Kotlovi na biomasu

za potencijalne operatere/investitore

www.bioenergy4business.eu

1
 Copyright Bioenergy4Business 2015
Cover photo provided by ProPellets, www.propellets.at

Ovaj projekt je financiran pod LCE 14 2014 Support Programme „Market uptake of existing and emerging sustainable bioenergy“,
kao dio Obzora 2020, okvirnog programa EC.
Sve publikacije ovog projekta odražavaju samo stavove autora.
Europska Komisija nije odgovorna za bilo kakvo korištenje pruženih informacija.
Članovi konzorcija projekta Bioenergy4Business ne snose nikakvu odgovornost za bilo kakvu štetu, uključujući, bez ograničenja,
posebnu, direktnu ili posljedičnu štetu koja može proizaći iz korištenja ovog materijala.

2
Sadržaj

Poglavlje 1. O Bioenergy4Business projektu (B4B) 4

Poglavlje 2. Perspektivna tržišta toplinske energije 5

Poglavlje 3. Primjena biomase za grijanje 5

Poglavlje 4.
Kotlovi na biomasu 6
Proces izgaranja biomase 7
Kotlovi na pelete 10
Kotlovi na drvnu sječku 11

Poglavlje 5. Vrste i načini korištenja goriva 11

Drvni peleti 11
Drvna sječka 12

Poglavlje 6.
Planiranje i instalacija 12
Dimenzioniranje 13
Odabir ispravnog kotla 14

Poglavlje 7. Primjeri 15
1: Rumunjska – kotao na pelete u tehničkoj školi u gradu Carasan 15
2: Bugarska – kotao na biomasu u vrtiću Elhitsa 15
3: Grčka – Zamjena goriva u tvornici papira Komotina S.A. 16
4: Hrvatska –kotao na biomasu u Solani Pag 16
5: Poljska – kotao na biomasu u školskom kompleksu u Siedlin 17
6: Ukrajina – Izgradnja kotlovnice na drvnu sječku, snage 7 MW, u mjestu Kniazhychi 17
7: Danska – zamjena goriva na farmi Sindballegard 18

Poglavlje 8.
Kontakte i reference 19
Kontakti 19
Reference 19

3
 1. O Bioenergy4Business projektu (B4B)

Projekt programa Obzor 2020 (Horizon 2020)

Bioenergy4Business (B4B) ima za cilj podupiranje i
promicanje (djelomične) zamjene fosilnih goriva (npr.
ugljen, nafta plin), koja se koriste za grijanje, obnovljivim
izvorima energije. (npr. nusproizvodi drvne industrije,
peleti i slama) u zemljama partnerima projekta i šire.

Ciljevi B4B projekta su:

• Identificirati najperspektivnije komercijalne tržišne segmente za koje je poželjan prelazak sa fosilnih

goriva na biomasu;
• Pripremiti poslovne strategije i modele;
• Pružiti znanje o opskrbi i korištenju biomase;
• Obučiti developere, konzultante, operatere u toplinarstvu i zaposlenike u tvrtkama koje pružaju
energetske usluge da procijene mogućnosti i razvijaju projekte u zajednicama sa daljinskim grijanjem
i u sektorima s potrebnom proizvodnjom topline;
• Uvjeriti dionike u mogućnosti koje se stvaraju na lokalnoj razini korištenjem biomase za proizvodnju
topline;
• Osvijestiti zakonodavce o zakonskim mjerama koje bi mogle ubrzati proces difuzije tehnologija za
korištenje topline iz bioenergije.

Navedeno će rezultirati povezivanju zakonodavnog okvira i tržišta, kako bi se potaknulo stvaranje

poticajnog okruženja koje koristi uspješne poslovne i financijske modele, zajedeno s detaljnom procjenom
i načinima implementacije istih, a sve u cilju olakšanog prelaska na korištenje topline iz bioenergije na
lokalnoj razini, u sustavima daljinskog grijanja te za potrebe grijanja u kućama („in-house“).

Bioenergy4Business uključuje partnere iz 12 zemalja članica EU i Ukrajinu. Od toga 11 projektnih partnera

(AT, DE, BG, CR, FI, GR, NL, PL, RO, SK i UA , osim BE i DK) dolaze iz tzv. ciljanih zemalja u kojima će se
provoditi aktivnosti vezane uz najperspektivnije tržišne segmente od siječnja 2015. do kolovoza 2017.

Kontakt podaci

Kako biste se više informirali o projektu opisanom u brošuri kontaktirajte projektni tim Bioenergy4Business
ili posjetite internetsku stranicu www.bioenergy4business.eu

4
2. Perspektivna tržišta toplinske energije
Među zemljama projektnih partnera identificirani su sljedeći najperspektivnijih segmenti tržišta za toplinu
proizvedenu samo korištenjem krutih biogoriva. Najperspektivnija tržišta su:
3. Primjena biomase za grijanje
Postoje mnogi razlozi za grijanje na biomasu.
Ukratko, ekološki je prihvatljivo, konkurentno
cijenom i lokalno dostupno gorivo. U posljednjih
20 godina kotlovi na biomasu ostvarili su
značajne razvojne promjene kako bi postali
učinkoviti, čisti, te jednostavni sustavi za
korištenje. Danas spadaju među najpoželjnije
tehnologije za grijanje. Pritom, zakonodavci su
pomogli da se tehnološki razvoj usmjeri prema
modernim sustavima grijanja na biomasu, a ne
ka razvoju sustava grijanja na fosilna goriva.
Najmoderniji kotlovi na biomasu koriste
visokokvalitetnu drvnu biomasu kao što su
peleti, drvna sječka ili poljoprivredni i industrijski
ostatci biomase. Automatsko punjenje i sustav
kontrole čine korištenje ovih goriva podjednako
ugodnim kao i korištenje sustava koji koriste lož
ulje ili prirodni plin. Upotreba modernih sustava
kontrole izgaranja i tehnologija pročišćavanja
dimnih plinova rezultira niskim emisijama u
usporedbi sa modernim kotlovima na lož ulje ili
plin.
Postoje velike razlike u načinima korištenja
biomase u zemljama EU28. Zemlje zapadne i
sjeverne Europe su primjerice bile vodeće u ovoj
tehnologiji posljednjih desetak godina, unatoč
činjenici kako zemlje istočne Europe imaju
velik potencijal što se tiče bioenergije zbog
lokalne dostupnosti biomase i velikih potreba
za grijanjem (Slika 1). Upotreba bioenergije za
grijanje velikih zgrada (npr. škole, bolnice, javne
i stambene zgrade) trend je koji je u tijeku u
čitavoj Europi. Nadalje, tržište za sustave grijanja
na biomasu je također u porastu. Kotlovi na
biomasu se razlikuju veličinom od nekoliko
kilovata (kW) za kuće i male komercijalne/javne
zgrade do veličine megavata (MW) za sustave
daljinskog grijanja.
5
 Slika1. Klimatske zone u Europi i prosječne godišnje minimalne temperature [1]
4. Kotlovi na biomasu
Moderni kotlovi na biomasu postižu
stupnjeve djelovanja usporedive sa modernim
kondenzacijskim plinskim kotlovima. Spomenuti
kotlovi često su u upotrebi diljem Europe,
poglavito u Austriji, Švedskoj i Finskoj. U današnje
doba kotlovi na biomasu su raspoloživi u širokom
rasponu snaga, stupnjeva automatizacije, vrsta
goriva te dakako i u različitim razredima kvalitete
i cijene.
Kotlovi na biomasu mogu biti kategorizirani
6
prema vrsti goriva koje koriste (npr. cjepanice,
sječka, peleti). Optimizirani su za pojedinu vrstu
goriva te u slučaju upotrebe nekog drugog
goriva izgaranje istog biti će neučinkovitije.
Većina modernih kotlova na biomasu je
automatizirana i doziranje goriva obavlja se
automatski iz spremnika goriva upotrebom
pužnog vijka ili hidrauličkog transporta. Gorivo
se zapaljuje u ložištu, dok kontrolirani dotok
kisika osigurava učinkovito i potpuno izgaranje.
Struja vrućih dimnih plinova usmjerava se preko
izmjenjivača topline te se toplina koristi za
zagrijavanje vode. Vrela voda može se koristiti
direktno ili se pohranjuje u spremnike topline.
Toplinski spremnici pomažu u pokrivanju vršnih
opterećenja te tako omogućavaju ujednačeniji i
učinkovitiji rad kotlova. Kotlovi na biomasu imaju
U prvoj fazi procesa, komora izgaranja mora biti
vruća u trenutku dolaska biomase na rešetku.
Kotlovi na biomasu sadrže materijale otporne
na visoke temperature koji to omogućavaju.
Kotlovi namijenjeni za upotrebu biomase s višim
udjelom vlage sadrže dodatne slojeve materijala
otpornih na visoke temperature.

Slika 2. Četiri faze procesa izgaranja biomase [2]

podjednak stupanj upravljivosti kao i moderni Najveći dio energije biomase oslobađa se u
plinski kondenzacijski kotlovi: regulacijska četvrtoj fazi, tijekom koje dolazi do izgaranje
oprema omogućava korisniku namještanje plinova koji su nastali u trećoj fazi.
svih osobnih parametara vezanih uz centralno
grijanje te pripremu potrošne tople vode. Odvojena regulacija primarnog zraka (dovodi se
ispod rešetke) i sekundarnog zraka (za izgaranje
Proces izgaranja biomase plinova) omogućava kontrolu temperature
ložišta u cilju postizanja visoke temperature
Osnovni princip rada svih kotlova na biomasu je
podjednak. Proces izgaranja biomase može se
podijeliti u četiri faze, kako je prikazano slikom 2.

“Kotlovi na biomasu imaju podjednak

stupanj upravljivosti kao i moderni plinski
kondenzacijski kotlovi: regulacijska
oprema omogućava korisniku
namještanje svih osobnih parametara
vezanih uz centralno grijanje te pripremu
potrošne tople vode.”

Zapaljenje biomase uobičajeno započinje

zagrijavanjem i sušenjem biomase na rešetci
električnim grijačima ili vrućim zrakom tako
dugo dok se ne postigne temperatura zapaljenja
(cca. 400 °C).
Slika 3. Prikaz modernog kotla na biomasu s ventilatorom
i lambda sondom. Primjer Guntamatic Powerchip kotla
[3]

7
 i turbulencije u zoni izgaranje plinova (kako
bi se osiguralo potpuno izgaranje), dok je
temperatura na rešetci značajno niža. Sadržaj
kisika u zoni izgaranja je često nadziran lambda
sondom kako bi minimiziralo formiranje čađe,
ugljikovog monoksida i NOx te maksimizirala
toplinska učinkovitost.
“Učinkovito i potpuno izgaranje je
nužno kako bi se biomasa koristila
kao okolišno prihvatljivo gorivo.”
Sadržaj vlage biomase je važan parametar.
Pretjerana voda sadržana u gorivu može dovesti
do nepotpunog rasplinjavanja što posljedično
dovodi do crnog dima i taloženja katrana.
Taloženje katrana na izmjenjivačkim površinama
i komori izgaranja može biti izbjegnuto dostatno
visokom radnom temperaturom.
Učinkovito i potpuno izgaranje je nužno kako
bi se biomasa koristila kao okolišno prihvatljivo
gorivo. U cilju ostvarivanja visoke učinkovitosti
izgaranje mora biti potpuno. Time se izbjegava
stvaranje štetnih tvari za okoliš kao što su
neizgoreni plinovi te čestice čađe.
Osnovni uvjeti za osiguravanje kvalitetnog
izgaranja su:
• Odgovarajuća smjesa biomase i kisika (zraka
za izgaranje) u kontroliranom omjeru koji
odgovara iznosu lambde od 1,4. To znači da
je potrebno 1,4 puta više zraka za izgaranje
nego što je teoretski potrebno kako bi se
osiguralo potpuno izgaranje;
8
• Odgovarajuća distribucija primarnog i
sekundarnog zraka na način da se regulira
tlak zraka i pozicija mlaznica za dovod zrak;
• Odgovarajuća konstrukcija komore
izgaranja gdje se biomasa suši, zagrijava,
izgara te u konačnici pretvara u pepeo prije
nego što s rešetke propadne u sustav za
prikupljanje pepela. Oko 75-80% energije
biomase je dobiveno izgaranjem volatila u
komori izgaranja, dok preostalih 20-25%
izgaranjem na rešetci.
Zatvoreni štednjaci i kotlovi na biomasu
zahtijevaju kanale za odvođenje dimnih plinova
zbog veće koncentracije i većeg udjela vlage
u ispušnom sustavu, što posljedično može
dovesti do taloženja katrana. Bilo koji postojeći
dimnjak mora biti obložen kako bi se izbjegla
oštećenja cigli te slijevanje kondenzata u
sustav izgaranja što može dovesti do požara.
Oblaganje postojećeg dimnjaka može biti
obavljeno umetanjem cijevi od nehrđajućeg
čelika, upotrebom otpornih betonskih kanalica
ili dodavanjem glinenih kanalica. Nacionalni
propisi vezani uz zgradarstvo zahtijevaju i
propisuju minimalne uvjete za sustav odvođenja
dimnih plinova. Ugradnjom sustava za
automatsko čišćenje dimnih plinova moguće
je postići značajno smanjenje broja kvarova i
popravaka kotlova te produljiti intervale čišćenja
s tjedne na polugodišnju bazu. Sustav čišćenja
sastoji se od serije mlaznica za komprimirani
zrak smještenih na izlasku dimnih plinova.
Sustav se uključuje uzastopno u kontroliranim
intervalima te automatski ispuhuje čađu iz kotla
tijekom njegova rada. Sustav zahtijeva relativno
malu količinu komprimiranog zraka u kotlovnici.
Ako je dotok zraka u kotlovnici nedostatan
kotao može stvarati podtlak u kotlovnici.
Nedostatak kisika u komori izgaranja rezultirat Kotlovi s dobavom goriva odozdo imaju drukčiju
će nepotpunim izgaranjem te oslobađanjem konstrukciju. Gorivo je potiskivano prema
ugljikovog monoksida koji može dospjeti u gore kroz konus na kojem se formira goriva
kotlovnicu te stvoriti opasne tj. otrovne uvjete smjesa. Pužni vijak je smješten ispod kotla,
za ljude. kako je prikazano slikom 5. Budući da je sustav
dovođenja goriva smješten ispod područja
Jednom godišnje potrebno je provesti detaljan
vanjski i unutarnji pregled kotla od strane
ovlaštenog osoblja. Korisnik bi trebao provoditi
redovite vizualne pregleda kotla, prostor za
pepeo održavati praznim, podmazivati ležajeve
ventilatora za dovod zraka te ručno čistiti
prolaze dimnih plinova.

Najčešće izvedbe kotlova na biomasu su s

Slika 4. Kotao s bočnom dobavom goriva [2]
bočnom dobavom goriva, dobavom goriva
odozdo te s pomičnom rešetkom. gdje gorivo izgara, sustav dobave goriva nije
potrebno isprazniti nakon prestanka upotrebe
kotla. Kotlovi s dobavom goriva odozdo
upotrebljavaju pelete i drvnu sječku s malim
“Jednom godišnje potrebno je udjelom vlage.
provesti detaljan vanjski i unutarnji
pregled kotla od strane ovlaštenog Kotlovi s pomičnom rešetkom (često se nazivaju i
osoblja.” kotlovima s kosom ili nagnutom rešetkom) imaju
značajno veću fleksibilnost kada se razmatraju
karakteristike goriva u usporedbi s prethodnim
Kotlovi s bočnom dobavom goriva imaju tipovima kotlova. Važna karakteristika ovakvih
jednostavnu konstrukciju te relativno malu kotlova je prihvatljivost goriva s velikim sadržajem
rešetku pričvršćenu direktno na kraj pužnog vlage zahvaljujući otpornim površinama u kotlu
vijka, kako je prikazano slikom 4. Uobičajeno koje omogućavaju sušenje vlažnog goriva.
koriste drvnu sječku s malim sadržajem vlage
te pelete. Za takve kotlove postoji opasnost
zapaljenja biomase kroz pužni prijenosni sustav
sve do spremnika biomase. Opasnost može biti
izbjegnuta pražnjenjem sustava pužnog vijka
nakon gašenja kotla i/ili ugradnjom zasuna.
Različiti dovod primarnog i sekundarnog zraka
u različite zone može biti problematično ako se
ne ugradi više ventilatora.
Slika 5. Kotlovi s dobavom goriva odozdo [2]

9
 Kotlovi s pomičnom rešetkom koriste drvnu
sječku i mogu tolerirati sječku s udjelom vlage
do 55%. Ovakvi kotlovi zahtijevaju više prostora
zbog svoje konstrukcije. Imaju višestruke
ventilatore kako bi se osigurao optimalna
opskrba zrakom u različitim zonama izgaranje,
kako je i prikazano slikom 6.

Slika 6. Kotao s pomičnom rešetkom [2]

Slika 7. Primjer modernog sustava grijanja peletima tvrtke Biotech Energietechnik

GmbH [4]

Kotlovi na pelete za pelete i kotao su vrlo često smješteni u

Kotlove na pelete karakterizira visok stupanj
automatiziranosti. Najsličniji su kotlovima na
fosilno gorivo u smislu održavanja i pogona.
Također ih karakterizira širok izbor brandova i
proizvođača što stvara konkurentno tržište.
Peleti se uobičajeno automatski doziraju u
kotao koristeći pužni vijak i spremnik. Spremnik
odvojenim prostorijama kako bi se smanjio rizik
požara te iz drugih sigurnosnih razloga (npr.
prašina, opasni plinovi, čišćenje)
Kotlovi na pelete uobičajeno su konstruirani
za upotrebu specifičnih tipova peleta
određene kvalitete koji su dostupni na tržištu.
U Europi je kvaliteta peleta definirana s EN-
plus certifikacijskom shemom, baziranom na

10
 međunarodnim standardima za udio vlage,
kemijski sastav, mehaničku izdržljivost i sl.
Punu učinkovitost moguće je ostvariti samo
kada se koristi gorivo preporučene kvalitete, tj.
preporučenih specifikacija.

Kotlovi na drvnu sječku

Kotlovi na drvnu sječku su široko rasprostranjeni

u Europi i prisutni su na tržištu mnogo dulje nego
kotlovi na pelete. Ovakvi kotlovi su otporniji na
gorivo neujednačene kvalitete i mogu koristiti
drvnu sječku s udjelom vlage od 10 do 35%. Slika 8. Sustav grijanja s kotlom na
drvnu sječku tvrke Fröling Heizkessel- und
Izvedbe s pomičnom rešetkom omogućavaju
Behälterbau GesmbH [5]
upotrebu goriva s udjelom vlage do 55%.

5. Vrste i načini korištenja goriva

Kvaliteta drveta kao goriva igra važnu ulogu kako
u sustavu za izgaranje tako i za ekonomičnost
postrojenja. Općenito, što je sustav manji
zahtjevi za kvalitetom goriva koje se koristi su
veći. Najbolja kvaliteta drvne sječke, za male
instalacije, može se dobiti iz malih stabala bez
granja. U slučajevima gdje je moguće spaljivati
sječku slabije kvalitete mogu se koristiti i cijela
mala stabla s granjem. Ključni parametri vezani
uz biogorivo koje je potrebno specificirati su:
• Sadržaj vlage;
• Dimenzije sječke;
• Sadržaj sitnih čestica / prašine;
• Podrijetlo sječke;
• Sadržaj pepela.
Drvni peleti
Drvni peleti su globalna roba na tržištu goriva
i njihova svojstva su definirana međunarodnim
standardom (ISO 17225-2).
Drvni peleti imaju definiranu veličinu, oblik i
mehaničku stabilnost, što ih čini jednostavnima
za transport sustavima baziranim na vakuumu.
Peleti se moraju skladištiti na suhome jer
će izloženost vodi i vlazi rezultirati njihovim
raspadom.
Kotlovi na pelete obično imaju prostoriju
za skladištenje peleta ili silos povezan sa
kotlovnicom od kuda se peleti prenose do
komore za izgaranje u kotlu (vidi Sliku 7).
Veličina spremnika za gorivo ovisi o različitim
faktorima, npr. raspoloživom prostoru, potrebi
za toplinom, sezonskom kretanju cijena goriva
i ugovoru s dobavljačem. Kapacitet spremišta
za gorivo vrlo često ne prelazi količinu korištenu
u jednoj sezoni grijanja i obično je manji.
Specijalno, u postojećim zgradama, kapacitet

11
 spremišta može biti ograničen na prostor
dovoljan za zalihu za samo 1-2 mjeseca. Obično
je kapacitet spremišta određen odnosom cijena
spremišta i dostave goriva. Međutim, uvijek je
preporučljivo imati dovoljnu rezervu goriva
u slučaju nepredvidljivih događaja kao što su
vremenski uvjeti ili nestašica opskrbe.
Iz sigurnosnih razloga (npr. oslobađanje prašine
zbog mrvljenja malih čestica drveta potencijalno
opasnih za ljude) spremište peleta trebalo bi biti
u idealnim uvjetima odvojeno od kotla i životnog
prostora. Najveći rizici vezani uz spremište
drvnih peleta su požar, prašina i emisija plinova.
Sama prostorija spremišta ne bi trebala imati
nikakav izvor zapaljenja (električne instalacije
itd.) i trebala bi zadovoljiti ATEX specifikacije.
Drvna sječka
Drvna sječka otpornija je na vlagu pa može biti
skladištena na otvorenom određeno vrijeme.
Drvna sječka s visokim udjelom vlage (>30%)
može degradirati i propasti u spremištu.
Mikrobiološka aktivnost u spremištu može
dovesti do samozagrijavanja i samozapaljenja
sirovine. Mogućnost da se to dogodi ovisi o
6. Planiranje i instalacija
S ekonomskog gledišta, kotlovi za grijanje
na biomasu (smješteni unutar objekta koji se
grije) su kompetitivno rješenje u usporedbi s
kotlovima na fosilna goriva. Viši investicijski
troškovi često su kompenzirani s nacionalnim
poticajima te operativnim troškovima (npr. cijena
goriva je niža nego u slučaju sustava na fosilno
gorivo). Dodatno, specifični trošak investicije
12
brojnim faktorima, uključujući i sadržaj sječke,
uvjetima okoline i konstrukciji spremišta.
Smanjenjem visine hrpe, pravilnom ventilacijom
i redovitim okretanjem hrpe omogućava se
oslobađanje toplini i smanjuje se rizik od
samozagrijavanja i zapaljenja.
Kvaliteta drvne sječke, kao i drvnih peleta,
definirana je međunarodnim standardom ISO
17225. Drvna sječka ima manju nasipnu gustoću
i veću varijaciju u sirovini, veličini i sastavu nego
peleti.
Slika 10. Primjer spremišta za drvne pelete sa
sustavom vakuumskog usisavanja tvtrke Biotech
Energietechnik GmbH [4]
pada s porastom instalirane snage kotla, tj. veće
toplinske potrebe znače i veći udio troškova
goriva u ukupnom trošku. Navedeno implicira
da upotreba sustava grijanja na biomasu dovodi
do povećanja ekonomskih dobiti s povećanjem
toplinskih potreba. Viši troškovi održavanja
kompenzirani su nižim troškovima goriva. Važno
pitanje je priprema potrošne tople vode. Naime,
priprema potrošne tople vode može se vršiti
upotrebom kotlova na biomasu tijekom cijele
godine ili samo tijekom sezone grijanja s time
da se u tim slučajevima izvan sezone grijanja
koriste alternativni sustavi pripreme potrošne
tople vode.
“Planiranje projekta te komunikacija
između svih zainteresiranih strana
je ključni čimbenik za uspjeh.”
Sustavi grijanja na biomasu su prikladni za
nove zgrade te prilikom zamjene kotlova na
fosilna goriva u postojećim zgradama. Pažljivo
planiranje i priprema cijelog sustava grijanja na
biomasu je od iznimne važnosti te bi se svakako
trebalo zatražiti profesionalno mišljenje prilikom
dimenzioniranja i ugradnje sustava.
Planiranje projekta te komunikacija između svih
zainteresiranih strana je ključni čimbenik za
uspjeh. Sustavi grijanja na biomasu zahtijevaju
više prostora za kotao, spremnik goriva i pristup
za dopremu goriva za razliku od sustava grijanja
na lož ulje ili plin – primjerice, bitno je osigurati
adekvatne pristupne puteve za kamione (radijus
okretanja, potrebna visina za istovar drvne
sječke).
Nadalje, dostupnost biomase te kretanje
njene sezonske cijene treba biti uzeto u obzir
– biomasa je obično povoljnija tijekom ljetnih
mjeseci, nego zimi kada je povećana potražnja
za njom. Stoga, poželjno je ugovoriti dobavu
biomase u periodu duljem od godine dana.
Dimenzioniranje
Nazivna snaga kotla mora biti u skladu
s potrebama zgrade ako se želi postići
ekonomski povoljan i učinkovit pogon kotla.
Stoga, potrebno je provesti točne proračune
toplinskog opterećenja. Ti proračuni su
podložni promjenama, primjerice u slučaju
kada je izolacija zgrade poboljšana. U takvim
slučajevima poboljšanje izolacije zgrade povećat
će udio toplinskih potreba za pripremu potrošne
tople vode.
Najbitniji parametar za odabir sustava grijanja je
toplinsko opterećenje koje se sastoji od toplinskih
potreba za grijanjem te potrebne topline za
pripremu potrošne tople vode. Aproksimativno
se toplinska potreba za pripremu potrošne tople
vode određuje prema normativu od 12,5 kWh/
m2 u stambenim zgradama, dok je određivanje
toplinskih potreba za grijanje kompleksnije i ovisi
o lokaciji, stupanj-danima, insolaciji itd. Poslovni
i industrijski korisnici imaju specifične potrebe
ovisne o vrsti djelatnosti.
Predimenzioniranje jedna je od najčešćih
grešaka prilikom planiranja sustava grijanja na
biomasu te često rezultira dodatnim troškovima.
Snaga kotla određena je kako bi se osiguralo
podmirivanje toplinskih potreba u najhladnijem
danu u godini. Ovdje je alat za izračun [6]
snage kotla ovisno o geografskoj lokaciji, vrsti
izolacije, tipu goriva i toplinskim potrebama.
Alat je dostupan na internet stranici projekta
Bioenergy4Business.
Dakako, preporučljivo je zatražiti profesionalno
mišljenje kako bi se osiguralo pravilno planiranje,
dimenzioniranje i postavljanje sustava grijanja.
Napravljene greške tijekom faze planiranja,
13
 pogotovo krivo dimenzioniranje i odabir krive
tehnologije, rezultirat će dodatnim troškovima
tijekom cijelog životnog vijeka sustava grijanja.
Odabir ispravnog kotla
Prostor – Ukoliko je raspoloživ prostor
ograničen, spremnik biogoriva mogao bi biti
ograničavajući čimbenik. Naime, drvna sječka
zauzima do tri puta više prostora nego peleti za
istu masu goriva. Kotlovi na biomasu su također
često većih dimenzija nego konvencionalni
kotlovi na fosilna goriva. Stoga, korisnik mora
osigurati dovoljno prostora unutar zgrade za
takve jedinice.
Veličina posjeda – Uobičajeno, što je veća
zgrada veće su i potrebe za toplinskom
energijom i posljedično je potreban veći kotao.
Veći sustavi konzumiraju više goriva i stoga je
poželjno da su automatizirani s minimalnom
potrebnom intervencijom čovjeka.
14
Pristup – Za većinu instaliranih sustava vozilo
za dobavu goriva mora pristupiti lokaciji na kojoj
se nalazi sustav. Gorivo može biti dostavljeno na
više načina, međutim za drvnu sječku i pelete
u rinfuzi direktan pristup spremniku goriva
izuzetno je bitan. Za manje dostave je potrebno
imati suhi prostor za smještaj vreća s peletima.
Projekti u urbanim sredinama zahtijevaju
dodatno planiranje za dostavu goriva tijekom
godine zbog mogućeg otežanog kretanja
velikih vozila za dovoz goriva.
Dobava goriva – Korisnici se mogu odlučiti za
vlastitu dobavu goriva. U tom slučaju upotreba
cjepanica, kore te sječke odrediti će tip kotla.
Generalno, ako raspoloživi prostor i pristup nisu
problem, upotreba drvne sječke trebala bi biti
razmatrana u slučaju velikih projekata. Međutim,
ukoliko je raspoloživ prostor manji ili je lokacija
sustava nepraktična za veći broj dostava goriva,
tada je upotreba peleta prihvatljivija opcija.
7. Primjeri

Svi primjeri (uključujući fotografije) korištene u ovoj publikaciji uzeti su iz slučajeva prikazanih u
Bioenergy4Business izvješću “Izvješće rezimea primjera dobre prakse i zaključaka”, a koji je javno
dostupan na internetskoj stranici Bioenergy4Business projekta [7].

Primjer 1: Rumunjska – kotao na pelete u tehničkoj školi u gradu Carasan

Gradsko vijeće županije Resita financiralo je ugradnju toplinske jedinice na

pelete u tehničkoj školi u gradu Carasan, a nakon odluke da se odspoji od
postojeće toplinarske mreže (stara distribucijska mreža županije Resita).
Instalirana su dva kotla na pelete, svaki snage 100 kW. Sva proizvedena
toplinska energija ovog postrojenja koristi se za potrebe škole.

• Dva kotla na pelete, svaki toplinske snage od 100 kW;

• Biomasa se dobavlja lokalno iz tvrtke “Romstal”, udaljenoj 3 km od
proizvodnog postrojenja;
• Koristi se sva toplinska energija za potrebe škole;
• Ukupna investicija 58.000 €; financirano od strane Gradskog vijeća, iz lokalnog proračuna;
• Potrošnja: 3,5 tona peleta godišnje;
• Tijekom implementacije i realizacije projekta nije bilo poteškoća.

Primjer 2: Bugarska – kotao na biomasu u vrtiću Elhitsa

Općinske zgrade predstavljaju značajan potencijal za uštedu energije i provedbu ulaganja u energetsku
efikasnost. Prije realizacije ovog projekta, toplinska energija za potrebe grijanja osiguravala se je iz kotla
na loživo ulje, smještenom u prizemlju vrtića. Vrtić je izgrađen od cigala, s ukupnom površinom od
1.299m2, te grijani volumenom od 3.637m³.

• Toplinska snaga kotla 230 kW – proizvođač D’Alessandro-

TERMOMECCANICA;
• Potrošnja: 112 tona peleta godišnje;
• Kotao i prateća opreme nalaze se u 6 metarskom metalnom
kontejneru koji je toplinski izoliran (energetski kavez).

15
 Primjer 3: Grčka – Zamjena goriva u tvornici papira Komotina S.A.

Ova zamjena čini ovu tvrtka tek jednu od nekoliko, a možda i jedinstvenu s obzirom na svoju veličinu, na
europskoj razini što se tiče održive proizvodnje papira. Sljedeći cilj primjena je tri-generacije električne
energije, pare i dijatermičkg ulja u dodatnom povećanju proizvodnje, te smanjivanje utjecaja na okoliš.

• Zamjena kotla na teško loživog ulje s kotlom na biomasu snage 8 MW;

• Zamijenjena potrošnja: 11 tona loživog ulja dnevno;
• Trenutna potrošnja: 25 tona peleta iz suncokreta dnevno;
• Otpad (pepeo) iz proizvodnje energije se ponovno koristi kao gnojivo;
• Godišnje smanjenje emisije iznosi 11.000 tona CO₂ ekvivalenta.

Primjer 4: Hrvatska –kotao na biomasu u Solani Pag

Tvornica soli “Solana Pag” je najveći proizvođač morske soli u Hrvatskoj, s tisućljetnom povijesti. Zbog
vrlo velikog udjela troškova energije u ukupnoj cijeni proizvodnje soli, održivost njezine proizvodnje je
bila ugrožena, što je motiviralo vlasnika tvornice da razmotri zamjenu kotla na loživo ulje s kotlom na
biomasu toplinske snage 10 MW.

• Zamjena kotla na loživo ulje s kotlom na biomasu, toplinske snage 10 MW;

• 14-godišnji ugovor za opskrbu drvne sječke, što je rezultiralo
stabilnim i niskim troškovima goriva (40 € po toni);
• Trenutna potrošnja: 13.800 tona drvne sječke godišnje.

16
Primjer 5: Poljska – kotao na biomasu u školskom kompleksu u Siedlin

Biomasa se dobavlja od lokalnih poljoprivrednika, a pepeo se vraća dobavljačima i koristi kao gnojivo -
primjer projekta koji je ekološki, socijalno i fiskalno održiv!

• Kompleks škole je prethodno zagrijavan kotlom na ugljen;

• Instaliran je novi kotao na slamnatu biomasu toplinske snage 300 kW;
• Potrošnja: 15 tona slame godišnje;
• Investicija je financirana iz gradskog proračuna općine Siedlin i sredstava iz državnih fondova;
• Projekt je razvijen od strane lokalnog inženjeringa toplinskih postrojenja.

Primjer 6: Ukrajina – Izgradnja kotlovnice na drvnu sječku, snage 7 MW, u mjestu

Kniazhychi

Greenfield investicija u izgradnju toplinskog postrojenja po sistemu ključ-u-ruke, pokazala se kao pravi
izbor. Projekt predstavlja koncept punog ciklusa proizvodnje i opskrbe toplinskom energijom.

• Jedna kotlovnica s dva kotla na drvnu sječku;

• Ukupni toplinski kapacitet 7 MW;
• 58.000 MWh prodane toplinske energije godišnje;
• Toplinska energiju se koristi za zagrijavanje staklenika gdje se uzgaja cvijeće (11
hektara površine);
• Skladište se nalazi u blizini kotlovnice;
• Otpadni pepeo se koristi u staklenicima kao gnojivo;
• Potrošnja: 7.200 tona drvne sječke godišnje, koja se dobavlja iz okolnih pilana.

17
 Primjer 7: Danska – zamjena goriva na farmi Sindballegard

Sindballegård je iznad prosječno velika farma u Danskoj veličine 370 hektara. Farma proizvodi
tradicionalne žitarice te se bavi svinjogojstvom i peradarstvom. Novi vlasnik izvršio je zamjenu goriva te
lož ulje zamijenio kotlom na slamu instalirane snage 450 kW.

• Samostojeća jedinica s dimnjakom, pumpama, upravljačkom jedinicom i spremnikom;

• Konstruirana za okrugle bale, ručno pripremljene pomoću adekvatnog traktora – jednostavan proces
za farmera;
• Dobava biomase je osigurana proizvodnjom na samoj farmi;
• Pepeo se koristi kao fertilizator na poljima farme;
• Godišnja proizvodnja iznosi 1.030 MWh;
• Potrošnja slame: 255 tona godišnje.

18
8. Kontakte i reference

Kontakti

Uzmite u kontaktu sa svojim nacionalnim B4B kontakt točka:

AEBIOM CENTRE FOR RENEWABLE ENERGY

AUSTRIAN ENERGY AGENCY
(THE EUROPEAN BIOMASS SOURCESAND SAVING FONDATION
(OSTERREICHISCHE ENERGIEAGENTUR)
ASSOCIATION) (CRES)
Austria
Belgium/Europe Greece
http://en.energyagency.at
www.aebiom.org www.cres.gr/kape/index_eng.htm

DEUTSCHES
KRAJOWA AGENCJA POSZANOWANIA ROMANIAN ASSOCIATION OF
BIOMASSEFORSCHUNGSZENTRUM
ENERGII SA (KAPE) BIOMASS AND BIOGAS (ARBIO)
GEMEINNUETZIGE GMBH (DBFZ)
Poland Romania
Germany
www.kape.gov.pl/index.php/pl www.arbio.ro/en/#all
www.dbfz.de/aktuelles.html
SCIENTIFIC ENGINEERING CENTRE
SLOVENSKA INOVACNA A NACIONALNA ASOCIACIA PO
“BIOMASS” LTD (SCIENTIFIC
ENERGETICKA AGENTURA (SIEA) BIOMASA (BGBIOM)
ENGINEERING CENTRE)
Slovakia Bulgaria
Ukraine
www.siea.sk http://bgbiom.org
http://biomass.kiev.ua/en
MINISTERIE VAN ECONOMISCHE
ENERGETSKI INSTITUT HRVOJE POZAR
ZAKEN MOTIVA OY
(EIHP)
The Netherlands Finland
Croatia
www.motiva.fi/en
www.eihp.hr www.rijksoverheid.nl/ministeries/ministerie-
van-economische-zaken

TEKNOLOGISK INSTITUT (DTI)

Denmark
www.dti.dk

Reference

[1] Hardiness Zone Map for Europe. www.houzz.com/europeZoneFinder

[2] Palmer, D., Tubby, I., Hogan, G. and Rolls, W. (2011). Biomass heating: a guide to medium scale wood
chip and wood pellet systems. Biomass Energy Centre, Forest Research, Farnham.
[3] GUNTAMATIC Heiztechnik GmbH. www.guntamatic.com/nc/en/navigation/products/wood-chip-
boilers/powerchip-20304050kw
[4] Biotech Energietechnik GmbH. www.biotech-heizung.com
[5] Fröling Heizkessel- und Behälterbau GesmbH. www.froeling.com
[6] www.bioenergy4business.eu/services/plant-dimensioning-tool
[7] Bioenergy4Business. Report summarizing best practice examples and conclusions.
www.bioenergy4buisness.eu

19
 Cilj projekta Bioenergy4business (B4B) u okviru programa Obzor 2020 je podrška
i promocija (djelomične) supstitucije fosilnih goriva (ugljen, plin, nafta) koja se
koriste za grijanje sa raspoloživim izvorima bioenergije (ostaci drvne industrije,
šumska biomasa, peleti, poljoprivredna biomasa) u zemljama partnerima na
projektu.

Ovaj projekt je financiran pod LCE 14 2014 Support Programme „Market uptake of existing
and emerging sustainable bioenergy“, kao dio Obzora 2020, okvirnog programa EC.
Sve publikacije ovog projekta odražavaju samo stavove autora.
Europska Komisija nije odgovorna za bilo kakvo korištenje pruženih informacija.
Članovi konzorcija projekta Bioenergy4Business ne snose nikakvu
odgovornost za bilo kakvu štetu, uključujući, bez ograničenja, posebnu,
direktnu ili posljedičnu štetu koja može proizaći iz korištenja ovog materijala.

www.bioenergy4business.eu

20