OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

SEMINARSKI RAD TEHNOLOGIJE PROIZVODNJE ENERGIJE IZ BIOMASE

Studenti: Mufid Paljanin Idriz Ugarak Ermin Telalovi Haris Ibrahimspahi

Prof.dr.Fajik Begi

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

Uvod Postupci dobijanja energije iz pojedinih djelova biomase Drvna biomasa Nedrvna biomasa Bioplin, Biodizel i Alkoholna goriva Energija otpada Literatura

Biomasa je razgradivi dio proizvoda, otpada i ostataka poljoprivredne proizvodnje ( biljnog i ivotinjskog porijekla), umarske i srodnih industrija. Energija iz biomase dolazi u vrstom, tekuem ( npr.biodizel, bioetanol) i plinovitom (npr. bio plin, deponijski plin i dr.).

Biomasa kao obnovljivi izvor energije moe se podjeliti na: 1. drvnu biomasu ( npr. otpadno drvo), 2. uzgojnu drvnu biomasu ( npr. brzorastue drvee ( topola ili vrba), 3. nedrvnu (uzgojenu) biomasu ( npr. brzorastue alge i trave), 4. ivotinjski otpad, 5. ostaci i otpaci iz poljoprivrede, 6. gradski i industrijski otpad i dr.

Slika 1. Kumulativna CO2 neutralnost

Gradski otpad (biomasa iz parkova i vrtova, mulj iz kolektora otpadnih voda) obino dobivamo sagorijevanjem na reetkama. Sagorevanjem otpada smanjuje se zapremina i masa otpada, unitavaju se opasne materije iz otpada, ali ipak,gasovi nastali ovim procesom tetni su i moraju proi postupak preiavanja kako bi se slobodno pustili u atmosferu.

Industrijiski ostaci ukljuuju industrijsko otpadno drvo iz pilana ( kora, piljevina, okorci i sl.). Ovdje takoer spada i otpad iz industrije za proizvodnju papira (npr.crni lug), ali je najvei izvor industrijskih ostataka industrija otpada. Ovi ostaci mogu se sastojati od vlanog celuloznog materijala ( npr.rep repice), masnoe( koriteno jestivo ulje), i proteina ( npr. otpad iz klaonice). Ostacima iz umskog sektora pripadaju oni ostaci koju su dobiveni iz ume, koji su nastali tokom umskih aktivnosti. Ovdje spada: kora i sjeka sa grana, kao i trupci i sjeke nastale tokom vrenja proreda.

Kada je u pitanju izraunavanje biomase raspoloivih sredstava studije i procjene biomase se suoavaju sa problemima koji se odnose na procjenu i pouzdanost o postojeim ostacima i otpadu. Pa prema tome za samu procjenu biomase potrebno je ukljuiti razna sredstva i ogranienja. Prije svega cilj je procjeniti koliinu biomase( kao primarni proizvod i ostatke) koja se moe prikupiti u odreenoj oblasti.

Biomasa=oblast_ili_ivotinje_datei * prinosi * RtPi(1gubitak)-(1-trenut_upotreba)*(1-ekoli )*(ekoni) Gdje je : oblast_ili_ivotinje_datei oblast ili broj grla koji je obuhvaen u posmatranoj oblasti; prinosi prinos usjeva ili ubriva stoke u posmatranoj oblasti; RtPi odnos ostataka i proizvoda za usjeve; Gubitak(%)- gubici ostataka uslijed tehniki uslova; trenut_upotreba (%)- trenutna upotreba ostataka; ekoli (%)- dio ostataka koje treba ostraniti zbog ekoloki razloga; ekoni (%)- dio ostataka koji su ekonomini za pretvaranje u energiju.

Slika 2-1 Postupak pretvorbe i dobivanje biomase

Slika 2-2 prikaz prerade biomase kada se koriste primarne tehnologije a via objanjenja ovi postupaka su u narednim djelovima seminarskog rada.

Kao to znamo postoji mnogo naina da se iz biomase dobije energija. Jedan od naina je upravo iz drvne biomase. Upotrebljava se iskljuivo umska biomasa ( uglavnom su to ostaci i otpad nastali redovitim gospodarenjem umama kao to je prostorno (bukva, hrast i sl.), a to znai da se svakih nekoliko godina vri ienje ostarjelog drvea te se tako otvara prostor rastu novih podmladaka i ogrijevno drvo) i biomasa iz drvne industrije ( npr. briketi i peleti- koji nastaju usitnjavanjem drvne biomase i sl.).

Slika 3-1 a) briket b) pelet

Slika 3-2 Primjer grijanja kuanstva pomou biomase

Proces sagorijevanja se satsoji iz 4 faze: 1. Zagrijavanje i suenje, 2. Izgaranje hlapljivi sastojaka, 3. Destilacija hlapljivi sastojaka, 4. Izgaranje vrstog ugljika.

Osnovne napomene pri primjeni umske ili drvne biomase: I. Kemijski sastav, II. Energetska vrijednost , III. Toplotne vrijednosti, IV. Temperatura samozapaljenja, V. Temperatura izgaranja, VI. Fizikalna svojstva .

Osim nedrvne biomase veliku vanost bi mogli imati ostaci od poljoprivrede tj.poljoprivredna biomasa (ostaci kukuruza, stabljike suncokreta, slama, kore od jabuke itd.). Iskustva iz razvijenih zemalja kao to je Danska polazuju kako se radi o vrijednom izvoru energije koji se ne bi trebao zanemariti. Navest emo jedan primjer gdje se kae da nakon berbe kukuruza na obraenom zemljitu ostaje kukuruzovina, stabljika sa liem te oklasak.

Budui da je prosjeni odnos zrna i mase ( tzv. etveni omjer) 53% : 47%, proizlazi kako biomase ima priblino kao i zrna. Ako se razdvoje stabljike kukuruza i oklasak tada je njihov odnos prosjeno 82% : 18%, odnosno na proizvedenu jednu tonu zrna kukuruza dobija se oko 0,89 tona biomase kukuruza to ini 0,71 t kukuruzovine te 0,18 t oklaska. Poto se nastala bio masa mora vraati u zemlju preporuuje, se zaoravanje izmeu 30 i 50 % te mase, to znai da za energetsku primjenu ostaje oko 30 %.

Na vrijednosti nedrvne biomase utiu vlaga i pepeo u podjednakom omjeru. Udio pepela u nedrvnim biljnim ostacima moe iznositi i do 20 % pa znaajno utie na ogrijevnost.

Slika 4-1 Energetski nasadi

5.1 Bioplin Bioplin je mjeavina plinova koja nastaje fermetacijom biorazgradivog materijala u okruju bez kisika. On je mjeavina metana CH4 ( 40-75%), CO2 ( 25-60%) i odptilike 2% ostalih plinova (npr. H, H2S, CO i sl.). Bioplin je 20 % laki od zraka i bez mirisa je i boje. Temperatura zapaljenja mu je oko 700 C a gori esto plavim plamenom. Bioplin se dobija iz organski materijala. Kao materijali mogu se koristiti ostaci ulja od povra, ostaci iz kuanstava te se ak moe koristiti i trava, s tim to kada se kotisti trava imaju posebni uslovi. Postoje dva osnovna tipa organske razgradnje: aerobna uz prisustvo kisika i aneorobna bez prisustva kisika.

Slika 5-1 Proces dobivanja bioplina

Postrojenje za proizvodnju bioplina zove se digestor. Poto se u njemu dogaaju razliite hemijske i mikrobiolike reakcije, poznat je i kao bioreaktor ili anaerobni reaktor. Glavna funkcija digestora jeste da prui anaerobne uslove. Mora biti nepropusan za zrak i vodu. Moe se napraviti od razliitih materijala i u razliitim veliinama, to uglavnom zavisi od sirovine koja e se upotrjebiti. Sastavi se uglavnom pune i prazne pomou pumpi.

Dobiveni bioplin se uglavnom koristi za dobivanje toplinske ili elektrine energije izgaranjem u kotlovima, plinski motorima ili turbinama ( npr. koritenjem izmeta od 120 krava moe se proizvesti dovoljno bioplina za pogon motora snage 50 kW, to je dovoljno za pokrivanje potreba manjeg sela). Koliina energije i bioplina dobivena od ivotinjskog izmeta(ovisno od vrste ivotinje data je u tabeli 5-1).

Termohemijska pretvorba biomase u energiju pored sagorijevanja je i rasplinjavanje i piroliza. Kada se govori o rasplinjavanju provodi se na temperaturama i do 1400 stepeni C uz ogranien dotok kisika, ime se poveava efikasnost proizvodnje elektrine nergije u plinskoj turbini oko 40 % te u parnom koztlu na drva oko 20%. Kao glavni problem kod plinskog rasplanjivanja su plinske turbine koje su vrslo isjeljive na neistou u plinu, a preiavanje je skupo. Sastav plina je CO, CH4 i H2 a svojstva ovise o dizajnu ureaja za rasplanjivanje, temperature vlanosti te biomse.

Slika 5-2 Proces rasplanjivanja i pirolize

5.1 Biodizel Biodizel je komercijalni naziv pod kojim se metil-ester, bez dodatnog mineralnog dizelskog goriva, nalazi na tritu tekuih goriva i prodaje krajnim korisnicima. Nemineralno tekue gorivo je standardizirano te je neotrovno kao i da se moe proizvesti iz biljnih ulja, recikliranog jestivog biljnog ulja kao i ivotinjski masti procesom esterifikacije. Metil-ester je hemijski spoj dobiven reakcijom biljnog ulja ( npr. uljana repica, suncokret, palma itd.) ili ivotinjske masti sa metanolom uz prisustvo katalizatora. Izbor osnovne sirovine za dobijanje biodizela zavisi od specifinih uslova a najvie se koristi u Evropi uljna repica oko 83% te suncokret oko 12%.

Slika 5-3 Izbor dobijanja biodizela u Evropi

Prednosti biodizela su: osim to je po svojim energetskim sposobnostima jedanak obinom dizelu, ima puno bolju mazivost pa znaajno produava radno trajanje motora. Najvanije njegove osobine vezane su za smanjenje oneisenje okolia( npr. prilikom rada motora, na ispusnoj cijevi se oslobaa oko 10% kisika i dr.). Biodizelska goriva ne sadre sumpor niti bilo kakve teke metale. Transport biodizela je bezopasan za okolinu jer dospjevi na tlo razgradi se za oko 20 dana.

Tabela 5-4 Emisije CO2 u usporedbi sa klasinim dizelom i emisija tetni tvari u okolinu

Nedostatak biodizela: 1. postoji mogunost zaepljenja injektora, 2. miris prenog ulja iz ispuha, 3. visoka viskoznost, 4. energetska vrijednost 32,7 MJ/l( nafta oko 40 MJ/l) visoka potronja. 5.3 Alkoholna goriva ( etanol) Osnovne faze u proizvodnji etanola su: priprema sirovine, fermentacija, destilacija etanola.

Tabela 5-5 Dobijanje etanola iz raznih sirovina

Tabela 5-6 Usporedba izmeu alkoholnih goriva i benzina

Zbog ubrzanog razvika industrije, a posebno potroaki organiziranog drutva, uzrokovana je globalna ekoloka kriza koja se u razvijenim dravama oituje kao problem zbrinjavanja otpada. Poto nekontrolirano i neodgovrno odlaganje otpada ugroava zdravlje ljudi i okoli kome smo i mi ovdje u BiH svjedok dolazi se do rijeenja da se taj otpad moe koristit u neto pozitivno i dobro za zajednicu. Svjetska iskustva pokazuju da je problem otpada mogue rijeiti samo sistematskim gospodarenje.

Slika 6-1 Energetsko vrednovanje otpada

Radi poveanja stepena djelovanja koristi se kogeneracija tj. istovremena porizvodnja toplinske i elektrine energije, pri emu je potreban potroa topline. Male kogeneracijske elektrane su vienamjenski objekti, koji iz foslini goriva i biomase postupkom kogeneracije proizvode elektrinu i toplinsku energiju. Kao goriva za pogon malih kogeneracijskih elektrana su uglavnom tekua, plinovita i kruta. Osnovna prednost malih kogemeracijski elektrana u odnosu na odvojenu proizvodnju jeste smanjenje trokova kao i modularnoj izvedbi pa se veina ovih postrojenja moe prilagoditi porastu potronje kako elektrine tako i toplinske energije.

Slika 6-2 Usporedba energetske uinkovitosti kogeneracije i odvojene proizvodnje

Slika 6-3 Shema plinskoturbinske kogeneracije

Tabela 6-4 Napomene plinskoturbinski agregata za kogeneraciju

Slika 6-5 Shema termomotorne kogeneracije

Termomotori za male kogeneracijske elektrane pojavljuju se u dvije osnovne izvedbe: 1. Plinski motori (npr. modificirani automotori i indistrijiski plinski motori), 2. Dizel motori Za proizvodnju toplinske energije kod parnoturbinske kogegeracije korisiti se toplina od kondenzacije pare. Parnoturbinska kogeneracija ima opravdanja za koritenje krutog goriva kao to su ugljen, drvi otpaci i dr. Kotlovi za proizvodnju pare djele se na: Kotlove loene ugljenom Drvnim otpacima Biomasom u vrtlonom loitu

Tabela 6-7 Znaajne napomene na bazi kogeneracijskih agregata na bazi industrijiski plinski motora

Tabela 6-8 Znaajne napomene kogeneracijskih agregata na bazi dizel motora

Slika 6-9 Shema parnoturbinska kogeneracija

Tabela 6-10 Napomene parnoturbinski agregata za kogeneraciju

1. 2.

3.
4.

Energija biomase Prof.Damir ljvac, www.scribd.com, www.tfb.edu.mk/files/rezultati/4a31 80e224c5e.pdf, www.energo-consult.hr/oieobnovljivi.../biomasa-otpadbiogorivo.

HVALA NA PANJI!!!