BIORAFINERIJE

KLASIFIKACIJA I POTENCIJAL PROIZVODNJE

doc. dr. sc. Vanja Jurišić

 BIOEKONOMIJA

• Odgovor EU na glavne svjetske izazove u zaštiti okoliša.

• Cilj → smanjenje ovisnosti o prirodnim izvorima, promocija
održive proizvodnje OIE.
• Pojam bioekonomija (engl. biobased economy) obuhvaća
pretvorbu biološkog materijala u hranu za ljude, hranu za
životinje, vlakna, bioproizvode i biogoriva, uz istovremeni porast
novih radnih mjesta i industrije općenito.
• Osnova bioekonomije je bioindustrija.
 BIOINDUSTRIJA

• Obuhvaća proizvodnju obnovljivih prirodnih resursa i njihovu

pretvorbu u hranu, bioproizvode i biogoriva.
• Uključuje sektore:
poljoprivrede,
šumarstva,
ribarstva,
proizvodnje hrane,
proizvodnje papira,
kemijsku industriju,
biotehnološku industriju i
industriju proizvodnje energije.
 BIOINDUSTRIJA

• Razvojem i stvaranjem novih, visokovrijednih proizvoda i

komponenti iz obnovljivih, održivih bioloških sirovina kao što
su lignoceluloza ili različiti oblici organskog otpada,
bioindustrija na mnogo načina osigurava cirkularnu ekonomiju
i zeleniji i održivi rast.
 BIORAFINERIJE

• Jedan od značajnijih mehanizama bioindustrije je koncept

biorafinerije.
• Biorafinerija → holistički način obrade industrijskih sirovina i
učinkovito korištenje OIE.
• Biorafinerija se definira kao “integrirani proizvodni pogon koji
koristi biomasu ili sirovine dobivene iz biomase za potrebe
proizvodnje niza proizvoda s dodanom vrijednošću i energije”.
• Definirati biorafinerije je vrlo kompleksno jer postoje različiti
tipovi, pri čemu se pripadajuće tehnologije vrlo brzo mijenjaju, a
sve u pokušaju da se te biorafinerije učine što isplativijima.
 BIORAFINERIJE

• Koncept

Glavni pokretač
razvoja
biorafinerija

• ‘Društvo bez otpada’

 BIORAFINERIJE
 Biorafinerije su postrojenja u kojima se procesima pretvorbe i
prerade biomase proizvode goriva, električna energija, toplina,
materijali i kemikalije iz biomase.
 Koncept biorafinerije je analogan današnjim naftnim rafinerijama
koje proizvode brojne proizvode i goriva iz fosilnih sirovina.
 Proizvodnjom više proizvoda, biorafinerije iskorištavaju prednosti
različitih komponenti biomase, i njihovom preradom dolazi do
maksimiziranja vrijednosti biomase.
npr. uz proizvodnju biodizela ili etanola postoji mogućnost usporedne
proizvodnje vrijednih kemikalija i farmaceutskih sirovina.
 BIOPROIZVODI

ENERGENTI I ENERGIJA

 Bioplin
 Biodizel
 (Bio)etanol
 Ostala biogoriva
 Električna energija
 Toplinska energija
 BIOPROIZVODI

BIOMATERIJALI

Gnojiva
Glicerol
Biokemikalije
Biopolimeri
Smole
Hrana
Papir
Građevinski
materijal i drugo
KLASIFIKACIJA
 PLATFORME

 Platforme → glavna osnova klasifikacije biorafinerija.

 Platforma podrazumijeva različite procese pretvorbe
primijenjene na različite sirovine.
 Platforma je posrednik koji povezuje sirovinu i konačni proizvod.

 Koncept sličan onome koji se koristi u petrokemijskoj industriji,

gdje se sirova nafta frakcionira na mnogo međuproizvoda koji se
dalje obrađuju uz proizvodnju energije i kemikalija.
 PLATFORME

NAJVAŽNIJE PLATFORME:
1. Bioplin (mješavina uglavnom CH4 i CO2), proces anaerobne digestije.

2. Sintetski plin (mješavina CO i H2), proces uplinjavanja.

3. C6 šećeri (npr. glukoza, fruktoza, galaktoza - C6H12O6), proces hidrolize

saharoze, škroba, celuloze i hemiceluloze.

4. C5 šećeri (npr. ksiloza, arabinoza - C5H10O5), proces hidrolize hemiceluloze.

5. Lignin (fenilpropan C9H10O2 (OCH3) n), proces prerade lignocelulozne

biomase.
 PLATFORME

NAJVAŽNIJE PLATFORME:
6. Bioulje (višekomponentna smjesa različitih veličina molekula), proces
pirolize.

7. Biljno ulje (triacilgliceroli - RCOO-CH2CH (-OOCR ') CH2-OOCR"), proces

prerade uljarica, algi i otpadnog ulja.

8. Električna i toplinska energija, proces kogeneracije.

 BIOPROIZVODI

Energenti i energija (biogoriva, električna i toplinska energija)

 U sustavima gdje se biomasa prvenstveno koristi za proizvodnju
sekundarnih nosača energije (prijevoz biogoriva, snaga i/ili
toplinska energija).
 BIOPROIZVODI

Biomaterijali (gnojiva, glicerol, kemikalije i dr.)

 Neprehrambeni proizvodi i materijali dobiveni iz biomase (dakle, iz

OIE) naprednim tehnologijama.
 Pod pojmom biomaterijala se uglavnom izuzimaju tradicionalni
proizvodi i proizvodi poput pulpe i papira, proizvodi od drva i sl.
 Pojam biomaterijali podrazumijeva širok raspon proizvoda, poput
visokovrijednih finih kemikalija, kozmetike, aditiva za hranu, do
biopolimera i sirovina za kemijsku industriju.
BIOPROIZVODI
 SIROVINE

 Biomasa (obnovljiva sirovina) se u biorafineriji pretvara u tržišne

proizvode.
 Biomasa, kao sirovina, se može podijeliti na primarnu i sekundarnu
sirovinu:
namjenski usjevi, proizvedeni u sektoru poljoprivrede/šumskim
tlima/vodenim sustavima,
ostatak iz poljoprivrede, šumarstva i industrije, no također i s obzirom na
udio osnovnih komponenti.
 Četiri razreda sirovina – poljoprivreda, šumarstvo, industrija i
akvakultura
 SIROVINE
 Namjenske sirovine
šećer iz biljnog izvora (šećerna repa, šećerna trska);
škrobni usjevi (pšenica, kukuruz, slatki sirak);
lignocelulozni usjevi (drvo, topola, višegodišnje trave, npr. trava
miskantus);
biljno ulje (uljana repica, soja, palmino ulje, Jatropha);
trave (travne silaže, nezrele žitarice i biljni izdanci);
morska biomasa (mikro i makro alge).

Primjer: lignocelulozna kultura Miscanthus x giganteus

 SIROVINE

 Ostaci:

ostaci na bazi ulja;

lignocelulozni ostaci,
organski i ostali ostaci (npr. komunalni otpad)
 SIROVINE

Lignocelulozne energetske kulture

 Zauzimaju relativno mali udio u cjelokupnoj proizvodnji
energije iz biomase, no taj udio se svake godine povećava.
 Nude mogućnost kompletne upotrebe u biorafinerijama.

Najvažnija svojstva lignocelulozne biomase jesu vrlo dobra

čvrstoća, zapaljivost, biorazgradivost i reaktivnost

Primjer: Tehničke i energetske karakteristike

lignocelulozne kulture Miscanthus x giganteus
SIROVINE
 PROCESI

 S obzirom na cilj proizvodnje (biogoriva, kemikalija, materijali,

hrana itd.), sirovina se pretvara u proizvode pomoću raznih
procesa pretvorbe.
Npr. kod proizvodnje biogoriva, cilj jest depolimerizacija i deoksigenacija
komponenata biomase.

Deoksigenacija je osobito važna, posebno za proizvodnju biogoriva, jer

prisutnost kisika može smanjiti sadržaj topline i obično im daje veći polaritet,
čime se smanjuje mogućnost miješanja s postojećim fosilnim gorivima.
No, s druge strane, prisutnost kisika u nekim proizvodima (npr. poliola i
organske kiseline) osigurava vrijedna fizikalna i kemijska svojstva.
 PROCESI

 Nekoliko tipova tehnoloških postupaka može se primijeniti za

pretvorbu biomase u finalne proizvode.

 Četiri glavne podskupine procesa:

1. Fizikalni i mehanički - npr. visoki tlak i/ili temperatura, mehaničko
usitnjavanje, itd.
2. Biokemijski - npr. anaerobna ili aerobna fermentacija, enzimska hidroliza, itd.
3. Kemijski - npr. hidroliza, transesterifikacija, hidrogenacija, oksidacija itd.
4. Termokemijski - npr. piroliza, plinifikacija, hidrotermalna nadogradnja,
neposredno izgaranje itd.
 UMREŽAVANJE PROIZVODNJE

 Umrežavanje dva ili više

pojedinačnih biorafinerijskih
sustava → budući da su neki
procesi prikladni za više
platformi.

 Broj uključenih platformi

pokazuje složenost
biorafinerijskih sustava.
 OBRADA SIROVINE

 Postoji nekoliko potencijalnih umreženih biorafinerijskih

sustava:
 Biorafinerije s lignoceluloznim sirovinama pokazuju najveći
potencijal zbog širokog raspona jeftinih sirovina.
 Koncept frakcioniranja biomase u njezine osnovne sastavnice, važan
je korak u razvoju tehnologije biorafiniranja.
 EUROPSKE BIORAFINERIJE –
2017. god.
2017. godine je ukupno mapirano 224 biorafinerije u EU. Mapiranje
pokazuje raznolikost korištene biomase kao i različite tipove
biorafinerija:
• Biorafinerije na bazi ulja/masti uglavnom proizvode biodizel (64) ili
oleokemikalije (54);
• 63 biorafinerije na bazi šećera/škroba uglavnom proizvode bioetanol, ali
i proizvode za uporabu u prehrani ili biokemikalije;
• 25 biorafinerija na bazi drveta (ne obuhvaćaju one koje djeluju isključivo
za proizvodnju papira) proizvode celulozu, ulja, specijalnu celulozu ili
etanol;
• 5 biorafinerija proizvodi celulozno vlakno ili etanol iz drugih
lignoceluloznih sirovina kao što su pšenična slama, miskantus ili divlji
proso (engl. switchgrass);
• 13 biorafinerija proizvodi bioetanol ili biodizel iz biootpada (uključujući i
ostatke hrane).
 PRIMJERI BIORAFINERIJA

U svrhu transparentnosti europske

bioindustrije, Bio-based Industries
Consortium (BIC) i Nova-Institute
razvili su digitalni prikaz mapiranih
komercijalnih biorafinerija u Europi
za 2017. godinu u svrhu veće
transparentnosti europskih bio-
djelatnosti.

https://biconsortium.eu/sites/bicons
ortium.eu/files/downloads/Mapping
BiorefineriesAppendix_171219.pdf
 PRIMJERI BIORAFINERIJA
Crop Energies AG (Njemačka)
C6 biorafinerija za proizvodnju etanola i hrane za životinje iz
sirovina na bazi jednostavnih šećera i onih bogatih škrobom.
CropEnergies Grupa je vodeći europski proizvođač etanola.
Etanol se proizvodi fermentacijom šećera i škrobnih usjeva.
Najveći europski pogon za proizvodnju bioetanola kapaciteta
360.000 m3 (2008.).
 PRIMJERI BIORAFINERIJA
Avantium Furanics (Nizozemska)
 C6/C5 i lignin biorafinerija za proizvodnju sintetskih biogoriva,
kemikalija, polimera, električne i toplinske energije od kultura
bogatih škrobom i lignocelulozne biomase.
Furanics integrira proizvodnju biogoriva, biopolimera i čistih
visokokvalitetnih kemikalija uz toplinu i vodik koji se koristi za
dobivanje energije ili za rasplinjavanje.
Derivati furana dobiveni katalitičkom dehidracijom/
esterifikacijom od ugljikohidrata, mogu poslužiti kao zamjena
za naftne derivate koji se koriste u proizvodnji goriva,
bioplastike i kemikalija.
Integracija kogeneracije i rasplinjavanja osigurava učinkovito
korištenje krutih ostataka (lignin), uz suizgaranje s ugljenom ili
biomasom, čime se osigurava učinkovito korištenje viška pare
i topline.
 PRIMJERI BIORAFINERIJA
Lenzing AG (Austrija)
 C5 šećeri i lignin biorafinerija za proizvodnju biomaterijala,
kemikalija, hrane, električne i toplinske energije od
lignoceluloznih usjeva i ostataka biomase.
Hrana (octena kiselina i umjetna sladila na bazi ksiloze),
kemikalije (furfural), biomaterijali (celulozna vlakna),
električna i toplinska energija.
Glavni proizvod se dobiva kuhanjem celulozne kaše u Mg-
sulfidu koja se koristi za proizvodnju umjetnih celuloznih
vlakana.
Korištenje energije koja nastaje izgaranjem nusproizvoda
(lignosulfonata) čine Lenzing uglavnom neovisnom o fosilnim
gorivima (86 % potrebne energije se podmiruje iz biogenih
goriva).
 PRIMJERI BIORAFINERIJA
WUR Micro-algae Biorefinery (Nizozemska)
Biorafinerija ulja za proizvodnju baznih kemikalija, biodizela,
toplinske i električne energije iz mikroalgi.
Fototropne alge koriste solarnu energiju da bi vezale CO2 za
proizvodnju biomase i komponenti kao što su ulja i hrana.
Od posebnog značaja je visoka produkcija biomase nekih algi
(između 20 i 50 t s.tv./ha/god) što čini alge superiornijim i od
repe i krumpira.
Kako su bazne kemikalije skuplje od biogoriva, a i veća je
potražnja za njima na tržištu, koprodukcija baznih kemikalija i
biogoriva čini proizvodnju i preradu algi ekonomski vrlo
isplativom.
 PRIMJERI BIORAFINERIJA
Andritz AG (Austrija)
Grupa koja se sastoji od pet poslovnih područja:
1.Andritz Hydro 4. Andritz Separation
2.Andritz Pulp and Paper 5. Andritz Feed & Biofuel
3.Andritz Metals

 Turn-key jedinice postrojenja hidroelektrana;

 Proizvodnja celuloze i papira;
 Proizvodnja hrane za životinje;
 Proizvodnja biogoriva;
 Postrojenja za proizvodnju čelika;
 Industrijske tehnologije odvajanja i mnoge druge tehnologije.
PRIMJERI BIORAFINERIJA
PRIMJERI BIORAFINERIJA
PRIMJERI BIORAFINERIJA
ODRŽIVOST PRIRODNIH RESURSA
 ZAKLJUČAK
 U budućnosti će se morati osigurati dovoljne zalihe sirovina,
energije i industrijskih proizvoda, uzevši u obzir smanjenje fosilnih
resursa (očekuje se da će se proizvodnja nafte i tekućeg plina
smanjiti za 60 % do 2050. god.), ali zadržavanje konkurentnosti.
 Očekuje se da će biti potreban rast od 70 % svjetskih zaliha hrane
kako bi se nahranila svjetska populacija, za koju se očekuje da će
narasti na 9 milijardi 2050. god., što uvelike utječe na sustav
gospodarenja poljoprivrednim površinama.
 ZAKLJUČAK

 Hrvatska ima izvrsne klimatske uvjete i dovoljno neiskorištenog

poljoprivrednog zemljišta pogodnog za komercijalnu proizvodnju
lignoceluloznih usjeva koji mogu poslužiti kao osnova uspostave
lanca opskrbe biomasom za proizvodnju energije, proizvodnju
celuloze i papira, pretvorbe biomase u proizvode s dodanom
vrijednošću itd.