Seminarski rad Energija biomase – Proizvodnja bioplina

SVEUČILIŠTE U SPLITU
SVEUČILIŠNI STUDIJSKI CENTAR ZA STRUČNE STUDIJE

Specijalistički studij Politehnika – Informacijske tehnologije

Kolegij Obnovljivi izvori energije

Studenti Vida Dujmović

Martin Peša

Nastavnik dr.sc. Zlatko Jankoski, prof. v. š.

SEMINARSKI RAD

Tema

ENERGIJA BIOMASE
PROIZVODNJA BIOPLINA

Split, 2015

1
Seminarski rad Energija biomase – Proizvodnja bioplina

1. Bioplin

Bioplin je obnovljivi izvor energije koji nastaje procesom truljenja biomase u

anaerobnim uvjetima. Biomasa može biti iz različitih izvora: poljoprivredni supstrati (izmet
domaćih životinja, biljni ostaci, energetski usjevi) te organski dio otpada iz kućanstva i
industrije.

Mogućnost iskorištavanja bioplina na energetskom tržištu je velika. Najvećim dijelom

se koristi se za proizvodnju električne i toplinske energije, a njegovim pročišćavanjem na razinu
prirodnog plina uz predaju u plinsku mrežu može se koristit i kao gorivo za vozila.

Glavni dio bioplinskih postrojenja su digestori u kojem se odvija proces anaerobne

digestije. Prije nego se sirovina dovede u digestor mora se pripremit, a to se radi u posebnom
spremniku (gnojovka), gdje se miješa sa vodom dok se ne dobije homogeni mulj. Kad sirovina
uđe u digestor počinje proces stvaranja bioplina. Prvo aerobne bakterije na ulazu u digestor
potroše kisik i proizvedu ugljični dioksid, zatim anaerobne bakterije oslobađaju enzime koji
razlažu složene organske molekule u jednostavnije molekule. Nakon toga slijedi kisela faza
gdje se proizvodu masne kiseline, vodik, ugljikov dioksid. Na kraju bakterije prerađuju masne
kiseline u vodu, vodikov sulfid, ugljični dioksid i metan, a to je u biti bioplin - mješavina
ugljikovog dioksida, sumpor-vodika, vodene pare i najvažnije energetski bogat metan. Kako bi
proces dobivanja bioplina bio uspješan neki osnovni uvjeti moraju biti ispunjeni kao što su
odsutnost zraka, ujednačena temperatura, konstantan unos sirovine i optimalan pH. Uz
bioplin u procesu digestije proizvodi se i digestat, gnojivo izvrsne kvalitete koje najčešće
zamjenjuje umjetna gnojiva potrebna za poljoprivrednu industriju.

Kod planiranja izgradnje biopilnskog postrojenja prva stvar koja se uzima u obzir je
kolika je količina sirovine za digestor dostupna tokom cijele godine. Na osnovu te količine
procjenjuje se volumen digestora i snaga postrojenja. Za volumen digestora gleda se ukupni
dnevni volumen sirovine i vrijeme zadržavanja u digestoru, tako npr. ako je dnevni volumen
izmeta sa neke farme 800 kg a vrijeme retencije 40 dana minimalna veličina digestora za takvo

2
Seminarski rad Energija biomase – Proizvodnja bioplina

postrojenje bi bila 32 m3. U prosjeku u jednom danu digestor proizvede 1m3 plina po m3
zapremine. Snaga postrojenja ovisi o količini bioplina. Tako npr. za postrojenje od 100 kW
potrebna satna produkcija bioplina bi bila oko 23 m3.

Pripremljen bioplin dovodi se u kogeneracijsko postrojenje do plinskog motora, gdje

izgara, te se stvara koristan rad i otpadna toplina. Koristan rad se prenosi na električni
generator, koji mehaničku energiju pretvara u električnu energiju, koja se tada u cijelosti
predaje u električnu mrežu. Kogeneracija (engl. Combined Heat and Power ili CHP) je
istovremena kombinirana proizvodnja električne i toplinske energije. Ukupna učinkovitost
kogeneracije iznosi od 70 do 85 % (od 27 do 45 % električne energije i od 40 do 50 % toplinske
energije), za razliku od konvencionalnih elektrana gdje je ukupna učinkovitost od 30 do 51 %
(električne energije).

U sljedećoj tablici prikazana je procjena proizvodnje bioplina ovisno o vrsti životinje

Vrsta životinje Težina [kg] Proizvodnja bioplina [m3/dan]

Goveda 350 - 400 0,45 - 1

Svinje 80 - 100 0.116 - 0.2

Ovce 30 - 40 0.06 - 0.07

Perad 1.5 - 2 0.0035 - 0.004

3
Seminarski rad Energija biomase – Proizvodnja bioplina

2. Zadatak

2.1. Bioplinsko postrojenje

Za potrebe seminarskog rada zamislili smo bioplinsko postrojenje čiji je izvor sirovine
farma sa 200 krava. Zamišljeno je tako da od vlasnika farme uzimamo otpad (izmet krava) a
zauzvrat mu dajemo digestat. Postrojenje je smješteno na samoj farmi kako bi se izbjegli
troškovi transporta. Obujam našeg digestora iznosi 60 m3. 40% toplinske energije dobivene iz
kogeneracije koristimo za grijanje digestora, ostatak se prodaje Gradskoj toplani d.o.o.
Karlovac koja se nalazi u blizini postrojenja po dogovorenoj tarifi 0,34 kn/kWh1. Proizvedena
električna energija se u cijelosti prodaje po tarifi 1,21 kn/kWh2.

200 grla

kogeneracija (CHP)

digestor
gnojovka (60m3) digestat

Slika 1. Shematski prikaz bioplinskog postrojenja

1
http://www.hep.hr/toplinarstvo/kupci/cijene/CJENIK_STS_ZAGREB.PDF
2http://files.hrote.hr/files/PDF/FITs_za_web_KOG2015_HR.pdf

4
Seminarski rad Energija biomase – Proizvodnja bioplina

2.2. Izračun

Korak 1.
Izračun broja uvjetnih grla Uvg
N – broj grla
m – prosječna težina
t – vrijeme provedeno u staji

Uvg = N * m * t / 500
Uvg = 200 * 550 * 100% / 500 = 220

Korak 2.
Izračun ukupnog volumena gnoja u jednoj godini Vg
Vug – godišnji volumen za jedno uvjetno grlo = 17 m3
Uvg - broj uvjetnih grla

Vg = Vug * Uvg
Vg = 17 * 220 = 3740 m3/god

Korak 3.
Kako bi se dobio bioplinski potencijal potrebno je izračunati masu suhe tvari, mST, u stajskom
gnoju koristeći podatke za udio organske Ox i suhe tvari STx.
Ox - udio organske = 80 %
STx - udio suhe tvari = 10 %

mST = Vg * Ox * STx
mST = 3740 m3/god * 80% * 10% = 299,2 t/god

5
Seminarski rad Energija biomase – Proizvodnja bioplina

Korak 4.
Izračun volumen bioplina VBPg računa se preko konverzijskog faktora XSTg, i mase suhe tvari,
mST.
VBPg – godišnji volumen bioplina
XSTg - konverzijski faktor za krave = 0,37 m3/kg
mST – masa suhe tvari

VBPg = XSTg * mST

VBPg = 0,37 m3/kg * 299,2 t/god = 110 704 m3/god

Korak 5.
Električna snaga motora dobiva se iz satne produkcije bioplina VBPh, i omjera proizvedene
električne energije i topline ωH/E.
Pel – električna snaga motora
VBPh – satna produkcija bioplina = 15, 375 m3/h
HdBP – donja ogrijevna vrijednost = 6 kWh/m3
ŋ – iskoristivost motora = 90%
ωH/E – omjer toplinske i električne energije = 0,57

Pel = VBPh * HdBP * ŋ / (1 + ωH/E)

Pel = 15,357 m3/h * 6 kWh/m3 * 90% / (1 + 0,57) = 52,88 kW

Korak 6.
Ukupna električna energija EBP, dobiva se iz snage motora Pel i raspoloživosti postrojenja μBP
μBP - raspoloživosti postrojenja 7200 h
Pel = 52,88 kW

EBP = μBP * Pel

EBP = 7200 h * 52,88 kW = 380736 kWh

6
Seminarski rad Energija biomase – Proizvodnja bioplina

Korak 7.
Od ukupne dobivene energije u kogeneracijskom postrojenju 35% je električna energija koju
šaljemo u mrežu (prodajemo), a 55% je toplinska energija od koje 40% koristimo za potrebe
postrojenja a ostatak prodajemo.

Eel - električna energija za prodaju

Tuk - ukupna toplinska energija
Eto - toplinska energija za prodaju

Eel = 35% * EBP

Eel = 35% * 380736 kWh = 133257,6 kWh
Tuk = 55% * EBP
Tuk = 55% * 380736 kWh = 209404,8 kWh
Eto = 60%* Tuk
Eto = 60%* 209404,8 kWh = 125642,88 kWh

Korak 8.
Izračun vrijednosti prodane energije
Bioplinsko postrojenje proizvedenu električnu energiju prodaje u mrežu po poticajnoj tarifi
od 1,21 kn/kWh, a toplinsku za 0,34 kn/kWh

∑ el – ukupni godišnji prihod od prodane električne energije

∑ to – ukupni godišnji prihod od prodane toplinske energije
∑ uk - ukupni godišnji prihod od prodane energije

∑ el = 1,21 kn/kWh * Eel = 1,21 kn/kWh * 133257,6 kWh = 161.241,69 kn

∑ to = 0,34 kn/kWh * Eto= 0,34 kn/kWh * 125642,88 kWh = 42.718,57 kn
∑ uk = ∑ el + ∑ to
∑ uk = 161.241,69 kn + 42.718,57 kn = 203.960,26 kn

7
Seminarski rad Energija biomase – Proizvodnja bioplina

3. Ekonomska analiza

Investicija iznosi 571.250,00 kn te se financira iz kredita za koji je rok otplate 12 godina

a ukupna godišnja rata kredita iznosi 79.074,12 kn. Ukupni prihod od prodaje električne i
toplinske energije u prvoj godini je 203.960,26 kn. Poticajna cijena je usklađena sa općim
rastom tako da i ona raste za 3% godišnje3.

U sljedećoj tablici prikazani su troškovi investicije i godišnja amortizacija za svaku

stavku bioplinskog postrojenja.

Godina Godišnja
Stavka J. cijena Jedinica Cijena
amortizacije amortizacija

CHP motor 7.500,00 kn kn/kW 375.000,00 kn 10 37.500,00 kn

Digestor 1.237,50 kn kn/m3 74.250,00 kn 20 3.712,50 kn
Gnojovka 600,00 kn kn/m3 72.000,00 kn 20 3.600,00 kn
Ostali troškovi4 50.000,00 kn 5 10.000,00 kn
Ukupno 571.250,00 kn 54.812,50 kn

Tablica 2. Troškovi izgradnje bioplinskog postrojenja i god. amortizacija

U Tablici 3. je ukupni prikaz prihoda i rashoda odnosno čisti novčani tok kroz 14 godina
za koje je predviđena poticajna otkupna cijena. Od godišnjeg bruto prihoda prodaje oduzeli
smo godišnju amortizaciju i ratu kredita te dobili poreznu osnovicu na koju smo obračunali
20%. Zatim smo od porezne osnovice oduzeli porez i dobili čisti novčani tok. U zadnjem stupcu
prikazan je kumulativni diskontirani tok odnosno godišnje umanjivanje investicije za određeni
čisti novčani tok. Kako se može vidjeti iz priloženog (zadnji stupac) projekt izgradnje
bioplinskog postrojenja isplatio se nakon 7 godina.

3 http://files.hrote.hr/files/PDF/OIEIK/GI_2013_OIEiK_web.pdf
4 ostali troškovi pogona se računaju kao 4% od ukupne investicije

8
Seminarski rad Energija biomase – Proizvodnja bioplina

Prihod od Godišnja kamata Čisti novčani Kumulativni

Godina Godišnja amortizacija Porezna osnovica Iznos poreza
prodaje EE kredita tok diskontirani tok

1 203.960,00 kn 54.812,50 kn 79.074,12 kn 70.073,38 kn 14.014,68 kn 56.058,70 kn -515.191,30 kn

2 210.078,80 kn 54.812,50 kn 79.074,12 kn 76.192,18 kn 15.238,44 kn 60.953,74 kn -454.237,55 kn
3 216.381,16 kn 54.812,50 kn 79.074,12 kn 82.494,54 kn 16.498,91 kn 65.995,64 kn -388.241,92 kn
4 222.872,60 kn 54.812,50 kn 79.074,12 kn 88.985,98 kn 17.797,20 kn 71.188,78 kn -317.053,13 kn
5 229.558,78 kn 54.812,50 kn 79.074,12 kn 95.672,16 kn 19.134,43 kn 76.537,73 kn -240.515,41 kn
6 236.445,54 kn 44.812,50 kn 79.074,12 kn 112.558,92 kn 22.511,78 kn 90.047,14 kn -150.468,27 kn
7 243.538,91 kn 44.812,50 kn 79.074,12 kn 119.652,29 kn 23.930,46 kn 95.721,83 kn -54.746,44 kn
8 250.845,07 kn 44.812,50 kn 79.074,12 kn 126.958,45 kn 25.391,69 kn 101.566,76 kn 46.820,32 kn
9 258.370,43 kn 44.812,50 kn 79.074,12 kn 134.483,81 kn 26.896,76 kn 107.587,04 kn 154.407,36 kn
10 266.121,54 kn 44.812,50 kn 79.074,12 kn 142.234,92 kn 28.446,98 kn 113.787,93 kn 268.195,30 kn
11 274.105,18 kn 7.312,50 kn 79.074,12 kn 187.718,56 kn 37.543,71 kn 150.174,85 kn 418.370,15 kn
12 282.328,34 kn 7.312,50 kn 79.074,12 kn 195.941,72 kn 39.188,34 kn 156.753,38 kn 575.123,53 kn
13 290.798,19 kn 7.312,50 kn 0,00 kn 283.485,69 kn 56.697,14 kn 226.788,55 kn 801.912,08 kn
14 299.522,14 kn 7.312,50 kn 0,00 kn 292.209,64 kn 58.441,93 kn 233.767,71 kn 1.035.679,79 kn

Tablica 3. Čisti novčani tok

9
Seminarski rad Energija biomase – Proizvodnja bioplina

4. Zaključak

U ovom seminarskom radu je provedena provjera izvedivosti investiranja u bioplinsko

postrojenje s naglaskom da se nismo bavili drugim parametrima iskorištavanja proizvodnje
bioplina osim proizvodnje električne i toplinske energije. Iako je naše postrojenje manje snage
i kapaciteta pa su mu smanjene i raspoložive mogućnosti, dokazao je ekonomsku opravdanost.
Ekonomskom analizom došli smo do zaključka kako je period povrata investicije od 571.250,00
kn 7 godina.

Kumulativni novčani tok

kn1.200.000,00
kn1.000.000,00
kn800.000,00
kn600.000,00
kn400.000,00
kn200.000,00
kn0,00
(kn200.000,00) 0 2 4 6 8 10 12 14 16

(kn400.000,00)
(kn600.000,00)

Ako uz ekonomsku korist pridodamo i ostale prednosti proizvodnje bioplina kao što su:

 Ekološka – smanjuje se potreba za fosilnim gorivima te time i reducira emisija

stakleničkih plinova, a anaerobnom digestijom se smanjuje emisija metana i dušikovog
oksida u atmosferu
 Društvena korist – poboljšani sanitarni uvjeti, otvaranje novih radnih mjesta
 Koristi za poljoprivrednike – proizvodnja kvalitetnog organskog gnojiva

možemo sa sigurnošću zaključit kako bioplinsko postrojenje opravdava svoju izvedbu.

10
Seminarski rad Energija biomase – Proizvodnja bioplina

Reference

http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_teh_term_energ/katedra4/energetska_postroj
enja/13.pdf
https://hr.wikipedia.org/wiki/Kogeneracija
http://www.biogasheat.org/wp-content/uploads/2014/02/BiogasHEAT_Vladislavci.pdf
https://solarserdar.wordpress.com/2011/03/01/hcoie-opcenito-biomasa-bioplin-alkoholna-
goriva-biodizel/
http://sr.scribd.com/doc/222843271/Bioplin#scribd
http://www.big-east.eu/downloads/IR-reports/ANNEX%202-46_WP6_D6.2_Guideline-
Croatia.pdf
http://powerlab.fsb.hr/neven/pdf/supervision_of_msc_eq_thesis/24_05_2012_diplomski_G
oran_Vuleta.pdf

11