VODI

KROZ RADIJATORE
ZA NISKO-
TEMPERATURNO
GRIJANJE
 EMU SLUI OVAJ VODI?

emu slui ovaj Cilj ovog vodia je dati pregled niskotemperaturnih sustava
vodi? grijanja, njihove prednosti, uporabu, i ukupni doprinos
manjoj potronji energije u cijeloj Europi.

Sadri priloge mnogih strunjaka i vodeih nositelja ideja u

tehnici grijanja, te ukljuuje detaljno istraivanje uporabe
radijatora u energetski uinkovitim sustavima grijanja.

Ovaj vodi namijenjen je veletrgovcima, instalaterima i

projektantima, kao pomo za donoenje ispravnih odluka o
izboru ogrjevnih tijela za nove i obnovljene zgrade.

3
 PRETVARANJE
ENERGIJE U
UINKOVITOST

4
 INDEKS

emu slui ovaj vodi? 3

Sadraj 5

A Intervju s Mikkom Iivonenom 6

1 Vrijeme je za promjenu naeg naina razmiljanja 10

2 Utjecaj izolacije na uinkovitost grijanja 20

B Intervju s profesorom Christerom Harrysonom 34

3 Sve vea primjena niskotemperaturnih sustava grijanja 38

C Intervju s profesorom Dr. Jarekom Kurnitskim 54

4 Znaajan dokaz 58

5 Odabir ogrjevnog tijela 72

D Intervju s Elom Dhaeneom 78

6 Koristi za krajnjeg korisnika 82

5
 Mr. Sc. Mikko Iivonen, dipl. ing.
Direktor R&D, Istraivanje i tehniki standardi, Rettig ICC

6
 INTERVJU S MIKKOM IIVONENOM | A

BROJKE
PRETVARAM U
REZULTATE
Kao direktor odjela R&D, Istraivanje i tehniki standardi u Rettig ICC-u, moja odgovornost je naem
cjelokupnom tritu pruati nove odgovore, spoznaje, inovacije, proizvode i rezultate. Svi nai napori
temelje se na realnom neovisnom istraivanju, provedenom u uskoj suradnji s vodeim strunjaci-
ma u industriji i akademskoj zajednici. Tako smo nedavno ukljuili i prof. dr. Leena Peetersa (Sveui-
lite u Bruxellesu - Belgija), prof. Christera Harryssona (Sveuilite rebro - vedska), prof. dr. Jareka
Kurnitskog (Tehnoloki fakultet u Helsinkiju - Finska), dr. Dietricha Schmidta (Institut Fraunhofer -
Njemaka) i mnoge druge. Uz njihovu pomo, istraivanje i spoznaje, brojke pretvaram u rezultate.

7
 Inteligentna Velikim ulaganjem u istraivanje i razvoj, mi ispunjavamo
rjeenja za grijanje nae obeanje o pruanju inteligentnih rjeenja za grijanje.
Rjeenja koja stvarno utjeu na troak, udobnost, klimu
Mogunost utede unutar prostorija i potronju energije. Rjeenja koja ostvaruju
energije do 15 % mogunost utede energije ak do 15%. Imajui to na umu,
volio bih s vama podijeliti rezultate opsene studije jednogo-
dinjeg mjerenja, koju je proveo profesor Harrysson. Studija
ukljuuje 130 velikih i malih vedskih obiteljskih kua i poka-
zuje da je potronja energije za grijanje kod zgrada s podnim
grijanjem 15-25% via nego u zgradama s radijatorskim
grijanjem. To nije iznenaujue, ali pokazuje kako je poveana
energetska uinkovitost suvremenih zgrada, niskotempera-
turne sustave grijanja jo jednom vrsto postavila u prvi plan.

Zbog stroih Kao to moete vidjeti na dijagramu A.1 i A.2, projektne

zahtjeva, ovojnicu temperature radijatora su se tijekom godina smanjile, u
zgrade lake je skladu s energetskim zahtjevima zgrada. Kako su u cijeloj
zagrijati Europi zahtjevi gradnje i izolacije postali stroi, zbog manjih
gubitaka energije ovojnicu zgrade lake je zagrijati. Nadalje,
zahvaljujui izvrsnoj brzini reagiranja radijatorskog sustava,
danas je koritenje toplinskih dobitaka kod kue i u uredu,
postalo praktinije nego ikada.
Zemlje lanice Europske Unije imaju zadani rok za izradu i

8
 INTERVJU S MIKKOM IIVONENOM | A

provedbu propisa za usklaivanje s Ciljevima energetske uin- 20/20/20

kovitosti za 2020. godinu (Direktiva 20/20/20). To ukljuuje
postizanje primarnog cilja za utedu energije potronjom od
20% ispod razine potronje u 2007. godini, smanjenje ispu- Primarni cilj je
tanja staklenikih plinova za 20%, i odluka da 20% ukupne uteda energije za
potroene energije mora biti iz obnovljivih izvora. Za vlasnike 20%, smanjenje
staklenikih
zgrada od kojih se trae jo zahtjevniji Certifikati energetske
plinova za 20% i
uinkovitosti, vanije je nego ikada odabrati sustav grijanja 20% od ukupne
koji nudi dokazana poboljanja u energetskoj uinkovitosti potroene energije
- radijatori u niskotemperaturnim sustavima grijanja. Ti se mora biti iz
ciljevi tiu prvenstveno zgrada, na koje se odnosi 40% ukupne obnovljivih izvora.
potronje Energije u Europi.

Potronja
T
o
C
Potrebe za toplinom
kWh/
m2a
energije kod
60 *90/70/20 240 zgrada u
50 Razvoj u Njemakoj stalnom je
*70/55/20
* radijator iste veliine 180
padu.
40

30 *55/45/20 120

20 *45/35/20
100

10

0
120 90 60 30 0 W/m2 120 90 60 30 0 W/m2
1977 WSVO84 WSVO95 EnEv02 specifino
specifino toplinsko oprereenje EnEv09 toplinsko
EnEv12
NZEB optereenje

Dijagram A.1 Dijagram A.2

Projektne temperature radijatora smanjile su se Potranja za grijanjem prostora dijagram
u skladu s potrebama zgrada za manjim toplin- specifinog toplinskog optereenja za priblinu
skim optereenjem procjenu

9
 POGLAVLJE 1
VRIJEME JE ZA
PROMJENU
NAEG NAINA RAZMILJANJA

Energetska regulativa > U Europi postoje razliiti

nacionalni propisi za poboljanje energetske uinkovitosti
Ciljevi obnovljive energije > Striktni ciljevi vlasnicima
zgrada nameu znaajan pritisak u pogledu smanjenja
potronje energije
Inovacije za radijatore > Smanjivanjem sadraja vode i
postavljanjem konvekcijskih lamela u kontakt s toplijim
kanalima povean je toplinski uin. Zahvaljujui
dananjem dizajnu, materijali su do 87% uinkovitiji nego
kod tradicionalnih modela

10
 VRIJEME JE ZA PROMJENU NAEG NAINA RAZMILJANJA | 1

Regulacija potronje energije prioritet je za sve, a pogotovo Energetska

kada se radi o zgradama. Kue i uredi u cijeloj Europi regulativa
podlijeu strogim propisima u pogledu energetske
uinkovitosti, s EU direktivama EPBD 2002/91/EC i
revidiranim EPBD 2010/91/EC, koje od vlasnika i stanara
trae potvrdu o razini potronje energije. Uz to, zemlje
lanice Europske Unije imaju zadani rok za izradu i provedbu
propisa za usklaivanje s Ciljevima energetske uinkovitosti
za 2020. godinu (Direktive 20/20/20).

U Europi postoje razliiti nacionalni propisi s ciljem U Europi postoje

poboljanja energetske uinkovitosti, pojedinano razliiti nacionalni
prihvaeni u svakoj zemlji lanici. Unato razliitim ciljevima propisi za poboljanje
i mjerama u svakoj dravi, prevladavajui smjer u Europi je energetske
smanjenje potronje energije. uinkovitosti

11
 Primjeri ciljeva Kao to moete vidjeti ispod i na slijedeim stranicama, neki
obnovljive ciljevi su izuzetno strogi, s temeljnim usmjerenjem na
energije
koritenje obnovljivih izvora energije i smanjenje stakleni-
kih plinova, to je nedvojbeno naglaeno kao glavni prioritet.

Finska: od 28.5% - do 39%

Francuska: od 10.3% - do 23%
Njemaka: od 9.3% - do 18%
UK: od 1.3% - do 15%
vedska: od 39% - do 49%

Striktni ciljevi To je na vlasnike zgrada stavilo znaajan pritisak za

vlasnicima zgrada pronalaenje naina za minimaliziranje potronje energije, a
nameu znaajan ne samo usklaivanje s vladinim propisima (dijagram 1.4.).
pritisak u pogledu
Na pomak prema uinkovitosti u cijeloj Europi, utjecali su i
smanjenja
potronje energije drugi imbenici. Cijene fosilnih goriva u stalnom su rastu,
zalihe nafte se smanjuju, a ugljen i plin postaju sve vrijedniji
izvor energije.

12
 VRIJEME JE ZA PROMJENU NAEG NAINA RAZMILJANJA | 1

Raste zabrinutost javnosti za okoli, pa tako i prednost koju Primjeri ciljeva

potroai daju proizvodima i procesima koji su ekoloki smanjenja
prihvatljivi. Oito je dolo vrijeme da preispitamo nain na
koji radi industrija grijanja, kao to je preporueno
Direktivom o ekodizajnu ErP 2009/125/EC. Na nama je da Na nama je
krajnjim korisnicima osiguramo energetski najuinkovitiji, a da osiguramo
energetski
ujedno isplativ nain stvaranja ugodne klime u prostoriji.
najuinkovitiji,
Iako su na raspolaganju razliita rjeenja za grijanje, i dalje a ujedno isplativ
postoje potekoe pri odabiru. nain stvaranja
ugodne klime u
Da bi instalateri i projektanti mogli donijeti odluku na prostoriji
temelju informacija, vano je da im budu dostupne tone
informacije o rjeenjima za grijanje. Kako upotreba
niskotemperaturnih sustava centralnog grijanja raste,
Radson je proizveo ovaj vodi s ciljem da objasni rastuu
ulogu koju radijatori imaju u dananjoj tehnologiji grijanja.

13
 Dijagram 1.1
Nizozemska
Prikaz pomaka nekih 1,6

EPC
zemalja prema pasiv- 1,4
nim kuama s ciljem 1,2
poboljanja energetske 1,0
uinkovitosti pri gradnji 0,8
novih zgrada. 0,6
0,4
asopis REHVA 3/2011 0,2
0

1990

1995

2000

2005

2010

2015

2020

2025
Godina

Danska

400
kWh/m2

Ciljane vrijednosti
300
potronje energije

200

100

0
1961

1979

1995

2006

2010

2015

2020
Godina
Prosjek potronje energije u zgradama

14
 VRIJEME JE ZA PROMJENU NAEG NAINA RAZMILJANJA | 1

Velika Britanija Belgija

100%

Zahtjevi %
Emisija CO2 prema 120
80
reviziji iz 2002. g. 100
60 80

60
40
Flandrija Brisel Valonija
40
Ekvivalentni zahtjevi za toplinskom izolacijom
20 Zakonski EPB-zahtjevi
20
Namjere politike
0 0
2002

2004

2006

2008

2010

2012

2014

2016

2018

2020

1984

1988

1992

1996

2000

2004

2008

2012

2016

2020
Godina Godina

Norveka Njemaka
Razvoj energetski uinkovitijih
zgrada
Zahtjevi za primarnom energijom - grijanje, kWh/m2a
Potronja energije, kWh/m2a

Postojee zgrade 300

Minimalni zahtjevi
207 (WSVOVEnEV)
TEK97 250
TEK07
165 200 Solarne zgrade
TEK2012
130
150
Development of
100
TEK2017 Uobiajene zgrade

Energy-saving TEK2022 100 Niskoenergetske zgrade

65
Construction TEK2027 50
Istraivanje Trilitarske kue
30 0-energetske zgrade
(Demonstracijski projekt)
0
0 Plus-energetske zgrade
1997

2007

2012

2017

2022

2027

-50
1980

1985

1990

1995

2000

2005

2010

2015
Godina
Godina

15
 Inovacija Radijatori su se znatno promijenili u odnosu na glomazni
lankasti dizajn od prije 40 godina (ilustracija 1.2). Rane
izvedbe s elinim ploama imale su jednostavnu strukturu
ploe i veliki sadraj vode (A). Kasnije su uvedena konvekcijska
Smanjenjem rebra izmeu vodenih kanala, poveavajui njihov uin (B).
sadraja vode i Tijekom godina, otkriveno je da se toplinski uin moe
postavljanjem poveati smanjenjem sadraja vode i postavljanjem rebara u
konvekcijskih
kontakt s toplijim kanalima (C). Tek kada su kanali spljoteni,
rebara u kontakt s
toplijim kanalima u optimizirani heksagonalni oblik koji se vidi na ilustraciji,
povean je kontaktna povrina je maksimalno poveana i toplinski uin u
toplinski uin potpunosti optimiziran (D).

16
 VRIJEME JE ZA PROMJENU NAEG NAINA RAZMILJANJA | 1

Ilustracija 1.2:
Inovacija kod elinih ploastih radijatora
A
jednostavna struk-
tura ploe s velikim 1970-te
sadrajem vode

B
konvekcijska rebra
izmeu vodenih kanala Volumen se tijekom
poveavaju njihov uin godina smanjivao,
to je rezultiralo s
C manjom koliinom
toplinski uin povean je vode, manjom pot-
smanjenjem sadraja vode i rebom za energijom
postavljanjem konvekcijskih i brom reakcijom
rebara u kontakt s toplijim na promjenu tem-
kanalima perature
D
Ono to Radson radija-
tore ini jedinstvenima
je inovativna tehnika
zavarivanja u kombinaciji
s specifinim oblikom danas
unutarnjih ploa radijato-
ra. Radson zaista zavaruje
po dva konvekcijska rebra
na svaki vodeni kanal
(princip 2 u 1).
Ova tehnika Radsonu
omoguuje koritenje
manjih ogrjevnih tijela.

17
 Poboljanje do 87% Znaajnom poboljanju energetske uinkovitosti zadnjih
godina doprinijele su i kompjuterske simulacije: optimiziranje
protoka vode za grijanje kroz radijator, predavanje topline
konvekcijskim rebrima, izraunavanje optimalne koliine
Zahvaljujui topline koja se isijava i provodi po prostoriji. Zahvaljujui
dananjem dizajnu, dananjem dizajnu, materijali su do 87% uinkovitiji nego kod
materijali su do 87%
tradicionalnih modela, ali mnogi ljudi i dalje imaju zastarjelu
uinkovitiji nego kod
tradicionalnih sliku radijatora, nadmaenu prije vie desetljea
modela (ilustracija. 1.3).

18
 VRIJEME JE ZA PROMJENU NAEG NAINA RAZMILJANJA | 1

Ilustracija 1.3:
Inovacija kod elinih
ploastih radijatora 70-te
Vie kanala, vie
konvektora i manje
40oC 45oC
toplinske mase -
moderni radijatori
poveavaju toplinski
uin koristei manje
vode pri istim tem-
peraturama kao kod
tradicionalnih modela.
35oC
I povrh toga, ostvareno
je 87% poboljanje
materijala u smislu danas
toplinske uinkovitosti
elika [W/kg].
43oC 45oC

35oC

19
 POGLAVLJE 2

UTJECAJ
IZOLACIJE
NA UINKOVITOST GRIJANJA
Izolacija > Izolacija je uvijek igrala glavnu ulogu u
odravanju doma toplim i suhim
Pozitivan utjecaj promjena u zakonodavstvu > Osim
tednje energije i smanjenja trokova, izravna korist bolje
izolacije je ugodnija klima u prostoriji
Toplinski dobici i gubici u suvremenim zgradama >
Efektivna razina energetske uinkovitosti moe se odrediti
tek kada se u obzir uzmu svi toplinski dobici i gubici
Vano je da sustav grijanja moe brzo reagirati na sluajne
toplinske dobitke
to je manja toplinska masa ogrjevnog tijela, tonije se
regulira temperatura u prostoriji

20
 UTJECAJ IZOLACIJE NA UINKOVITOST GRIJANJA | 2

Toplina prostorije bespotrebno se troi na dva naina: prvi je Izolacija

putem toplinskih gubitaka na ovojnici zgrade, prozora, zidova,
krova itd. prema van (transmisijski gubici); drugi je putem
strujanja zraka prema van (ventilacija i gubici zrakopropusno-
sti). Svrha poboljanja izolacije je minimaliziranje transmisij-
skih gubitaka na najdjelotvorniji nain.

Ljudsko tijelo isputa oko 20 l/h CO2 i oko 50 g/h vodene

pare. K tome, kuanske aktivnosti i tuiranje u prostoriju
pridodaju jo nekoliko litara dodatne vodene pare dnev-
no. Zbog toga je ventilacija strujanjem zraka neophodna;
kada bi se smanjila, posljedice bi bile dramatine, jer bi se
stanarima prouzroili zdravstveni problemi, a zgradu izloilo
zagaenju (plijesnima i sl.)

Jedno od pitanja poboljane izolacije je poveana zrako-

nepropusnost zgrade. Kao rezultat moe se pojaviti slabo
prozraivanje, poveana vlanost u prostoriji, visoka razina
CO2 i kondenzacija na graevini. Iz tih razloga, kvalitetno
izolirana zgrada trebala bi takoer biti opremljena mehani-
kom ventilacijom.

Toplina vraena iz odvodne cijevi ventilacije, tada moe biti

iskoritena kao efikasan izvor energije.

21
 Izolacija je uvijek Izolacija je uvijek igrala glavnu ulogu u odravanju doma
igrala glavnu ulogu toplim i suhim, od najranije uporabe slame, piljevine i pluta.
u odravanju doma Dananje suvremene alternative, kao to su stakloplastika,
toplim i suhim mineralna vuna, polistirenske i poliuretanske ploe i pjene,
pridonijele su promjeni naina gradnje i omoguile manje
oslanjanje na toplinska svojstva debljih zidova i visokotempe-
raturnih radijatora.

86,000 utede Oito, dobro izoliranu zgradu lake je grijati, nego istu takvu,
nakon 20 godina ali loe izoliranu. Toplinski gubici su manji, a time i potronja
energije. Dijagram 2.1 prikazuje procjenu trokova grijanja
za dvije obiteljske kue, jedna prikladno obnovljena, a druga
bez izolacije. Vana razlika meu njima postaje jo oitija s
vremenom, kada uteda nakon 20 godina raste na zapanjuju-
ih 86,000 .

22
 UTJECAJ IZOLACIJE NA UINKOVITOST GRIJANJA | 2

Dijagram 2.1: Trokovi

Projekcija trokova grijanja
grijanja za obi- u 92.000
teljsku kuu s izola-
cijom, u usporedbi s 80.000
kuom bez izolacije

60.000

40.000
35.000

18.000
7.000 12.000
0
U 10 godina U 15 godina U 20 godina

neobnovljena
optimalno obnovljena Izvor: dena

23
 Ilustracija 2.2:
Izmjene njemakih
zahtjeva za izola-
cijom zgrade od
1977. godine

U-vrijednost
prozora

U-vrijednost
vanjskog zida

Pre 77 1977 WSVO 1984 WSVO1995 ENEV 2002 ENEV 2009

U-vrijednost prozora W/m2K 5 3,50 3,10 1,80 1,70 1,30
U-vrijednost vanjskog zida W/m2K 2 1,00 0,60 0,50 0,35 0,24
Specifini toplinski uin W/m2 200 130 100 70 50 35
TPOL./TPOV. C 90/70 90/70 90/70 & 70/55 70/55 55/45 45/35

Uz energetski uinkovita poboljanja u metodama izolacije,

zakonodavstvo je dodatno osiguralo da se nove i obnovljene
zgrade podvrgavaju sve stroim zahtjevima. Koristei Njema-
ku kao primjer, moemo vidjeti kako su se od 1977. godine
dozvoljene razine toplinskih gubitaka prema van, konstantno
smanjivale.

1977. godine, norma
za projektiranu
temperaturu
polaznog/povratnog
voda bila je gotovo
dvostruko vea od
one traene po EnEV
2009
Kod domova grijanih toplovodnim sustavima centralnog grija-
nja, jedna od zanimljivijih prikazanih promjena je temperatura
vode polaznog i povratnog voda. Tijekom 1977. godine, norma
je bila 90/70 (projektirana temperatura polaznog/povratnog
voda), gotovo dvostruko vea od one traene po EnEV 2009.
Jasno je da je pomak prema niskotemperaturnim sustavima gri-
janja, omoguen energetski uinkovitim obnavljanjem zgrada.

24
 UTJECAJ IZOLACIJE NA UINKOVITOST GRIJANJA | 2

Uteda energije i smanjenje trokova nisu jedine posljedice Pozitivan utjecaj

promjena u zako-
stroih propisa. Izravna korist bolje izolacije je ugodnija klima
nodavstvu
u prostoriji. Ilustracije 2.3 - 2.5 (na slijedeoj stranici) prikazu-
ju unutranjost prostorije ija izolacija se mijenja u skladu s Osim tednje
promjenama zakona o gradnji. Kao to moete vidjeti, jedina energije i smanjenja
konstanta u svim primjerima je vanjska temperatura, postoja- trokova, izravna
korist bolje izolacije
nih -14 C. Povrinska temperatura prozora na ilustraciji 2.3 je
je ugodnija klima u
nula, jer je staklo jednostruko. Da bi se postiglo prihvatljivih 20 prostoriji
C u prostoriji, dom izoliran prema standardima WSVO 1977
trebao je koristiti vrue radijatore s prosjenom temperaturom
vode od 80 C. ak i uz tu vrlo visoku temperaturu, zidovi su
jedva dostigli 12 C, to je kao posljedicu imalo velike tempera-
turne razlike i niz primjetnih hladnih podruja.

S vremenom, kako se mijenjaju propisi o gradnji, temperatu-

ra u prostoriji postaje primjetno bolja, kako je prikazano na Klima u prostoriji
Ilustraciji 2.4. Sve irom uporabom dvostrukih stakala na pro-
zorima, sprijeilo se smrzavanje prozora i temperature prozora
ispod nule.

Za postizanje idealne temperature u prostoriji, radijatori sada

mogu grijati na samo 50 C (prosjena temperatura grijanja),
zidovi dostiu temperaturu od 18 C, to je uravnoteena sredi-
na izmeu temperature prozora od 14 C i temperature zraka
od 20 C. Ova situacija jo je bolja kod zgrada izoliranih prema
standardima EnEV 2009 do EnEV 2012.

25
 Ilustracija 2.3: Temperature prije 1977u standardnoj kui (90/70/20 C)

* 30
28 Jo uvijek ugodno Prevrue

26
24 tAw= 12oC
22 Ugodno
20
tF= 0oC tA= -14oC
18
16
Hladno i
14
neugodno
12
tHKm= 80oC
10 polaz= 90oC
0
10 12 14 16 18 20 22 24 povrat= 70oC

tR= temper
temperatura
te mperatur
aturaa u pros
prostori
prostoriji
toriji
ji tR= 20oC

Ilustracija 2.4. EnEV2002 (55/45/20 C)

* 30
28 Jo uvijek ugodno Prevrue

26
24 tAw= 18oC
22 Ugodno
20
tLuft= -20oC tF= 14oC tA= -14oC
18
17
16
Hladno i
14
neugodno
12
tHKm= 50oC
10 polaz= 55oC
0
10 12 14 16 18 20 22 24 povrat= 45oC
tR= temperatura u prostoriji tR= 20oC

26
 UTJECAJ IZOLACIJE NA UINKOVITOST GRIJANJA | 2

Ilustracija 2.5 EnEv 2009 (45/35/20 C)

* 30
28 Jo uvijek ugodno Prevrue

26
24 tAw= 19oC
22 Ugodno
20
19 tF= 17oC tA= -14oC
18
17
16
Hladno i
14
neugodno
12
tHKm= 40oC
10 polaz= 45oC
0
10 12 14 16 18 20 22 24 povrat= 35oC
o
tR= temperatura u prostoriji tR= 20 C

Zidovi na ilustraciji 2.5 su gotovo sobne temperature. ak

i prozori su topli, unato vanjskoj temperaturi ispod nule.
Obratite panju kako radijator sada treba zagrijavati vodu
na samo 40 C za postizanje idealne situacije to je 50%
nie nego kod iste zgrade izolirane po standardima prikaza-
nim na ilustraciji 2.3.

* Toplinska ugodnost: Postoji nekoliko standardnih kriterija; evo nekih:

Prosjena temperatura zraka i prosjena temperatura povrina mora biti oko 21C.
Razlika izmeu temperature zraka i prosjene temperature povrina ne smije biti
vea od 3C.
Razlika izmeu prosjenih temperatura povrina u suprotnim smjerovima ne
smije biti vea od 5C.
Razlika u prosjenoj temperaturi u visini glave i u visini glenja mora biti manja od
3C.
Brzina kretanja zraka u prostoriji mora biti manja od 0,15 m/s.

27
 Staromodna prostorija Suvremeno izolirana prostorija
Ilustracija 2.6
prikazuje
vanost
izolacije

U primjeru su
radijatori iste
veliine. soba = 20oC soba = 20oC

polaz= 70oC polaz= 45oC

povrat= 55oC povrat= 35oC

Specifina potreba za toplinom: 100 W/m2 Specifina potreba za toplinom: 50 W/m2

stambena povrina x potreba za toplinom: stambena povrina x potreba za toplinom:
11 m2 x 100 W/m2= 1100 W 11 m2 x 50 W/m2= 550 W
Temperaturni reim sustava: 70/55/20C Temperaturni reim sustava: 45/35/20C
Dimenzije radijatora: Dimenzije radijatora:
v 580mm, 1200mm, d 110mm v 600mm, 1200mm, d 102mm (Tip 22)
n*= 1.25 n*= 1.35
Q= 1100 W Q= 589 W

Nedostaci starih lijevano-eljeznih radijatora: Prednosti postojeih ploastih radijatora:

velik sadraj vode mali sadraj vode
(velika crpka, visoki trokovi el. energije) mala teina
loa kompatibilnost optimizirani za visok toplinski uin
(velika teina, velik sadraj vode) vrhunska upravljivost
dugi period zagrijavanja i hlaenja kratki period zagrijavanja i hlaenja
(nisu prikladni za suvremene niskotempe- suvremeni dizajn, razliite izvedbe, boje
raturne radijatorske sustave) - dizajn za sve potrebe i ukuse
staromodan izgled 10 godina garancije
*n je eksponent koji pokazuje promjenu toplinskog uina kada se temperatura u prostoriji i temperatura vode razlikuju
od vrijednosti koritenih pri izraunu 0 . Eksponent n je odgovoran za odnos izmeu zraenja i provoenja topline
radijatora (ovisno o dizajnu). to je nia temperatura polaznog voda, slabije je provoenje topline.

28
 UTJECAJ IZOLACIJE NA UINKOVITOST GRIJANJA | 2

Poveana energetska uinkovitost zgrada tijekom zadnjih 30 Veliina radijatora

godina, omoguila je da projektne temperature radijatora
budu sniene. Na ilustraciji, radijatori su otprilike istih dimen-
zija. eljena temperatura u prostoriji je u oba sluaja ista. Kao
to vidite, da bi se postigla eljena temperatura u prostoriji,
u neizoliranoj kui temperature polaznog i povratnog voda
su mnogo vie nego u dobro izoliranoj kui. Prednost je to
veliina radijatora u suvremenoj sobi moe ostati jednaka kao
u staromodnoj, jer je zahvaljujui izolaciji smanjena potreba za
toplinom.

Ilustracija 2.7
T
Radijator iste o
C
veliine potvruje
60 90/70/20
promjenu u ener-
pl
o

getskim zahtjevima
as

50
t

kod zgrada
ir
ad

70/55/20
ija

40
t

Prikazani parametri
or
22

su toplinski uin/ 30 55/45/20

/6
0

specifino toplinsko
0x
12

optereenje i T. 20 45/35/20
00

10

0
300 200 100 0 W/m2
235 150 90 50 specifino
toplinsko optereenje

29
 Toplinski dobici i Energetske potrebe stanara ukljuuju potranju za energi-
gubici jom njihovog sustava grijanja. Ilustracija 2.8 prikazuje kako
se energija doprema u kuu od poetka, nakon to je
proizvedena kao primarna energija.

Efektivna razina Energija koju zgrada koristi ovisi o zahtjevima ljudi koji u njoj
energetske borave. Da bi zadovoljio njihove potrebe i osigurao ugodnu
uinkovitosti moe klimu u prostorijama, sustav grijanja mora proizvoditi
se odrediti tek kada toplinu iz energije dopremljene u zgradu. Efektivna razina
se u obzir uzmu svi energetske uinkovitosti moe se odrediti tek kada se u
toplinski dobici i obzir uzmu svi toplinski dobici i gubici. Nain na koji se
gubici energija koristi, ovisi o uinkovitosti sustava grijanja i, kao
to smo vidjeli, o razini izoliranosti zgrade.

30
 UTJECAJ IZOLACIJE NA UINKOVITOST GRIJANJA | 2

Ilustracija 2.8

PRORAUN ENERGETSKIH POTREBA

QS

QT QI
QV EFEKTIVNA
QE QH ENERGIJA
PRIMARNA
ENERGIJA

QD QS QG

ISPORUENA
ENERGIJA

Qt Transmisijski toplinski gubici

Qv Ventilacijski toplinski gubici
Qs Solarni toplinski dobici
Qi Unutarnji toplinski dobici
Qe, d, s, g Gubici uslijed isijavanja, distribucije, skladitenja i proizvodnje
Qh Toplinsko optereenje

31
 Utjecaj Kada se govori o efikasnoj energiji, toplinski dobici esto se
toplinskih dobitaka zanemaruju. Ukljuena elektrina oprema, vei broj ljudi u
na suvremene zgradi ili izloenost prostorije sunevom svjetlu, utjeu na
zgrade povienje temperature.

Energetska uinkovitost se u velikoj mjeri oslanja na dvije

stvari: koliko dobro sustav grijanja moe iskoristiti toplinske
dobitke i time smanjiti potronju energije za grijanje, te
koliko su mali toplinski gubici u sustavu.

Vano je da sustav Zbog toplinske osjetljivosti suvremenih zgrada, vano je da

grijanja moe brzo sustav grijanja moe brzo reagirati na sluajne toplinske
reagirati na sluajne dobitke. U protivnom, temperatura u prostoriji lako postaje
dobitke topline neugodna ljudima koji u njoj borave (to npr. moe imati loe
posljedice na produktivnost rada u uredu).

32
 UTJECAJ IZOLACIJE NA UINKOVITOST GRIJANJA | 2

Prikaz 2.9

Toplinski zahtjevi za dnevnu sobu veliine 30 m2.

Standard gradnje EnEv 2009, EFH, lokacija gradnje Hanover.

Termiko optereenje pri -14 C= 35 W/m2 = 1050 W

Termiko optereenje pri 0 C = 21 W/m2 = 617 W
Termiko optereenje pri +3 C = 18 W/m2 = 525 W

Prosjeni toplinski dobici unutar prostorije

Prosjeno u skladu s DIN 4108-10 = 5 W/m2 = 150 W
Osoba, mirno leei = 83 W/osoba
Osoba, mirno sjedei = 102 W/osoba
arulja, 60 W
PC s TFT monitorom = 150 W/jed. (aktivno), 5 W/jed. (standby)
Televizor (plazma) = 130 W/jed. (aktivno), 10 W/jed. (standby)
Primjer: 2 ljudi, svjetlo, TV, itd. = cca. 360 - 460 W

Sustav isijavanja topline mora imati sposobnost brzog prilagoavanja razliitim

unutarnjim toplinskim dobicima!

33
 Prof. dr. Christer Harrysson predava na Sveuilitu rebro (vedska)
i direktor Bygg & Energiteteknik AB

34
4
 INTERVJU S CHRISTEROM HARRYSONOM | B

KAKO
ENERGIJU
PRET VORITI U
UINKOVITOST
Profesor dr. Christer Harrysson je poznati znanstvenik koji predaje Energetske Tehnike na Sveui-
litu rebro u vedskoj. Proveo je opseno istraivanje na podruju potronje energije kod razliitih
energetskih sustava, izvora energije i prijenosa energije.

35
 Prof. dr. Znanstveno istraivanje jedan je od najvanijih alata za nado-
Christer Harrysson punu znanja, te stvaranje jasne i neovisne slike o tome kako
funkcioniraju razliiti sustavi distribucije energije. Takoer
nam omoguuje stupnjevanje kvalitete izvedbe razliitih
rjeenja. U mojem istraivanju, prouavao sam energiju
koritenu u 130 kua u Kristianstadu u vedskoj, u razdoblju
duem od jedne godine. Njihova potronja struje, potrone
tople vode i energije za grijanje, pomno je praena. Sve su
zgrade bile izgraene u razdoblju izmeu sredine 1980-tih i
1990. godine i podijeljene u est razliitih podruja, s razlika-
ma u izvedbi, ventilaciji i sustavu grijanja. Rezultati su bili vrlo
uvjerljivi. U potronji energije zabiljeili smo razlike do 25%,
ovisno o upotrebi razliitih tehnikih rjeenja.

Moj je glavni cilj bio odrediti razliku izmeu energetske uin-

kovitosti razliitih sustava grijanja i toplinsku ugodnost koju ti
sustavi nude. Usporedili smo rezultate podnog i radijatorskog
grijanja i proveli ispitivanje meu stanarima. Ustanovili smo
da domovi grijani radijatorima troe mnogo manje energije.
Sveukupno - ukljuujui i energiju za sustav grijanja, potronu
toplu vodu i elektrinu energiju - prosjena izmjerena potro-
nja energije bila je 115 kWh/m2. Za usporedbu, prosjena po-
tronja enrgije u kuama s podnim grijanjem bila je 134 kWh/
m2. Ukratko, nai podaci pokazuju kako je radijatorsko grijanje

36
 INTERVJU S CHRISTEROM HARRYSONOM | B

za 15-25% uinkovitije od podnog grijanja. Rezultati mjerenja

takoer pokazuju da razlika od 15% odgovara kuama koje
imaju podno grijanje s izolacijom od ekstrudiranog polistire-
na 200 mm ispod betonskih podnih ploica.

Zakljuak Najvanije otkrie ove studije je da projektanti, proizvoai

opreme i instalateri moraju upotrijebiti svoja znanja i osigu-
rati korisnicima jasne i transparentne informacije. Dodatno,
ustanovili smo da je nivo udobnosti jednako vaan kao i
iskoristivost i potronja energije, kako u novim, tako i u ob-
novljenim zgradama. To je injenica koju trebaju uzeti u obzir
ne samo arhitekti i projektanti, nego i vlasnici, te upravitelji
novih zgrada.

Napomena: Kue iz ove studije direktno se mogu usporediti s

kuama izoliranim po njemakim standardima EnEV 2009.

Cjelokupni saetak istraivanja koje je proveo

prof. Harrysson, moe se nai na
www.radson.com/re/clever.

37
 POGLAVLJE 3

SVE VEA
PRIMJENA
NISKOTEMPERATURNIH
SUSTAVA GRIJANJA
Dizalica topline i kondenzacijski kotao > Oba izvora topline
u suvremenim izoliranim zgradama predstavljaju uinkovit
nain opskrbe niskotemperaturnih sustava grijanja
Uinkovitost proizvodnje topline > Oba izvora topline isto
tako savreno funkcioniraju s niskotemperaturnim
radijatorima
Energetska obnova zgrada > Zgrade grijanje
niskotemperaturnim sustavima grijanja troe manje
ukupne energije od zgrada grijanih podnim grijanjem
Poboljanje energetske uinkovitosti starijih zgrada
je djelotvorniji nain tednje energije

38
 SVE VEA PRIMJENA NISKOTEMPERATURNIH SUSTAVA GRIJANJA | 3

Zahvaljujui nioj potrebi za toplinom, domovi i uredi danas Dizalica topline

trebaju manje energije za grijanje kako bi se odravali toplima.
To dizalicu topline ini idealnim partnerom u suvremenim
sustavima grijanja. Nekoliko metara ispod zemlje temperatura je
gotovo konstantna kroz cijelu godinu, oko 10C. To koriste
geotermalne dizalice topline, uz pomo cijevne spirale - verti-
kalne spirale u tlu - zakopane na 100-150 m ispod zemlje ili
opcijski, horizontalne mree blizu povrine. Tipino, mjeavina
vode i etanola dobavlja se kroz cijevnu spiralu, gdje se izmjena
topline odvija prije nego to se zagrijani fluid vrati u dizalicu
topline. Od tamo se toplina predaje sustavu grijanja.
Dizalice topline zrak-voda su takoer dobro rjeenje. One mogu
koristiti vanjski zrak i/ili otpadni zrak iz ventilacije kao izvor
topline.
Motor
El. struja
Fig.3.1
Dijagram dizalice Ulaz topline Izlaz topline
topline
Kompresor

2. Kompresija

1. Isparavanje 3. Kondenzacija

Izvor:
4. Ekspanzija
Program
Pro Radiator
Ekspanzijski ventil
Ispariva Kondenzator

39
 Kondenzacijski Konvencionalni ureaji imali su jednu komoru za izgaranje uz
kotao vodene kanale izmjenjivaa topline kroz koje prolaze vrui
plinovi. Ti plinovi bi na kraju bili izbaeni kroz dimnjak smjeten
na vrhu kondenzacijskog ureaja, pri temperaturi oko 200C.
Oni se vie ne ugrauju, ali u prolosti mnogi su ugraeni u
postojeim kuama. S druge strane, kondenzacijski kotlovi prvo
omoguuju toplini da se digne do primarnog izmjenjivaa
topline; kada su na vrhu, plinovi se preusmjeravaju preko
sekundarnog izmjenjivaa topline.

U kondenzacijskim kotlovima, gorivo (plin ili ulje) izgaranjem

grije vodu u cjevovodu, to moe ukljuivati i radijatore u
zgradi. Pri izgaranju goriva, nusprodukt procesa izgaranja je
para koja se kondenzira u toplu vodu. Od tog povratnog toka
vode, izvlai se energija i dobiva toplina, prije nego se vrati u
cirkulacijski krug (ilustracija.3.2). Moe se koristiti plin ili ulje,
ali plin ima veu iskoristivost budui da prilikom isparavanja
vode grijane u plinskom sustavu dolazi do kondenzacije na
57C, dok se u uljnim sustavima to ne dogaa prije 47C.
Dodatna prednost plinskih sustava je njihov vei sadraj vode.

Kod svih kondenzacijskih kotlova, znaajna uteda energije

moe se ostvariti uinkovitim koritenjem izgaranja goriva:
ispuni plinovi imaju temperaturu oko 50C, dok, za uspo-
redbu, kod konvencionalnih kotlova ispuni plinovi izlaze
neiskoriteni na 200C.

40
 SVE VEA PRIMJENA NISKOTEMPERATURNIH SUSTAVA GRIJANJA | 3

Dizalice topline i kondenzacijski kotlovi su uinkovit nain za Oba izvora topline su

opskrbu niskotemperaturnih sustava grijanja u suvremenim uinkoviti naini
izoliranim zgradama, to ih ini idealno prikladnim za opskrbe niskotempe-
raturnih sustava
radijatore, koji se mogu koristiti s bilo kojim izvorom topline,
grijanja
ukljuujui obnovljive izvore energije.

Ilustracija 3.2
Dijagram kondenza- Otpadni plinovi
cijskog kotla Dimovod

Plamenikk

Protok zraka Voda

Radijator

41
 Ilustracija 3.3 100
Utjecaj tempera-
ture polaznog voda na
98
uinkovitost kondenza-
cijskog kotla
96

94
Iskoristivost kotla, %

92 Nekondenzirajui nain rada

90

Toka rosita
88

86
Kondenzirajui nain rada 10% V
iak zr
aka
84

Izvor: ASHRAE 82
Handbook 2008
80
10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110
o
Temperatura polaznog voda, C

42
 SVE VEA PRIMJENA NISKOTEMPERATURNIH SUSTAVA GRIJANJA | 3

Kondenzacijski kotlovi mogu funkcionirati u kondenzira- Uinkovitost

juem nainu rada dok je temperatura polaznog voda proizvodnje topline
cijevne mree sustava grijanja ispod 55C. Poveanje
uinkovitosti, u usporedbi sa standardnim kotlovima, kree
se oko 6% za uljne i oko 11% za plinske kotlove.

esto se pretpostavlja da su dizalice topline specifine za Dizalice topline

podno grijanje, ali one zapravo savreno funkcioniraju s takoer savreno
niskotemperaturnim radijatorima. Standard EN 14511-2 funkcioniraju s
opisuje pojednostavljenu metodu izraunavanja sezonskog niskotemperaturnim
faktora uina SPF, uzimajui u obzir samo temperaturu pola- radijatorima.
znog voda sustava grijanja. Taj nain raunanja daje prilino
tone rezultate SPF vrijednosti za podno grijanje, gdje su
razlike u temperaturi polaznog i povratnog voda u pravilu
male, esto manje od 5 K. Ova pojednostavljena metoda
nije primjenjiva na radijatorsko grijanje, gdje su razlike u
temperaturi polaznog i povratnog voda vee. Za te izraune
norma EN 14511-2 nudi tonu metodu, takoer uzimajui u
obzir temperaturu povratnog voda. Ako sezona traje jednu
godinu SPF je povezan s COP, godinjim koeficijentom uina,
koji opisuje uinkovitost dizalice topline.

Note: Potreba za primarnom energijom kondenzacijskog

kotla sa solarnom opremom za pripremu potrone tople vode
i podrku grijanju moe se usporediti s dizalicom topline
samo za pripremu potrone tople vode.
Izvor: ZVSHK, Wasser Wrme, Luft, Ausgabe 2009/2010

43
 Prikaz 3.4 Tablica COP vrijednosti za razliite projektne
temperature vode; kombinacija grijanja i pripreme potrone
tople vode, samo pripreme potrone tople vode i samo
grijanja. Takoer su prikazane pripadajue temperature
kondenzacije. Referentna zgrada je suvremena obiteljska
kua u Minhenu, opremljena sa elektrinom dizalicom
topline koja koristi zemlju kao izvor topline. COP vrijednosti
su verificirane laboratorijskih mjerenjima (Bosch 2009.).

Prikaz
3.4 Godinji koeficijent uina: COP
COP = Koliina topline isporuena dizalicom topline podijeljena s
energijom potrebnom za upravljanje procesom tijekom jedne godine

Projektne Temperature COP COP

temperature kondenzacije kombinirani samo grijanje

70/55/20 62.4 2.8 3.0

55/45/20 49.2 3.2 3.6
60/40/20 49.0 3.2 3.6
50/40/20 44.0 3.3 3.8
45/35/20 38.8 3.5 4.1
50/30/20 38.7 3.5 4.1
40/30/20 33.7 3.6 4.4
35/28/20 30.2 3.8 4.6

Elektrina dizalica topline koja koristi zemlju kao izvor topline.

COP vrijednosti iz referentne zgrade (IVT Bosch Thermoteknik AB)

44
 SVE VEA PRIMJENA NISKOTEMPERATURNIH SUSTAVA GRIJANJA | 3

Rezultati pokazuju da je koritenje niskih temperatura kod Koritenje radijatora

radijatora izuzetno povoljno, kada se kao izvor topline koristi kod niskih
dizalica topline. Dizalice topline se u malim kuama esto temperatura
kombiniraju s pripremom potrone tople vode. Pri usporedbi izuzetno je povoljno
kombiniranih COP vrijednosti, moemo vidjeti da projektne kada se kao izvor
temperature karakteristinog niskotemperaturnog sustava topline koristi
grijanja (45/35) daju oko 10% vei uin dizalice topline od dizalice topline.
sustava 45/55. Razlika izmeu sustava 45/35 i sustava 40/30
karakteristinog za sustave podnog grijanja, je oko 3%, a 9%
kada se usporeuje sa sustavom 35/28.

Dijagram 3.5 Temperatura

Temperatura povrat- vode C
nog voda radijatora
prilikom koritenja +50C
radijatorskih termo- t polaz
statskih ventila je nia +45C
zbog toplinskih dobi-
taka i odgovarajuih +40C
funkcija termostata.
tpovrat
+35C

+30C

+25C

+20C
+20C +10C 0C -10C -20C Vanjska
temp. C

45
 Energetska obnova Ukratko, zgrade grijane niskotemperaturnim radijatorskim
zgrada sustavima grijanja troe manje ukupne energije od zgrada
grijanih podnim grijanjem, ak i kada kao izvor topline
Zgrade grijane koriste dizalicu topline. Razlike izmeu COP vrijednosti
niskotemperaturnim nadoknauju se veom energetskom uinkovitosti nisko-
sustavima grijanja temperaturnih radijatora.
troe manje ukupne
energije od zgrada Kod zgrada, posebno stambenih zgrada, potronja energije
grijanih podnim trenutno je u porastu. Energija potroena u zgradama je
grijanjem najvei pojedinani segment u potronji energije u Europi.
Logino, nae aktivnosti u cilju utede energije trebale bi
biti usmjerene na smanjenje potronje energije u zgradama.
Zanimljivo je da suvremene zgrade (nove ili dobro obnov-
ljene) zapravo nisu problem kada se govori o potronji
energije. Ako za primjer uzmemo Njemaku, novije zgrade
Poboljanje izgraene nakon 1982. godine ine do 23% ukupnog broja
energetske zgrada u zemlji, ali troe samo 5% energije za grijanje.
uinkovitosti starijih Drugim rijeima, poboljanje energetske uinkovitosti
zgrada je starijih zgrada je djelotvorniji nain tednje energije.
djelotvorniji nain
tednje energije

46
 SVE VEA PRIMJENA NISKOTEMPERATURNIH SUSTAVA GRIJANJA | 3

Dijagram 3.6 100

5
Fokusiranje na stare
zgrade: 23
Prikaz zgrada u brojka- 80
ma u smislu potronje
energije,
Fraunhofer 2011 60

95
77% zgrada u 40 77
Njemakoj izgraenih
prije 1982. godine
koristi 95% 20
od ukupne energije za izgraene nakon 1982
grijanje. izgraene prije 1982
0
koliina zgrada koritenje
energije za grijanje

47
 Ukupna energetska Ukupna energetska bilanca zgrade sastoji se od protoka
bilanca zgrade energije u zgradu i iz zgrade. Potencijalna energija za
sastoji se od protoka hlaenje nije ukljuena u ove vrijednosti. Energija koja
energije u zgradu i iz protjee kroz zgradu iz ovog primjera, moe se opisati kako
zgrade slijedi:

Ilustracija 3.7 ventilacija i zrakopropusnost 30% krov 6%

Primjer ukupne
energetske sunce i osobe 20%
bilance zgrade
kod viekatnice

prozori i vanjska vrata 20%

vanjski zidovi 22%

grijanje prostora i priprema PTV-a 60% otjecanje PTV-a

koritenje elektrine energije 20% u kanalizaciju 18%
tlo 4%

Iz zgrade/isijavanje i gubici
- Ventilacija i zrakopropusnost 30 % - Broj izmjena zraka = 0.5 1/h
- Otjecanje PTV-a u kanalizaciju 18 % - 35 kWh/m2a
- Vanjski zidovi 22 % - U = 1.0 W/m2K
- Prozori i vanjska vrata 20 % - U = 3.5 W/m2K
- Krov 6% - U = 0.7 W/m2K
- Tlo 4% - U = 1.0 W/m2K
ukupno 100 % - Uw.sred. = 1.3 W/m2K
U zgradu/ulaz
- Grijanje prostora i PTV 60 %
- Koritenje elektrine energije 20 %
- Sunce i osobe 20 %
ukupno 100 %

Ako iskljuimo gubitke uslijed otjecanja PTV-a u kanalizaciju, to je ustvari

potencijalno ogroman izvor utede energije, na temelju prikazanih vrijednosti
moemo vidjeti na to se uobiajeno usredotouju aktivnosti obnavljanja energije.

48
 SVE VEA PRIMJENA NISKOTEMPERATURNIH SUSTAVA GRIJANJA | 3

Ilustracija 3.8
Primjer ventilacija i zrakopropusnost 36.6% krov 7.3%
energetske
bilance za grijanje sunce i osobe 25%
viekatnice

prozori i vanjska vrata 24.4%

vanjski zidovi 26.8%
grijanje prostora 50%
koritenje elektrine energije 25%
tlo 4.9%

Iz zgrade/gubici U zgradu/ulaz
- Ventilacija i zrakopropusnost 36.6 % - Grijanje prostora 50 %
- Vanjski zidovi 26.8 % - Koritenje el. energije 25 %
- Prozori i vanjska vrata 24.4 % - Sunce i osobe 25 %
- Krov 7.3 % ukupno 100 %
- Tlo 4.9 %
ukupno 100 %

Ovdje je prikazan primjer vrijednosti kod starih viekatnih

zgrada, gdje su uobiajeni zahtjevi za grijanjem prostora koji
ukljuuju transmisijske i ventilacijske gubitke, oko 240 kWh/
m2a. Kako bi napravili priblinu procjenu za druge tipove
zgrada, moramo uzeti u obzir sljedee imbenike: veliinu
povrina, U-vrijednosti i broj izmjena zraka pri ventilaciji. Na
primjer, jednokatna kua ima relativno vee gubitke kroz krov
i tlo, nego viekatna zgrada.

49
 Dijagram 3.9
Potreba za
grijanjem
prostora - Potreba za topilnom
dijagram kWh/
specifinog m2a
toplinskog 240
optereenja u
svrhu procjene
Razvoj u Njemakoj

180

120

100

120 90 60 30 0 W/m2
1977 WSVO84 WSVO95 EnEv02 specifino
EnEv09 toplinsko
EnEv12
NZEB optereenje

Razvoj potrebe za toplinom i specifinog toplinskog optereenja kod zgrada u Njemakoj

50
 SVE VEA PRIMJENA NISKOTEMPERATURNIH SUSTAVA GRIJANJA | 3

Moemo povezati potrebe za grijanjem prostora [kWh/m2a], Potreba za

i specifino toplinsko optereenje [W/m2], na temelju grijanjem prostora
postojeih statistikih podataka za periode s razliitim i specifino
energetskim potrebama, u Njemakoj. toplinsko
optereenje
Razmotrimo referentnu viekatnu zgradu nakon renoviranja, i
ponovimo proraun. Specifino toplinsko optereenje u
izvornom stanju, moe se stupnjevati iz dijagrama 3.9 pri
potrebi za grijanjem prostora od 240 kWh/m2a. Vrijednost
toplinskog optereenja je oko 120 W/m2. Ovojnica zgrade i
izolacija biti e poboljane. Nove U-vrijednosti graevnih
dijelova e biti:

- Vanjski zidovi U = 0.24 W/m2K

- Prozori i vanjska vrata U = 1.3 W/m2K
- Krov U = 0.16 W/m2K
- Tlo U = 0.5 W/m2K
Uw.sred. =0.40 W/m2K

51
 Ukoliko nema promjena u povrini graevnih dijelova
prostora i u broju izmjena zraka kod ventilacije, moemo
proraunati utjecaj poboljane izolacije. Transmisijski gubici
bit e smanjeni na 31 %, kada izmjerene U-vrijednosti
prostora, Uw.sred. = 1.3 W/m2K padnu na Uw.sred. = 0.40
W/m2K. Tada ventilacija ostaje nepromijenjena i smanjenje
ukupnih toplinskih gubitaka bit e 44.3%.

Napomena: Ovaj projekt sveobuhvatnog poboljanja

izolacije esto je motiviran potrebom za boljim prozorima i
suvremenijom fasadom ili potrebom za viim toplinskim
komforom i zdravijim unutarnjim prostorom.

Novi udjeli gubitaka biti e:

- Ventilacija i infiltracija 65.1 %

- Vanjski zidovi 11.4 %
- Prozori i vanjska vrata 16.1 %
- Krov 3.6 %
- Tlo 4.4 %
ukupno 100 %

Toplinsko optereenje bit e 44.3% manje nego u izvornom

sluaju. Novo specifino toplinsko optereenje je oko 67 W/
m2 i iz dijagrama 3.9 moemo vidjeti da je vrijednost
odgovarajue potrebe za toplinom oko 100 kwh/m2a.

52
SVE VEA PRIMJENA NISKOTEMPERATURNIH SUSTAVA GRIJANJA | 3

53
 Prof. dr Jarek Kurnitski
Tehnoloki fakultet, Helsinki

54
4
 INTERVJU S PROFESOROM DR. JAREKOM KURNITSKIM | B

ZNANOST
PRETVARAM U
PRAKSU
Prof. dr. Jarek Kurnitski, jedan od vodeih znanstvenika na podruju HVAC-a, trenutno radi kao
vrhunski strunjak za energiju u Finskom fondu za inovacije, Sitra. Kao znanstvenik dobitnik Eu-
ropske REHVA nagrade, objavio je gotovo 300 radova.

55
 Vee sigurno ne U industriji grijanja jo uvijek postoji mit da su kod nisko-
znai i bolje
temperaturnih sustava grijanja potrebni vei radijatori.
Vee, ipak, nipoto nije i bolje. Tijekom mojih usporednih
istraivanja u podruju ogrjevnih tijela, spoznao sam da je,
za odravanje optimalne ugodne temperature u prostoriji,
potrebna brza promjena toplinskog uina, ak i u najhlad-
nijem zimskom periodu. Oba sistema bila su podeena na
21C, najniu ugodnu temperaturu i idealnu temperaturu
u prostoriji. Kako moete vidjeti na ilustraciji A.!., kada su
detektirani unutranji toplinski dobici, ne vei od 0,5C, radi-
jatorski sustav svojom malom termikom masom reagirao
je brzo i odravao temperaturu u prostoriji blizu podeene.

Meutim, reakcija podnog grijanja s velikom termikom

masom, kada su detektirani toplinski dobici, bila je sporija. To
je znailo da je sustav podnog grijanja nastavio s isijavanjem
topline, dovodei temperaturu daleko iznad optimalne, s jakim
i neugodnim oscilacijama. U konanici, da bi temperaturu u
prostoriji odrali blie optimalnih 21C, moje istraivanje poka-
zuje da je jedino rjeenje podno grijanje podesiti na 21,5C.

Mnogim ljudima se razlika od 0,5 moe initi kao mala

brojka. Ali kada je primijenimo po satu, danu, kroz cijelu
zimsku sezonu grijanja, brojka se uskoro mnoi i svi izgledi
za energetsku uinkovitost poinju blijediti. Razlika u tem-

56
 INTERVJU S PROFESOROM DR. JAREKOM KURNITSKIM | B

peraturi u prostoriji od jednog stupnja priblino odgovara

potronji energije od 6% . Brzi odgovor na toplinske dobitke i
niski gubici unutar sustava, kljuni su za energetski uinko-
vite sustave grijanja. Zbog centralnog upravljanja, u nekim
prostorijama dolazi do pregrijavanja, to se odraava i na
potronju energije, pa je zakljuak moje studije preporuka
za upotrebu niskotemperaturnih sustava grijanja, a takoer
i ogrjevnih tijela koja se mogu zasebno regulirati. Sve to ini
radijatore loginim izborom.

57
 POGLAVLJE 4
ZNAAJAN
DOKAZ
Prof. dr. Jarek Kurnitski > sveukupni zakljuci mojih
istraivanja pokazuju da su radijatori oko 15%
uinkovitiji u jednoetanim kuama i do 10% u
viekatnicama
Prof. dr. Christer Harrysson > u zadanim uvjetima,
podruja s podnim grijanjem imaju, u prosjeku,
15-25% veu potronju energije (ne raunajui
potronju vlastite elektrine energije) u usporedbi
sa srednjom vrijednosti za podruja koja imaju
radijatorske sustave

58
 ZNAAJAN DOKAZ | 4

2008. godine odjel R&D tvrtke Rettig ICC zapoeo je novi Mikko Iivonen,
projekt. Cilj mu je pojasniti razliite krive predodbe koje Direktor R&D,
postoje u industriji grijanja. Program za radijatore (Pro Istraivanje i
tehniki standardi,
Radiator Programme) - kako smo imenovali projekt - trajao
Rettig ICC
je dvije godine. U te dvije godine prikupili smo tri razliita
tipa argumenata: u prilog radijatorskom grijanju, protiv
radijatorskog grijanja i u korist konkurentskog / nekog
drugog sustava grijanja.

Sveukupno smo registrirali 140 tvrdnji i teorija. Nakon

poetnog ispitivanja sveli smo ih na 41 praktino pitanje za
testiranje, analiziranje i donoenje zakljuaka. Kako bi
rezultati istraivanja bili nepristrani i nezavisni, u ovom
golemom istraivakom zadatku, zatraili smo suradnju i
pomo strunjaka izvana. S nama je usko suraivalo
nekoliko vodeih meunarodnih strunjaka, sveuilita i
istraivakih instituta. Kao rezultat, dobivena je ogromna
koliina podataka, zakljuaka i preporuka.

Takoer smo ustanovili da je ova industrija zasiena mito-

vima i iluzijama. Premda su oni dominirali trinim raspra-
vama, protezali su se od nebitnih do neistinitih. Za nas je,
ipak, najvea novost bila da su svi rezultati pokazali koliko
su radijatori, u suvremenim, dobro izoliranim zgradama,
djelotvorni i uinkoviti. Nakon to smo utvrdili te rezultate,
posvetili smo se jednom novom istraivakom programu,

59
 u suradnji s HVAC laboratorijem Tehnikog fakulteta u
Helsinkiju, s ciljem ispitivanja razliitih sustava grijanja.
Tone simulacije i usporedbe funkcija svih tih razliitih
sustava grijanja potvruju da su nai raniji rezultati i
zakljuci o radijatorima bili toni.

Konkretni podaci U ovom vodiu ve smo se pozivali na neke rezultate naeg

istraivanja. Meutim, za vas je vano da shvatite da se nai
zakljuci ne baziraju samo na znanstvenoj teoriji, nego i na
konkretnim podacima iz novoizgraenih niskoenergetskih
zgrada smjetenih u nordijskoj regiji. Zemlje kao to su
vedska, Finska, Norveka i Danska, ve su mnogo godina
vodee u podruju niske potronje energije i dobre izolacije.
Ta injenica, uz suradnju s akademicima, ukljuujui prof.
Leena Peetersa (Briselsko sveuilite, Belgija) i prof. dr.
Dietricha Schmidta (Institut Fraunhofer, Njemaka), znai da
danas s punim povjerenjem moemo rei da su svi nai
rezultati i zakljuci vaei za veliku veinu europskih
zemalja. Za potvrdu teoretskim utedama naglaenim u
prolim poglavljima, kroz velik broj studija iz istog razdoblja
provedena su mjerenja uinkovitosti suvremenog sustava
grijanja, te je usporeena potronja energije kod uporabe
razliitih ogrjevnih tijela.

60
 ZNAAJAN DOKAZ | 4

U ovom poglavlju prof. Jarek Kurnitski i prof. Christer Akademska

Harrysson dijele s vama svoja najvanija otkria u vezi tih suradnja
specifinih studija.

Sve studije na koje se pozivamo u ovom vodiu pokazuju da

se energetska uinkovitost moe poveati za najmanje 15%,
ako se koriste niskotemperaturni radijatori. To je konzerva-
tivna procjena - neke studije pokazuju da ta brojka moe biti
ak i vea. esto je razlog nain ponaanja korisnika
prostora; vie temperature u prostorijama, dui periodi
grijanja itd.

61
 Profesor Istraivanje profesora Jareka Kurnitskog pokazuje da
Jarek Kurnitski: termika masa ogrjevnih tijela ima ogroman utjecaj na
Termika masa svojstva sustava grijanja. ak i u najhladnijem zimskom
i energetski
periodu, za odravanje temperature u prostoriji u opti-
uinkovito grijanje
malnom podruju ugodnosti, potrebne su brze promjene
toplinskog uina.
U sluaju
radijatorskog Princip reagiranja temperature u prostoriji na toplinske
sustava, s malom dobitke i gubitke, prikazuje dijagram 4.1, gdje su uspore-
termikom masom, ena dva sustava. U sluaju radijatorskog sustava, s malom
koji brzo reagira, termikom masom, koji brzo reagira, toplinski dobici ne
toplinski dobici ne podiu temperaturu u prostoriji za vie od 0,5C, pa se
podiu temperaturu temperatura u prostoriji odrava blizu zadanih 21C.
u prostoriji za vie Uobiajeno podno grijanje s velikom termikom masom, ne
od 0,5C uspijeva odrati konstantnu temperaturu u prostoriji.
Istraivanja su pokazala da je za odravanje temperature u
prostoriji iznad donje granice ugodnosti od 21C, potrebno
zadanu temperaturu povisiti na 21,5C. Sama veliina
ogrjevnog tijela znai da njegov uin kasni za potrebama za
toplinom, to rezultira snanim oscilacijama u temperaturi
prostorije i uzalud potroenom energijom.

62
 ZNAAJAN DOKAZ | 4

Dijagram 4.1.
o
Odgovor tempe- C

Temperatura u prostoriji
rature u prostoriji Podno grijanje
na termiku masu Radijator
ogrjevnog tijela
u zimskoj sezoni 22.5
kada toplinski,
dobici najee
ne prelaze 1/3 po-
treba za toplinom
22.0 Namjetena
vrijednost
podnog grijanja

21.5

21.0
Namjetena
Najnia granica
vrijednost
udobnosti
radijatora
20.5
0 6 12 18 24 30 36 42 48
Sati

63
 Maksimalno koritenje Situacija prikazana dijagramom 4.1 bazirana je na
toplinskih dobitaka u detaljnim, dinamikim simulacijama suvremene kue u
suvremenim zgradama Njemakoj. Dijagram 4.2. daje prikaz temperatura u
prostoriji tijekom prvog tjedna u sijenju. Zbog nepredvidive
prirode solarnih i unutranjih toplinskih dobitaka, uin
podnog grijanja ne moe se poboljati predvidivim
strategijama regulacije. Toplinski dobici iskljuuju podno
grijanje, ali pod jo prilino dugo isijava toplinu prema
hladnijim vanjskim povrinama, kao to su prozori i vanjski
zidovi. Time se prostorija pregrijava.

Nou, kada temperatura u prostoriji pada ispod podeenih

21,5C, potrebno je vie sati da temperatura pone rasti,
unato tome to se podno grijanje ukljuilo. Ustvari,
istraivanje je pokazalo da je temperatura u prostoriji
nastavila padati, to je dovelo do potrebe za podizanjem
namjetene temperature.

Za dobivanje gore opisanih rezultata, koriten je napredan

program za simulaciju zgrada, IDA-ICE. Taj progam paljivo je
procijenjen i pokazao se kao izuzetno toan u davanju
podataka kod ovakvih usporedbi sustava.

64
 ZNAAJAN DOKAZ | 4

Dijagram 4.2
Simulirane temperature u prostoriji, prvi tjedan sijenja. Vanjske tempera-
ture, solarni i unutarnji i vanjski toplinski dobici prikazani su na lijevoj strani.

8 Vanjska temperatura 2000 Vrijednost 23.0

6 Direktan snop zraenja 1800
1.0
Difuzno zraenje
4 1600 0.9 22.5

Solarno zraenje W/m2

Vanjska temperatura oC

2 1400 0.8
0.7
0 1200 22.0
24 48 72 96 120 144 168 0.6
-2 1000 0.5
-4 800 0.4 21.5
-6 600 0.3
0.2
-8 400 21.0
0.1
-10 200 0.0
-12 16 18 20 22 20.5
0
0 24 48 72 96 120 144 168
Vrijeme, sati

Podno grijanje Vrijeme, sati

Radijatorsko grijanje

Vanjski toplinski dobici u prvom Unutarnji dobici topline po danu Rezultirajue temperature zraka
tjednu sijenja - podaci o vremenu.

65
 Sredinom sezone, toplinski dobici su blizu potrebama za
toplinom, zbog ega regulacija temperature u prostoriji
postaje jo kompliciranija. Dijagram 4.3 pokazuje uin
tijekom dva dana u oujku. Solarni dobici su znaajni i
vanjska temperatura snano oscilira. Jo jednom je radija-
torsko grijanje rezultiralo stabilnijom temperaturom u
prostoriji i boljim koritenjem toplinskih dobitaka.

Zakljuak Brzi odgovor na toplinske dobitke i mali gubici unutar

sustava kljuni su elementi energetski uinkovitog sustava
grijanja. Regulacija temperature po pojedinim prostorijama
takoer je jako vana, jer potrebe za grijanjem snano
variraju od prostorije do prostorije. Centralna regulacija
dovodi do pregrijavanja u nekim prostorijama to za
posljedicu ima dodatnu potronju energije. Iz tog razloga
nai istraivai preporuuju upotrebu niskotemperaturnih
sustava grijanja i ogrjevna tijela koja brzo reagiraju i mogu
se regulirati po pojedinoj prostoriji.

Tako takoer moemo zakljuiti da je podno grijanje u

usporedbi s rezultatima dobivenim mjerenjem radijatorskog
grijanja, manje djelotvorno i manje energetski uinkovito.
Ustvari, ukupni zakljuak naeg istraivanja je da su radija-
tori oko 15% uinkovitiji u jednoetanim kuama i do 10%
u viekatnim zgradama.

66
 ZNAAJAN DOKAZ | 4

Dijagram 4.3
Sunani danu u oujku poveat e
oscilacije temperature u prostoriji
Solarno zraenje

Vanjska temperatura
12 Direktan snop zraenja
2000
Difuzno zraenje

10 1800
Vrijednost
8 1600
1.0
6 1400 0.9
Solarno zraenje W/m2
Vanjska temperatura C
o

4 1200 0.8
0.7
-2 1000
0.6
0 800 0.5
1824 1848 1872 0.4
-2 600
0.3
-4 400 0.2

-6
0.1
200
0.0 Unutarnji Unutarnji
-8 toplinski dobici toplinski dobici
0 16 18 20 22
Vrijeme, sati

Vanjski toplinski dobici Unutarnji toplinski dobici po danu Rezultirajue tempera-

17.-18. oujak - podaci o vremenu ture zraka

67
 Prof. dr. Primarni cilj mojeg istraivanja bio je povisiti razinu znanja
Christer Harrysson, o razliitim rjeenjima za grijanje. Konkretno, napravljena
Construction and Energy je usporedba sustava podnog grijanja i radijatorskog
Ltd, Sveuilite Falken- sustava. Projekt koji je pokrenuo AB Kristianstadsbyggen
berg i rebro and Peab, financirao je DESS (Delegation for Energy Supply
in Southern Sweden) i SBUF (Development Fund of the
Swedish Construction Industry).

Razlike u ivotnim navikama izmeu tehniki identinih

obiteljskih kua, kao posljedicu mogu imati varijacije u
ukupnoj potronji energije kroz potronju struje, potrone
tople vode i sustava grijanja u iznosu do 10,000 kWh
godinje. Postoji mnogo razliitih tehnikih rjeenja, npr.
kombinacija izolacije, brtvi, sustava grijanja i ventilacije.
ak i izbor tehnikog rjeenja moe rezultirati znaajnim
razlikama u potronji energije, te razlikama u unutarnjoj
klimi. U vedskom nacionalnom odboru za stanovanje,
gradnju i planiranje proveli su studiju na deset podruja s
kuama u nizu, grijanih elektrinom energijom, gdje je
pregledano 330 jednostavnih obiteljskih kua, s razliitim
tehnikim rjeenjima, individualnim mjerenjem potronje
elektrine energije i vode. Studija je pronala razlike u
ukupnoj potronji energije od priblino 30% s obzirom na
razliita tehnika rjeenja.
Podaci iz Statistike vedske, izmeu ostalih (ukljuujui

68
 ZNAAJAN DOKAZ | 4

Nacionalni odbor za stanovanje, gradnju i planiranje),

pokazuju da ukupna potronja energije za kuanstva,
potronu toplu vodu i sustave grijanja, kod novih malih
obiteljskih kua moe dosei i 130 kWh/ m2 godinje.

Studija Nacionalnog odbora za stanovanje, gradnju i

planiranje takoer pokazuje da za male kue u nizu postoje
energetski uinkovita tehnika rjeenja, koja trae samo
90-100 kWh/m2 godinje, dok istovremeno osiguravaju
ugodnu unutranju klimu. To je najnia razina koja se
trenutno smatra tehniki i ekonomski odrivom.

Raspored i lokacija sustava distribucije grijanja moe bitno

utjecati na potronju energije. Zagrijavanje vode s radijato-
rima je isproban sustav distribucije grijanja, koji ujedno
dozvoljava koritenje drugih izvora energije osim elektrine.
Kod uporabe podnog grijanja, trebalo bi omoguiti djelo-
tvornije koritenje izvora energije nie kvalitete (npr.
niskoenergetskih sustava), koritenjem niih temperatura
medija za prijenos topline. U prolih nekoliko godina razvila
se estoka rasprava o tome da li najvei nivo udobnosti uz
najveu isplativost i energetsku uinkovitost, nude radijatori
ili podno grijanje.

69
 Studija Studija je obuhvatila stanovnike est blokova u
Kristianstadsbyggenu, to je ukupno 130 stanova s razli-
itim tehnikim rjeenjima. U svakom bloku nalazi se
izmeu 12 i 62 stana. Pojedinani stanovi unutar blokova su
uglavnom jednoetani, izgraeni na temeljnim ploama s
podnom izolacijom. Od est podruja, etiri imaju podno
grijanje, a dva radijatorske sustave. Stanovi imaju otsisnu ili
dobavno/otsisnu ventilaciju.

Podruja su meusobno usporeena na temelju priku-

pljenih podataka, pisane dokumentacije i izrauna. Mjerena
potronja energije i potrone tople vode usklaene su
prema godinjim vrijednostima, stambenoj podnoj povrini,
izolacijskim standardima, otsisnoj ventilaciji, povratu topline
(ako postoji), temperaturi unutar prostorija, potronji vode,
gubicima distribucije i regulacije, smjetaju elektrinog
kotla/regulacijske jedinice, pojedinanom ili grupnom
mjerenju, gubicima odvoda, grijanju pomonih zgrada (ako
postoje), i vlastitoj elektrinoj energiji.

Kao saetak, u danim uvjetima, podruja 3-6 s podnim

grijanjem imaju u prosjeku 15-25% viu potronju energije
(ne raunajui vlastitu elektrinu energiju) u usporedbi sa
srednjom vrijednosti za podruja 1 i 2, koja imaju radija-
torske sustave.

70
71
71
 POGLAVLJE 5

ODABIR
OGRJEVNOG
TIJELA
Ogrjevna tijela > Izvor energije, izvor topline i ogrjevno
tijelo igraju vitalnu ulogu. Ali u obzir uvijek treba uzeti i
krajnjeg korisnika, te funkciju njegovog ivotnog ili radnog
prostora
Samo radijatori nude potpunu fleksibilnost koja nam je
potrebna, ako shvaamo da su nai domovi i uredi neto
vie od praznih kutija.

72
 ODABIR OGRJEVNOG TIJELA | 5

Kada se raspravlja o sustavima grijanja, vano je vidjeti Ogrjevna tijela

cjelovitu sliku. Naravno, izvor energije, izvor topline i ogrjevna
tijela igraju vitalnu ulogu. Ali uvijek mora biti uzet u obzir
krajnji korisnik i funkcija njegovog ivotnog ili radnog
prostora.

Moemo doi u iskuenje da zgradu promatramo kao jednu Izvor energije, izvor
jedinicu; praznu kutiju koja treba grijanje. Ipak, unutar te topline i ogrjevna
jedinice uvijek postoji itav niz manjih jedinica; razliitih tijela igraju vitalnu
ureda unutar poslovne zgrade; brojnih soba unutar kue. ulogu. Ali uvijek
Uredi e se koristiti samo 8 sati dnevno, dok se dnevne sobe mora biti uzet u obzir
koriste samo odreeni vremenski period, a spavae sobe krajnji korisnik i
samo nou. Svaka od njih ima drugaije zahtjeve i potrebe za funkcija njegovog
toplinom, i tako kroz cijeli objekt. ivotnog ili radnog
prostora.
Kada dalje razmotrimo funkciju tih prostora, spoznajemo da
se njihova funkcija s vremenom moe promijeniti. U obitelj-
skoj kui s djecom, npr. kako djeca rastu i kreu u kolu,
potreba za grijanjem kue tijekom kolskih sati se smanjuje.
Kako dalje rastu, odlaze iz kole i poinju raditi, nakon ega e
moda odseliti i osnovati vlastiti dom.

73
 HDC kontrolna Kontrolnu listu moete pogledati na www.radson.com/re/clever
lista i isprobati, imajui na umu Va vlastiti dom. Moda ete
ustanoviti da treba uzeti u obzir vie toga nego to ste mislili.

HDC
5
4
heat demand checklist

3
9
2
1

74
 ODABIR OGRJEVNOG TIJELA | 5

Neki uobiajeni sustavi grijanja i ventilacije

Sustav centralnog grijanja s temperaturom polaznog voda Niskotemperaturni

radijatorski sustav
od najvie 55C prema projektnim vremenskim uvjetima.
45/35
Isijavanje topline po prostorijama odvija se putem zraenja i
prirodne konvekcije preko radijatora i konvektora. Oni
omoguuju energetski visokouinkovitu i ugodnu opskrbu
toplinom u niskoenergetskim zgradama.

Sustav centralnog grijanja s temperaturom polaznog voda Ugraeni sustavi

u pravilu ispod 45C prema projektnim uvjetima. Najei grijanja
35/28
ugraeni sustav grijanja je podno grijanje koje koristi podne
povrine za isijavanje topline. Isijavanje topline po prostori-
jama odvija se putem zraenja i prirodne konvekcije.
Prikladan je za zgrade s veom potrebom za toplinom i
veim termikim masama. Osobito je ugodan u kupaoni-
cama (ilustracija 5.3), te je koristan u hodnicima blizu
vanjskih vrata, kao pomo pri suenju vlage koja se unosi za
kinog vremena. Nia energetska uinkovitost od niskotem-
peraturnog radijatorskog grijanja.

Sustav sa zranim grijanjem u kombinaciji s mehanikom Ventilacijsko

dobavnom i odsisnom ventilacijom, najee opremljen zrano grijanje
s rekuperatorom topline. U pravilu se ulaznom tempera-
turom upravlja pomou srednje temperature prostorije.

75
 To uzrokuje oscilacije temperature i probleme u zadravanju
ugodne temperature po pojedinim prostorijama. S ovim
ogrjevnim tijelima, uobiajeni problem je i raslojavanje
zraka, pa je za postizanje eljene energetske uinkovitosti,
potrebno da ovojnica zgrade bude zrakonepropusna i
pravilno izolirana.

Za sluajeve u kojima je potreban vei toplinski uin, na

raspolaganju su ureaji s ventilatorom. Ogrjevna tijela u
pravilu ukljuuju radijatore opremljene s puhalima i ventilo-
konvektorima - kao npr. konvektori s ventilatorom i
dobavom zraka, koji se esto koriste za grijanje i hlaenje.

Ventilacijski radijator je u pravilu niskotemperaturni

radijator s ureajem za ubacivanje zraka izvana.
Zadovoljavajue rjeenje za ubacivanje zraka bez propuha
uz uporabu mehanikog otsisnog ventilacijskog sustava.

Samo radijatori nude Samo prilagodljiv sustav ogrjevnih tijela moe se bez napora
potpunu prilagoavati promijenjivim uvjetima u suvremenim
fleksibilnost koja ivotnim i radnim prostorima. To je sustav ogrjevnih tijela
nam je potrebna, koje je mogue neovisno regulirati, te tako prilagoditi
ako shvaamo da su namjeni i potrebama za toplinom svake pojedine prostorije.
nai domovi i uredi Ukratko, samo radijatori nude potpunu fleksibilnost koja
neto vie od nam je potrebna, ako shvaamo da su nai domovi i uredi
praznih kutija neto vie od praznih kutija.

76
 ODABIR OGRJEVNOG TIJELA | 5

Ilustracija 5.3
Podno grijanje moe
kupaonicu uiniti
jo udobnijom,
osobito u kombina-
ciji s kupaonskim
radijatorima.

77
 Elo Dhaene,
Komercijalni direktor, Purmo Radson

78
 INTERVJU S ELOM DHAENEOM | D

RADIJATORI
IGRAJU
KLJUNU ULOGU

Uzimajui u obzir sve injenice, moemo zakljuiti da niskotemperaturni radijatori imaju kljunu
ulogu kako danas, tako i u budunosti. Ta budunost ve je poela uvoenjem visokouinskih izvora
topline kao to su kondenzacijski kotlovi i dizalice topline; izvori koji niskotemperaturne radijatore ine
jo uinkovitijima, jer izuzetno brzo i efikasno odgovaraju na potrebe za toplinom i korisne toplinske
dobitke. Vjerujem da su radijatori jedina prava alternativa za stvaranje potvreno energetski uinkovi-
tih rjeenja za grijanje, sa svim prednostima koje trebaju i trae graditelji, projektanti i instalateri.

79
 Dananji projekti za visoku uinkovitost, u suvremenim novim i dobro renoviranim
starijim zgradama, koriste napredne materijale, podlijeu strogim propisima i podiu
standarde jo vie u smislu ukupne uinkovitosti. Ali za postizanje komfornosti takvih
zgrada, nije potrebna samo uinkovitost, nego i udobnost.

U tvrtki Radson razvijamo inteligentna rjeenja za grijanje, kako bi zadovoljili bu-

due standarde, smanjili ovisnost o ogranienim izvorima energije, smanjili emisiju
tetnih plinova i, naravno, smanjili ukupne trokove. Nasuprot uvrijeenom milje-
nju, ovi visokouinkoviti niskotemperaturni sustavi grijanja daju najbolje rezultate
kada se kombiniraju s radijatorima.

U ovom vodiu za grijanje, mislim da smo s vama podijelili znaajan dokaz kao
potporu naoj tvrdnji da je niskotemperaturne radijatore nemogue ignorirati.
Nae ulaganje u istraivanje i razvoj rezultiralo je zaista inteligentnim rjeenjima i
proizvodima za grijanje. Svi znanstvenici istiu da su nai radijatori, u gotovo svim
sluajevima, najuinkovitije ogrjevno tijelo u suvremenom sustavu grijanja. Nisko-
temperaturni radijatori dokazano su energetski najuinkovitije ogrjevno tijelo u
niskoenergetskim zgradama. Neovisno o tome gdje je zgrada smjetena i u kakvim
vanjskim uvjetima; radijatori osiguravaju ne samo najvie stope energetske uinko-
vitosti, nego takoer omoguuju i najviu razinu udobnosti.

Znanost je dokazala i potvrdila fizikalnu injenicu da je upotreba niskotemperatur-

nih radijatora zaista energetski uinkovitija od podnog grijanja.

Oko 15% vea uinkovitost u jednoetanim kuama

Do 10% vea uinkovitost u viekatnicama

80
 INTERVJU S ELOM DHAENEOM | D

Glavni razlog za niu energetsku uinkovitost podnog grijanja su neoekivani gubi-

ci topline, kako prema tlu (uzrokovani tzv. fenomenom provoenja topline prema
dolje), tako i prema vanjskim povrinama (uzrokovani zraenjem topline). Takoer se
ini da termika masa sustava podnog grijanja ometa njegovu mogunost za korite-
nje toplinskih dobitaka, to uzrokuje neugodne oscilacije u temperaturi prostorije. To
potie ljude da mijenjaju postavke temperature u prostoriji.

Nae opseno istraivanje i testiranja pokazali su da su zgrade s podnim grijanjem

osjetljivije na ponaanje krajnjeg korisnika. U svakodnevnoj praksi ustanovili smo
da to vodi do produavanja perioda grijanja i poveavanja temperature u prostoriji.
Propusti u gradnji, kao npr. hladni mostovi izmeu poda i vanjskih zidova, takoer
doprinose znatnim razlikama u potronji energije.

Dok mi tvrdimo da nai radijatori na energiji mogu utediti do 15%, istraivanje

profesora Harrysona pokazuje da su mogue ak i znatno vee utede!
Izmjerene razlike u suvremenim vedskim kuama pokazuju da je na energiji
mogue utediti ak do 25%!

81
 POGLAVLJE 6
KORISTI ZA
KRAJNJEG KORISNIKA

Vea uinkovitost sa niim temperaturama vode

Prikladnost za sve klimatske uvjete
Nii trokovi za energiju
Vea udobnost
Kompatibilnost s podnim grijanjem
Bolja kontrola klime u prostoriji
Pripremljenost za obnovljive izvore energije
100% reciklirajui
Zdravi ivotni uvjeti

82
 KORISTI ZA KRAJNJEG KORISNIKA | 6

Bez obzira da li radite na projektu novogradnje ili na obnovi Obnavljanje i

zgrade, trokovi renoviranja kod radijatora su nii neko kod novogradnja
drugih ogrjevnih tijela. Kod novogradnje oni su atraktivan,
isplativ i uinkovit dodatak, te su izuzetno prikladni kod
renoviranja, budui da se mogu brzo i lako uklopiti u
postojee sustave. S malo truda, bez nereda, remeenja, bez
potrebe za graevinskim radovima i uz niske trokove,
radijatori se pri renoviranju mogu spojiti na cijevni sustav i
izbalansirati u roku nekoliko sati.

Jednom kada su postavljeni, bilo u novogradnji ili pri renovi-

ranju, kod radijatora praktiki nema odravanja, jer nema
pokretnih dijelova, pa time ni habanja. Radson radijatori
imaju vijek trajanja dui od 25 godina uz vrhunska svojstva i
postojanost. I, naravno, oni su 100% reciklirajui, to ih ini
izuzetno ekoloki prihvatljivima.

83
 Vea uinkovitost sa niim temperaturama vode
Niskotemperaturno radijatorsko grijanje grije prostorije jednako uinkovito
kao i grijanje s tradicionalnim radijatorima. Prednosti su ipak jasne; via
ugodnost unutar prostorija uz poveanu energetsku uinkovitost, vea
uinkovitost proizvodnje topline i smanjeni gubici unutar sustava.

Prikladnost za sve klimatske uvjete

Gdje god u svijetu se nalazili, moete koristiti radijatore u niskotempera-
turnim sustavima grijanja. Bez obzira kako se kreu vremenski uvjeti ili
koliko nisko temperature padaju, pravilno izolirana kua moe se pomou
radijatora uvijek zagrijati na ugodnu temperaturu.

Nii trokovi za energiju

Radijatori za niskotemperaturne sustave grijanja koriste manje energije
za efikasan rad. Suvremena obiteljska kua ili poslovna zgrada moe biti
grijana na ugodnih 20C pomou radijatora s projektnom temperaturom
od 45/35C. Tradicionalni sustavi grijanja zagrijavaju vodu do 75C za
postizanje iste temperature u prostoriji, koristei vie energije za isti
rezultat, ali uz vei troak.

Vea udobnost
Pomou jedinstvene kombinacije provoenja i zraenja topline, niskotem-
peraturni radijator osigurava stalnu ugodnu temperaturu. Nema
neugodnih propuha, nema osjeaja zaguljivosti ili suhoe.

84
 KORISTI ZA KRAJNJEG KORISNIKA | 6

Kompatibilnost s podnim grijanjem

U kombinaciji s niskotemperaturnim radijatorima, podno grijanje postie
optimalnu razinu uinkovitosti i udobnosti.

Bolja kontrola klime u prostoriji

Radijatori brzo reagiraju na signal o potrebnoj temperaturi koji dobivaju
od termostata i raspodjeljuju toplinu brzo, tiho i ujednaeno. Unutar
nekoliko minuta, temperatura je na eljenom nivou, kroz cijelu prostoriju,
od stropa do poda.

Pripremljenost za obnovljive izvore energije

Niskotemperaturni radijatori napravljeni su da bi isporuili vrhunsku izvedbu,
bez obzira koji izvor energije zagrijava sustav. Cijena i dostupnost specifinog
tipa energije, kao to su fosilna goriva, nee utjecati na uinkovitost radija-
tora. Ako postoji elja da se koristi drugi izvor energije, ukljuujui obnovljive
izvore, potrebno je samo prilagoditi ili zamijeniti kotao.

100% reciklirajui
Radijatori su posebno proizvedeni tako da se svi dijelovi mogu razdvojiti
na kraju vijeka trajanja radijatora. Svi metalni dijelovi, prvenstveno elini,
prikladni su za recikliranje i ponovnu uporabu - i stvarno dovoljno vrijedni
da bi ih se isplatilo reciklirati.

Zdravi ivotni uvjeti

Niskotemperaturni radijatori su sigurni. Nema spaljivanja praine iz zraka
u prostoriji, nema odstupanja u ravnotei ionizacije zraka, nema
neugodnih mirisa. Takoer, pri dodiru s radijatorom koji radi na niskim
temperaturama, nema ni rizika od opekotina.

85
 INTELIGENTNA
RJEENJA
ZA GRIJANJE
86
Rettig Belgium NV

DM023030150602 - 02/2012
Vogelsancklaan 250, B-3520 Zonhoven
Tel. +32 (0) 11 81 31 41 Fax +32 (0) 11 81 73 78
info@radson.com www.radson.com

Ovaj dokument je izraen s posebnom panjom. Niti jedan dio ovog dokumenta nije proizveden
bez pisane suglasnosti tvrtke Rettig ICC. Rettig ICC se ne smatra odgovornim za netonosti ili
posljedice nastale uporabom ili zlouporabom ovdje navedenih informacija.