Primjena standarda za drvnu biomasu

Autor: Thomas Loibnegger tajerska komora za poljodjelstvo i umarstvo thomas.loibnegger@lk-stmk.at, www.lk-stmk.at

The sole responsibility for the content of this publication lies with the authors. It does not necessarily reflect the opinion of the European Union. The European Commission is not responsible for any use that may be made of the information contained therein. Iskljuiva odgovornost za sadraj ove publikacije lei na autorima. Ova publikacija ne odraava nuno stajalita Europske Unije. Europska komisija nije odgovorna za bilo kakvo koritenje informacija navedenih u ovoj publikaciji. Oujak 2011

Drvo povratak zaboravljenog izvora energije

Tisuama godina, drvo je bio najoitiji izvor energije na Zemlji. Ipak, ve neko vrijeme ga sve vie guraju u stranu fosilna goriva kao to su ugljen, plin i ulje za loenje. U ovo vrijeme rasta cijena prirodnog plina i nafte, drvo kao izvor energije se vraa i ponovno je u centru javne panje. Grijati se na drvo je ponovno postalo ugledno. Cijene ogrjevnog drva su relativno stabilne i neovisne od nestalnih cijena nafte i plina na svjetskom tritu. Zahvaljujui ubrzanom tehnikom napretku na polju sagorijevanja biomase, dananji moderni sustavi grijanja na biomasu stvaraju istu razinu ugode za korisnike kao i sustavi koji koriste naftu i plin. U nekoliko posljednjih desetljea, trite grijanja se izuzetno razvilo i danas nam donosi irok spektar uinkovitih i ekolokih sustava grijanja. Predrasude prema peima na drva, npr. da se esto kvare i da je potreban znatan trud pri njihovom odravanju, su otklonjene zahvaljujui modernim sustavima grijanja. Trite ogrjevnog drva biljei znatan porast irom Europe. U isto vrijeme, ipak, ogranienja emisija su sve stroa, to znai da su zahtjevi postavljeni pred goriva sve vii. Visokokvalitetna goriva smanjuju koliinu energetskih materijala i zaliha koje troe, smanjuju uestalost kvara sustava i smanjuju emisiju koju stvaraju sustavi grijanja na biomasu. Ogrjevno drvo je, za razliku od nafte ili plina, jako razliito i ima irok spektar svojstava. Da bi pojasnio ova svojstva, novi europski standard je razvijen za kruta biogoriva. Njegov cilj je potai nacionalnu i meunarodnu trgovinu gorivom i poboljati povjerenje korisnika u drvo kao gorivo. Kupovanje visokokvalitetnog goriva titi i ljudski proraun i okoli. Ipak, ogrjevno drvo nije nuno bolje za okoli od nafte ili plina ukoliko ga se ne koristi uinkovito. Ponuda kvalitetnih goriva zahtijeva relevantno znanje i odgovarajui sustav osiguranja kakvoe kroz cijeli proizvodni lanac. Kada se planira sustav grijanja, zahtjevi kakvoe goriva moraju biti uzeti u obzir. Npr. najmoderniji kotlovi za cjepanice mogu koristiti samo cjepanice suene na zraku, to znai da gorivo mora biti uskladiteno na dvije godine. Sve vea potreba za ogrjevnim drvom predstavlja proizvoaima izazov dostavljanja visokokvalitetnih materijala. Cilj ovog putokaza je da prui podrku u tome. On daje korisne savjete o grijanju na drva, objanjava osnovne kriterije za kakvou ogrjevnog drva i korake koje je potrebno ostvariti da bi ih se dostiglo. tovie, daje vrijedne savjete korisnicima oko vanih stvari koje se tiu ogrjevnog drva, da bi se osiguralo da ne kupe poslovinog "maka u vrei".

Deset argumenata za grijanje na drva

1. Grijati se na drva znai koristiti energiju unutar prirodnog CO2 ciklusa. Ugljini dioksid koji se oslobaa prilikom sagorijevanja se koristi u kombinaciji sa Sunevom energijom za proizvodnju nove biomase. 2. Ukoliko se ume koriste razumno, drvo je CO2-neutralan izvor energije koji se konstantno obnavlja. 3. Od samog svog nastanka u umi, drvo je sirovina koja je dio ekosustava koji nas titi od niza opasnosti i osigurava mnotvo ekolokih prednosti. 4. Uporaba drva za gorivo koristi samo one umske vrste koje ne bi bile nikako drukije iskoritene. Koliina drva koja se danas koristi za uporabu energije bi mogla biti znaajno poveana, ukoliko postoje okvirni uvjeti, bez da se dovede u pitanje odrivost umarstva. 5. Sjea i priprema drva je jednostavna i ne zahtijeva velike koliine energije. 6. Transportne rute su kratke i ne tete okoliu. 7. Skladitenje drva za gorivo nije problematino. 8. Prerada i uporaba ogrjevnog drva pridonosi stvaranju dodatne vrijednosti regije i tako osigurava radna mjesta. 9. Koritenje drva za potrebe energije poboljava korisnikovo shvaanje i povezanost s lokalnim okoliem. 10. Objektivno, moderni sustavi grijanja na drva kojima se profesionalno upravlja i koje se profesionalno odrava su jednaki sustavima grijanja koji koriste fosilna goriva i zadovoljavaju standarde kontrole zagaenja zraka.

Drvo kao izvor energije

Drvo CO2-neutralan izvor energije Tijekom milijuna godina, ugljik je vaen iz prirodnog ciklusa u obliku sirove nafte, prirodnog plina i ugljena. Nakon industrijalizacije, sagorijevanje fosilnih goriva je dovelo do toga da se ugljik koji je milijunima godina bio zatoen brzo vraa u prirodu u obliku staklenikog plina ugljinog dioksida (CO2). CO2 stvara zatitni sloj koji je vaan za ivot na Zemlji, jer spreava Sunevu energiju koja dolazi do Zemljine povrine da se izgubi u vanjskom svemiru kroz toplinsko zraenje. Bez ovoga, prosjena temperatura na Zemlji bi bila -18 C, i ivot bi bio nezamisliv. Porast staklenikih plinova koji je uzrokovalo ovjeanstvo sagorijevanjem fosilnih goriva je rezultirao u tetnom pojaavanju ovog efekta, poznatijeg kao globalno zatopljenje. Jedna litra ulja za loenje otputa 2.7 kg ugljinog dioksida (CO2), ime pridonosi optereenju okolia. Za usporedbu, drvo je CO2-neutralan izvor energije jer, dok sagorijeva, isputa samo onoliko CO2 koliko je upilo prilikom rasta. Razumnim koritenjem naih uma, moemo stvoriti ciklus koji ne rezultira dodatnim otputanjem CO2. Tijekom svog ivotnog vijeka, 100-godinja smreka upije i do 1.8 tona ugljinog dioksida; drugim rijeima, 100-godinja smreka pohrani jednaku koliinu CO2 koja se oslobodi sagorijevanjem 660 litara ulja za loenje.

Pojanjenje terminologije U mnogim sluajevima, ogrjevno drvo je nusproizvod proizvodnje drva. Neki tipovi ogrjevnog drva se proizvedu u umarskom sektoru, npr. umska drvna sjeka i cjepanice, dok se drugo ogrjevno drvo proizvede u drvnoj industriji, poput tvornike drvne sjeke, ostataka i iverja, piljevine i strugotina, drvnih peleta ili briketa. Uobiajene mjerne jedinice u umarskoj i drvnoj industriji su kubni metar (km) za klade i prostorni metar (pm) za naslagano drvo duine do 2 metra. Za manje, rasute komadie drva (npr. iverje) koristi se izraz nasipni metar (nm). 1 kubni metar (km) je mjerna jedinica za kubni metar drva bez zranih depova. 1 prostorni metar (pm) je mjerna jedinica za naslagano drvo koje dosie ukupni obujam od jednog kubnog metra ukljuujui zrane depove.

1 nasipni metar (nm) je mjerna jedinica za male komadie rasutog drva (npr. drvna sjeka, piljevina, komadii drva) koji dosiu ukupni obujam od jednog kubnog metra ukljuujui zrane depove. 1 suha tona (st) potpuno sasuenog drva je mjerna jedinica za (aritmetiki izraunatu) masu gdje je udio vode 0%. Posljednja faza prirodnog suenja je "suenje na zraku". Ovdje je udio vode izmeu 15% i 20%. U praksi, izrazi "udio vode" i "vlanost drva" se esto mijeaju ili ih se ak izjednauje. Ovo je, meutim, netono. Mjerni ureaji za odreivanje udjela vode esto mjere vlanost drva. Udio vode (w) u drvu je koliina vode u postotcima u odnosu na ukupnu teinu (ovo je poznato i kao mokra teina).

Vlanost drva (u) je koliina vode u postotcima u odnosu na teinu bez vlage (sasvim suha tvar isto drvo bez vode).

Faktori supstitucije za este tipove drvne biomase Supstitucije prikazane u tablici ispod su referentne vrijednosti koje mogu varirati ovisno o slaganju, veliini estica i zbijanju tijekom transporta..

Energetska vrijednost drva Nije sve drvo isto kad je u pitanju energetski sastav. Kljuni faktori za visok energetski prinos su prije svega udio vode, pa vrsta drva i veliina komada drva koje se koristi. Za tradicionalnu uporabu u samostojeim kuama i stambenim blokovima, ogrjevno drvo ne bi smjelo imati vie od 25% vode. Inae, voda sadrana u drvu radi ono to uvijek radi kad doe u kontakt s vatrom: gasi je. Vatra se ne izgasi potpuno, ali temperature padnu ispod optimuma, to uzrokuje poveanu koliinu dima, vie emisije i tetu na dimnjaku. Ukoliko se koristi drvo koje je prevlano, energetski prinos (ogrjevna vrijednost) znatno pada. Ogrjevna vrijednost drva koje je bilo pohranjeno dok se nije osuilo je otprilike dvaput via od zelenog drva, jer se dio energije koja se oslobaa kroz isparavanje vode u drvu gubi (0.68 kWh po kilogramu vode). Voda koju drvo sadri izlazi iz sustava kao para bez da je iskoritena u grijanju uz vrui dimni plin, tj. ne pridonosi stvaranju topline.

Scheitholz trocken (2 Jahre Lagerung)

Hackgut waldfrisch

Odnos ogrjevne vrijednosti prema udjelu vode

Wuchsbedingung

Baumart

Stckigkeit

Wassergehalt

1200
1041 1035 1050 936 811 811 760 669
607

1000

Heizwert [kWh/Srm]

800 600 400 200 0

746

746

680

Buche, waldfrisch

W 35 G 30

W 35 G 30

W 35 G 30

W 35 G 50

W 20 G30

W 50 G30

W 20 G30

W 50 G30

Udio energije drvne sjeke prema lokaciji, vrsti stabla, veliini komada i udjelu vode Vrste drva U odnosu na svoju teinu, svaka vrsta drva s istim udjelom vode ima gotovo usporedivu ogrjevnu vrijednost. Zbog veeg udjela lignina, etinjae imaju neto viu ogrjevnu vrijednost po kilogramu od bjelogorica. Potpuno suho drvo ima ogrjevnu vrijednost od 5 kWh po kilogramu. Jednostavno reeno, razlike u ogrjevnoj vrijednosti po obujmu izmeu etinjaa i bjelogorica proizlaze iz injenice da etinjae sadre vie zraka u svojim stanicama. Vii udio zraka ne pridonosi previe teini, ali poveava obujam komada drva. Zbog toga, 1 prostorni metar bukve (bjelogorino drvo), npr. ima ogrjevu vrijednost oko 40% veu od 1 prostornog metra smreke (crnogorino drvo). Stoga je crnogorino drvo jeftinije od bjelogorinog: vie drva je potrebno da bi se dobila ista koliina topline. to se tie proizvodnje drvnih peleta, vrsta drva nije bitna, jer zbog kompresije u peletima ostane jako malo zraka.

Fichte, waldfrisch

Fichte, langsamwchsig

Nadel-/Laubholz

Nadel-/Laubholz

Nadel-/Laubholz

Buche, trocken

Fichte, mittlere Dichte

Fichte, trocken

Fichte, raschwchsig

Buche

Fichte

Europski standard za kruta biogoriva

Ogrjevno drvo je nejednako u odnosu na sastav, koji je podloan vrsti drva i prevladavajuim uvjetima u kojima je raslo, i nikad ne moe dostii razinu homogenosti usporedivu s naftom ili plinom. Karakteristike kao to su udio vode, udio pepela, ogrjevna vrijednost i koliina odreenih elemenata (npr. klora, duika i sumpora) igraju vanu ulogu u kakvoi goriva, koja je konano odgovorna za uinkovit rad i niske emisije postrojenja za sagorijevanje biomase. Uz visokokvalitetno gorivo drvni proizvodi kao to su trupci i umski ostaci, grane i kronje, ostaci od sadnje nasada, tvorniko i koriteno drvo se takoer mogu koristiti kao gorivo. Kemijski ostaci od prijanjih proizvodnih procesa i neistoe kao to su kamenje, zemlja i metali takoer utjeu na kakvou.

Prirodno varirajue karakteristike goriva vanost i utjecaj Da bi omoguili kategorizaciju razliitog ogrjevnog drva prema njegovim znaajkama, razni nacionalni standardi su se razvili u posljednjih nekoliko godina. Standardi omoguuju jasniji opis goriva i korisni su i za proizvoae i za potroae kao sredstvo snalaenja na tritu goriva. Sve donedavno, postojali su samo zasebni nacionalni standardi za odreene vrste proizvoda kao to su drvni peleti, drvna sjeka i drvni briketi. Kakvoa drvne sjeke u Europi, npr. je openito izreena u skladu s kategorijama i specifikacijama austrijskog NORM M 7133. U njemu, najvaniji parametri su zahtjevi oko veliine drvne sjeke, udjela vode u njoj, volumne gustoe i udjela pepela. Za pelete postoje austrijski NORM M 7133, njemaki DIN 51731 i talijanske i francuske oznake kakvoe "PelletGold" i "ITEBE".

DINplus i EN 14961-2 plus standardi za pelete Imajui u vidu potporu stvaranju trita za biogoriva i ruenju trinih zapreka meu zemljama lanicama, standard za goriva koji je primjenjiv irom Europe je razvijen. Uzimajui postojee nacionalne standarde u obzir, Tehniki odbor CEN/TC 335 "Kruta biogoriva" pri Europskom odboru za standardizaciju (CEN) je sloio seriju standarda EN 14961 "Kruta biogoriva Specifikacije i razredi goriva". Po prvi put, ova serija standarda nudi jednoznano, europsko orue za standardizaciju bilo kojeg biogoriva koje se moe uporabiti za stvaranje energije. Standard se odnosi na kruta biogoriva nastala iz ovih izvora: poljoprivredni i umarski proizvodi, tvorniki otpad iz poljoprivrednih i umarskih sektora te industrije hrane i stone hrane, kao i drvni i pluteni otpad. to se tie stvaranja topline, najvanija grupa je drvna biomasa, to je razlog zato su zasebni standardi proizvoda posveeni klasifikaciji i specifikaciji trinog ogrjevnog drva. Serija standarda EN14961 je podijeljena na opi dio (Dio 1) i pet kratkih i lako razumljivih standarda za kuanskog potroaa i takoer je pojaana nizom daljnjih EN standarda. Ovi upravljaju uzimanjem i obradom uzoraka, procedurama testiranja i analize i osiguranjem kakvoe biogoriva (npr. testiranje udjela pepela u drvnoj sjeki u skladu s EN14775).

EN 14961-1: Osnovni zahtjevi EN 14961-2: Drvni peleti za neindustrijsku uporabu EN 14961-3: Drvni briketi za neindustrijsku uporabu EN 14961-4: Drvna sjeka za neindustrijsku uporabu EN 14961-5: Ogrjevno drvo za neindustrijsku uporabu EN 14961-6: Nedrvni peleti za neindustrijsku uporabu Prvi dio standarda na snagu je stupio u sijenju 2010. Dijelovi od 2 do 6 trenutno su tek nacrti i postat e standardi u blioj budunosti. Nacionalne standarde e zamijeniti europski standardi kad stupe na snagu. Uvoenjem EN 14961-5 standard za cjepanice e biti uveden po prvi put.

Razni osnovni sirovi materijali za proizvodnju ogrjevnog drva

Provjeravanje kvalitete drvne sjeke Vanost EN 14961 standarda Dok se trenutno drvna biomasa ne koristi u velikom broju europskih zemalja, ona je ograniena sirovina, koja e u budunosti, zbog vee potranje, postati vanija i vrednija. Europski standard za kruta biogoriva slui kao vano sredstvo otvaranja domaeg i meunarodnog trita gorivom. Uz dovoljan broj sudionika na tritu, jasne informacije o znaajkama i karakteristikama kakvoe ogrjevnog drva su potrebne za razvoj trita biogoriva. Naposljetku, nije potrebno razmiljati o kakvoi fosilnih goriva koje kupujemo. Jednostavno kupimo ulje za loenje ili plin, na primjer. Cilj Europskog standarda za gorivo je jaanje pouzdanja u drvo kao gorivo i omoguiti trgovinu izmeu potroaa i proizvoaa.

Zato imamo standarde? Uvrnuto drvo takoer dobro gori! Hm, ali ne stane u svaku pe! Ali dobit emo 2 ibice iz njega, zar ne? Crte: Vanost standarda

Upravljanje kakvoom
Da bi pe na biomasu radila uinkovito i na nain koji ne teti okoliu, mora sadravati najnoviju tehnologiju i s njom se mora propisno upravljati, to ovisi o izboru goriva, svakodnevnim uvjetima, podeenjima i redovnom odravanju sustava. Kakvoa goriva mora zadovoljavati zahtjeve pei. Pei u kuanstvima imaju odgovarajue vie zahtjeve za gorivo od tvornikih pei u lokalnim i distributivnim postrojenjima. Gorivo koje ne zadovoljava zahtjeve i nepropisna uporaba sustava koji koriste biomasu dovodi ne samo do viih emisija, ve i do znatno vie potronje goriva. Uvoenjem opsenog sustava upravljanja kakvoom postaje jasno i razumljivo za svaku ukljuenu stranu (t.j. vlasnike uma, proizvoae, potroae, proizvoae sustava grijanja) koji su kriteriji/zahtjevi kakvoe primjenjivi na kojem dijelu opskrbnog lanca. Kakvoa mora biti zajamena kroz cijeli lanac stvaranja vrijednosti, od dobavljanja sirovih materijala do opskrbljivanja energetskih usluga. Upravljanje kakvoom je neprekidan proces koji zahtijeva stalan razvoj (npr. proizvodnja sjeke, obraivanje i logistika, tehnologije sagorijevanja i informiranost potroaa). Kakvou biogoriva mora nadzirati ovlateno, neovisno tijelo.

Bereitstellung
Rohstoffauswahl Nhrestoffenzug Erntezeitpunkt Strstoffanteil
Verantwortung: Waldbesitzer

Verarbeitung
Strstoffe
Einstellungen Zerkleinerungsmaschine Anpassung an das Brennholzsortiment
Verantwortung: Brennstoffproduzent

Verbrennung Lagerung & Logistik Trocknung Schtthhe Durchlftung Transportsystem

Verantwortung: Brennstoffhndler, Konsument

Entspricht Rohstoff den Kesselanforderungen Wirkungsgrad Dimensionierung

Wartung Einstellungen (z.B. Luftzufuhr) Verantwortung: Kesselhersteller, Kesselbetreiber Konsument

Qualittssicherung von Holzbrennstoffen

Osiguranje kakvoe ogrjevnog drva kroz cijeli lanac stvaranja vrijednosti Aktivni sustav upravljanja kakvoom za ispunjenje standarda kakvoe osigurava: jeftinu proizvodnju visokokvalitetnih goriva, postrojenja i sustave kojima se moe upravljati bez problema na isti nain kao i tehnologije fosilnih goriva (npr. plin/nafta), smanjenje tetnih emisija (npr. zagaenje prainom) na minimum, i

 dobivanje povjerenja potroaa u ovo ekoloki sigurno gorivo.

Aktivno upravljanje kakvoom zahtijeva sudjelovanje svih strana ukljuenih u proizvodnju goriva Korisnika skupina Kategorija (izlazna proizvodnja goriva bojlera) Kvalitetna goriva Male kuanske pei Kakvoni zahtjevi

vrlo homogeno gorivo (dimenzije i oblik, udio vode) vrste drva: cijela stabla, trupci, ostaci iz ume uklonjena strana tijela, sueno na zraku i jednaka razina suhoe nizak postotak sitnih dijelova, nizak udio pepela standard drvne sjeke: prEN 14961-4 (razred A1) standard cjepanica: prEN 14961-5 (razred A1/A2)

Cjepanice i drvna sjeka

Komercijalne komunalne toplane

i Srednja kakvoa lokalne

prvenstveno homogeno gorivo, karakteristike poput udjela vode i veliine ne prelaze zadani raspon vrste drva: cijela stabla, trupci, ostaci iz ume, brzorastua stabla, grane

Drvna sjeka

gotovo jednako stanje mogua niska razina neistoa (npr. zemlja, pijesak)

 mogu povean dijelova

postotak

sitnih

drvna sjeka podobna za skladitenje, razliita razina suhoe standard drvne sjeke: prEN 14961-4 (razred A2/B1) Tvornike pei za Niska kakvoa komercijalnu uporabu i okrune toplane / kombinirane toplane i elektrane karakteristike goriva prvenstveno ovise o zahtjevima kotlova vrste drva: ostaci iz ume, zeleni otpad i obrezane grane, brzorastua stabla, grane, ostaci od sjee i prijevoza debala, tvorniki ostaci, koriteno drvo visok postotak sitnih dijelova, visok udio pepela veoma neujednaeno gorivo visoka razina neistoa (npr. zemlja, pijesak, kamenja) vlana i zelena drvna sjeka razliitih razina suhoe esto mjeavine iz razliitih izvora standard drvne sjeke: prEN 14961-4 (razred B2) ili posebna definicija drvne sjeke u skladu s kriterijima EN 14961-1

Drvna sjeka

Kontrolna lista za primjenu standarda kakvoe

Prva faza: Opskrba ogrjevnim drvom
1. Da li su vrste ogrjevnog drva uporabljene pogodne za proizvodnju kvalitetne drvne sjeke? Trupci? (npr. prorjeivanje) Materijal od grana i kronje? Zeleni otpad i obrezane grane? Postotak drvne grae i tvornikog drva? Koriteno drvo? (npr. dobiveno recikliranjem materijala) 2. Da li je udio neistoa sveden na minimum? Pijeska i zemlje? Kamenja? Metala i drugih neistoa? 3. Da li su uvjeti uporabe prilagoeni lokaciji? Povlaenje hranjivih tvari kroz uklanjanje grana i kronji? (npr. bioraznolikost tla) 4. Da li je vrijeme sjee pravilno odabrano? Vrijeme za prirodno suenje? (npr. od oujka do lipnja: optimalni period za suenje) Postoji li ikakav rizik zatiti ume od planirane uporabe? (npr. potkornjak)

Druga faza: Obrada ogrjevnog drva (drvna sjeka, cjepanice)

5. Da li je odabrana prava vrsta strojeva za rezanje i sjeckanje? Sjeka, ivera s bubnjem, ivera s diskom, dijelovi iveraa? Veliina sita? 6. Da li su strojevi propisno i esto odravani? Otra sjeiva? 7. Da li je stroj prikladan vrsti ogrjevnog drva koje e se obraivati? Podeenja klina cjepaa? Promjer kola cjepaa? Broj i pozicija sjeiva? Veliina otvora?

8. Da li uvjeti skladitenja zadovoljavaju zahtjeve kakvoe? Kratki periodi skladitenja? (to krai mogui, dugi koliko treba) Sunan prostor skladitenja izloen vjetru? vrsta, ista podloga podruja skladitenja? Potrebna prevlaka? (npr. snijeg, kia) 9. Da li su transportne rute optimizirane? Optimiziran logistiki lanac (visoka volumna gustoa ogrjevnog drva, troenje)? 10. Da li je potrebno suiti gorivo? Prirodno suenje? (npr. sunan prostor skladitenja izloen vjetru, unutarnje skladitenje) Umjetno suenje? (npr. otpadna toplina toplane na prirodni plin, suenje u bubnju) 11. Da li je odabran pravi transportni sustav? Kamion za dostavu sjeke na vakuum? npr. zagaenje prainom) Kamion za dostavu sjeke na zrak? (npr. poveani udio sitnih dijelova zbog otpuhivanja) 12. Da li je kupac dovoljno obavijeten o propisnom nainu skladitenja goriva? Prostor za skladitenje? (npr. suho skladite, kratko vrijeme skladitenja u podrumu) 13. Da li je mogue propisno provjeriti kakvou kupljenog goriva? Mosna vaga? (npr. mjerenje teine i udjela vode) Vlagomjer? (npr. ormar za suenje, pokretni vlagomjer) Potvrda? (npr. nezavisno tijelo za testiranje) Mjere osiguranja kakvoe? (npr. primjena EN 14961)

Kontrolna lista za etvrtu fazu: Koritenje ogrjevnog drva (koritenje goriva)

12. Da li gorivo odgovara kotlu? Udio vode, udio sitnih dijelova, vrste ogrjevnog drva, zrnatost, veliina i oblik dijelova, udio pepela? Odgovarajui sustav punjenja? 13. Da li je kotao prave veliine? Pogodan za prodaju topline? Optimizacija sustava cijevi? 14. Da li se kotao propisno i esto odrava? Podeenja sagorijevanja? (npr. dovod zraka, preostali kisik) Potivanje intervala odravanja? Struno operativno osoblje? Ugovor o pruanju usluga s dobavljaem kotla? 15. Da li je rijeeno pitanje zbrinjavanja pepela? Kakvoa i koliina pepela? (npr. ovisno o izboru goriva) Uporaba pepela? (npr. kao gnojivo u poljima, odlaganje pepela) 16. Da li je korisnik propisno obavijeten o nainu rada sustava za grijanje? Podeenja? (npr. postaje prijenosa topline, kotla, grijaih elemenata, ventila, pumpi) Izobrazba korisnika?(npr. struan savjet)

Drvna sjeka Za ogrjevno drvo koje je stroj usitnio na komade veliine nekoliko centimetara, koristi se izraz drvna sjeka. Slabe ili niskokvalitetne vrste drva poput grana i kronji se prvenstveno koriste za proizvodnju drvne sjeke. Drvna sjeka koja se dobije kao nusproizvod pilana je poznata kao tvornika drvna sjeka. Ove male komadie drva koriste potpuno automatizirane pei za spaljivanje i pruaju jednaki komfor i praktinost kao i fosilna goriva, nafta i plin. Nedostatak je njena niska gustoa energije. Zbog rasutog skladitenja, potrebno joj je dvostruko vie prostora nego cjepanicama. Sustavi grijanja na drvnu sjeku su idealni za potroae s prosjenom godinjom potronjom ulja za loenje od 4000 litara. Tipina podruja uporabe toplana na drvnu sjeku su poljoprivredna, umarska i tvornika postrojenja, stambeni blokovi, javne zgrade i mikro i lokalne toplane. Nezanemariva koliina umske i tvornike drvne sjeke se trenutno koristi u toplanama i elektranama za dobivanje struje i topline.

Prozvodnja drvne sjeke

Kupovanje drvne sjeke Drvna sjeka se na tritu goriva prodaje po nasipnom metru. Nasipni metar odgovara ovisno o vrsti drva, veliini i udjelu vode koliini od izmeu 250 i 450 kg. Udio topline po nasipnom metru varira izmeu 630 i 1.100 kWh. Drvnu sjeku nude uglavnom lokalni dobavljai. Odnedavno, drvnu sjeku je mogue, kao i drvne pelete, lako otpuhati u skladite. Zbog mjeavine razliitih vrsta drva, veliina drvne sjeke i sjedinjenje rasutog materijala prilikom transporta, fakturiranje u nasipnim metrima je relativno neprecizno. Tereti iste vrste drvne sjeke su jako rijetki. Zbog ovoga, drvnu sjeku bi trebalo kupovati prema teini i udjelu vode. Tona dostavna teina se lako odredi mjerenjem na mosnoj vagi, a udio vode se moe brzo odrediti koristei dostupne vlagomjere. Zahtjevi kakvoe Suprotno cjepanicama, koje se gotovo jedino koriste u uvjetima zranog suenja u malim spalionicama do 60 kW, umska drvna sjeka se obino koristi u veim sustavima grijanja na biomasu. Iako je mogue koristiti loiju drvnu sjeku u velikim toplanama na biomasu za dobivanje energije, mali i srednji sustavi grijanja jedino mogu koristiti suhu, visokokvalitetnu drvnu sjeku. Trulo, prljavo i pljesnivo drvo, kao i drvo dobiveno ruenjem zgrada ili grmlje tankih granica nije pogodno kao sirovi materijal za visokokvalitetnu drvnu sjeku. Vea postrojenja s proizvedenom energijom viom od 1 MW se mogu nositi s vlanom drvnom sjekom koja sadri relativno visoke udjele zelenog drva i kore. Ona se dakle mogu snabdijevati direktno iz ume. U sluaju manjih postrojenja, udio vode u drvu se mora smanjiti na manje od 30%, inae dolazi do mogunosti zakrenja sustava i stvaranja ae. Kao posljedica toga, drvna sjeka za manja postrojenja se mora uskladititi u posredno skladite i osuiti. Za tonije specifikacije goriva, koriste se kriteriji veliine i udjela vode.

U sluaju veih kotlova, kakvoa goriva se odreuje zahtjevima kotla drvna sjeka s udjelom vode veim od 30% esto moe predstavljati problem

U sluaju kuanskih pei, samo kvalitetna goriva dolaze u obzir Najznaajnije karakteristike drvne sjeke: Udio vode Udio vode najvaniji je kriterij kakvoe drvne sjeke, jer je presudan za udio energije i skladitenje goriva. to je udio vode vii, vei je rizik da drvnu sjeku napadne plijesan. Zelena drvna sjeka ima udio vode vii od 50% te stoga nije podobna za due skladitenje ili za koritenje u malim i srednjim sustavima grijanja na biomasu. Ipak, u veim okrunim toplanama i tvornikim peima, zbog ekonomskih razloga, uporaba vrlo vlane drvne sjeke je korisna i uobiajena. Nisku emisiju i korisno sagorijevanje osigurava tehnika oprema ovih postrojenja (npr. prerada i kondenzacija dimnog plina). Posredno, udio vode takoer odreuje logistike trokove povezane s nabavkom sirovog materijala.

Veliina i oblik Veliina i oblik drvne sjeke, koliina sitnih dijelova i udio prevelikih dijelova su veoma vani, zbog rizika blokiranja sustava za punjenje i pranjenje skladita. Drvna sjeka je na tritu dostupna u razliitim veliinama. Pravi se razlika izmeu fine drvne sjeke (G30/P16) koja je podobna za male sustave, drvne sjeke srednje veliine (G50/P45), koja odgovara tvornikoj drvnoj sjeki iz pilana i prvenstveno se koristi u veim postrojenjima i sirove drvne sjeke (G100/P63-100) koja se koristi u velikim i tvornikim postrojenjima.

Otra sjeiva su kljuna za proizvodnju kvalitetne drvne sjeke otrih rubova

Volumna gustoa Volumna gustoa odreuje gustou energije i omoguuje zakljuivanje o potrebnom kapacitetu skladita i koliini potrebnog prostora prilikom transporta, to na kraju utvruje trokove rukovanja. Zbog razliitih gustoa zelenih dijelova drva razliitih vrsta, udio energije po jedinici obujma moe znatno varirati (unato injenici da je udio energije po kilogramu drva usporediv) i stoga koliina prostora potrebnog za transport ili skladitenje odreene koliine energije moe takoer varirati. Ovo zatim utjee na koliinu drva koje se treba dostaviti u komoru za spaljivanje po jedinici vremena i koje se mora spaliti u komori za spaljivanje da bi se postigla jednaka koliina topline. Dok drvna sjeka od hrasta i bukve (s udjelom vode od 20%) ima ogrjevnu vrijednost od otprilike 1.100 kWh po nasipnom metru, drvna sjeka od jablana ima znatno niu ogrjevnu vrijednost od otprilike 680 kWh po nasipnom metru. Prema tome, da bi se zadovoljila godinja koliina od 44 MWh za stambeni blok, mora se dostaviti ili 40 nasipnih metara drvne sjeke od hrasta ili bu kve ili 65 nasipnih metara drvne sjeke od jablana. Udio pepela Iz udjela pepela se moe odrediti udio prijanjajuih materijala (zemlja, praina, itd.) i udio kore (to je udio kore vii, to je vii i udio pepela). Udio pepela etinjaa bez kore je kao i onaj drvnih peleta napravljenih od istog materijala manji od 0.5%. U prosjeku, drvna sjeka napravljena od bjelogorinog drva i drva etinjaa s korom ima udio pepela manji od 1%, ovisno o udjelu kore. Ipak, vrijednosti i do 3% mogu biti zabiljeene. U sluaju drvne sjeke od vrbe i jablana iz poljoprivrednih brzorastuih nasada, udio pepela se poveava do skoro 2% kao posljedica razmjerno visokog udjela kore. Najvee nestalnosti u udjelu pepela, od otprilike 2.5 do 10% su naene u drvnoj sjeki iz ostataka od sadnje nasada. U prosjeku, ovdje je oekivano pronai udio pepela od 5%. Vii udio pepela rezultira viim trokovima odlaganja i recikliranja pepela. U ekstremnim sluajevima, kvarovi na kotlovima se mogu dogoditi prilikom taljenja pepela. Neistoe Pri proizvodnji kvalitetne drvne sjeke, udio stranih tvari mora biti veoma nizak te ne smije biti veih zagaivaa poput zemlje, pijeska i kamenja ili drugih stranih tijela i sagorivih neistoa.

Kamenje u drvnoj sjeki

Standardizacija drvne sjeke u skladu s prEN 14961-4 i NORM M 7133 EN 14961-4 donosi specifikacije i razrede za neindustrijsku uporabu drvne sjeke. Prema njenom podrijetlu i vrsti, drvna sjeka se dijeli na razrede A1, A2, B1 i B2. Razred A ukljuuje drvo cijelih stabala (bez drva iz brzorastuih nasada), trupce, ostatke iz ume i kemijski neobraeno drvo iz cijelih stabala. Razred B1 ukljuuje drvo iz sadnje krajolika i brzorastuih nasada, a razred B2 ukljuuje tvornike ostatke i koriteno drvo. EN 14961-4 donosi normativne specifikacije o veliini komada i njihovom rasporedu, udjelu vode, udjelu pepela, ogrjevnoj vrijednosti i volumnoj gustoi kao i o koliini odreenih elemenata kao to su, izmeu ostalog, duik, sumpor i klor kao i razni teki metali. Pred-standard EN 14961-4 se oekuje u veljai 2011. Austrijski standard NORM M 7133 Drvna sjeka za energetsku uporabu e se ukomponirati u novi europski standard za drvnu sjeku kada on stupi na snagu. Do odreene mjere, trgovina drvnom sjekom u Europi se temelji na standardu NORM M 7133, ali esto ne uzima u obzir ikoji standard i odvija se bez jasnog opisa karakteristika koje odreuju kakvou i vrijednost. Pridravanje i primjena standarda za drvnu sjeku na irokoj osnovi e pridonijeti znaajnom razvoju funkcionirajueg europskog trita drvne sjeke. NORM M 7133
Razred drvne sjeke Opis G 30 Fina drvna sjeka nominalne veliine od 30 mm G 50 Srednja drvna sjeka nominalne veliine od 50 mm G 100 Sirova drvna sjeka nominalne veliine od 100 mm Udio vode (u odnosu na mokru teinu) Ogranienja razreda W 20 W 20% W 30 20% < w 30% W 35 30% < w 35% Raspon veliine1 Najvie 20% manje od 2.8 mm/vee od 16 mm Najvie 20% manje od 5.6 mm/vee od 31.5 mm Najvie 20% manje od 11.2 mm/vee od 63 mm Komentar Maksimalna veliina pojedinih komada Povrina poprenog presjeka od 3 cm, duina 8.5 cm Povrina poprenog presjeka od 5 cm, duina 12 cm Povrina poprenog presjeka od 10 cm, duina 25 cm

Drvna sjeka suena na zraku Drvna sjeka podobna za skladitenje Drvna sjeka ograniene podobnosti za skladitenje W 40 35% < w 40% Vlana drvna sjeka W 50 40% < w 50% Zelena drvna sjeka Volumna gustoa (brojke za stanje bez vode) Ogranienja Komentar razreda S 160 < 160 kg/m Niska volumna gustoa S 200 160200 kg/m Srednja volumna gustoa S 250 > 200 kg/m Visoka volumna gustoa Udio pepela Ogranienja Komentar razreda A1 0.5 % Drvna sjeka s niskim udjelom kore A2 0.5 % < a 2 % Drvna sjeka s viim udjelom kore

Savjeti za propisno skladitenje kvalitetne drvne sjeke Skladitenje drvne sjeke predstavlja tri glavna rizika: (1) stvaranje plijesni, koja predstavlja zdravstveni rizik, (2) gubitak teine zbog truljenja, i (3) samozapaljenje bez poviene temperature drvne sjeke. Ovo se dogaa uglavnom zbog skladitenja drvne sjeke u prevlanim uvjetima ili zbog presporog procesa suenja. Za proizvodnju kvalitetne drvne sjeke vano je osigurati da je ogrjevno drvo koje se sjecka to sue i da je sjeka u dobrom stanju tako da se proizvodi sjeka otrih rubova koja pada rasuto i stvara prozraene depove. Drvna sjeka se najbolje sui prirodnim putem pomou Sunca i vjetra. Tehniko suenje je, u veini sluajeva, zahtjevan proces sa ekonomskog gledita i openito se isplati jedino ako je dostupna jeftina otpadna toplina iz proizvodnje energije ili procesna toplina (npr. iz postrojenja na bioplin).

Korisne preporuke za skladitenje drvne sjeke: Skladitite trupce koji su namijenjeni sjeckanju bar jedno ljeto na dobro prozraenom, sunanom mjestu (prirodno suenje) Drvo za sjeckanje koje se skladiti preko ljeta bi trebalo imati udio vode od 25% do 30% u vrijeme sjeckanja pred kraj ljeta Planirajte mjesta za skladitenje na sunanim mjestima izloenima vjetru Skladitite/suite drvo prije sjeckanja kad je god to mogue Ukoliko su ljetni mjeseci kini, preporua se prekrivanje drva Izbjegavajte skladitenje drvne sjeke s visokim udjelom zelenog otpada (stvaranje plijesni i gljivica) Skratite vrijeme skladitenja drvne sjeke na minimum (prirodni proces truljenja) Suenje hladnim zrakom, hladno provjetravanje i skladitenje u dobro prozraenim, natkrivenim skladitima su se pokazali uinkovitima u praksi

 Smanjite udio sitnih komadia na minimum (zbog boljeg provjetravanja) Osigurajte da je drvna sjeka uskladitena na odgovarajui nain i odredite redoslijed koritenja (princip prvi unutra, prvi van) Prilikom skladitenja goriva, osigurajte izbjegavanje sabijanja (teki strojevi) Nikad ne skladitite vlano gorivo Drvna sjeka dobre kakvoe Homogena veliina drvne sjeke, prosjena ogrjevna vrijednost od 1.000 kWh/nm Visoka ogrjevna vrijednost kroz propisno suenje Rezultat: nii zahtjevi za gorivo, vea uinkovitost sustava, uinkovito djelovanje, dobra kontroliranost sustava za grijanje na biomasu, ie sagorijevanje Podjednake dimenzije i oblik i nizak udio sitnih komadia Rezultat: nii trokovi ienja sustava za grijanje, optimalna prenosivost (nema zakrenja u dovodu goriva), visoka stabilnost skladitenja Drvna sjeka loe kakvoe Povean udio sitnih komadia i neistoa, prosjena ogrjevna vrijednost od 600 kWh/nm Niska ogrjevna vrijednost zbog poveanog udjela vode Rezultat: vii zahtjevi i trokovi za gorivo Visok udio sitnih komadia s velikim koliinama zelene tvari Rezultat: visok udio pepela, vii trokovi runog ienja, nii oekivani radni vijek sustava

Proizvodnja drvne sjeke

Propisno skladitenje trupaca

Propisno skladitenje kvalitetne drvne sjeke u natkrivenim skladitima

Cjepanice Cjepanice su tradicionalan oblik ogrjevnog drva. Otpiljeni i rascijepljeni ostaci drva su uglavnom rezultat umarskih aktivnosti. Veliku veinu cjepanica dobavljaju male poljoprivredne i umarske tvrtke. U sluaju klada, razlika se pravi izmeu bjelogorinog drva i drva etinjaa s jedne strane i veliine trupaca s druge. Nasjeeno ogrjevno drvo spremno za pe, koje je podobno za neposrednu uporabu, je takoer poznato i kao drvo za potpalu. Rastua oekivanja za komfor i praktinost u kuanskom sektoru izbacuju zahtjevne grijae na drva iz podruma gdje ih se sve ee zamjenjuje modernim, potpuno automatiziranim kotlovima na drvnu sjeku i pelete. Bez obzira na to, zbog trenutnog trenda kalijevih pei na drva, potranja drva za potpalu doivljava porast. Za grijanje kalijevim peima, najee se koristi drvo bukve, javora, hrasta, jasena i breze. Bukovina proizvodi jaku eravicu te stoga proizvodi ujednaenu, dugotrajnu toplinu. Uz atraktivan plamen, gori gotovo bez iskri te je stoga podobna za sve vrste kalijevih pei, a posebno za one s prozirnim zaslonom. Kupovanje cjepanica Cjepanice se obino kupuju po prostornom metru. Ipak, treba imati na umu da pojedine klade ne lee potpuno jedna uz drugu, to znai da se zapravo dobije 70% drva i 30% zraka. Uz brigu uloenu u slaganje, koliina drva u prostornom metru ovisi o obliku drva i kakvoi uklanjanja grana, te o promjeru i duini rascijepljenih komada drva. Odnedavno se cjepanice sve ee prodaju u rasutom stanju ili po rasutoj teini, kako se visoko mehanizirani strojevi za ogrjevno drvo sve ee koriste u proizvodnji. U samo jednom koraku, malo drvo se obrauje u komade spremne za pe. Drvo u rasutom stanju sadri jo vie zraka, to znai da je jo tee tono nadzirati koliinu. Prodaja po teini je takoer mogua, ali ni ona nije tona zbog udjela vode. Ovdje je vano kupovati suho drvo, inae se plaa udio vode, a s njim se dobije niska proizvodnja energije (niska ogrjevna vrijednost). Mnogi proizvoai ogrjevnog drva dostavljaju vlane cjepanice, jer tako dobiju bri povrat novca. S malo iskustva, mogue je odrediti vlanost cjepanice prema njihovoj teini. to je cjepanica sua, to je laka, a zvuk to proizvedu dva komada drva kad ih se udari jedan o drugog je vii.

Jednovrsne kvalitetne cjepanice za potpalu u kalijevim peima

Zahtjevi kakvoe Opskrbljivanje visokokvalitetnim ogrjevnim drvom zahtjeva prikladna skladina postrojenja. Ogrjevno drvo spremno za pe dosee potrebnu suhou ovisno o vrsti drva u uvjetima skladitenja tek nakon jedne ili dvije godine skladitenja. Ogrjevno drvo more se osuiti u to kraem periodu da bi se postigao optimalni udio vode za spaljivanje od maksimalno 20%, u svrhu smanjenja prirodnog raspadanja materijala na minimum. U osnovi, svaka vrsta drva se moe preraditi u cjepanice. Jedino vrlo trulo, oneieno ili drvo tretirano kemikalijama nije prikladno jer bi brzo zakrilo sustav grijanja i dimnjak ili stvorilo naslage ae u njima i proizvodilo otrovne emisije prilikom gorenja. Razvojem europskog standarda za kruta biogoriva, po prvi puta je uveden standard za cjepanice (razredi kakvoe A1, A2 i B). Ne samo da je potranja za cjepanicama jako porasla u posljednjih nekoliko godina, ve su porasle i emisije nepotpunog spaljivanja. Novi standard za cjepanice e omoguiti proizvoaima goriva da se istiu kvalitetnim cjepanicama. U isto vrijeme oni e moi ostvariti vee trine cijene. Sustav etiketa za kakvou e poveati kupevo povjerenje u proizvod i njegovo podrijetlo. Pet dobrih razloga za suenje cjepanica 1. Suho drvo ima veu ogrjevnu vrijednost 2. Ne stvara se aa u pei ili dimnjaku 3. Dui radni vijek pei 4. Manje dima i drugih tetnih emisija 5. Due skladitenje bez plijesni i truljenja

+
475 ml vode se treba izvui iz cjepanice obine veliine s poetnim udjelom vlage od 50% prije nego se moe smatrati suhom (izvor: http://ibtkraemer.de)

Potpuno automatizirana proizvodnja cjepanica u Centru za biomasu Waldstein

Prirodno suenje cjepanica u reetkastim paletama ovisno o vrsti drva i vremenskim uvjetima, vrijeme skladitenja je 1-2 godine

Proizvodnja kvalitetnih cjepanica se isplati: prevlano drvo zagauje sustav grijanja i dimnjak, uzrokuje nakupine ae i isputa otrovne emisije Savjeti za propisno skladitenje vaih klada Propisno skladitenje i suenje ogrjevnog drva je kljuno za ekoloki prihvatljivo i novano isplativo grijanje. Drvo se mora nacijepati da bi se osiguralo uinkovito suenje. to su nacijepani komadi manji, to je vea povrina, pa je proces suenja bri. Nenacijepanom drvu su potrebne i do 2 godine da bi se osuilo do iste mjere. Drvo bi trebalo biti uskladiteno na sunanim mjestima izloenima vjetru i na suhoj podlozi (palete ili trupci). Osigurajte prazninu od barem 20 cm od tla tako da drvo ne upije vlagu iz tla. Ne skladitite tek nacijepane cjepanice u zatvorenim prostorima (npr. podrumima) i nipoto ih nemojte potpuno umotati u plastino platno, jer se tako ne mogu osuiti i stvrdnu se. Neposredno nakon ljetnog perioda suenja prekrijte ogrjevno drvo da bi ga zatitili od kie. ak i s drvom koje je uskladiteno suho, ogrjevna vrijednost moe padati i do 3% godinje (prirodni procesi raspadanja). Vlano drvo gori sa znatno manjom proizvodnjom energije, uzrokuje vie emisije i dovodi do agresivnih naslaga u kotlovima i peima.

Propisno skladitenje cjepanica

Propisno skladitenje cjepanica treba postojati praznina iznad tla

Skladitenje cjepanica

Pruanje informacija kupcu o odgovarajuem nainu rukovanja ogrjevnim drvom je kljuno u krivim rukama, ak i cjepanice najvie kakvoe ne mogu ostvariti svoj puni energetski potencijal

Ugovori o opskrbi drvnom sjekom i ogrjevnim drvom i raunovodstvene modalnosti

Norme i standardi se koriste za izradu ugovora o opskrbi drvne sjeke i ogrjevnog drva. Dobavlja napismeno jami kupcu da dostavljeni proizvodi odgovaraju dogovorenim kriterijima kakvoe. Ukoliko postoji sumnja da je kakvoa goriva nedostatna, kupac moe dati dostavljenu robu na testiranje nezavisnom tijelu koristei za to odreene postupke testiranja standarda. Ugovori o opskrbi daju svim ukljuenim stranama pouzdanost planiranja i pomau sprijeiti moebitne sukobe. Sastavni dijelovi ugovora o opskrbi gorivom su rezultat dogovora izmeu dobavljaa goriva i korisnika (npr. rukovoditelja toplane).

Osnovne znaajke ugovora ukljuuju: Predmet ugovora Kakvoa drvne sjeke Obvezivanje dobavljaa na dostavljanje odreene koliine odgovarajue vrste ogrjevnog drva i obvezivanje kupca na prihvaanje Udio nespaljenih stranih tvari (npr. kamenja, zemlje, soli za posipanje cesta, itd.) Specifikacija goriva u skladu s dostupnim standardima (npr. prEN 14961-4, razred A2) Specifikacija drvne sjeke u skladu sa slobodno dogovorenim kriterijima kakvoe, koji se mogu odnositi na razrede u standardima (npr. maksimalan udio vode, maksimalna veliina komada, maksimalni udio pepela) % udjela umskog drva, nusproizvoda pilana, drva uporabljenog u sadnji nasada, itd. Broj uzetih uzoraka Uvjeti skladitenja uzetih uzoraka Pravo na rektifikaciju i naknadu ukoliko standardi kakvoe odreeni ugovorom nisu zadovoljeni Uvjeti fakturiranja i plaanja (npr. obujmovi, energija dostavljena) Cijena Uvjeti kreditiranja Oprema za mjerenje (npr. vaga, toplomjer) Indeksi za ispravak vrijednosti (npr. cijena nafte, drva, mijeani indeksi) Trokovi i uvjeti odlaganja Dokaz o odlaganju Stupanje na snagu i raskid ugovora Automatsko produenje ugovora Otkazni rokovi teta na sustavu zbog loe kakvoe goriva Naknada u sluaju prekida dostave

Podrijetlo drvne sjeke Kontrola kakvoe

Naplata

Indeksacija Vraanje pepela Trajanje ugovora i otkazni rokovi Obveza

Raunovodstvo za dostave drvne sjeke Pri sastavljanju ugovora o opskrbi, mjerenje, vrednovanje i potvrda znaajki o kojima ovisi cijena je od posebne vanosti. Na kraju, one odreuju cijenu ogrjevnog drva. Cijena goriva se moe fakturirati po teini, sadraju energije ili obujmu. U praksi, fakturiranje po obujmu (npr. po nasipnom metru) je lako za napraviti, ali je esto poprilino netono to se tie koliine dostavljene energije. Ukoliko se prodaje drvna sjeka razliitog podrijetla, od razliitih vrsta drva i razliite volumne gustoe, mogue je fakturiranje po teini. Tada je potrebno to tonije odrediti udio i teinu vode. Ipak, ovo zahtjeva odreeni organizacijski i logistiki trud. Udio vode se mora mjeriti za svaku dostavu, jer on odreuje ne samo teinu ve i ponaanje pri spaljivanju i ogrjevnu vrijednost goriva. Uz to, mosna vaga mora biti dostupna u neposrednoj blizini toke dostave, zbog odreivanja dostavne teine drvne sjeke. Za fakturiranje po ogrjevnoj vrijednosti, osnovna cijena u eurima po toni i pri odreenom udjelu vode se dogovara i cijena se odreuje koristei korektivne faktore za drvnu sjeku s razliitim udjelima vode. Kupac plaa samo koliinu primljene energije. Za dobavljaa, ova metoda predstavlja poticaj da dostavlja visokokvalitetnu drvnu sjeku, jer e zbog toga imati najveu zaradu. Rukovoditelji toplana esto preferiraju fakturiranje po energiji koju je gorivo proizvelo, koristei toplomjer (po kotlu). Ipak, kako proizvodnja energije iz goriva ovisi o uinkovitosti i stupnju odravanja toplane, dobavlja goriva snosi sav tehniki i financijski rizik. Da bi se izbjegli sukobi u dostavi drvne sjeke, koliina energije bi se trebala odrediti u skladu s teinom i udjelom vode. Svojstva se mogu odrediti u skladu s dostupnim standardima.

Nisu svi nasipni metri isti uzimanje dostave po obujmu moe dovesti do velikih nesigurnosti oko koliine zaprimljene energije

Nain dostave Po obujmu

Prednosti/nedostaci Obujam je lako odrediti Mogunost raunovodstva koliine dijelova od strane individualnih dobavljaa Visok stupanj nesigurnosti oko dostavljenog udjela energije Nema poticaja za optimiziranje udjela energije po dostavi Brojni sukobi zbog razliitih dostavljenih svojstava Ne ovisi o vrsti drva i volumnoj gustoi Visok stupanj tonosti oko udjela energije Manje sukoba oko potenog raunovodstva kakvoe dostave Mjerenje teine i udjela vode je tehniki zahtjevno Relativno visoki vremenski i novani trokovi Potreba za raunanjem suhe teine Ne ovisi o teini i vrsti drva Ne ovisi o udjelu vode Isplativ Ovisi o uinkovitosti i o stupnju odravanja postrojenja Diferencirano raunovodstvo razliitih dobavljaa je teko

Po teini i udjelu vode

Po koliini proizvedene energije

Centar za biomasu Hartberg - studija

Centar za biomasu Hartberg u tajerskoj Ogrjevno drvo i drvna sjeka iz ume se preteno reklamiraju na neformalnom nivou. ak i danas, visok postotak ogrjevnog drva i drvne sjeke sakupljaju pojedinci. Unato ogromnim resursima, dostava ogrjevnog drva i drvne sjeke je podlona nesigurnosti. Drvo kao gorivo nije prisutno na tritu i ovo ini nabavljanje ogrjevnog drva teim za one rukovoditelje sustava za grijanje na drva koji sami nemaju ni uma ni neposredan pristup vlasnicima uma ili dobavljaima ogrjevnog drva i drvne sjeke. Ne postoji propisna dobavna infrastruktura s lokalnim privremenim postrojenjima za skladitenje i prodaju koja bi osigurala brzu i jednostavnu dostavu kupcima. Osnovna marketinka ideja "tajerskih centara za biomasu" se sastoji od stvaranja zajednikog ruralnog kanala za prodaju biogoriva i energetskih usluga u tajerskoj. Regionalni centri za biomasu prodaju sve vrste biogoriva dobavljenih od poljoprivrednika. Glavni proizvodi su ogrjevno drvo, cjepanice i drvna sjeka. Zatieni Biomassehof Steiermark (tajerski centar za biomasu) znak daje svim centrima za biomasu u tajerskoj isti, koordinirani izgled. Ovaj zajedniki znak raspoznavanja jami kupcu sigurnu opskrbu goriva lokalnog podrijetla i najvie kakvoe. Svaki centar za biomasu je obavezan pridravati se strogih kriterija kakvoe i to se redovno provjerava.

Osnovne prednosti za kupca su kombinirana dostupnost razliitih biogoriva u centru za biomasu, zajamena kakvoa ponuenih goriva i pruanje irokog raspona usluga kao to je dostava goriva. Kroz opsenu mreu centara za biomasu, kupci mogu biti sigurni da su dostave za njihove sustave za grijanje zajamene na due vrijeme. Zbog toga, osobna kuanstva i tvrtke mogu izabrati ovu isplativu i ekoloki prihvatljivu metodu grijanja s istom savjeu.

Osiguranje kakvoe u Centru za biomasu Hartberg Centar za biomasu Hartberg je uveo opsean sustav upravljanja kakvoom koji mu omoguuje proizvodnju visokokvalitetnih goriva. Ogrjevno drvo koje se nabavlja je kupljeno po koliini i udjelu vode i uskladiteno u sunanom, prozraenom skladitu za prirodno suenje. Tipovi drva koji se nabavljaju, poput trupaca, ostataka iz ume i granja, svrstavaju se prema kakvoi i podrijetlu. Drvo se prvenstveno nabavlja iz okolnih uma. Ogrjevno drvo za proizvodnju cjepanica se cijepa dok je jo vlano, jer ga je lake cijepati u tom stanju, a i suenje je bre zbog vee povrine. Drvo se sui u reetkastim paletama, a proces se stalno nadgleda. Cjepanice obino idu na prodaju tek kad im udio vode padne ispod 20%. Ogrjevno drvo za proizvodnju drvne sjeke se skladiti preko ljetnih mjeseci i sjee na poetku sezone grijanja. Proces suenja ogrjevnog drva se istraio kroz praktine testove. Svjee posjeeno ogrjevno drvo koje se sjee u sijenju dostie skladine uvjete (w < 30%) do rujna kroz prirodno suenje. Drvna sjeka se sjee u rujnu i potom skladiti u natkrivenim skladitima za tekuu uporabu. Kvalitetna drvna sjeka za male kuanske sustave (w < 20% 25%) se po potrebi sui umjetno. Umjetno suenje se, meutim, uvijek povezuje s visokim trokovima i openito je isplativo samo ako je dostupna jeftina toplina (npr. otpadna toplina ili toplana na bioplin). to se tie dostave toplanama, kakvoa dostavljene drvne sjeke se prilagoava zahtjevima pojedinog kotla. Zahtjevi za kakvoom drvne sjeke su u ovom sluaju znatno nii.

Prodaja goriva U centru za biomasu, cjepanice i drvna sjeka se prodaju po teini i udjelu vode, tj. prema sadranoj energiji. to se tie kupovanja sirovih materijala i prodaje drvne sjeke i cjepanica, dostavljena koliina se mjeri na kalibriranoj mosnoj vazi, a udio vode se mjeri pomou odgovarajueg mjeraa. Mjerenje udjela vode se kombinira s kontrolom kakvoe prilikom preuzimanja drva. Pri kupovanju cjepanica, kupci imaju mogunost izabrati svoje cjepanice i izmjeriti udio vode. To pojaava povjerenje kupca u drvo kao gorivo i omoguuje jednostavnu usporedbu cijene se cijenom drugih izvora energije. Jedna litra ulja za loenje ima udio energije od 10 kWh i trenutno kota 75 centi (studeni 2010), to znai da jedan kWh kota 7.5 centi. Cijena 1 kWh ogrjevnog drva od bukve u cjepanicama dugim 33 cm je trenutno 4 centa (gotovo polovica cijene ulja za loenje).

Metoda mjerenja pri Centru za biomasu Frstenfeld: Udio energije goriva se rauna prema slijedeoj formuli: Ogledni izraun ogrjevne vrijednosti 1 kg ogrjevnog drva s udjelom vode od 20% 5.2 kWh * 80% 0.63 kWh * 20% = Ogrjevna minus Toplina isparavanja iznosi vrijednost vode potpuno suhe tvari Ogrjevna vrijednost 1 kg ogrjevnog drva (suha tvar): 5.2 kWh Energija potrebna za isparavanje 1 kg vode: 0.63 kWh 4.03 kWh Ogrjevna vrijednost

Ogledni rauni prikazani ispod prikazuju naplatu za dvije prodaje goriva s razliitim udjelima vode. Izraun cijene za 1.270 kg ogrjevnog drva bukve s udjelom vode od 15% se temelji na stvarnom udjelu energije i izraunava se na slijedei nain: Cijena po kg = [(5.2 * 85%) (0.63 * 15%)] * [0.04] Cijena po kg = [udio energije po kg u kWh] * [cijena po kWh energije u centima] Prema tome, cjepanice bukovine s udjelom vode od 15% kotaju 17 centi po kg i skuplje su za 2 centa po kg od onih s udjelom vode od 25%. Centar za biomasu ostvaruje veu zaradu prodajui kvalitetnije gorivo, to daje poticaj za nastavak poboljanja kakvoe. S druge strane, kupac plaa samo za onu energiju koju odnese kui.

Biomassehof Hartbergerland, Gewerbepark Greinbach 273, 8230 Hartberg

Gosp. Ivo Ivi Zagrebaka cesta bb Zagreb Hartberg, 22.09.2009

Raun br.

4550-2010

Za dostavu

3.18 prostornih metara bukovine u cjepanicama duine 33 cm

Osnovica za izraun:

kg ogrjevnog drva od bukve, 33 cm Udio vode % Cijena po kWh Cijena po kg Ukupna neto cijena PDV 23% Ukupna bruto cijena

1,270.00 15.00 0.04 0.17 219.74 50.54 270.28

Po obujmu ovo iznosi Kupljena koliina drva je jednaka Uteda prema cijeni ulja za loenje emisije CO2 izbjegnute

85 po pm 521 litri ulja za loenje 362 1,406 kg

Molimo da uplatite ukupan iznos unutar 30 dana na raun br. 21-00.048.736, ifra 38 000.

Dostavljeni proizvod ostaje u naem vlasnitvu dok se ne zaprimi cjelokupna isplata.

Srdaan pozdrav, Tim pri Centru za biomasu Hartberg

Biomassehof Hartbergerland, Gewerbepark Greinbach 273, 8230 Hartberg

Gosp. Ivo Ivi Zagrebaka cesta bb Zagreb Hartberg, Raun br. 4551-2010 prostornih metara bukovine u cjepanicama duine 33 2.80 cm 22.09.2009

Za dostavu

Osnovica za izraun:

kg ogrjevnog drva od bukve, 33 cm Udio vode % Cijena po kWh Cijena po kg Ukupna neto cijena PDV 23% Ukupna bruto cijena

1,270.00 25.00 0.04 0.15 190.12 43.72 233.84

Po obujmu ovo iznosi Kupljena koliina drva je jednaka Uteda prema cijeni ulja za loenje emisije CO2 izbjegnute

75 po pm 445 litara ulja za loenje 308 1,200 kg Molimo da uplatite ukupan iznos unutar 30 dana na raun br. 21-00.048.736, ifra 38 000.

Dostavljeni proizvod ostaje u naem vlasnitvu dok se ne zaprimi cjelokupna isplata.

Srdaan pozdrav,

Tim pri Centru za biomasu Hartberg

Centar za biomasu proizvodi svoja goriva u skladu s dostupnim standardima (npr. NORM M 7133). U skoroj budunosti, proizvodit e ih u skladu s novim europskim standardom za biogoriva EN 14961. Trenutno, poduzimaju se znaajni napori da se centri za biomasu ovjere. Jednom kad se to postigne, kakvoa proizvoda e se morati testirati nekoliko puta godinje od strane neovisnog tijela za ovjere. To e dodatno uvrstiti kupevo povjerenje.

Brzo odreivanje udjela vode u cjepanicama u Centru za biomasu Hartbergerland Primjer: Utvrivanje cijene prema teini Vjedro napunjeno s 50 litara drvne sjeke se stavi na vagu. Vaga pokazuje teinu od 10.08 kg. Za 1 nm (1.000 litara) ovo odgovara teini od (20 x 10.08 =) 210.6 kg. To znai da je za dobivanje 1 tone potrebno (1.000/210.6 kg =) 4.96 nm drvne sjeke. Udio vode u dostavi se mjeri vlagomjerom. To mjerenje pokazuje udio vode od 20%, tj. 4 kWh po kg. Udio energije u 1 nm iznosi (210.6 x 4 =) 842 kWh. 1 nm drvne sjeke kota (842 x 0.02 =) 16.80 .

Brzo odreivanje udjela vode u drvnoj sjeki

Pet dobrih razloga za koritenje kvalitetnih goriva

1. Grijanje na drva nije automatski ekoloki prihvatljivo! Samo uinkovita uporaba ogrjevnog drva jami jasan ekoloki napredak u usporedbi s fosilnim gorivima poput nafte i plina. 2. Ogrjevno drvo je rijetko! Kvalitetna goriva, ukoliko se odgovarajue koriste, smanjuju potrebe za gorivom i tako smanjuju potronju resursa. 3. Va susjed e vam biti zahvalan! Kvalitetna goriva smanjuju tetne emisije i prigovore susjeda na minimum. 4. Kvalitetna goriva ne optereuju va novanik! Kvalitetna goriva poveavaju radni vijek vaeg sustava za grijanje i smanjuju trokove godinjeg servisiranja i goriva. 5. Ogrjevno drvo je jednako pogodno kao nafta i plin! Stalna jamstva kakvoe osnauju kupevo povjerenje u drvo kao gorivo i olakavaju prelazak s nafte ili plina na drvo.

Literatura: LK-Niedersterreich (2005): Energie Landwirtschaftskammer, St. Plten. aus Holz Informationsbroschre der

LWF Bayrische Landesanstalt fr Wald und Forstwirtschaft (2007): Der Energieinhalt von Holz und seine Bewertung Merkblatt 12, Freising. LWF - Bayrische Landesanstalt fr Wald und Forstwirtschaft (2006): Scheitholz: Produktion, Lagerung, Kennzahlen Merkblatt 20, Freising. LWF - Bayrische Landesanstalt fr Wald und Forstwirtschaft (2002): Bereitstellung von Waldhackschnitzel Merkblatt 10, Freising. Fachagentur Nachwachsende Rohstoffe e.V. (2010): Marktbersicht HackschnitzelHeizungen, 3. aktualisierte Auflage, Glzow. Oberer, F. (2010): Das Hackgut mit groer Zukunft. In: Joule, Nr.01/2010. Rathbauer, J. (2010): Aktuelle Stand der Normierung fester Biobrennstoffe EN 14961, Wieselburg. Bux, M. (2009): Holztrocknung mit Solar im groen Stil spart Kosten. In: Blick ins Land, Nr. 01/2009. 3N Niedersachen-Netzwerk Nachwachsender Rohstoffe (2010): Bezugsquelle fr Holzhackschnitzel: Qualittsmerkmale fr Holzhackschnitzel, Gttingen. EN 14961-4 (2010): Feste Biobrennstoffe Brennstoffspezifikationen und klassen; Teil 4: Holzhackschnitzel fr nichtindustrielle Verwendung, Entwurf, Ausgabe: 2010-07-15. EN 14961-5 (2010): Feste Biobrennstoffe Brennstoffspezifikationen und klassen; Teil 5: Stckholz fr nichtindustrielle Verwendung, Entwurf, Ausgabe: 2010-07-15.