani su gabariti, padovi tlaka u dimovodnom kanalu i emisije. Za svaki kotao
prikazana je skica sa osnovnim dimenzijama, koje su koje je potrebno znati za
montau i ugradnju kotla.

4.1 Toplota d.d.

Slika 1. Kotao PR Toplota

Tip Uinak L (mm) B (mm) H Masa V R SP

kotla (kW) (mm) (kg)

PR- 410 4590 1750 2150 5000 80 80 50

400-
TV

PR- 630 5450 1750 2150 6500 80 80 50

630-
TV
PR- 1000 5250 2170 2550 11000 125 125 65
1000-
TV
Tip Sv(m) H3 H2 H1 L2 L1 Emisije* ( p
kotla (mm) (mm) (mm) (mm) (mm) kgCO2 / kWh (Pa)
)

20
PR- 1,6 2100 700 2000 1000 3590 0,39 1200
400-
TV
PR- 2,4 2100 700 2000 1000 4450 0,39 1500
630-
TV
PR- 3,1 2570 760 2400 1000 4250 0,39 1200
1000-
TV

Tablica 1. Tehniki podaci PR kotlova

Kotao na kruto gorivo takoer namijenjen za centralno grijanje. Ima kombinirani

sustav, sa tlanim i odsisnim ventilatorom, vrijednosti iz tablice 6. Vrijednosti su
prikazane za ugljen Hd = 15000 kJ/kg, vlanosti 25%. Za dovod goriva se koristi
puni rotilj, granulacije estica 50mm.

21
Tip Tlani ventilator Odsisni ventilator
kotla
P (kW) Q(m/h) p(kPa) t P (kW) Q(m/h) p(kPa) t
PR- 1,5 1500 1200 20 2,2 1500 1800 250
400-TV
PR- 2,2 3000 1500 20 2,8 2500 1800 250
630-TV
PR- 3 5000 1200 20 5 4000 1900 250
1000-
TV

Tablica 2. Podaci po ventilatorima PR kotlova

L = ukupna duina kotla

B = irina kotla

H = visina kotla

V, R, Sp = polazni, povratni i sigurnosni vodovi, nazivni promjer prirubnice

H1 = visina samog kotla

H2 = visina ventilatora

H3 = visina do osi ventilatora

L1 = duina samog kotla

L2 = duina spremnika goriva

Sv = akumulacija vode u kotlu

p = pad tlaka u kotlu (otpor)

22
4.2 Centrometal

Kotao tipa EKO-CKS 500 snage je 500kW, predvien za loenje krutim gorivom,
maksimalne duine cjepanice 1860mm. Na dimnjak se spajaju preko ciklona i
ventilatora. Kotao ima tri prolaza dimnih plinova, elektroniku regulaciju, te sustav sa
odsisnim ventilatorom. Termostat pali cirkulacijsku pumpu na 75C.

Tehniki podaci

Tip Uinak Sv (m) Masa Masa J (mm) Polazni/ Punjnje/

kotla (kW) (kg) ciklona povratni Pranjenje
(kg) vod(DN) (G)
EKO- 500 1.7 2920 165 2505 125 6/4
CKS
500

Tip Sigurnosni Max. Max. Dimenzije E(mm) K(mm) I(mm)

Kotla vod (DN) Temp. pretlak (AxBxC)
(C) (bar) (mm)
EKO- 50 100 4 2550x2540 3400 2860 2360
CKS x1315
500

Tip D (mm) G (mm) H (mm) F (mm) L/M (mm) Otvor

kotla loita
(mm)
EKO-CKS 2540 670 920 600 2000/1245 615 x 700
500

Tablica 3. Tehniki podaci EKO-CKS 500

Ciklon koji se isporuuje sa ovakvim tipom kotla je ciklon CC 500. Karakteristike tog
tipa ciklona su:
23
 Masa ciklona: 165 kg

Masa ventilatora: 44 kg

Snaga ventilarora: 600 W

Strujni prikljuak (V/f): 400/50

Ukupna visina: 2860 mm

Visina ciklona: 2360 mm

Promjer: 600 mm

Slika 2. EKO CKS 500

Slika 3. Ciklon

24
EKO-CKS Multi je elini toplovodni kotao predvien za loenje drvenom sjekom,
peletima i drvenom strugotinom. Na dimnjak su spojeni takoer ciklonom tipa CC 500
kao i prethodni kotao. Opremljen je automatskom regulacijom, koja upravlja dobavom
goriva, ienjem pepela, nainom rada i paljenjem vatre. Doputeni iznos vlage u
gorivu je 35%, a uinak ovisi o sadraju vlage, a sama snaga je definirana za
vlanost 12%, i ogrijevnu vrijednost 17,5 MJ/kg.

Tehniki podaci

Tip Uinak Sv (m) Masa Masa A (mm) Polazni/ Punjnje/

kotla (kW) (kg) ciklona povratni Pranjenje
(kg) vod(DN) (R)
EKO- 550 3000 165 5500 100 1
CKS
Multi

Tip Promjer/ Potlak T.dimnih Max. Max. B (mm) C (mm)

kotla Visina dimnjaka Plinova Radna Radni
dimnjae (Pa) (C) Temp. pretlak
(mm) (C) (bar)
EKO- 202/2060 10 160 90 3
CKS
Multi

Tablica 4. Tehniki podaci EKO CKS

Kotao mora biti opremljen i sustavom za dobavu goriva Cm Pelet-Set 500. Sustav je
opremljen pelet plamenika, modula za regulaciju, punog transportera, pogonjenom
elektromotorom, te sustavom za automatsko ienje plamenika, koji se sastoji od
kompresora i tlane posude. Sustavi veih snaga moraju imati automatsko ienje
plamenika

25
 4.3 Viessmann

Pyrotec Kob su kotlovi njemakog prizvoaa Viesmann Group predvieni za loenje

krutim gorivom, drvnom sjekom, piljevinom i peletima. Kotao je kontstruiran s kosom
reetkom za izgaranje, tu se gorivo sui i rasplinjava, zatim dovodom sekundarnog
zraka potpuno izgara. Stupanj iskoristivosti je 90%, radni tlak 6 bara, a maksimalna
vlaga goriva smije biti 50%. Proizvodi se u pet izvedbi, od 390, 530, 720, 950, 1250
kW toplinske snage. Kotao je troprolazni.

Tehniki podaci

Naziv PYROTEC Rostfeuerung

Snaga (kW) 530 720 950 1250

Minimalna 132 180 238 312

snaga (kW)
Snaga pri 515 700 920 1210
vlanosti
45% (kW)
Sv (m) 1,44 1,81 1,943 2,48

Polazna 65 65 65 65
temperatura
vode (C)
Max. radna 100 100 100 100
temperatura
(C)
Volumen 0,24 0,24 0,24 0,24
pepeljare
(m)
Ispitni tlak 7,8 7,8 7,8 7,8
(bar)
Radni tlak 6 6 6 6
(bar)

26
Naziv
PYROTEC Rostfeuerung
Duina (mm) 4870 5257 5447 5992

irina (mm) 1247 1380 1612 1612

Visina (mm) 2536 2834 3035 3230

Visina s 3186 3378 3452 3717

ciklonom (mm)
Teina 2707 3291 4874 5563
izmjenjivaa
(kg)
Teina loita 4238 4953 5779 6520
(kg)

Teina 62 78 82 107
ventilatora
(kg)
Ukupna teina 7554 8869 11463 12919
(kg)
Snaga 1600 1600 1600 1600
plamenika (W)
Promjer 100 100 100 100
dolaza/povrata
vode (DN)
Izmjenjivake 1
1 "
2
1
1 "
2
1
1 "
2
1
1 "
2
cijevi
Izlazna Temp. 160 C 160 C 160 C 160 C
dimnih plinova
(C)
Protok dimnih 0,50 0,67 0,88 1,15
plinova (m/s)
pri 150C
Udio CO 2 (%) 14,7 14,7 14,7 14,7
Promjer 350 350 400 450
ispune cijevi
(mm)

Tablica 5. Tehniki podaci Viesmann kotlova na kruto gorivo

27
Kotao je opremljen sa tri ventilatora. Dva su dobavna, jedan za primarni, drugi za
sekundarni zrak, trei je odsisni.

Ventilatori tehniki podaci

Snaga kotla 530 720 950 1250

(kW)
Primarni 900 900 900 900
ventilator (W)
Sekundarni 1500 1500 1850 1850
ventilator (W)
Odsisni ventilator 1100 2200 2200 4000
(W)

Tablica 6. Tehniki podaci ventilatora

28
4.4 HERZ

Kotao je izveden sa vertikalno poloenim izmjenjivaem, sa cijevima u koje je

umetnut turbulator. Kotlovi su jedinstveni po tome to imaju na ispuhu ugraenu
lamda sondu, koja alje informaciju u upravljaki modul, te on prema tome dozira
gorivo. Kotao je zatien sustavom od povrata plamena, i samoaktivirajuim
ureajem za gaenje poara. Takoer je opremljen sustavom za automatsko ienje
izmjenjivaa topline.

Slika 4. HERZ Biomatic

29
Tip kotla Snaga A (mm) A1(mm) B(mm) B2(mm) C(mm)
(kW)
Biomatic 500 2574 1895 1186 1264 1973
500

Tip kotla D(mm) E(mm) F(mm) G(mm) H(mm) I(mm)

Biomatic 300 300 500 1688 100/1523 100/1776

500

Tip kotla J(mm) K(mm) L(mm) M(mm) N(mm) P(mm)

Biomatic 3/4 148 906 822 610 1050 714

500

Tip kotla Masa Max. Max. Sv (m) Izmjenjivaka Otpor

(kg) radni tlak temperatura povrina (m) prolaza
(bar) (C) vode
(Pa)
Biomatic 3500 3 90 0,94 26,6 3500
500
500

Tip kotla min./max. Temp.dimnih Maseni protok Sadraj CO 2

uzgonski tlak plinova (C) dimnih plinova
(mbar) (kg/s)
Biomatic 0,05/0,15 140 0,341 12,8
500

Tablica 7. Tehniki podaci Biomatic Herz

30
 5. KONSTRUKCIJA I KONSTRUKCIJSKI ELEMENTI KOTLA

Referentna norma za konstrukciju kotla je EN 303-5. Postoje dvije izvedbe kotlova

lijevanoeljezni lankasti kotlovi i elini kotlovi.
Lijevanoeljezni kotlovi izrauju se za manje snage, do 600kW. Njihove prednosti
nad elinima su jednostavna konstrukcija , mogunost lakog servisa i jednostavan
transport, te otpornost prema koroziji. Nasuprot tome, nedostatak im je izrazito velika
masa s obzirom na toplinski uinak. To je najvei nedostatak, uz to to lijevano
eljezo je slabo otporno na udarce, kao i na nagle promjene temperature.
elini kotlovi su konstruirani za vee snage. U usporedbi sa kotlovima od lijevanog
eljeza imaju manju masu i dimenzije i vee optereenje toplinskih povrina. Servis je
isto jednostavniji, zato jer se oteeni dijelovi mogu zavarivati. Najvei nedostatak im
je osjetljivost na koroziju, to samim time i zahtjeva kvalitetniju vodu kojom se pune.

Openito, svaki veliki kotao na kruto gorivo s automatskom dobavom goriva se

sastoji od nekoliko dijelova:

Modul loita sa rotiljem i pominim puem za dovod goriva

Dovod primarnog i sekundarnog zraka,
Modul izmjenjivaa topline i cijevnog razvoda kroz koji prolaze dimni plinovi, a
okolo njih struju voda
Ventilatori zraka za izgaranje i ventilatori za odsis
Pu za odvoenje pepela
Ciklon
Regulacijska oprema
Prikljuci za dovod i odvod vode, odvod dimnih plinova i mjerne ureaje

Slika 1. Primjer jedne izvedbe kotla na kruto gorivo s automatskom dobavom goriva,
(Herz Biomatic 500kW)

31
.
Slika 5. Herz Biomatic 500kW

1. Modul loita
2. Modul izmjenjivaa topline
3. Integrirano upravljanje BioControl 3000
4. Meuspremnik goriva
5. Puni dozator
6. Automatsko paljenje s ventilatorom vrueg zraka
7. Komora izgaranja s automatskim ienjem loita (tanjur s protresanjem)
8. Djeljivi 2-zonski prsten sekundarnog zraka
9. Cijevni izmjenjiva topline s integriranim turbulatorima i mehanizmom za
ienje
10. Automatski nadzor dimnih plinova i procesa izgaranja pomou upravljanja
lambda sondom
11. Frekventno upravljan ventilator promaje s regulatorom podtlaka
12. Pu za pepeo iz loita
13. Pu za letei pepeo
14. Spremnik pepela

32
 15. Polaz - prikljuak
16. Povrat prikljuak

5.1 Loini modul

Na slici je vidljivo da su modul prostora za izgaranje i modul izmjenjivaa topline dva

odvojena prostora. U modul prostora za izgaranje punim prijenosom se dovodi
gorivo iz spremita, tj. meuspremika goriva. Svaki sustav obavezno mora imati
ureaj za osiguranje od povrata plamena. Takav ureaj se sastoji od klapne i
oprunog motora. Osim ovakvoga, neki kotlovi znaju imati i ureaje za gaenje, koji
funkcioniraju tako da se voda izlije u loite kad je previsoka temperatura u kotlu.
Kotao na ulazu u loite ima dozator, elektroniki regulirani ureaj koji ubacuje gorivo
u loite. Izmeu prihvatne komore za gorivo i dozatora nalazi se gore spomenuti
sigurnosni ureaj. Gorivo se dobavlja punim prijenosom kojeg pogoni elektromotor.
Primjer ovakvog sustava za dopremu goriva prikazan je na slici 2.

Slika 6. Ureaj za dopremu goriva

1. Ploa mijeajueg ureaja

2. Dra pogona
3. Pogon
4. Otvoreni kanal punog prijenosa (u skladinom prostoru)
5. Pogonski puni dio
6. Zatvoreni kanal punog prijenosa (izvan skladinog prostora)
7. Osigura od predoziranja (krajnji prekida)
8. Kutija za izbacivanje
9. Pogonski moto

33
Paljenje se vri upuhivanjem vrueg zraka u loite. Kontrola izgaranja se vri
pomou lamda sonde. Na taj nain se regulira dovod goriva, ili se mijenja brzina
vrtnje dobavnog ventilatora. Valja napomenuti da se zrak u loite dovodi kao
primarni i sekundarni zrak. Time se omoguuje stupnjevito izgaranje, a rezultat je
smanjenje tetnih plinova kao to su NOx ili CO. Primarni zrak se dovodi ispod
reetke. Sekundarni se obino dovodi sa strane i slui za ostvarenje to potpunijeg
izgaranja. Samo izgaranje se odvija na reetki za izgaranje koja se nekada zove i
rotilj. Reetka ujedno i dijeli loini modul na dva dijela, loite je iznad, pepeljara je
ispod. Reetka se sastoji od horizontalno poloenih tapova postavljenih na nosae,
najee lijevanih u jedan element. Razmak izmeu tapova mora odgovarati
granulaciji goriva, jer bi u protivnom gorivo padalo u pepeljaru. Na slici 3. prikazano je
izgaranje na reetci. U prvu zonu se dovodi primarni zrak, koji ujedno i hladi reetku i
uva je od progaranja. Tu je temperatura niska i koncentracija zraka visoka. U drugoj
zoni je sloj goriva koje izgara. Tu postoji mogunost nastanka CO ukoliko se dovede
premalo kisika. Trea zona je zona u kojoj gorivo potpuno izgara. U ovom dijelu
dodavanjem sekundarnog zraka dolazi do potpunog izgaranja. Tipovi reetke
prikazani su na slikama 3. i 4

Slika 7. Kosa reetka Slika 8. Ravna reetka

34
Loini modul obavezno mora biti izoliran amotom, ili nekim drugim izolacijskim
materijalom, a gradi se iz materijala koji mogu podnositi visoke temperature. Oko
loita cirkulira voda kroz ekranske povrine loita.

5.2 Izmjenjivaki modul

Nakon izgaranja u loinom modulu, dimni plinovi se vode u izmjenjivaki modul.

Izmjenjivaki modul sastavljen je od vertikalnih dimnih cijevi u koje su umetnuti
turbulatori. Turbulator je konstrukcija spiralnog oblika, koji ima zadatak poveati
turbulenciju i brzinu dimnih plinova. Rezultat toga je bolji prijelaz topline, samim time
se zahtijeva i manja povrina izmjenjivaa.

Na dio izmjenjivakog modula ugrauje se sustav za odvoenje i proiavanje

dimnih plinova. Standardna izvedba ureaja za proienje dimnih plinova je ciklon
gdje se estice izdvajaju iz dimnih plinova i taloe u kutiji za pranjenje. U dimovodne
cijevi su ugraeni turbulatori. estice iz dimnih plinova se na njima zaustavljaju i
padaju na dno, gdje se punim prijenosom odvode u spremnik za pepeo.
Izmjenjivaki modul, kao i loini, mora imati mogunost ienja. Ciklon i odsisni
ventilator, moraju biti napravljeni od visokokvalitetnog materija, otpornog na visoke
temperature.

Ciklon je ureaj koji slui za odvajanje estica iz dimnih plinova, a temelji se na

inercijskom, i gravitacijskom efektu. Najee dolazi s ve montiranim ventilatorom, a
ugrauje se na izlaznu prirubnicu. Na slici 6. prikazan je primjer ciklona.

35
Slika 9. Ciklon

36
 7. ODVOENJE DIMNIH PLINOVA

a. Prirodna cirkulacija

Prirodna cirkulacija temelji se na efektu uzgona, kao posljedica razlike gustoe

dimnih plinova i zraka. Izraz koji to opisuje je:
zr pl
pu = 273 * h * ( )* g
273 + to 273 + t pl

pu = razlika tlaka (Pa)

H = visina dimnjaka (m)
= gusoa zraka/dimnih plinova

Iz izraza je vidljivo da to je vea razlika gustoa, to e cirkulacija biti bolje. Stoga se

namee zakljuak, da e uzgon biti vei to je vea visina dimnjaka i to je
temperatura dimnih plinova vea. Temperatura okoline je poeljno da je to manja,
meutim na to ne moemo trenutno utjecati. Meutim, nije poeljno ii sa visinom
dimnjaka unedogled, jer to moe i izazvati suprotan uinak. Vea visina znai i vee
linijske otpore, samim time i vei pad tlaka. Uz to, dimni plinovi se prolazom hlade.
Radi ove dvije suprotnosti, prirodno provjetravanje, se koristi malo ili se uope ne
koristi, jer se za vee sustave ne moe postii zadovoljavajua razlika tlaka, potrebna
za odsis plinova i dobavu zraka.

6.2 Prisilna cirkulacija

Prisilna cirkulacija vri se pomou ventilatora. Razlikujemo tri naina:

1. Ventilator dobavlja zrak tlano

2. Ventilator odsisava dimne plinove odsisno
3. Ventilator i dobavlja zrak i odsisava dimne plinove- kombinirano

37
Kod kotlova veih snaga najee se zrak dobavlja tlano.

Nedostatak izvedbe loita s pretlakom je to postoji mogunost prolaska dimnih

plinova u okolnu prostoriju. Takvi problemi se rjeavaju dvosturukom oplatom kotla,
to poskupljuje izvedbu. Taj problem ne postoji kod sustava sa odsisavanjem, kad se
ventilator nalazi na dimnoj strani. Meutim, tu je veliki nedostatak to se ventilator
nalazi u nepovoljnom podruju visokim temperatura, i velike koliine estica.
Prije izbora ventilatora potrebno je izvriti proraun pada tlaka na strani dimnih
plinova. Na pad tlaka utjeu linijski otpori dimnih kanala, koljena, te zaporna i
regulacijska armatura. Stupac tlaka uzgona, koji nastaje zbog razlike u gustoi zraka
z pl b
i dimnih plinova opisan je formulom : hs = 273 * g * H * ( )* ,
273 + t z 273 + t pl 760
[Pa]
Dobivena vrijednost naziva se statiki uzgon. Statiki uzgon mora biti umanjen za
vrijednost pada tlaka otpora trenja kotla i dimnjaka, tako da se efektivni uzgon
rauna:
he = hs (p tr + p i ) , [Pa]
Oznaka p tr oznaava pad tlaka zbog otpora trenja, a p i pad tlaka zbog kinetike
energije dimnih plinova na izlazu iz dimnjaka. U normi HRN. EN. 13384 1, o emu
e kasnije jo biti rijei su propisane visine dimnjaka za odreene snage kotlova, te
maksimalni padovi tlaka otpora trenja. Maksimalni pad tlaka za kotlove na kruto
gorivo, da kotao moe raditi bez ventilatora je 60 Pa, i to za kotlove velikih snaga. Za
vee padove tlaka, potrebna je ugradnja ventilatora.

6.3 Pad tlaka zbog otpora trenja

Osnovni parametri koji utjeu na pad tlaka, su linijski otpori. Utjecaj linijskih otpora
ovisan je o duljini cijevi, promjeru, te koeficijentu otpora trenja. Pad tlaka moe se
raunati prema formuli:

l v2
p = t * * * (Pa)
dh 2

38
U formuli su l duljina dimovodne cijevi, v brzina strujanja dimnih plinova, d h promjer
cijevi, a t je koeficijent otpora, koji ovisi o relativnoj hrapavosti cijevi, te
Reynoldsovom broju.

Rauna se prema izrazu:

k 100 0, 25
t = 0,1* (1,46 * + ) , gdje je k apsolutna hrapavost stjenka. Vrijednosti za
d h Re
pojedine materijale dane su u tablici 1:

Vrsta kanala ili cijevi Apsolutna hrapavost k (m)

1. elini zagrijai zraka, ploasti 0,0002

2. Limeni kanali za dimne plinove 0,0004
3. eline cijevi magistralnih cjevovoda 0,00012
4. Lijevane cijevi i ploe 0,0008
5. Izrazito zahrale eline cijevi 0,0007
6. Zid od opeke 0,0007
7. Betonski kanali 0,008
8. Staklene cijevi 0,000005

Tablica 8. Hrapavost pojedinih materijala

6.4 Pad tlaka uslijed lokalnih otpora

Lokalni padovi tlaka, uzrokovani su lokanim otporima, najee koljenima, suenjima

itd.
Odreuju se prema izrazu:

v2
p1 = * *
2

je u ovom sluaju koeficjent lokalnog otpora, odreen uglavnom iskustvom i

eksperimentima. Kod kotlova, osim otpora koljena koja se povremeno pojavljuju
posebna panja se daje otporima koji se pojavljuju kod popreno i uzduno
nastrujavanih cijevi, budui da je to sluaj prijelaza topline kod kotlova.

39
 6.5 Uzgon dimnih plinova

Pojavljuje se zbog razlike u gustoi okolno zraka i dimnih plinova. Uzgon se rauna
prema formuli:
pu = hi * ( zr pl ) * g (Pa)

Na kraju svega, treba se odabrati ventilator na osnovi veliina kao to su pad tlaka
p r , kao i kapacitet Vr , (m/s). Snaga ventilatora moe se izraunati:
Vr * p r
P= , (kW )
1000 * v

7. IZMJENA TOPLINE U KOTLOVIMA

Izmjena topline u kotlovima vri se zraenjem, konvekcijom i provoenjem. Ukupna

izmijenjena toplina je kombinacija ta tri oblika, ali valja napomenuti da to su
temperature vie, to se vie topline izmjenjuje zraenjem. Na niim temperaturama
izmjena topline vea je izmijenjena toplina provoenjem.

Zraenja u kotlovima vri se izmeu povrina razliitih emisijskih faktora.

Tako da se zraenje moe izraziti:

qz = *(T14 T24 )
1 1
+ 1
1 2

40
Izmjena topline kondukcijom poiva na Fourierovom zakonu provoenja topline:

dt
Q = * A( )
dx

Kad se rauna prijelaz topline konvekcijom, uzimaju se u obzir dva tipina sluaja
uzduno i popreno nastrujavanje cijevi i kanala. Ovisno o konstrukciji, uzima se
jedan od ta dva ili kombinacija tih sluajeva. Premda postoji ovisnost o dimenzijama,
Reynoldsovom broju, neka opa jednadba (definirao ju je Shack) za prijelaz topline
kad dimni plinovi uzduno nastrujavaju u cijevi:

= 0,0025* C p0,81 * 0,19 * wo0,75 * d 0,25

Za prijelaz topline na popreno nastrujavanim cijevnim snopovima postoji empirijska

jednadba koju su definirali istraivai O.L. Pierson, E.C. Huge,

wo0,61
= 0,345 * f a * 0,39 * C p0,61 *
d 0,39

Pri proraunu treba voditi rauna o zaprljanju ogrjevnih povrina jer utjeu na
temperaturu stjenke, a samim time i na izmijenjenu toplinu. Zaprljanje povrine
najvie ovisi o gorivu, konstrukciji kotla, nainju loenja. Jedno od rjeenja smanjenja
zaprljanja su dimovodne cijevi sa iglicama na povrini. Iglice se uare, pa i vie toga
izgori. au i sva zaprljanja je potrebno istiti s vremena na vrijeme. U ovisnosti o
zaprljanju povrine uvodi se i korekcijski faktor, kojim se umanjuje izraunati
koeficijent prolaza topline. Korigirana vrijednost koeficijenta prolaza topline iznosi
pomnoena sa faktorom zaprljanja, koji se rauna na sljedei nain:

W
kz = z * k,
m2 K

Faktor zaprljanja, z iznosi izmeu 0,65 0,95, i ovisi vri li se prijenos topline
zraenjem ili konvekcijom, te o gorivu.

41
Pojedine tvari kao to su aa ili pepeo svojim taloenjem na stijenci takoer
smanjuju prijenos topline zbog smanjenog koeficijenta toplinske vodljivosti.

U tablici 9. prikazane su vrijednosti koeficijenata vodljivosti za razliite naslage na

strani dimnih plinova i vode.

W
Materijal Koeficijent vodljivosti [ ]
mK
pepeo 0,08 0,15
troska 0,15 0,19
aa (pri 200C) 0,101
aa (pri 400C) 0,131
koks (pri 100C) 0,15 2,2
kamenac kalcijeve tvrdoe 0,07 2,2
kamenac ostatne tvrdoe 0,07 2,2

Tablica 9. Koeficjent vodljivosti

42
8. GORIVO

Biogorivo se odnosi na cjepanice, pelete, drvenu sjeku i piljevinu. Kao biogorivo

ee se koriste sjeka i piljevina, jer su to uglavnom otpatci iz drvne
industrije.Primjera radi, u obradi drveta 30 40% sirovine je otpad, a pri proizvodnji
parketa ta se brojka penje do 60%. U dananje vrijeme kad su promjene cijena nafte
i plina prilino turbulentne, i ovisne o raznim geopolitikim situacijama izbor biomase
kao pogonskog goriva je logian izbor. Osim to nije podlono geopolitici, zbog
lokalizirane proizvodnje, biomasa je takoer ekoloko gorivo. Osnovni parametri koji
se gledaju kod biomase su kemijski sastav, ogrjevna vrijednost, temperatura
samozapaljenja, te svojstva kao to su gustoa, a posebno vlanost, koja ima najvie
utjecaja na ogrijevnu vrijednost. Primjera radi, drvo nakon sjee ima vie od 50%
vode u sebi. Nakon suenja na zraku, postotak padne na 15 20%. Ogrijevna
vrijednost drveta je manja od ostalih fosilnih goriva. Meutim, s obzirom da je 2,5 kg
drvene sjeke, vlanosti 20%, energetski ekvivalentno 1 L loivog ulja, i ako se
usporedi cijena, dolazi se do zakljuka da je biomasa trenutno isplatljivija od loivog
ulja, a taj trend e se nastaviti i u budunosti. Postoje donja (Hd) i gornja (Hg)
ogrijevna vrijednost goriva. Razlika je u kondenzaciji isparene vlage. Kod gornje
ogrijevne vrijednosti, vlaga kondenzira, i kondenzacijom oslobaa toplina. Ogrjevna
mo takoer se razlikuje od vrste do vrste drva, ali razlika nije velika.
Postoje i standardni koji definiraju kvalitetu goriva. To su npr. austrijske norme
NORM M 7135, i NORM M 7133. Specifikacija goriva prema NORM M 7135 je:

Peleta, 6mm, duine 6 30 mm (max 5)

Toplinska mo 4,9 kWh/kg (~18 MJ/kg)
Gustoa materijala 1,12 kg/dm
Udio vlage <10%
Pepeo <0.5%

Loa strana krutog goriva je potreba skladinog prostora. Prostor je potreban i u

sluaju nafte i plina, ali je ipak manji i praktiniji. Problem kod biomase je to je svaka
kotlovnica mini projekt.
Tehnilogija izgaranja drvne biomase, prikazana je na slici 7.

43
Slika 10. Tehnologija izgaranja

44
9. TERMODINAMIKI PRORAUN

9.1 Gorivo

Gorivo koje e se koristiti u proraunu je drvna sjeka, sa 25% vlage u sebi, prema
austrijskoj normi NORM M. Sastav goriva prikazan je u Tablici 1.

Sudionici Udio Mjerna jedinica

Ugljik, c 0,4 kg/kgG
Vodik, h 0,05 kg/kgG

Kisik, o 0,3 kg/kgG

Vlaga, w 0,25 kg/kgG

Gustoa 460 kg/m

Tablica 10. Sastav goriva, [norma NORM M]

9.2 Raunanje ogrijevne vrijednosti goriva

Ogrijevna vrijednost se rauna prema formuli:

o
H d = 33910c + 11700(h ) 2500w (kJ/kg) [Prema Galovi, Termodinamika 2]
8
H d = 14500 kJ/kg

45
9.3 Koliina zraka i kisika za izgaranje

Raunanje prema [Galovi, Termodinamika 2]:

o
Omin = 1,864 * c + 5,55(h )
8

O min = 0,815m n3 / kg G

Z min = 3,88m n3 / kg G

9.4 Stvarna koliina zraka za izgaranje

Reetka koja se koristi za kotlove na kruto gorivo snage 800kW je mehanika

stepenasta reetka. Potreban pretiak zraka je =1,5, [Kreuh, Generatori pare,
89.str]

Z stv = * Z min

Z stv = 5,82mn3 / kg G

9.5 Dimni plinovi i adijabatska temperatura izgaranja

Sastav dimnih plinova je izraen u m n3 / kg G [Kreuh, 87 str.]

q CO 2 = 1,853 c = 0,747 m n3 / kg G

q H 2O = 11,11h = 0,56 m n3 / kg G

46
q H 2 O = 1,245 w = 0,3112 m n3 / kg G

q O2 = ( 1) * O min = 0,4075 m n3 / kg G

q N 2 = 0,79 * Z stv = 4,5978 m n3 / kg G

9.5.1 Koliina suhih dimnih plinova

q DP = q CO 2 + q O2 + q N 2 = 5,7532 m n3 / kg G

9.5.2 Ukupna koliina dimnih plinova

qVDP = q CO2 + q H 2O + q N 2 + q O2
qVDP = 6,2014m n3 / kg G

9.5.3 Udjeli sudionika:

q CO2 m n3 q H 2O m n3
y CO 2 = = 0,0645 y H 2O = = 0,1296
qVDP m n3 qVDP m n3

q N2 m n3 q O2 m n3
y N2 = = 0,7414 y O2 = = 0,0645
qVDP m n3 qVDP m n3

47
9.5.4 Adijabatska temperatura izgaranja

Adijabatska temperatura izgaranja se rauna prema Galovi, Termodinamika 2, :

H d + c p * z * Z stv + c pG * G
ad = = 1496C
qVDP * y i * C pi

Specifini toplinski kapacitet prikazan je u tablici 2.

Sudionik Specifini toplinski kapacitet

( kJ / m n3 K )
CO 2 2,264kJ / m n3 K
N2 1,77 kJ / m n3 K
O2 1,5kJ / m n3 K
H 2O 1,38kJ / m n3 K

Tablica 11. Specifini toplinski kapacitet sudionika

Ukupan specifini toplinski kapacitet se rauna prema volumnom udjelu sudionika,

prema Galovi, Termodinamika 2:

[ ] =y
n

[ Cp 0 i * C pi
i =1

Za izraunavanje adijabatske temperature potrebno je imati specifini toplinski

kapacitet. S obzirom, da je specifian toplinski kapacitet ovisan o temperaturi,
pretpostaviti neku temperaturu i interativnim postupkom dobiti pravu vrijednost (u
tablici 2. i Tad dani su krajnji rezultati.

48
9.6 Toplinski gubici

Pretpostavljena korisnost kotla je =90%. Pretpostavka slijedi iz norme EN

303-5, gdje stoji da kotlovi na kruto gorivo >200 kW, automatsku opsluivani
moraju imati minimalno 90% korisnosti.
Veina gubitaka je zanemariva, osim gubitaka zraenja od 1%, i gubitka
osjetne topline

Gubitak osjetne topline, Qiz , iznosi 9%

Iz toga dobijemo izlaznu temperaturu dimnih plinova,

Qiz
iz = + ok = 150
qVDP * C p

9.7 Potrebna koliina goriva

Potrebno je proraunati koliinu goriva potrebnu za dvosatno loenje [norma EN 303-

5]

P *
q MG = = 484kg / h
* Hd
qMG = 0,11kg / s

Protok dimnih plinova:

m n3
qVDP = q MG * qVDP
G
= 0,41687
s

49
10. DIMENZIONIRANJE

Pretpostavljene dimenzije loita

Duina, l = 1.5m

irina, s = 1m

Visina, h = 1.5m

Pretpostavljena izlazna temperatura iz loita

izL =1000C

10.1 Predaja topline stijenkama loita zraenjem

U loitu se toplina predaje zraenjem zbog plamena, konvekcija se zanemaruje.

Predana toplina se rauna prema [Kreuh, 4.5.5.4]

AL * CC T T
Q zrl = * ( izl ) 4 ( st ) 4
1 1
+ * ( 1)
100 100
pl st

50
Koeficjent zraenja:

= 0,75, iskustveni podatak, [Galovi, Termodinamika 2]

st = 0,784 , iznos za hrapavu metalnu elinu povrinu [Galovi, Termodinamika 2]

pl = 0,51 [Kreuh, Sl. 4.24 dijagram ovisnosti emisijskog faktora u ovisnosti o debljini
sloja plamena, s]

VL
s = 3,6 * = 1,25 [Kreuh]
AL

Predana toplina mora biti jednaka razlici entalpija dimnih plinova u loitu i na izlazu
iz loita;

Qdpl = qVDP * C DP * (ad izL )

Ukoliko vrijedi jednakost Q zrl = Q pl , znai da su izlazna temperatura, izL , i dimenzije

loita ispravno pretpostavljeni. Ukoliko to nije sluaj, a nije ni sad potrebno je
interativnim postupkom izjednaiti ta dva toplinska toka, to znai mijenjati
pretpostavljenu izlaznu temperaturu i dimenzije.

Rezultati dobiveni interacijom:

Duina, l = 1600 mm
irina, s = 1500 mm
Visina, h = 1500 mm

izL = 882,5C
Q LO = Q zr = Q pl = 388kW

51
10.2 Predaja topline konvekcijom u dimovodnoj komori

Model izmjene topline je izmjena topline uz ravnu stijenku.

Svojstva vode pri 80C:

= 971 kg/m

cp = 4,1955 kJ/kgK

= 0,67 W/mK

= 354,35*10^-6 Pa*s

Potreban protok vode kroz kotao:

P
qM = = 9,553kg / s
* c p * ( 2 1 )

Prijelaz topline na stijenci sa strane loita

L1 = 750mm duljina izmeu kraja i pregrade

L2 = 150mm duljina kanal izmeu dva lima

Brzina vode s vodene strane stijenke:

52
 qM
vvl = = 0,0875m / s
* L1 * L2

Reynoldsov broj:
v*s
Re = = 357953

Prandtlov broj:
* cp
Pr = = 2,219

Nusseltova znaajka za nastrujavanje na ravnu plou, [Termodinamika 2, Galovi,

skripta]:
1 1
Nu = 0,664 * Re 2 * Pr 3
= 517

Koeficjent prijelaza topline, :

Nu *
u = = 231W / m 2 K
s

53
Prijelaz topline na strani dimnih plinova

Koeficjent prijelaza topline, [Prema, Kreuh 4.3.7.6 260 str.]

v = 7,137 * 0, 78 + 5,35 * e 0.6* = 23,9W / m 2 K

Brzina dimnih plinova, ,

q m * TDP
IZL = = 4,624m / s , brzina u dimovodnom kanalu
273 * A

Koeficjent prolaza topline u dimovodnoj komori na strani loita

1
k DKL = = 21,7W / m 2 K
1 1
+ +
u v

Prijelaz topline na strani vode u izmjenjivakom dijelu

vvi = 0,0144 m / s * podatak sa izmjenjivakog dijela, brzina vode izmeu cijevi

Reynoldsov broj:
v*s
Re = = 59247

54
Prandtlov broj:
* cp
Pr = = 2,219

Nusseltova znaajka za nastrujavanje na ravnu plou, [Termodinamika 2, Galovi,

skripta]:

1 1
Nu = 0,664 * Re 2 * Pr 3
= 210

Koeficjent prijelaza topline, :

Nu *
u = = 231W / m 2 K
s

Koeficjent prolaza topline u dimovodnoj komori na strani izmjenjivaa

1
k DKI = = 18,5W / m 2 K
1 1
+ +
u v

Izmjenjena toplina sa strane loita

QL = k * AL * dTm

Izmjenjena toplina sa strane izmjenjivaa

QI = k * AI * dTm

55
 Zbroj izmjenjenih toplina mora biti jednaku hlaenju dimnih plinova

Qdp = qDP * C pl * (2 3 )

Temperaturu 3 je potrebno pretpostaviti da bi se mogao izraunati Q DP , kao i

srednja logaritamska temperaturna razlika, stoga se 3 dobiva interativno.

Skica. Prikaz dimovodne komore

Rezultat je izmjenjena toplina u dimnoj komori:

Q DK =70kW
3 =785C

56
10.3 Izmjena topline u izmjenjivau i dimenzioniranje

- Odabir cijevi

Odabrana je elina beavna cijev 44,5 x 2,6mm

- Odabran je trokutasti raspored cijevi

su

sp

- Prema Kreuh, 2.3.3, tablica odabrane su vrijednosti su i s p

su = 1,25 * d v = 55,6mm
s p = 2 * d v = 89mm

*Pretpostavljeno:

- Ukupan broj cijevi, n = 220

- Broj cijevi u jednom redu, n R = 15
- Ukupan broj redova, R = 15
-

Ulazna povrina

du *
A= * n = 0,266m 2
4

*pretpostave se neke poetne vrijednosti, pa se interacijom dobiju krajnje, napisan je krajnji rezultat

57
Koeficjent prijelaza topline na strani dimnih plinova

Stvarna brzina strujanja dimnih plinova u cijevima izmjenjivaa:

- [Prema Kreuh 4.3.7]:

qv * SR
viz = = 4,56m / s
273 * Aul

- Ulazna temperatura dimnih plinova, ul = 828

*Pretpostavljeno:

- Izlazna temperatura dimnih plinova, iz = 191

- Srednja temperatura dimnih plinova
-

ul + iz
sr = = 505
2

- svojstva dimnih plinova

c p = 1,4124 kJ / m n3 * K

= 96,3W / mK

= 0,44kg / m3

= 34,77 *106 Pas

m2
= 0,78 * 10 4
s

*pretpostave se neke poetne vrijednosti, pa se interacijom dobiju krajnje, napisan je krajnji rezultat

58
Reducirana brzina strujanja :

- [Prema Kreuh 4.3.7]:

-

270 * p
vizr = viz * = 1,5113m / s
273 + sr

Koeficijent prijelaza topline:

- [Prema Kreuh 4.3.7]:

273 + SR 273 + SR v 0, 75
= (4,19 + 0,3 * ( ) 0,0088 * ( ) * izr0, 25 = 16,8W / m 2 K
100 100 du

U dimovodne cijevi je ugraen turbulator, spiralno savijen, predvien da pobolja

iskoristivost kotla. Prema lanku, [Experimental investigation of various inserts in gas
heated channels, Dimitri Neshumayev, Arvo Ots, Jaan Laid, Toomas Tikma],
turbulatori donose od 5 15% poboljanja koeficjenta prijelaza topline , i sniava
temperaturu dimnih plinova. Procjenjeno je poboljanje od 12%, i pad temperature za
20C. Poboljana , iznosi:

= 20W / m 2 K

Koeficjent prijelaza topline na strani vode

*Pretpostavke:

- Duljina izmjenjivaa, l IZ = 1,015m

- Visina izmjenjivaa, h = 1,8m
- Duljina cijevi, l C = 1,8m

59
Brzina na ulazu u izmjenjiva:

qm
v ul = = 0,00472m / s
*A

Povrina na ulazu u izmjenjiva, Aul = h * l IZ = 1,827m 2

Brzina izmeu cijevi:

qm
v2 = = 0,014468m / s
* A2

Povrina kroz koju prolazi voda, A2 = l IZ * h n R * d V = 1,16m 2

v 2 * (s p d v )
Reynoldsov broj, Re = = 376,567

*cp
Prandtlov broj, Pr = = 2,19

Nusseltov broj, [Galovi, Termodinamika 2, nastrujavanje na cijevni snop];

1 3
Nu = 0,33 * Re 0.6 * Pr =14,6

60
*pretpostave se neke poetne vrijednosti, pa se interacijom dobiju krajnje, napisan je krajnji rezultat
Koeficjent prijelaza topline na strani vode:

Nu *
= = 254,264W / m 2 K
dv

Koeficjent prolaza topline i ukupna izmjenjena toplina

Koeficjent prolaza topline sveden na unutranju povrinu [Galovi, Termodinamika 2]:

1
k= = 18,25W / m 2 K
1 ru rv ru
+ * ln +
u ru rv * v

Izmjenjivaka povrina:

AIZM = d v * n * * h = 48,89m 2

Raunanje izmjenjene topline preko srednje logaritamske temperaturne razlike:

*Pretpostavljeno:

Tul = 785 - izlazna temperatura iz dimovodne komore

Tiz = 230

TSR = 80 - srednja temperatura vode

*pretpostave se neke poetne vrijednosti, pa se interacijom dobiju krajnje, napisan je krajnji rezultat

61
Srednja logaritamska temperaturna razlika:

T1 = Tul TSR = 705

T2 = Tiz TSR = 150

T1 T2
dTm = = 360
T1
ln
T2

Izmjenjena toplina

Uvjet da bi se dobile gore pretpostavljane vrijednosti je da dva toplinska toka moraju

biti jednaka, zagrijavanje vode i hlaenje dimnih plinova. Moraju se mijenjati
pretpostavljene vrijesnosti dok dva toplinska toka se ne izjednae.

Izmjenjena toplina na strani dimnih plinova:

Q DP = qVDP * C p * (ul iz )

Izmjenjena toplina na strani vode:

QIZM = k * A * dTm

Toplinski tok:

Q IZM = Q DP = 340 kW

62
10.4 Ukupna izmjenjena toplina u kotlu:

QUK = QIZM + QLO + QDK = 805kW

63
11. PRORAUN PADA TLAKA U KOTLU

11.1 Proraun prestrujnih kanala

11.1.1 Izlazak iz loita u izmjenjiva

- Odabrane vrijednosti irine i visine, 1 x 0,4 m

s KIL = 1m
h KIL = 0,4 m

Ekvivalentni promjer:
4 * s KIL * hKIL
DEKV = = 0,57143m
2 * s KIL + 2 * hKIL

Ekvivalentna povrina:
D EKV *
AEKV = = 0,2564m 2
4

11.1.2 Dimovodna komora

- Odabrane vrijednosti visine i duine 0,3 x 1,5m

l DK = 0,3m
h DK = 1,5m

64
Ekvivalentni promjer:
4 * hDK * hDK
D EKV = = 0,5m
2 * l DK + 2 * hDK

Ekvivalentna povrina:
D EKV *
AEKV = = 0,1963m 2
4

11.2 Proraun pada tlaka dimnih plinova

11.2.1 Pad tlaka u loitu:

- Pad tlaka zbog zaokreta od 90, [ prema Kreuh 6.2.3., str. 393.]:

* ( L2 + L2 )
p1 = = 8 Pa
2

- Brzina kod izlaska iz amotnog svoda:

qVDP * T AD
L = = 6,98m / s
273 * AS

- Brzina nakon zaokreta:

qVDP * T AD
L = = 1,85m / s
273 * AS

65
11.2.2 Pad tlaka na izlazu iz loita:

- Pad tlaka zbog zaokreta od 90, [ prema Kreuh 6.2.3., str. 393.]:
-

* (ULDK
2
+ DK
2
)
p 2 = = 6 Pa
2

IZL = 4,624 m / s brzina na izlazu iz loita, toka

DK , brzina na poetku dimovodnog kanala

qVDP * TDK
DK = = 3,9m/s
273 * ADK

11.2.3 Pad tlaka zbog strujanja u dimovodnoj komori:

ul = 870 - ulazna temperatura u dimovodnu komoru

iz = 785 - izlazna temperatura iz dimovodne komore

ul + iz
Svojstva dimnih plinova za sr = = 820
2

= 0,33kg / m 3

= 38,6 * 106 Pa * s

Dekv * DK *
Re = = 120040

qVDP * ( DK + 273)
Brzina u dimovodnoj komori, DK = = 3,73m / s
ADK * 273

66
Pad tlaka, tretira se kao prolaz kroz cijev pravokutnog oblika [Kreuh 6.2.1 383.str.]:
L * DK
2
p 3 = * * = 0,8Pa
Dekv 2

11.2.4 Pad tlaka pri dnu dimovodne komore zbog promjene smjera struja

- Pad tlaka zbog zaokreta od 180, [ prema Kreuh 6.2.3., str. 393.]:

* ( DK
2
+ UKIZ
2
+ IZ2 )
p 4 = = 13,7 Pa
2

- DK , brzina u dimovodnoj komori, izraunata

qVDP * (UKIZ + 273)

- UKIZ = = 3,54m / s , brzina na ulazu u komoru prije izmjenjivaa
AUKIZ * 273

qVDP * (UIZ + 273)

- UIZ = = 6,01m / s , brzina u izmjenjivau
AIZ * 273

11.2.5 Pad tlaka zbog suenja presjeka (ulazak u izmjenjiva)

- Pad tlaka zbog suenja presjeka, [ prema Kreuh 6.2.3., str. 393.]:

UIZ
2
* *
p 5 = = 3,5 Pa
2

AU
- Koeficjent = 0,44 odabran sa slike temeljem omjera =0,1773, omjer
AUK
povrina cijevi i ukupne povrine cijevne stijenke

67
11.2.6 Pad tlaka zbog strujanja u cijevima

- Pad tlaka zbog strujanja u cijevima, [prema Kreuh 6.2.1., str. 383.]:

L IZ2
p 6 = * * * = 32 Pa
d 2

- Srednja temperatura:

UL + IZ
SR = = 505
2

- Svojstva dimnih plinova pri 505

= 0,44128kg / m 3

= 0,7879m 2 / s

c p = 1,41kJ / m n3 * K

- Koeficjent otpora strujanja, :

100 0, 25
= 0,1 * (1,46 * + ) = 0,16
d Re

11.2.7 Pad tlaka zbog naglog proirenja presjeka

- Pad tlaka zbog naglog proirenja presjeka, [ prema Kreuh 6.2.3., str. 395.]:

AU 2 IZ2
p 7 = (1 ) * * = 2 Pa
AUK 2

68
 AU
- =0,1773, omjer povrina cijevi i ukupne povrine cijevne stijenke
AUK

qVDP * ( IZ + 273)
- IZ = = 2,9m / s , brzina neposredno prije izlaska iz
273 * AU

Izmjenjivaa

11.2.8 Pad tlaka zbog ulaska u dimnjau

- Pad tlaka zbog suenja presjeka, [ prema Kreuh 6.2.3., str. 395.]:

D2
p 8 = * * = 20 Pa
2

AD
- Zbog omjera povrina dimnjae i cijevne stijenke = 0,06 , koeficijent =1
ACS

11.2.9 Ukupan pad tlaka na strani dimnih plinova

pUK = p1 + p 2 + p3 + p 4 + p5 + p6 + p7 + p8 = 86Pa

Iz norme HRN. EN. 13384 1, vidi se da toliki pad tlaka nije mogue savladati
dimnjakom, ve je potreban odsisni ventilator.

69
Slika 11. Ovisnost visine dimnjaka o snazi kotla i padu tlaka

70
11.3 Hidrauliki pad tlaka (Na strani vode)

11.3.1 Pad tlaka zbog prikljuka na polaz i povrat

- Pretpostavljena brzina u prikljuku, v = 2 m/s

-
- Maseni protok vode, q MV = 9,553kg / s , izraunat u toki

q MV
Potrebna povrina: A pot = = 0,079m 2
*v

- Odabrana prirubnica na temelju dobivene povrine, prema DIN 2635/PN40

d = 88,9mm
s = 3,2mm

- Korigirana brzina strujanja:

qm
v pr = = 1,84 m / s
*A

- Pad tlaka u prikljucima, [ prema Kreuh 6.2.3., str. 395.]:

v 2pr
p PR = * * = 2504 Pa
2

- = 1,5 zajedno za ulazni i izlazni prikljuak

11.3.2 Pad tlaka zbog strujanja kroz izmjenjiva

- Brzina strujanja kroz izmjenjiva, viz = 0,01505m / s , izraunato

71
 Pad tlaka se rauna [prema Razmjenjivai topline 2.1.4 Boris Slipevi], u dvije
zone, budui da je izmjenjiva konstruiran sa pregradama.
Zona popreno nastrujanih cijevi:

* viz2
pUZ = * z p * ( zd + 1) * = 2,94 Pa
2

z p = 8 , broj popreno nastrujanih redova cijevi u meuzoni

zs = 3 , broj pregrada

C
= = 0,84 , koeficijent otpora za popreno nastrujane cijevi
( s p 1) 0, 2
* Re0, 2

Zona uzduno nastrujanih cijevi:

* viz2
p POP = u * z s * = 0,66 Pa
2

- u = 2 , vrijednost je konstantna i ne ovisi o brzini

-

Ukupan pad tlaka u izmjenjivau:

pIZ = pUZ + pPOP = 3,6 Pa

11.3.3 Pad tlaka zbog prikljuaka hidraulike veze

- Pad tlaka u prikljucima, [ prema Kreuh 6.2.3., str. 395.]:

v 2pr
p HV = * * = 2504 Pa
2

72
11.3.4 Pad tlaka u oploju loita

- U oploju loita pojavljuju se linijski otpori, te otpori zbog skretanja toka za

90 i 180

- Ukupan pad tlaka rauna se [prema Kreuh 5.5.1 372. str].:

2
L v
pLO = ( * + ) * LO * = 13 Pa
d 2

- Brzina u oploju loita:

qMV
vLO = = 0,087 m / s
*A

- Linijski koeficijent otpora, =0,013, iskustveni podatak

- Koeficjenti otpora skretanja , za skretanje od 90 iznosi 0,25 za 180 0,42,
- UK = 3,35

11.3.5 Ukupan hidrauliki pad tlaka

pUK = p LO + p IZ + p HV + p PR = 5021Pa

73
12. PRORAUN VRSTOE

Proraun debljine stijenki loita

Za vrstou loita kvadratnog oblika, za kotlove na kruto gorivo nema posebnog

prorauna, ve je normom EN 303-5 odreena minimalna debljina stijenke. Za
kotlove ija snaga prelazi 500 kW, minimalna debljina stijenke, sMIN = 8mm , stoga je
ta debljina lima i odabrana. Cijeli kotao je napravljen od kotlovskog elika .1202
(Prema H 1) (izuzev reetke u loitu koja je od sivog lijeva SL 25) sljedeih
svojstava:

Re = 315N / mm2
Rm = 400 N / mm2

12.1 Proraun vrstoe ukruenih ravnih stijenki

Kotao je graen od ravnih ploa i profila. Budui da je radni tlak kotla 3 bara, postoji
mogunost iskrivljenja povrina u radu, te je zato potrebno te povrine proraunati na
vrstou, te ih ukrutiti ukrutama na nekim mjestima. Kao materijal je odabran
kotlovski elik.

Proraun se rauna po normi HRN M.E2.259, za ravne podnice i ukruene ploe.

Potrebna debljina stijenke za ravnomjerno rasporeene ukrute:

74
 p*S
s = C * (t12 + t22 ) *
10 * K

Gdje je:

p = 1,5 * p R , ispitni tlak

C3 = 0,4 koeficjent za zavarene ukrute

K = 240 N / mm 2 , proraunska vrstoa pri 100

Odabrana debljina stijenke je 5mm, te dobiveni razmaci izmeu ukruta su:

t1 = 270 mm
t 2 = 270 mm

12.2 Proraun debljine cijevne stijenke meusobno ukruene

cijevima i platom

Potrebna debljina stijenke [Prema HRN ME.2 259.]:

pmax * S
s = 0,4 * d 2 * = 0,8mm
10 * K

d 2 u ovom sluaju je najvei mogui promjer koji se moe upisati izmeu cijevi,
iznosi 50mm. Kao materijal je odabran

su

d2 Sp

75
Proraun se mora izvriti i s obzirom na zavarene cijevi u cijevnoj stijenki. Minimalna
debljina cijevne stijenke:

D1 n * du2 pi * S
s = C* * = 11,35mm
10 * K

C = 0,3, proraunski koeficijent oitan u tablici 3.

D1 = 1,01m kraa stranica cijevne stijenke

p = 4,5bar , ispitni tlak

Odabrana debljina stijenke je 12mm.

76
 Minimalna irina zavara

Minimalna irina zavara [Prema HRN ME.2 259.]:

FR * S
qzav = 0,4 * = 0,87 mm
ds * K

Sila FR rauna se prema izrazu:

FR = p * AR = 1485 N

Povrina AR rauna se prema izrazu:

sU s p
AR = * * 4 = 0,00495 m 2
2 2

77
12.3 Proraun izolacije kotla

Kao izolacija je odabrana staklena vuna, izvana zatiena aluminijskom folijom.

Staklena vuna je najei izolacijski element, relativno jeftin i dostupan.

Svojstva:

Gustoa: = 64kg / m3

Temperatura taljenja: OT = 1350

U tablici prikazana je promjena vodljivost u ovisnosti o temperaturi

Vodljivost (W/mK) Temperatura (C)

0,07 200
0,1 400
0,18 600
0,27 800

Tablica 12. Vodljivost u ovisnosti o temperaturi

Temperatura okoline OK = 15C

Temperatura vanjske stijenke VS = 40C
Temperatura stijenke kotla SU = 100C
Koeficjent toplinske vodljivosti elika = 55W / mK
Koeficjent toplinske vodljivosti izolacije iz = 0,04W / mK
Koeficjent prijelaza topline s vanjske strane v = 5W / m 2 K
Debljina elika = 6mm

78
Jednadba prijelaza topline [Prema Galovi, Termodinamika 2]:

SU SV
v * (VS OK ) =
IZ

IZ

Iz navedene jednakosti dobije se da je debljina izolacije Iz = 40 mm

Izraunata debljina vrijedi za sve dijelove kotla, osim za prednju stijenku loita koja
je toplinski najoptereenija. Proraun je potrebno ponoviti sa istim podacima, jedino
temperatura stijenke nije 100, ve 350.

Temperatura okoline OK = 15C

Temperatura vanjske stijenke VS = 40C

Temperatura stijenke kotla SU = 350C

Koeficjent toplinske vodljivosti elika = 55W / mK

Koeficjent toplinske vodljivosti izolacije iz = 0,04W / mK

Koeficjent prijelaza topline s vanjske strane v = 5W / m 2 K

Debljina lima = 6mm

Jednadba prijelaza topline [Prema Galovi, Termodinamika 2]:

SU SV
v * (VS OK ) =
IZ

IZ

79
Iz navedene jednakosti dobije se da je debljina izolacije Iz = 35mm .

13. TEHNIKI OPIS

Kotao na biomasu snage 800kW predvien je za grijanje veih objekata, zgrada,

bolnica, kola. Kotao je zamiljen kao dvodijelni, posebno loini, i posebno
izmjenjivaki modul, povezani dimnom komorom, koja je spojena vijcima na kotao.
Glavne prednosti dvodijelnog kotla su u transportu, montai, odravanju, te se moe
po potrebi zamijeniti jedan od ta dva modula. Eventualni nedostatak su relativno vee
dimenzije u usporedbi sa monoblok kotlovima, ali s obzirom da je kotao na biomasu u
pitanju, gdje je potreban silos, ciklon i slini popratni ureaji, prostor za takvo
postrojenje ionako mora biti velik. Kotao je konstruiran i proizveden u skladu sa
normom EN 303 5, zavari su napravljeni u skladu s normom EN 287 1, te
ispitivanje mora biti u skladu s normom EN 304. Kotao na biomasu mora biti
opremljen sustavom za dobavu goriva.

To ukljuuje silos, zatim manji spremnik, pua za dopremu goriva.

U silosu je skladiteno gorivo, koje se doprema u manji spremnik, pneumatskim
transportom ili bagerom. Ako je u pitanju pneumatski transport, potrebno je napraviti
redukciju tlaka na manjem spremniku, jer se moe dogoditi porast tlaka, i izazvati
ulaz nepoeljnog zraka u loite. Najpraktinije rjeenje je elijasti dozator, koji
sprjeava ulaz goriva kad je spremnik pun, i puni ga kad je prazan. Iz manjeg
spremnika u loite gorivo doprema puni transporter, pogonjen step motorom.

Osim pua za dopremu goriva, kotao je opremljen sa jo dva pua koji iznose pepeo
iz loita i izmjenjivakog dijela, te dvije pepeljare. Na izlasku iz kotla obavezno mora
biti ciklon ili vreasti filter, radi proienja dimnih plinova. U ovom sluaju je odabran
ciklon, jer je kotao manji od 1 MW, iznad kojeg se zahtjeva filter, a i jeftiniji je. Nakon
ciklona mora biti ugraen ventilator, dovoljno jak da svlada pad tlaka u kotlu i ciklonu.

Od prikljuaka kotao ima polazni vod, povratni vod, sigurnosni vod, te vod za
odmuljivanje, koji ujedno slui i za pranjenje sustava. Polazni vod se nalazi na
loinom dijelu a povratni na izmjenjivakom. Loini i izmjenjivaki dio su povezani
obilaznim vodom, koji se nalazi sa suprotne strane kotla. Prikljuci polaza, povrata i
obilaznog voda su jednakih dimenzija DN 80 PN 6, dok je sigurnosni DN 40 PN 6, a

80
vod za odmuljivanje DN 32 PN 6. Na vrhu izmjenjivakog dijela nalazi se dimnjaa
promjera 350mm.

Izmjenjiva je vertikalne izvedbe, i opremljen je turbulatorima, koji poboljavaju

prijelaz topline i smanjuju izlaznu temperaturu dimnih plinova. U sebi takoer ima
pregrade koje usmjeravaju vodu. Uzduno su postavljene ukrute koje spreavaju da
se uslijed djelovanja tlaka limovi deformiraju.

Loite je djelomino amotirano, radi zadravanja temperature. Gorivo izgara na

nepominoj reetki, koja mora obavezno biti lijevanog eljeza (SL). Na reetki se
nalaze i guralice, koje guraju pepeo van. Guralice su mehanizmom spojene na
hidrauliku koja se nalazi van loita. Reetka je hlaena primarnim zrakom. Loite je
hlaeno vodom. Loite ima vrata, te se ukoliko doe do potrebe moe ui unutra.
Na vratima se nalazi okular, za kontrolu.

Kotao je kompletno automatiziran, tako da je ljudska djelatnost svedena na

minumum. Kompletna regulacija izvodi se preko PLC modula. Na spremniku ima
elijasti dozator koji dozira gorivo. Puevi su upravljani step motorima. Na dimnjai
se nalazi sonda koja daje informaciju o sadraju kisika u ispunim plinovima.
Ubacivanje primarnog i sekundarnog zraka kontrolira se pomou frekventno
upravljanih ventilatora. Kotao je opremljen indikatorima temperature, manometrom,
senzorom za potlak u loitu. Indikatori temperature i manometri moraju biti u paru po
dva, jedan radni i jedan sigurnosni, svi zajedno spojeni na PLC upravljaki ureaj. Na
najvioj toki kotla mora biti postavljen i odzrani ventil.

Voda u sustavu mora biti omekana. Takoer snaga kotla je definirana za posebno
propisano gorivo
.

Tehnika specifikacija kotla:

Izlazna temperatura dimnih plinova: 230C

Pad tlaka na strani dimnih plinova: 70 Pa

Pad tlaka na strani vode: 5021 Pa

Protok dimnih plinova: 1500 mn3 / h

81
Maksimalna snaga kotla: 800 kW

Nominalna snaga kotla: 800 kW

Akumulacija vode u kotlu: 3,7m

Tip loita: pravokutni

Dimenzije loita: 1,6 x 1,6 x 1,5

Polaz/povrat: 100/80

Radni tlak: 3 bar

Vrsta goriva: drvna sjeka

82
83
14. PROIZVODNJA

Proizvodnja kotla mora biti prilagoena trinim uvjetima, kao to mora zadovoljavati
odreene kvalitete i standarde. Konkurentnost i postojanost na tritu moe se
ostvariti jedino dobrim proizvodom, te se stoga namee potreba za organiziranim
timom strunjaka. Uz tim strunjaka, za proizvodnju je potreban strojni park.
Proizvodnja mora biti to jeftinija, to ukljuuje ponekad i kooperaciju sa tvrtkama
koje daju usluge pojedinih strojnih obrada, ukoliko se pokae isplativo. Takoer,
konstantno usavravanje kadrova svih profila, neophodno je za kvalitetan zavrni
proizvod.
Proizvodni postupak je ugrubo podijeljen na dva dijela, krojenje i izrada pozicija i
montaa. Pozicije se kroje na razliitim strojevima. Limovi loita se savijaju u
cilindrini oblik na savijaicama, cijevne stijene se izrezuju CNC plazmom ili laserom,
cijevi se, ukoliko je potrebno, savijaju na savijaicama itd.
Za montau je potrebna dizalica. Montaa se, unato dananjem vremenu
tehnologije i robotike i dalje runo radi zbog glomaznosti dijelova, koji s druge strane
trebaju biti sloeni u toleranciji od maksimalno 5mm. Tu ljudski faktor, znanje i
umijee majstora igra veliku ulogu.
Konstrukcija kotla iz ovog diplomskog rada, maksimalno je jednostavna, iz aspekta
izrada pozicija. Svi oplatni limovi su ravni i jednostavni, nema plateva i podnica te
se, koristei ablone, mogu izraditi dobrim dijelom i i runo, ukoliko je to jeftinije.
Izuzev cijevne stijenke, najdeblji lim je 7mm, stoga se na svakim boljim karama
moe odrezati. Cijevna stijena je najzahtjevniji dio, zbog velikog broja rupa, i debljine
lima od 12mm.

Slika 12. Primjer pozicije iz Solidworksa

84
Montaa je kompliciraniji dio, zbog pravokutnog oblika. Konstrukcija kotla je sloena
od L profila dimenzije 70x70x7 mm, koji moraju biti zavareni pod pravim kutem, da bi
se dobio pravokutni oblik. Na profile su elektrozavarivanjem zavareni vijci koji dre
izolaciju i limove.

Slika 13. Konstrukcija loita

Profili se moraju paljivo centrirati, te ukrutiti prije zavarivanja. Ukoliko doe do

toplinske deformacije uslijed zavarivanja, potrebno je profil ispraviti. Nakon to se
namontiraju limovi na konstrukciju, dijelove koji su u doticaju s vodom je potrebno
zavariti. Poeljno je zavar napraviti sa vodene strane, da se izbjegne stvaranje
kamenca u malom procjepu, koji uzrokuje naprezanja i pucanje. To dosta esto nije
mogue, jer je vodena strana zatvorena. Zavar treba biti dobro pripremljen, to
ukljuuje bruenje mjesta zavara da se napravi kanal, kako bi zavar bio ispravno
napravljen, sa korijenom.

Osim centriranja i slaganja profila, tei dio je montaa cijevi na cijevne stijenke.
Osnovni problem je to kotao ima 220 cijevi, i ukoliko se sve cijevi montiraju i zavare
na jednu cijevnu stijenku, teko je sa drugom pogoditi svih 220 cijevi, unato tome
to se po pravilu rupe u stijenci moraju buiti 1 2mm ire od promjera cijevi.

85
 Slika 14. Cijevna stijenka sa cijevima

Taj problem se rjeava tako da se u cijevnu stijeku postave samo 4 cijevi, i to

dijagonalno suprotne. Kad se one zavare,
zavare, centrira se druga cijevna stijeka i zavaruje.
Kad se pozicije na ovaj nain
in montiraju, nije problem ostale cijev namjestiti.

86
 Slika 15. Centriranje

Cijevi se obino namjeste tako da malo izlaze malo van stijenke (cca 5mm), kako bi
se lake zavarile, a ve ranije je spomenuto da rupa u stijenci mora biti ira 1- 2 mm.

Slika 16. Centriranje cijevi (cijev cijevna stjenka)

87
15. ODRAVANJE

Siguran i pouzdan rad kotla mogue je jedino uz redoviti servis. Osim redovitog
redovitog ienja dimovodne komore, dimovodnih cijevi i ostalih dijelova potrebno je
provjeriti postoje li kakva puknua, te napraviti remont ukoliko se pokae potreba.
Vano je napomenuti, ukoliko automatika esto izbacuje kotao iz rada, potrebno je
prije ponovnog putanja u pogon utvrditi uzrok. Jedino tako se moe osigurati da
nee doi do oteenja kotla. Najei uzroci remonta su puknua pojedinih dijelova
uslijed temperaturnih naprezanja, ili dijelovi koji su izloeni najviim temperaturama
izgore. Oteeni dio potrebno je izrezati van, te zavariti novi.

U redoviti servis spada ienje cijevi i vodova, nadopunjavanje sustava vodom, ili
odzraivanje ako je to potrebno. Takav servis potrebno je izvravati jednom
mjeseno. Prvi znak za potrebom ienja je ukoliko se ustanovi da temperatura
dimnih plinova via za 15C do 20C od referentne, koja je izmjerena na putanju u
pogon. To znai da je radi zaprljanja aom, prijelaz topline smanjen. Ukoliko kotao
radi smanjenim kapacitetom, mogua je kondenzacija dimnih plinova, te e se taj
kondenzat sakupljati na dnu dimnjaka, ili u samom kotlu, ovisno o izvedbi sustava
(pravilno bi bilo na dnu dimnjaka).

Temperaturna razlika polaza i povrata nebi smjela biti vea od 20 - 25, jer velika
temperaturna razlika izaziva naprezanja unutar kotla, a i skrauje ivotni vijek
materijala. Posljedica moe biti puknue stijenke i curenje. Ukoliko voda jako
ohlaena dolazi u povratu, to moe biti uzrokovano, primjerice, velikom duljinom
cjevovoda, potrebno je spojiti polaz na posebnu recirkulacijsku pumpu, i mjeanjem
dijela polaza i povrata podii ulaznu temperaturu.

U servis spada i mjerenje podtlaka u dimnjaku, te mjerenje sastava dimnih plinova.

Ukoliko se pokau nedoputene koliine CO ili NO X potrebno je podesiti ventilatore,
tj. upravljaku automatiku. Mjerenja je dovoljno izvriti 3 4 puta godinje.

Svi servisi moraju biti na propisan nain dokumantirani u servisnoj knjiici, i za svaki
servis mora postojati radni nalog, koji specificira opseg i vrstu servisa.

88
16. ZAKLJUAK

U ovom diplomskom radu u potpunosti je obuhvaena problematika proizvodnje i

konstrukcije kotla na kruto gorivo. Pri konstrukciji kotla su koriteni konvencionalni
prorauni, eksperimentalni podaci i oni dobiveni iz prakse. Numerike simulacije nisu
koritene iako su bile u planovima, u nekim dijelovima, ali na kraju se ustanovilo da
nema potrebe. Rad predstavlja idejno rjeenje koje za proizvodnju treba detaljno
razraditi.

Modeli prorauna koji su koriteni su teorijski, tako da e gotov proizvod imati

odreena odstupanja od prorauna, ali to je razlika teorije i prakse, koja e uvijek
postojati. U prvom dijelu se prouena norma koja je referentna za konstrukciju i
proizvodnju kotla, te je izvren pregled slinih kotlova nekih renomiranih proizvoaa.
Tu je posebno obraena panja na dimenzije i izvedbu pojedinih dijelova, zbog
nedostatka vlastitog iskustva koje je neophodno za konstrukciju.

Iz konstrukcijskog aspekta, u usporedbi sa slinim kotlovima, standardi su

zadovoljeni. Kotao ne odstupa u dimenzijama, unato tome to je izveden u dva
dijela. Moe se proizvesti u bilo kojoj bolje opremljenoj radioni, i nisu potrebna
savijanja debelih limova, ili krojenje nekih zahtjevnih pozicija.

Iz tehnoekonomskog aspekta nije tako. Pravokutna konstrukcija s L profilima

zahtjeva vie radnih sati nego kotlovi koji imaju plateve, i ima vie zavara, to die
cijenu proizvodnje. Kotao je u poetku bio zamiljen da se moe montirati na samom
mjestu eksploatacije, ali to nije postignuto jer pojedini dijelovi tee i do 200kg.
Kasnijim prouavanjem i razgovorom s ljudima iz prakse doznao sam da se takvi
kotlovi koriste uglavnom na pilanama ili nekim slinim veim pogonima, gdje prostor
nije problem. Tako da i sama montaa na mjestu eksploatacije gubi svoj smisao.
Zakljuak je da je za proizvodnju puno isplatljivija izvedba kotla sa cilindrinim
platom.

89
17. LITERATURA

[1] Galovi, A.: Termodinamika 1, FSB Zagreb, 2002.

[2] Galovi, A.: Termodinamika 2, FSB Zagreb, 2003.

[3] Kreuh, B.: Generatori pare, kolska knjiga Zagreb, 1978.

[4] Slipevi, B.: Razmjenjivai topline, SMEITS Beograd 1989.

[5] Kraut, B.: Strojarski prirunik, kolska knjiga Zagreb, 1989.

[6] Dimitri Neshumayev, Arvo Ots, Jaan Laid, Toomas Tikma :

Experimental investigation of various inserts in gas heated channels,

[7] Marijan ivak: Centralno grijanje, ventilacija, klimatizacija,

kolska knjiga Zagreb 1998

[8] ivak, M.: Tehnologija pripreme napojnih voda u termoenergetici, Savez

energetiara 1984

[9] Herold, Z.: Raunalna i ininjerska grafika, FSB Zagreb 2003.

[10] Decker, K.H.: Elementi strojeva, Tehnika knjiga Zagreb, 1975.

[11] Centrometal Tehnika grijanja katalog Centrometar 2003

[12] Tehnika dokumentacija Buderus, Podloge za projektiranje, Buderus 2006

[13] Tehnika dokumentacija TKT Toplota, Katalog proizvoda, TKT Toplota 1989

90