D

Biomasa kao jedan od oblika obnovljivih izvora energije mogue je pretvarati u razne oblike
energije koristei razliite tehnologije. Savremene tehnologije omoguavaju znaajniju,
trino isplativu proizvodnju energije iz biomase, koja omoguava brojne dodatne pozitivne
uinke, kao to su otvaranje novih radnih mjesta, ulaganje u razvoj ruralnih podruja i
lokalnih zajednica. U proizvodnji energije najvanija uloga biomase je prije svega smanjenje
staklenikih plinova. Naime, optereivanje atmosfere s ugljikovim dioksidom pri izgaranju
biomase kao goriva je zanemarivo, budui da je koliina emitiranog ugljikovog dioksida
prilikom izgaranja jednak koliini istog koji se apsorbira tijekom rasta biljke.

Ukljuivanje organskih ostataka iz poljoprivredne i prehrambene proizvodnje od velikog je

znaaja, ne samo iz aspekta koritenja biomase u proizvodnji energije, ve iz aspekta njihovog
zbrinjavanja, uz neposrednu dobit kroz proizvodnju i koritenje toplinske energije.

Jedna od potencijalnih sirovina u proizvodnji energije je i vinska komina kao organski ostatak
u proizvodnji vina. Nusproizvodi i otpad u proizvodnji vina jesu peteljka, komina, talog te
komine nakon ekstrakcije, tzv. iscrpljena komina. Do sada se komina kao otpad nakon
proizvodnje vina deponirala na odlagalita otpada ili koristila kao gnojivo prilikom uzgoja
vinove loze. Ukoliko se komina ne tretira propisno, moe predstavljati veliki rizik za okoli,
poevi od povrinskih i dubinskih zagaenja pa do neugodnih mirisa koji se razvijaju tijekom
njezinog stajanja. Naime, velike nakupine komine privlae tetoine i muhe te mogu dovesti
do pojave i irenja raznih bolesti. Otopina tanina i ostalih komponenti vinske komine, koja se
tijekom stajanja izdvaja, moe prouzroiti smanjenje udjela kisika u tlu, ali moe i prodrijeti u
tlo i podzemne vode. Kao ekonomski vrlo isplativo ekoloko rjeenje namee se prerada
komine postupkom peletiranja u svrhu njezinog daljnjeg koritenja u proizvodnji toplinske
energije.

Opis tehnologije
Na kakvou groa, a samim time i na kakvou komine, utjeu sorta groa, klima,
agrotehnika, sastav tla, bolesti i tetnici vinove loze, tua, nain berbe, prijevoz i drugo, a
sama komina se sastoji od peteljki, pokoice i sjemenki. Komina ima priblino 55-69% vode,
a u suhoj tvari prisutne su komponente od kojih su najvaniji eer i vinska kiselina te ulje
koje se nalazi u sjemenkama. Zbog navedenih svojstava, kvalitetno iskoritenje komine ima
veliku vanost u svrhu bolje ekonomske bilance proizvodnje vina. Smanjenjem potronje
komine za proizvodnju jakih alkoholnih pia na svjetskom tritu dovelo je do znaajnog
smanjenja njezine vrijednosti. To je za vinare znailo smanjenje prihoda od prerade vinske
komine, uz dodatne trokove koje je iziskivalo nakupljanje komine. Stoga je s poveanjem
proizvodnje vina imperativ postalo saniranje i koritenje velike koliine komine. Ukoliko se
koristi vinska komina u proizvodnji toplinske energije putem spaljivanja, jedan od glavnih
tehniko-tehnolokih problema pri njezinom energetskom iskoritavanju je mala energetska
vrijednost po jedinici mase (mala nasipna masa), to zahtjeva velike prostore skladitenja.
Kako bi se to izbjeglo, potrebno je utvrditi optimalan postupak zgunjavanja mase
(peletiranje), ime se poveava nasipna masa, a s obzirom na gorivu vrijednost dobiva se
kvalitetno biogorivo, koje je ekonomski opravdano transportirati na vee udaljenosti.

Upravo zbog visokog udjela vode u komini, ovaj organski ostatak ima vrlo ogranieno
vrijeme skladitenja, od svega nekoliko dana. Iz tog razloga, vinska komina mora proi kroz
proces dorade, odnosno otklanjanje suvine vode (primjerice suenjem zagrijanim zrakom),
kako tijekom dugotrajnijeg skladitenja ne bi dolo do znaajnijih negativnih promjena u
njezinom hemijskom sastavu.