Smjernice za primjenu

normi za goriva
iz drvne biomase

Oujak 2011
Autor izvornika
Thomas Loibnegger
Landwirtschaftskammer Steiermark
/ tajerska komora za poljodjelstvo i umarstvo

Prijevod i adaptacija
Mr.sc. Velimir egon, Karlo Raji, dipl.ing.
Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske

Tomislav Stari, dipl.ing

Hrvatske ume d.o.o.

Urednici
Mr.sc. Velimir egon
Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske

Zlatko Benkovi, dipl.ing.

Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva
i vodnoga gospodarstva

The sole responsibility for the content of this publication lies with the authors. It does not necessarily reflect the opinion of the
European Union. The European Commission is not responsible for any use that may be made of the information contained
therein.

Iskljuiva odgovornost za sadraj ove publikacije lei na autorima. Ova publikacija ne odraava nuno stajalita Europske
Unije. Europska komisija nije odgovorna za bilo kakvo koritenje informacija navedenih u ovoj publikaciji.
DRVO - POVRATAK
ZABORAVLJENOG
IZVORA ENERGIJE
Tisuama godina drvo je bilo najvaniji izvor energije na Zemlji. Dolaskom industrijske revolucije sve do sredine prolog
stoljea drvo sve vie biva potisnuto od strane fosilnih goriva kao to su ugljen, plin i loivo ulje. U dananje vrijeme rasta
cijena prirodnog plina i nafte, drvo kao energent sve se vie vraa u upotrebu posebice za dobivanje toplinske energije te se
moe ustvrditi da je grijanje na drva u raznim oblicima (peleti, sjeka, briketi, ogrjevno drvo) ponovno u trendu.

Cijena ogrjevnog drva je relativno stabilna i neovisna od promjenjivih cijena nafte i plina na svjetskom tritu. Zahvaljujui
ubrzanom tehnolokom napretku na polju sagorijevanja biomase, dananji moderni sustavi grijanja na biomasu stvaraju istu
razinu ugode za korisnike kao i sustavi koji koriste loivo ulje i plin. U nekoliko posljednjih desetljea, trite proizvodnje
topline iz drva se izuzetno razvilo i danas donosi irok spektar uinkovitih i ekolokih sustava grijanja. Predrasude prema
kotlovima na drva, primjerice da se esto kvare i da je potreban znatan trud pri njihovom odravanju, su otklonjene zahvaljujui
modernim sustavima grijanja.

Trite ogrjevnog drva biljei znatan porast irom Europe. U isto vrijeme, sve su stroa ogranienja emisija to znai da su
zahtjevi za kvalitetom goriva sve vii. Visokokvalitetna goriva smanjuju potrebnu koliinu goriva, uestalost kvarova sustava
te emisije tetnih plinova koje nastaju sagorijevanjem. Ogrjevno drvo se zbog irokog spektra svojstava znaajno razlikuje od
loivog ulja ili plina. U svrhu pojanjavanja tih svojstava razvijene su novi europske norme za kruta biogoriva iji je cilj potai
nacionalnu i meunarodnu trgovinu gorivom i poveati povjerenje korisnika u drvo kao gorivo.

Kupovanje visokokvalitetnog goriva povoljno utjee na okoli ali i na financije korisnika. Ipak, ogrjevno drvo nije nuno
bolje za okoli od nafte ili plina ukoliko ga se ne koristi uinkovito. Ponuda kvalitetnih goriva zahtijeva relevantno znanje i
odgovarajui sustav osiguranja kvalitete kroz cijeli proizvodni lanac. Prilikom planiranja sustava grijanja, obavezno se moraju
uzeti u obzir zahtjevi za kvalitetom goriva. Primjerice, moderni visokouinkoviti kotlovi za cjepanice mogu koristiti samo
dovoljno suho gorivo, to znai da ono mora biti uskladiteno minimalno dvije godine.

Sve vea potreba za ogrjevnim drvom proizvoaima predstavlja pravi izazov u proizvodnji visokokvalitetnog goriva. Cilj
ovih smjernica je upravo pruanje podrke u tom segmentu. One daju korisne savjete o grijanju na drva, objanjavaju osnovne
kriterije za ocjenjivanje kvalitete ogrjevnog drva kao i aktivnosti za postizanje kvalitete. tovie, daju korisnicima bitne savjete
koje mogu primijeniti prilikom kupnje ogrjevnog drva.

3
 DESET RAZLOGA
ZA GRIJANJE
NA DRVA
1. Grijati se na drva znai koristiti energiju unutar
prirodnog CO2 ciklusa. Ugljini dioksid koji se
oslobaa prilikom sagorijevanja se koristi u kombinaciji
sa Sunevom energijom za prirast nove biomase.

2. Ukoliko se ume koriste na odriv nain, drvo je CO2-

neutralan izvor energije koji se konstantno obnavlja.

3. Od samog svog nastanka u umi, drvo je sirovina

koja je dio ekosustava koji nas titi od niza opasnosti i
osigurava mnotvo ekolokih prednosti.

4. U proizvodnji ogrjevnog drveta koriste se preteno

one vrste koje se inae ne bi iskoristile u neke druge
svrhe. Eksploatacija umske biomase za energetske
svrhe mogla bi se znaajno poveati bez ugroavanja
odrivosti umarstva, ukoliko se ona provodi u
zadanim okvirima.

5. Sjea i priprema drva je jednostavna i ne zahtijeva

velike koliine energije.

6. Transportne rute su kratke i ne tete okoliu.

7. Skladitenje ogrjevnog drva nije zahtjevno.

8. Prerada i uporaba ogrjevnog drva pridonosi stvaranju

dodatne vrijednosti regije i tako osigurava radna
mjesta.

9. Koritenje drva za energetske svrhe ekoloki osvjeuje

korisnika i povezuje ga s lokalnim okoliem.

10. Moderni visokouinkoviti sustavi grijanja na drva koji

su profesionalno upravljani i odravani ekonomski
su povoljniji u odnosu na veinu sustava grijanja na
fosilna goriva, a ujedno zadovoljavaju norme koji se
odnose na zagaenja zraka.

4
DRVO KAO
IZVOR ENERGIJE
Drvo CO2-neutralan izvor energije
Tijekom milijuna godina, ugljik je vaen iz prirodnog ciklusa u obliku sirove nafte, prirodnog plina i ugljena. Nakon
industrijalizacije, sagorijevanje fosilnih goriva je dovelo do toga da se ugljik koji je milijunima godina bio zatoen u dubinama
Zemlje brzo vraa u prirodu u obliku staklenikog plina ugljinog dioksida (CO2). CO2 stvara zatitni sloj koji je vaan za
ivot na Zemlji, jer spreava Sunevu energiju koja dolazi do Zemljine povrine da se izgubi u vanjskom svemiru kroz
toplinsko zraenje. Bez ovoga, prosjena temperatura na Zemlji bi bila -18 C, i ivot bi bio nezamisliv. Porast koncentracije
staklenikih plinova koju je uzrokovalo ovjeanstvo sagorijevanjem fosilnih goriva rezultiralo je u tetnom pojaavanju ovog
efekta, poznatijeg kao globalno zatopljenje. Jedna litra ulja za loenje otputa 2.7 kg ugljinog dioksida (CO2), ime pridonosi
optereenju okolia. Za usporedbu, drvo je CO2-neutralan izvor energije jer, dok sagorijeva, isputa samo onoliko CO2 koliko
ga je na sebe vezalo prilikom rasta. Odrivim koritenjem naih uma, moemo stvoriti ciklus koji ne rezultira dodatnim
otputanjem CO2. Tijekom svog ivotnog vijeka, 100-godinja smreka vee i do 1.8 tona ugljinog dioksida; drugim rijeima,
100-godinja smreka pohrani jednaku koliinu CO2 koja se oslobodi sagorijevanjem 660 litara ulja za loenje.

Pojanjenje terminologije
U mnogim sluajevima, ogrjevno drvo je nusproizvod drvne industrije. Neki tipovi ogrjevnog drva se proizvode u umarskom
sektoru, npr. drvna sjeka i cjepanice, dok se drugo ogrjevno drvo proizvede u drvnoj industriji, poput tvornike drvne sjeke,
ostataka i iverja, piljevine i strugotina, drvnih peleta ili briketa. Uobiajene mjerne jedinice u umarskoj i drvnoj industriji su
puni kubni metar (sm3) za trupce i prostorni metar (prm) za naslagano drvo duine do 2 metra. Za manje, rasute komadie
drva (npr. iverje) koristi se izraz nasipni metar (nm).

1 puni kubni metar (sm3) je mjerna jedinica za kubni metar punog drva, odnosno bez zraka.

1 prostorni metar (prm) je mjerna jedinica za naslagano drvo koje dosie ukupni obujam od jednog kubnog metra ukljuujui
i prazni prostor odnosno zrak.

1 nasipni metar (nm) je mjerna jedinica za male komadie rasutog drva (npr. drvna sjeka, piljevina, komadii drva) koji
dosiu ukupni obujam od jednog kubnog metra ukljuujui prazni prostor odnosno zrak.

1 suha tona odnosno atro-tona (st) potpuno suhog drva je mjerna jedinica za (aritmetiki izraunatu) masu gdje je udio vode 0%.

Posljednja faza prirodnog suenja je suenje na zraku. Ovdje je udio vode izmeu 15% i 20%.

U praksi, izrazi udio vode i vlanost drva se esto mijeaju ili ih se ak izjednauje to je potpuno netono. Mjerni ureaji
za odreivanje udjela vode esto mjere vlanost drva.

Udio vode (w) u drvu je koliina vode u postotcima u odnosu na ukupnu teinu (ovo je poznato i kao mokra teina).

100 kg 80 kg 20 kg Udio vode: ( 20 ) x 100 = 20% w

100

Vlanost drva (u) je koliina vode u postotcima u odnosu na teinu bez vlage (sasvim suha tvar isto drvo bez vode).

100 kg 80 kg 20 kg Vlanost: ( 20 ) x 100 = 25% w

80

5
 Faktori pretvorbe za este tipove drvne biomase
Pretvorbe prikazane u sljedeoj tablici su referentne vrijednosti koje mogu varirati ovisno o slaganju, veliini estica i sabijanju
tijekom transporta.

Omjer volumnih mjera

1 kubni metar (m3) = 1,4 prostorna metra (prm) = 2,5 nasipna metra (nm)
Trupci u kubnim metrima (m3) Cjepanice u prostornim metrima (prm) Drvna sjeka u nasipnim metrima (nm)

2,5 nm
1 m3 1,4 prm

1,8 nm
1 prm

0,7 m3

0,4 m3
0,6 prm 1 nm

Energetska vrijednost drva

Energetska vrijednost drva u najveoj mjeri ovisi o udjelu vode, a u manjom mjeri i o vrsti drva. Za tradicionalnu uporabu
u obiteljskim kuama i stambenim blokovima, ogrjevno drvo ne bi smjelo imati udio vode vii od 25%. U suprotnom, voda
sadrana u drvu radi ono to i inae radi kad doe u kontakt s vatrom: gasi je. Vatra se ne ugasi potpuno, ali temperature padnu
ispod optimuma, to uzrokuje poveanu koliinu dima, vie emisije i mogue oteenje dimnjaka. Ukoliko se koristi drvo koje
je prevlano, ogrjevna vrijednost odnosno proizvedena toplina znatno pada. Ogrjevna vrijednost uskladitenog i osuenog
drva je otprilike dva puta vea od svjee posjeenog drva, budui se dio energije troi za isparavanje vode u drvu (0.68 kWh
po kilogramu vode). Voda koju drvo sadri izlazi iz sustava kao para zajedno sa dimnim plinovima bez da se iskoristi energija
pare.

Ogrjevna vrijednost kWh/kg

Suhe cjepanice (uskladitene na 2 godine)

Bjelogorino drvo

Drvo etinjaa

Svjea drvna sjeka

Udio vode %

6
 Ogrjevna vrijednost [kWh/nm]
1200 Uvjeti rasta Vrsta stabla Veliina komada Udio vode

1000 1041 1035 1050

936
800 746 811 811
746 760
669 680
600 607

400

200

Smreka,
brzorastua
Smreka,
spororastua

Smreka,
srednje gustoe

Bukva
Smreka

Drvo etinjaa /
bjelogorino drvo

Drvo etinjaa /
bjelogorino drvo

Drvo etinjaa /
bjelogorino drvo

Smreka,
spororastua

Smreka,
srednje gustoe

Smreka,
spororastua

Smreka,
srednje gustoe
W35 W35 W35 W35 W20 W50 W20 W50
G30 G30 G30 G50 G30 G30 G30 G30

Napomena: W oznaava udio vode u drvu, npr. W35 = 35% udjela vode, G oznaava veliinu drvne sjeke
Energetska (ogrjevna) vrijednost drvne sjeke prema lokaciji, vrsti stabla, veliini komada i udjelu vode

Vrste drva
U odnosu na svoju teinu, svaka vrsta drva s istim udjelom vode ima vrlo slinu ogrjevnu vrijednost. Zbog veeg udjela lignina,
etinjae imaju neto viu ogrjevnu vrijednost po kilogramu od bjelogorica. Potpuno suho drvo ima ogrjevnu vrijednost od oko
5 kWh po kilogramu.

Razlike u ogrjevnoj vrijednosti po obujmu izmeu etinjaa i bjelogorica proizlaze iz injenice da etinjae sadre vie zraka u svojim
stanicama. Vii udio zraka ne pridonosi previe teini, ali poveava obujam komada drva. Zbog toga, 1 prostorni metar bukve
(bjelogorino drvo) ima ogrjevu vrijednost oko 40% veu od 1 prostornog metra smreke (crnogorino drvo). Stoga je crnogorino drvo
jeftinije od bjelogorinog: potrebna je vea koliina goriva za dobivanje iste koliine topline. to se tie proizvodnje drvnih peleta, vrsta
drva ne igra toliku ulogu budui se materijal tijekom proizvodnog procesa toliko komprimira da ostane jako malo zraka.

Ogrjevna vrijednost razliitih vrsta drva u odnosu na teinu

Jablan
Jela
Smreka
Bor
po teini w = 25%

Ari
Breza
Hrast
Bukva
Bagrem
0 40 80 100 120
Ogrjevna vrijednost bukve je 100.
Ogrjevna vrijednost razliitih vrsta drva prema obujmu
Jablan
Jela
Smreka
Bor
Ari
Breza
po obujmu

Hrast
Bukva
Bagrem
0 40 80 100 120

Napomena
Izraz udio vode se odnosi na omjer vode sadrane u gorivu.
Ogrjevna vrijednost (kWh/kg) se odnosi na maksimalnu iskoristivu koliinu topline koja se oslobaa prilikom
potpunog sagorijevanja odreene koliine goriva.

7
 EUROPSKE NORME
ZA KRUTA
BIOGORIVA
Ogrjevno drvo je nejednako u odnosu na sastav, ovisno o vrsti drva i prevladavajuim uvjetima u kojima je raslo, tako da nikad
ne moe dostii razinu homogenosti usporedivu s loivim uljem ili prirodnim plinom. Karakteristike kao to su udio vode,
udio pepela, ogrjevna vrijednost i koliina odreenih elemenata (npr. klora, duika i sumpora) igraju vanu ulogu u kvaliteti
goriva, koja je u najveoj mjeri odgovorna za uinkovit rad i niske emisije kotla na biomasu. Drvni proizvodi kao to su trupci
i umski ostaci, grane i kronje, ostaci od sadnje nasada, tvorniko i koriteno drvo takoer se mogu koristiti kao gorivo.
Kemijski ostaci od prijanjih proizvodnih procesa i neistoe kao to su kamenje, zemlja i metali takoer utjeu na kvalitetu.

Emisije, korozija, sastav pepela

Duik, sumpor, klor, teki metali

Kemijske

Znaajke goriva

Povezane sa
Fizike sagorijevanjem

Dimenzije i oblik, udio iverja, volumna gustoa i gustoa Udio vode, ogrjevna vrijednost, udio pepela,
zelenog dijela, otpornost na abrazijuogrebotine svojstva taljenja pepela
Pogodnost za skladitenje i transport, stvaranje praine Udio energije, dimenzije postrojenja, emisija estica, stvaranje troske

Prirodno promjenjive karakteristike goriva vanost i utjecaj

Da bi se omoguila kategorizacija razliitog ogrjevnog drva prema njegovim znaajkama u nizu zemalja Europske Unije
razvijeni su razni nacionalne norme. One omoguuju jasan opis goriva te su korisni i za proizvoae i potroae kao sredstvo
snalaenja na tritu goriva. Sve donedavno, postojale su samo zasebne nacionalne norme za odreene vrste proizvoda kao
to su drvni peleti, drvna sjeka i drvni briketi. Od 2011. godine donesene su i europske norme, koje e za sve zemlje EU biti
obavezne od 2012. godine.

U Austriji se kvaliteta drvne sjeke generalno odreuje u skladu s kategorijama i specifikacijama austrijske norme NORM
M 7133. Najvaniji parametri ove norme su zahtjevi oko veliine drvne sjeke, udjela vode u njoj, volumne gustoe i udjela
pepela. Za pelete postoje austrijski NORM M 7133, njemaki DIN 51731 i talijanske i francuske oznake kakvoe PelletGold
i ITEBE.

DINplus i EN 14961-2 plus norme za pelete

8
Imajui u vidu potrebu stvaranju trita za biogoriva i uklanjanja trinih zapreka meu zemljama lanicama, razvijena je
norma za goriva koja je primjenjiv irom Europe. Uzimajui postojee nacionalne norme u obzir, Tehniki odbor CEN/TC 335
za Kruta biogoriva pri Europskom odboru za normizaciju (CEN) donio je seriju normi EN 14961 Kruta biogoriva Specifikacije
i razredi goriva. Po prvi puta, ova serija normi nudi jednoznano, europsko orue za normizaciju bilo kojeg biogoriva koje se
moe uporabiti u energetske svrhe. Norma se odnosi na kruta biogoriva nastala iz sljedeih izvora:

Poljoprivredni i umarski proizvodi;

Tvorniki otpad iz poljoprivrednih i umarskih sektora;
Tvorniki otpad iz industrije hrane i stone hrane;
Drvni i pluteni otpad.

to se tie proizvodnje toplinske energije, najvanija grupa je drvna biomasa, za koju su zasebne norme posveeni klasifikaciji
i specifikaciji trinog ogrjevnog drva. Serija normi EN14961 je podijeljena na opi dio (Dio 1) i pet kratkih i lako razumljivih
normi za kuanske potroae. Norme odreuju cjelokupnu proceduru za zadovoljavanje i kontrolu kvalitete biogoriva, od
uzimanja i obrade uzoraka, procedurama testiranja i analize i osiguranjem kakvoe biogoriva (npr. testiranje udjela pepela u
drvnoj sjeki u skladu s EN14775).

Sljedee norme odnose se na razne vrste biogoriva:

EN 14961-1: Osnovni zahtjevi

EN 14961-2: Drvni peleti za neindustrijsku uporabu
EN 14961-3: Drvni briketi za neindustrijsku uporabu
EN 14961-4: Drvna sjeka za neindustrijsku uporabu
EN 14961-5: Ogrjevno drvo za neindustrijsku uporabu
EN 14961-6: Nedrvni peleti za neindustrijsku uporabu

Prvi dio normi na snagu je stupio u sijenju 2010 dok su dijelovi od 2 do 6 usvojeni u studenom 2010. Nacionalne norme e
zamijeniti europske norme od sijenja 2012. Uvoenjem EN 14961-5 po prvi puta odreena je i norma za cjepanice, koja do sada
nije bila definirana u niti jednoj nacionalnoj normi.

Razni osnovni sirovi materijali za proizvodnju ogrjevnog drva Provjeravanje kvalitete drvne sjeke

Vanost EN 14961 normi

Usprkos tome to se trenutno drvna biomasa ne koristi u znaajnoj mjeri u veem broju europskih zemalja, ona je ograniena
sirovina, koja e u budunosti zbog vee potranje postati vanija i vrednija. Europska norma za kruta biogoriva slui kao
vano sredstvo otvaranja domaeg i meunarodnog trita gorivom. Uz dovoljan broj sudionika na tritu, jasne informacije
o znaajkama i karakteristikama kakvoe ogrjevnog drva su potrebne za razvoj trita biogoriva. Kod lo ulja ili prirodnog
plina postoji znatno povjerenje kupaca u njihovu kvalitetu, to kod ogrjevnog drva jo uvijek nije sluaj. Cilj Europske norme
za gorivo je jaanje povjerenja kupaca u drvo kao gorivo i omoguavanje trgovine izmeu potroaa i proizvoaa.

9
 UPRAVLJANJE
KVALITETOM
Uvjet uinkovitog i ekoloki prihvatljivog rada kotla je koritenje najnovijih tehnologija i pravilno upravljanje odnosno
koritenje kotla, to ovisi o izboru goriva, svakodnevnim uvjetima sagorjevanja, postavkama i redovnom odravanju sustava.
Kvaliteta goriva mora odgovarati postavljenim zahtjevima. Kotlovi u kuanstvima imaju odgovarajue vie zahtjeve za gorivo
od industrijskih kotlova u lokalnim i distributivnim postrojenjima. Gorivo koje ne zadovoljava zahtjeve kao i nepropisna
uporaba sustava koji koriste biomasu dovode ne samo do viih emisija, ve i do znatno vee potronje goriva.

Uvoenjem opsenog sustava upravljanja kvalitetom postaje jasno i razumljivo za svaku ukljuenu stranu (t.j. vlasnike uma,
proizvoae, potroae, proizvoae sustava grijanja) koji su kriteriji/zahtjevi kvalitete primjenjivi na kojem dijelu opskrbnog
lanca. Kvaliteta mora biti zajamena kroz cijeli lanac stvaranja vrijednosti, od dobave sirovina do pruanja energetskih usluga.
Upravljanje kvalitetom je neprekidan proces koji zahtijeva stalan razvoj (npr. proizvodnja sjeke, obraivanje i logistika,
tehnologije sagorijevanja i informiranost potroaa). Kvalitetu biogoriva mora nadzirati ovlateno, neovisno tijelo.

Dobavljanje Prerada Skladitenje i logistika Izgaranje

Izbor sirovina Neistoe Suenje Odgovara li gorivo

Uklanjanje hranidbenih tvari Postavke strojeva za rezanje Visina punjenja zahtjevima kotla?
Vrijeme sjee i iveranje Prozraivanje Uinkovitost
Postotak neistoa Prikladnost za vrste Transportni sustav Dimenzije
ogrjevnog drva Odravanje
Postavke (npr. opskrba zrakom)

Odgovornost: Odgovornost: Odgovornost: Odgovornost: proizvoa kotla,

vlasnik ume proizvoa goriva dobavlja goriva, potroa operater kotla, potroa

Osiguranje kvalitete ogrjevnog drva

Osiguranje kvalitete ogrjevnog drva kroz cijeli lanac stvaranja vrijednosti

Aktivni sustav upravljanja kvalitetom za postizanje norme kvalitete osigurava:

niske trokove proizvodnje visokokvalitetnih goriva,

postrojenja i sustave kojima se moe upravljati bez problema na isti nain kao i postrojenjima koje koriste fosilna goriva
(npr. plin/loivo ulje),
smanjenje tetnih emisija (npr. zagaenje prainom) na minimum, i
dobivanje povjerenja potroaa u drvo kao ekoloki sigurno gorivo.
10
Aktivno upravljanje kakvoom zahtijeva sudjelovanje svih strana
ukljuenih u proizvodnju goriva
Korisnika skupina (gorivo)
Mali kuanski kotlovi
(Cjepanice i drvna sjeka)
Komercijalne i komunalne
lokalne toplane
(Drvna sjeka)
Industrijski kotlovi za
komercijalnu uporabu i okrune
toplane / kombinirane toplane i
elektrane
(Drvna sjeka)
Kategorija goriva Zahtjevi za kvalitetom
Kvalitetna goriva - vrlo homogeno gorivo (dimenzije i oblik, udio vode)
- vrste drva: cijela stabla, trupci, ostaci iz ume
- uklonjena strana tijela, sueno na zraku i jednaka
razina suhoe
- nizak postotak sitnih dijelova, nizak udio pepela
- norma drvne sjeke: prEN 14961-4 (razred A1)
- norma cjepanica: prEN 14961-5 (razred A1/A2)
Srednja kakvoa - prvenstveno homogeno gorivo, karakteristike poput
udjela vode i veliine ne prelaze zadani raspon
- vrste drva: cijela stabla, trupci, ostaci iz ume,
brzorastua stabla, grane
- gotovo jednako stanje
- mogua niska razina neistoa (npr. zemlja, pijesak)
- mogu povean postotak sitnih dijelova
- drvna sjeka podobna za skladitenje, razliita razina
suhoe
- norma drvne sjeke: prEN 14961-4 (razred A2/B1)
Niska kakvoa - karakteristike goriva prvenstveno ovise o zahtjevima
kotlova
- vrste drva: ostaci iz ume, zeleni otpad i obrezane
grane, brzorastua stabla, grane, ostaci od sjee i
prijevoza debala, tvorniki ostaci, koriteno drvo
- visok postotak sitnih dijelova, visok udio pepela
- veoma neujednaeno gorivo
- visoka razina neistoa (npr. zemlja, pijesak, ka-
menja)
- vlana i zelena drvna sjeka razliitih razina suhoe
- esto mjeavine iz razliitih izvora
- norma drvne sjeke: prEN 14961-4 (razred B2) ili
posebna denicija drvne sjeke u skladu s kriterijima
EN 14961-1
11
 KONTROLNA LISTA
ZA PRIMJENU
NORMI KAKVOE
Prva faza: Opskrba ogrjevnim drvom
1. Da li su uporabljene vrste ogrjevnog drva pogodne za proizvodnju kvalitetne drvne sjeke?

Trupci? (npr. prorjeivanje)

Materijal od grana i kronje?
Zeleni otpad i obrezane grane?
Postotak drvne grae i tvornikog drva?
Koriteno drvo? (npr. dobiveno recikliranjem materijala)

2. Da li je udio neistoa sveden na minimum?

Pijeska i zemlje?
Kamenja?
Metala i drugih neistoa?

3. Da li su uvjeti uporabe prilagoeni lokaciji?

Uklanjanje hranjivih tvari kroz uklanjanje grana i kronji? (npr. bioraznolikost tla)

4. Da li je vrijeme sjee pravilno odabrano?

Vrijeme za prirodno suenje? (npr. od oujka do lipnja: optimalni period za suenje)

Postoji li ikakav rizik zatiti ume od planirane uporabe? (npr. potkornjak)

Druga faza: Obrada ogrjevnog drva (drvna sjeka, cjepanice)

5. Da li je odabrana prava vrsta strojeva za rezanje i iveranje?

Sjeka, ivera s bubnjem, ivera s diskom, dijelovi iveraa?

Veliina sita?

6. Da li su strojevi propisno i esto odravani?

Otra sjeiva?

7. Da li je stroj prikladan vrsti ogrjevnog drva koje e se obraivati?

Podeenja klina cjepaa?

Promjer kola cjepaa?
Broj i pozicija sjeiva?
Veliina otvora?

Trea faza: Ogrjevno drvo i logistike goriva (skladitenje i transport)

8. Da li uvjeti skladitenja zadovoljavaju zahtjeve kvalitete?

Kratki periodi skladitenja? (to krai mogui, ali dug koliko treba)
Sunan prostor skladitenja izloen vjetru?
vrsta, ista podloga podruja skladitenja?
Potrebna prevlaka? (npr. snijeg, kia)
12
9. Da li su transportne rute optimizirane?

Optimiziran logistiki lanac (visoka volumna gustoa ogrjevnog drva, troenje)?

10. Da li je potrebno suiti gorivo?

Prirodno suenje? (npr. sunan prostor skladitenja izloen vjetru, unutarnje skladitenje)
Umjetno suenje? (npr. otpadna toplina toplane na prirodni plin, suenje u bubnju)

11. Da li je odabran pravi transportni sustav?

Kamion za dostavu sjeke na vakuum? (npr. zagaenje prainom)

Kamion za dostavu sjeke na zrak? (npr. poveani udio sitnih dijelova zbog otpuhivanja)

12. Da li je kupac dovoljno obavijeten o propisnom nainu skladitenja goriva?

Prostor za skladitenje? (npr. suho skladite, kratko vrijeme skladitenja u podrumu)

13. Da li je mogue propisno provjeriti kvalitetu kupljenog goriva?

Mosna vaga? (npr. mjerenje teine i udjela vode)

Vlagomjer? (npr. ormar za suenje, pokretni vlagomjer)
Potvrda? (npr. nezavisno tijelo za testiranje)
Mjere osiguranja kvalitete? (npr. primjena EN 14961)

etvrta faza: Koritenje ogrjevnog drva (koritenje goriva)

12. Da li gorivo odgovara kotlu?

Udio vode, udio sitnih dijelova, vrste ogrjevnog drva, zrnatost, veliina i oblik, udio pepela?
Odgovarajui sustav punjenja?

13. Da li je kotao prave veliine?

Pogodan za prodaju topline?

Optimizacija sustava cijevi?

14. Da li se kotao propisno i esto odrava?

Postavke izgaranja? (npr. dovod zraka, preostali kisik)

Potivanje intervala odravanja?
Struno operativno osoblje?
Ugovor o pruanju usluga s dobavljaem kotla?

15. Da li je rijeeno pitanje zbrinjavanja pepela?

Kakvoa i koliina pepela? (npr. ovisno o izboru goriva)

Uporaba pepela? (npr. kao gnojivo u poljima, odlaganje pepela)

16. Da li je korisnik propisno obavijeten o nainu rada sustava za grijanje?

Postavke? (npr. toplinskih stanica, kotla, grijaih elemenata, ventila, pumpi)

Izobrazba korisnika?(npr. struan savjet)

13
 Drvna sjeka
Sjeka je izraz za ogrjevno drvo koje je stroj usitnio na komade veliine nekoliko centimetara. Slabe ili niskokvalitetne vrste
drva poput grana i kronji se prvenstveno koriste za proizvodnju drvne sjeke. Drvna sjeka koja se dobije kao nusproizvod
pilana je poznata kao tvornika drvna sjeka. Sjeka se koristi u potpuno automatiziranim kotlovima koji pruaju jednaki
komfor i praktinost kao i kotlovi na fosilna goriva. Nedostatak je njena niska gustoa energije. Zbog rasutog skladitenja,
potrebno joj je dvostruko vie prostora nego cjepanicama. Sustavi grijanja na drvnu sjeku su idealni za potroae s prosjenom
godinjom potronjom loivog ulja od 4000 litara. Tipina podruja uporabe toplana na drvnu sjeku su poljoprivredna,
umarska i tvornika postrojenja, stambeni blokovi, javne zgrade te mikro i lokalne toplane. Nezanemariva koliina umske i
tvornike drvne sjeke se trenutno koristi u toplanama i elektranama za dobivanje elektrine i toplinske energije.

Usporedni zahtjevi prostora za skladitenje

Loivo ulje/2.000 l Cjepanice Drvna sjeka Peleti

2-3 m2 12 m2 24 m2 6 m2

Prostor potreban za 20.000 kWh uskladitene energije

Prozvodnja drvne sjeke

Teina i ogrjevna vrijednost u odnosu na obujam i udio vode

Udio vode Teina obujma u kg/nm Ogrjevna vrijednost u kWh/nm

u% Bukva Hrast Bor Smreka Bukva Hrast Bor Bukva

20% 277 280 216 188 1.048 1.062 867 759

30% 316 320 246 216 1.022 1.034 846 740

40% 369 374 287 251 986 998 818 716

50% 443 449 345 302 936 948 780 682

1 litra loivog ulja ima ogrjevnu vrijednost od 10 kWh. 1 nm drvne sjeke od smreke (udio vode 30%) ima ogrjevnu vrijednost 74 litre ulja za loenje, dok bukva ima znatno veu
ogrjevnu vrijednost 102 litre.

14
 Prosjene vrijednosti izraunavanja koliine

Jedinica mjere Vrsta drva Udio vode (%) nm t t kWh

1 nm drvne sjeke Smreka 15% 1 0,20 0,17 876

po obujmu
30% 1 0,25 0,17 847

45% 1 0,31 0,17 819

Bukva 15% 1 0,32 0,27 1.298

30% 1 0,39 0,27 1.252

45% 1 0,49 0,27 1.180

1 tona drvne Smreka 15% 5 1 0,85 4.380

sjeke po zelenoj
teini 30% 4 1 0,68 3.388

45% 3,2 1 0,55 2.621

Bukva 15% 3,1 1 0,85 4.024

30% 2,6 1 0,69 3.255

45% 2,1 1 0,55 2.478

Kupoprodaja drvne sjeke

Drvna sjeka se na tritu goriva prodaje po nasipnom metru. Nasipni metar odgovara ovisno o vrsti drva, veliini i udjelu
vode koliini od izmeu 250 i 450 kg. Udio topline po nasipnom metru varira izmeu 630 i 1.100 kWh. Drvnu sjeku nude
uglavnom lokalni dobavljai. Odnedavno, drvnu sjeku je mogue, kao i drvne pelete, vrlo lako distribuirati u skladite
kompresorima ili vakuum pumpama. Zbog mjeavine razliitih vrsta drva, veliine drvne sjeke i zbijanja rasutog materijala
prilikom transporta, plaanje u nasipnim metrima je relativno neprecizno. Tereti iste vrste drvne sjeke su jako rijetki. Zbog
ovoga, drvnu sjeku bi trebalo kupovati prema teini i udjelu vode. Tona dostavna teina se lako odredi mjerenjem na mosnoj
vagi, a udio vode se moe brzo odrediti koristei dostupne vlagomjere.

Zahtjevi kvalitete
Nasuprot cjepanicama, koje se koriste preteno u malim peima snage do 60 kW, drvna sjeka se obino koristi u veim sustavima
grijanja na biomasu. Iako je u velikim toplanama na biomasu mogue koristiti drvnu sjeku slabije kvalitete, sustavi grijanja male
i srednje snage iskljuivo mogu koristiti suhu, visokokvalitetnu drvnu sjeku. Trulo, prljavo i pljesnivo drvo, kao i drvo dobiveno
ruenjem zgrada ili grmlje tankih granica nije pogodno kao sirovi materijal za visokokvalitetnu drvnu sjeku. Vea postrojenja
kapaciteta 1 MW mogu se dakle nositi s vlanom drvnom sjekom koja sadri relativno visoke udjele zelenog drva i kore te se
mogu snabdijevati direktno iz ume. U sluaju manjih postrojenja, udio vode u drvu se mora smanjiti na manje od 30%, inae dolazi
do mogunosti zaguenja sustava i stvaranja ae. Kao posljedica toga, drvna sjeka za manja postrojenja se mora uskladititi u
posredno skladite i osuiti. Za tonije specifikacije goriva, koriste se kriteriji veliine i udjela vode.

15
 U sluaju veih kotlova, kakvoa goriva se odreuje zahtjevima U sluaju kuanskih kotlova, samo kvalitetna goriva dolaze u
kotla drvna sjeka s udjelom vode veim od 30% esto moe obzir
predstavljati problem

Najznaajnije karakteristike drvne sjeke:

Udio vode

Udio vode najvaniji je kriterij kvalitete drvne sjeke, jer o njemu ovisi energetska vrijednost te zahtjevi za skladitenje goriva.
to je udio vode vii, vei je rizik da drvnu sjeku napadne plijesan. Zelena drvna sjeka ima udio vode vii od 50% te stoga
nije podobna za due skladitenje ili za koritenje u malim i srednjim sustavima grijanja na biomasu. Ipak, u veim podrunim
toplanama i industrijskim kotlovima, zbog ekonomskih razloga uporaba vrlo vlane drvne sjeke je korisna i uobiajena.
Nisku emisiju i korisno sagorijevanje osigurava tehnika oprema ovih postrojenja (npr. prerada i kondenzacija dimnog plina).
Posredno, udio vode takoer odreuje logistike trokove povezane s nabavkom sirovog materijala.

Udio energije u drvnoj sjeki

Ogrjevna vrijednost drva prema udjelu vode
Loivo ulje Drvna sjeka
Drvna sjeka Udio vode (w)

Drvna sjeka suena na zraku (w20) w < 20%

Drvna sjeka podobna za skladitenje (w30) 20% < w < 30%

Drvna sjeka, ograniena podobnost za skladitenje (w35) 30% < w < 35%

Vlana drvna sjeka (w40) 35% < w < 40% 1.000 l 10 15 nm

1.000 l ulja za loenje odgovara
Zelena drvna sjeka (w50) 40% < w < 50%
otprilike 10 do 15 nm drvne sjeke

16
Veliina i oblik

Veliina i oblik drvne sjeke, koliina sitnih dijelova i udio

prevelikih dijelova su veoma vani, zbog rizika blokiranja
sustava za punjenje i pranjenje skladita. Drvna sjeka
je na tritu dostupna u razliitim veliinama. Postoji
znaajna razlika izmeu fine drvne sjeke (G30/P16) koja
je pogodna za male sustave, drvne sjeke srednje veliine
(G50/P45), koja odgovara tvornikoj drvnoj sjeki iz pilana
i prvenstveno se koristi u veim postrojenjima i sirove
drvne sjeke (G100/P63-100) koja se koristi u velikim i
tvornikim postrojenjima.

Volumna gustoa odreuje gustou energije i omoguava

donoenje zakljuaka o potrebnom kapacitetu skladita i
potrebnom transportnom kapacitetu, to na kraju utvruje
trokove rukovanja. Zbog razliitih gustoa zelenih
dijelova drva razliitih vrsta, udio energije po jedinici Otra sjeiva su kljuna za proizvodnju kvalitetne drvne sjeke
obujma moe znatno varirati (unato injenici da je udio otrih rubova
energije po kilogramu drva usporediv) i stoga koliina
prostora potrebnog za transport ili skladitenje odreene
koliine energije moe takoer varirati. Ovo zatim utjee
na koliinu drva koje se treba dostaviti u komoru za
spaljivanje po jedinici vremena i koje se mora sagorjeti u
komori izgaranja da bi se postigla jednaka koliina topline.
Dok drvna sjeka od hrasta i bukve (s udjelom vode od
20%) ima ogrjevnu vrijednost od otprilike 1.100 kWh po
nasipnom metru, drvna sjeka od jablana ima znatno niu
ogrjevnu vrijednost od otprilike 680 kWh po nasipnom
metru. Prema tome, da bi se zadovoljila godinja koliina
od 44 MWh za stambeni blok, mora se dostaviti ili 40
nasipnih metara drvne sjeke od hrasta ili bukve ili 65
nasipnih metara drvne sjeke od jablana.

Udio pepela

Iz udjela pepela se moe odrediti udio prianjajuih

materijala (zemlja, praina, itd.) i udio kore (to je udio
kore vii, to je vii i udio pepela). Udio pepela etinjaa Kamenje u drvnoj sjeki
bez kore je kao i onaj drvnih peleta napravljenih od
istog materijala manji od 0.5%. U prosjeku, drvna sjeka
napravljena od bjelogorinog drva i drva etinjaa s korom ima udio pepela manji od 1%, ovisno o udjelu kore. Ipak, vrijednosti
i do 3% mogu biti zabiljeene. U sluaju drvne sjeke od vrbe i jablana iz poljoprivrednih brzorastuih nasada, udio pepela se
poveava do skoro 2% kao posljedica razmjerno visokog udjela kore. Najvee nestalnosti u udjelu pepela, od otprilike 2.5 do
10% su naene u drvnoj sjeki iz ostataka od sadnje nasada. U prosjeku, ovdje je oekivano pronai udio pepela od 5%. Vii
udio pepela rezultira viim trokovima odlaganja i recikliranja pepela. U ekstremnim sluajevima, kvarovi na kotlovima se
mogu dogoditi prilikom taljenja pepela.

Neistoe

Pri proizvodnji kvalitetne drvne sjeke, udio stranih tvari mora biti veoma nizak te ne smije biti veih zagaivaa poput zemlje,
pijeska i kamenja ili drugih stranih tijela i sagorivih neistoa.

17
 Normizacija drvne sjeke u skladu s prEN 14961-4 i NORM M 7133
EN 14961-4 donosi specifikacije i razrede za neindustrijsku uporabu drvne sjeke. Prema njenom podrijetlu i vrsti, drvna sjeka
se dijeli na razrede A1, A2, B1 i B2. Razred A ukljuuje drvo cijelih stabala (bez drva iz brzorastuih nasada), trupce, ostatke iz
ume i kemijski neobraeno drvo iz cijelih stabala. Razred B1 ukljuuje drvo iz sadnje krajolika i brzorastuih nasada, a razred
B2 ukljuuje tvornike ostatke i koriteno drvo. EN 14961-4 donosi normativne specifikacije o veliini komada i njihovom
rasporedu, udjelu vode, udjelu pepela, ogrjevnoj vrijednosti i volumnoj gustoi kao i o koliini odreenih elemenata kao to su,
izmeu ostalog, duik, sumpor i klor kao i razni teki metali. Austrijska norma NORM M 7133 Drvna sjeka za energetsku
uporabu e se ukomponirati u novu europsku normu za drvnu sjeku kada on stupi na snagu.

Trgovina drvnom sjekom u Europi se do odreene mjere temelji na normi NORM M 7133, ali vrlo esto se i odvija bez
uporabe ikakvih normi i bez jasno istaknutih karakteristika koje odreuju kvalitetu i vrijednost. Pridravanje i primjena normi
za drvnu sjeku na irokoj osnovi pridonijeti e znaajnom razvoju funkcionalnog europskog trita drvne sjeke.

Savjeti za propisno skladitenje kvalitetne drvne sjeke

Skladitenje drvne sjeke predstavlja tri glavna rizika: (1) stvaranje plijesni, koja predstavlja zdravstveni rizik, (2) gubitak
teine zbog truljenja, i (3) samozapaljenje bez poviene temperature drvne sjeke. Ovo se dogaa uglavnom zbog skladitenja
drvne sjeke u izrazito vlanim uvjetima ili zbog presporog procesa suenja. Za proizvodnju kvalitetne drvne sjeke vano je
osigurati dovoljno suho ogrjevno drvo i otar sjeka u dobrom stanju kako bi se proizvodila sjeka otrih rubova koja pada
rasuto i stvara prozraene depove. Drvna sjeka se najbolje sui prirodnim putem pomou Sunca i vjetra. Tehniko suenje je
u veini sluajeva zahtjevan proces sa ekonomskog gledita i openito se isplati jedino ako je dostupna jeftina otpadna toplina
iz proizvodnje energije ili procesna toplina (npr. iz postrojenja na bioplin).

18
Korisne preporuke za skladitenje drvne sjeke:
Skladitite trupce koji su namijenjeni iveranju bar jedno ljeto na dobro prozraenom, sunanom mjestu (prirodno
suenje);
Drvo za iveranje koje se skladiti preko ljeta trebalo bi imati udio vode od 25% do 30% u vrijeme iveranja pred kraj ljeta;
Planirajte mjesta za skladitenje na sunanim mjestima izloenim vjetru;
Skladitite/suite drvo prije iveranja kad god je to mogue;
Ukoliko su ljetni mjeseci kini, preporua se prekrivanje drva;
Izbjegavajte skladitenje drvne sjeke s visokim udjelom zelenog otpada (stvaranje plijesni i gljivica);
Skratite vrijeme skladitenja drvne sjeke na minimum (prirodni proces truljenja);
Suenje hladnim zrakom, hladno provjetravanje i skladitenje u dobro prozraenim, natkrivenim skladitima pokazalo se
uinkovitim u praksi;
Smanjite udio sitnih komadia na minimum (zbog boljeg provjetravanja);
Osigurajte da je drvna sjeka uskladitena na odgovarajui nain i odredite redoslijed koritenja (princip prvi unutra, prvi
van);
Prilikom skladitenja goriva, osigurajte izbjegavanje sabijanja (teki strojevi);
Nikad ne skladitite vlano gorivo.

Drvna sjeka dobre kvalitete

Homogena veliina drvne sjeke, prosjena ogrjevna vrijednost od
1.000 kWh/nm

Visoka ogrjevna vrijednost kroz propisno suenje

Rezultat: manja potronja goriva, vea uinkovitost sustava, uinkovito
rukovanje, mogunost bolje regulacije sustava, ie sagorijevanje

Podjednake dimenzije i oblik i nizak udio sitnih komadia

Rezultat: nii trokovi ienja sustava, optimalna dobava (nema zakrenja u
dovodu goriva), visoka stabilnost skladitenja

Drvna sjeka loe kakvoe

Povean udio sitnih komadia i neistoa, prosjena ogrjevna vrijednost od
600 kWh/nm

Niska ogrjevna vrijednost zbog poveanog udjela vode

Rezultat: vii zahtjevi i trokovi za gorivo

Visok udio sitnih komadia s velikim koliinama zelene tvari

Rezultat: visok udio pepela, vii trokovi runog ienja, vii trokovi
odravanja, nii oekivani radni vijek sustava

Proizvodnja drvne sjeke Propisno skladitenje trupaca Propisno skladitenje kvalitetne drvne
sjeke u natkrivenim skladitima
19
 Cjepanice
Cjepanice su tradicionalan oblik ogrjevnog drva. Otpiljeni i rascijepljeni ostaci drva su uglavnom rezultat umarskih aktivnosti.
Veliku veinu cjepanica dobavljaju male poljoprivredne i umarske tvrtke. to se tie podjele cjepanica, dijelimo ih s obzirom
na vrstu drveta (bjelogorica i etinjae) te s obzirom na veliinu cjepanica Nasjeeno ogrjevno drvo spremno za pe, koje je
podobno za neposrednu uporabu, je takoer poznato i kao drvo za potpalu. Rastom zahtjeva za komforom i razinom udobnosti
u kuanstvima dolazi do masovne zamjene starih pei i kotlova na cjepanice novim, modernim, potpuno automatiziranim
kotlovima na drvnu sjeku i pelete. Bez obzira na to, zbog trenutnog trenda kalijevih pei na drva, potranja za ogrjevnim
drvom (cjepanicama) doivljava znaajan porast. Za grijanje kalijevim peima, najee se koristi drvo bukve, javora, hrasta,
jasena i breze. Bukovina proizvodi jaki ar te stoga dugotrajno i ujednaeno emitira toplinu. Uz atraktivan plamen, gori gotovo
bez iskri te je stoga pogodna za sve vrste kalijevih pei, a posebno za one sa staklenim otvorom.

Kupovanje cjepanica
Cjepanice se obino kupuju po prostornom metru. Ipak, treba imati na umu da cjepanice ne lee potpuno u dosjedu jedna s
drugom, to znai da se zapravo isporuuje 70% drva i 30% zraka. Uz brigu uloenu u slaganje, koliina drva u prostornom
metru ovisi o obliku drva i kakvoi uklanjanja grana, te o promjeru i duini rascijepljenih komada drva. Kako se odnedavno u
proizvodnji sve vie koriste visoko mehanizirani strojevi, cjepanice se sve ee prodaju u rasutom obliku ili po rasutoj teini.
Drvo u rasutom obliku sadri jo vie zraka, to znai da je jo tee tono odrediti koliinu. Prodaja po teini je takoer mogua,
ali se u tom sluaju javlja problem zbog udjela vode. Vano je kupovati suho drvo, inae se plaa udio vode, a s njim se dobije
niska proizvodnja energije (niska ogrjevna vrijednost). Mnogi proizvoai ogrjevnog drva dostavljaju vlane cjepanice, budui
na taj nain ostvaruju vei prihod. S malo iskustva, mogue je odrediti vlanost cjepanice prema njihovoj teini. to je cjepanica
sua, to je laka, a zvuk to proizvedu dvije cjepanice kad ih se udari jedna o drugu je vii.

Zahtjevi kvalitete
Opskrba visokokvalitetnim ogrjevnim drvom zahtjeva prikladna skladina postrojenja. Ogrjevno drvo spremno za loenje
dosee potrebnu suhou ovisno o vrsti drva i uvjetima skladitenja tek nakon jedne ili dvije godine skladitenja. Kako bi
se prilikom suenja ogrjevnog drva raspadanje materijala smanjilo na minimum, potrebno je u to kraem periodu postii
optimalan udio vode u iznosu od 20%. U osnovi, svaka vrsta drva se moe preraditi u cjepanice. Jedino vrlo trulo, oneieno
ili drvo tretirano kemikalijama nije prikladno budui bi brzo zaguilo ili stvorilo naslage ae u sustavu grijanja i dimnjaku te
proizvodilo toksine emisije prilikom izgaranja.

Razvojem europskih normi za kruta biogoriva, po prvi puta je uvedena norma za cjepanice (razredi kakvoe A1, A2 i B). Kako
se u zadnje vrijeme biljei porast potranje za cjepanicama isto tako se i deava porast emisija radi nepotpunog izgaranja.
Nova norma za cjepanice omoguiti e proizvoaima goriva da se istiu kvalitetnim cjepanicama. U isto vrijeme oni e moi
ostvariti i vee trine cijene. Sustav etiketa kvalitete e poveati povjerenje kupaca u proizvod i njegovo podrijetlo.

Jednovrsne kvalitetne cjepanice za potpalu u kalijevim peima

20
 Pet dobrih razloga za suenje cjepanica
1. Suho drvo ima veu ogrjevnu vrijednost

2. Ne stvara se aa u pei ili dimnjaku

3. Dui radni vijek pei

4. Manje dima i drugih tetnih emisija

5. Due skladitenje bez plijesni i truljenja

475 ml vode potrebno je izvui iz cjepanice obine veliine s poetnim udjelom vlage od 50% prije nego se moe smatrati
suhom (izvor: http://ibt-kraemer.de)

Potpuno automatizirana proizvodnja cjepanica u Centru za Prirodno suenje cjepanica u reetkastim paletama ovisno o vrsti
biomasu Waldstein drva i vremenskim uvjetima, vrijeme skladitenja je 1-2 godine

Proizvodnja kvalitetnih cjepanica se isplati: prevlano drvo zagauje sustav grijanja i dimnjak, uzrokuje nakupine ae i isputa toksine emisije
21
 Savjeti za pravilno skladitenje cjepanica
Propisno skladitenje i suenje ogrjevnog drva je kljuno za ekoloki prihvatljivo i novano isplativo grijanje.
Drvo se mora nacijepati da bi se osiguralo uinkovito suenje. to su nacijepani komadi manji, to je vea povrina, pa je
proces suenja bri.
Nenacijepanom drvu su potrebne i do 2 godine da bi se osuilo do iste mjere.
Drvo bi trebalo biti uskladiteno na sunanim mjestima izloenima vjetru i na suhoj podlozi (palete ili trupci).
Osigurajte prazninu od barem 20 cm od tla tako da drvo ne upije vlagu iz tla.
Ne skladitite tek nacijepane cjepanice u zatvorenim prostorima (npr. podrumima) i nipoto ih nemojte potpuno umotati
u plastinu foliju, budui se na taj nain ne mogu osuiti te otvrdnu.
Neposredno nakon ljetnog perioda suenja prekrijte ogrjevno drvo da bi ga zatitili od kie.
ak i s drvom koje je uskladiteno suho, ogrjevna vrijednost moe padati i do 3% godinje (prirodni procesi raspadanja).
Vlano drvo gori uz znatno manju proizvodnju energije, uzrokuje vie emisije i dovodi do agresivnih naslaga u kotlovima
i peima.

Propisno skladitenje cjepanica Propisno skladitenje cjepanica treba postojati praznina iznad tla

Skladitenje cjepanica

22
 Energetski potencijal cjepanica
Loivo ulje Meko drvo Tvrdo drvo

1.000 l 8 prm 6 prm

Pruanje informacija kupcu o odgovarajuem nainu rukovanja 1.000 l loivog ulja odgovara otprilike 7 do 8 prm mekog
drva (smrekovine) ili 5 do 6 prm tvrdog drva (bukovine).
ogrjevnim drvom je kljuno u krivim rukama, ak i cjepanice
najvie kakvoe ne mogu ostvariti svoj puni energetski
potencijal

Udio energije cjepanica

Ogrjevna vrijednost Ogrjevna vrijednost 1 prm ove vrste zamjenjuje

Vrsta drva 1 prm bukve se zamjenjuje s
u kWh/kg u kWh/prm ... litara loivog ulja
Bukva 3,8 1.900 190 l 1 prm bukve
Hrast 3,8 1.900 190 l 1 prm hrasta
Breza 4,0 1.800 180 l 1.1 prm breze
Jablan 3,8 1.200 120 l 1.6 prm jablana
Smreka 4,1 1.350 135 l 1.4 prm smreke
Bor 4,0 1.500 150 l 1.2 prm bora
Duglazija 4,0 1.500 150 l 1.2 prm duglazije

Ove tipine vrijednosti se odnose na ogrjevno drvo sa zaostalom vlagom od 20%.

Opaska
Cjepanice bi se trebale temeljito pregledati kako bi se osiguralo propisno slaganje. Ovisno o tome koliko
paljivo prodava izmjeri isporuku, kupac esto dobije vie ili manje drva nego to je naruio. Kupovina
ogrjevnog drva uvijek je stvar povjerenja.
Za potrebe grijanja koristite samo netretirano drvo sueno na zraku s udjelom vode od maksimalno 20%.
Pri propisnim uvjetima skladitenja navedeni udio vode e se postii u bukvi i smreci kroz godinu dana.
1 prostorni metar drva moe zamijeniti i do 200 litara loivog ulja, a samo jedna cjepanica duljine 1 metra
proizvodi podjednako topline kao i 4 litre lo ulja.
Prosjeno dobro izolirana samostojea kua zahtijeva oko 15 prostornih metara cjepanica godinje.

23
 Ugovori o opskrbi drvnom sjekom i ogrjevnim drvom i naini obrauna
Norme se koriste pri definiranju ugovora o opskrbi drvne sjeke i ogrjevnog drva. Dobavlja napismeno jami kupcu da
dostavljeni proizvodi odgovaraju dogovorenim kriterijima kvalitete. Ukoliko postoji sumnja da je kvaliteta goriva nedostatna,
kupac moe putem nezavisnog tijela testirati isporuku prema za to predvienom normizacijskom postupku. Ugovori o opskrbi
daju svim ukljuenim stranama pouzdanost planiranja i pomau sprijeiti potencijalne konflikte. Sastavni dijelovi ugovora o
opskrbi gorivom su rezultat dogovora izmeu dobavljaa goriva i korisnika (npr. rukovoditelja toplane).

Osnovne znaajke ugovora ukljuuju:

Predmet ugovora Obvezivanje dobavljaa na dostavljanje odreene koliine odgovarajue vrste ogrjevnog drva i
obvezivanje kupca na prihvaanje

Kvaliteta drvne sjeke
Udio nespaljenih stranih tvari (npr. kamenja, zemlje, soli za posipanje cesta, itd.)
Specikacija goriva u skladu s dostupnim normama (npr. EN 14961-4, razred A2)
Specikacija drvne sjeke u skladu sa slobodno dogovorenim kriterijima kvalitete, koji se mogu
odnositi na razrede u normama (npr. maksimalan udio vode, maksimalna veliina komada,
maksimalni udio pepela)

Podrijetlo drvne sjeke % udjela umskog drva, nusproizvoda pilana, drva uporabljenog u sadnji nasada, itd.

Kontrola kvalitete Broj uzetih uzoraka

Uvjeti skladitenja uzetih uzoraka
Pravo na izmjene i naknadu ukoliko norme kvalitete odreeni ugovorom nisu zadovoljeni

Naplata Uvjeti fakturiranja i plaanja (npr. obujmi, energija dostavljena)

Cijena
Uvjeti kreditiranja
Oprema za mjerenje (npr. vaga, toplomjer)

Indeksacija Indeksi za podeavanje cijena (npr. cijena nafte, drva, mijeani indeksi)

Zbrinjavanje pepela Trokovi i uvjeti odlaganja

Dokaz o odlaganju

Trajanje ugovora i otkazni rokovi Stupanje na snagu i raskid ugovora

Automatsko produenje ugovora
Otkazni rokovi

Odgovornosti teta na sustavu zbog loe kakvoe goriva

Naknada u sluaju prekida dostave

Obraun i odreivanje cijene pri dostavi drvne sjeke

Prilikom definiranja ugovora o opskrbi, od posebne je vanosti mjerenje, vrednovanje i potvrda imbenika koji definiraju
visinu cijene sjeke. Konano, sve navedene znaajke odreuju cijenu ogrjevnog drva. Cijena goriva se moe definirati
po teini, ogrjevnoj vrijednosti ili obujmu. U praksi, obraun po obujmu (npr. po nasipnom metru) je lako provedivo ali i
poprilino netono u smislu isporuene koliine energije. Naplata po teini takoer se provodi ukoliko se prodaje drvna sjeka
razliitog podrijetla, od razliitih vrsta drva i razliite volumne gustoe. Tada je potrebno to tonije odrediti udio vode i
teinu to zahtjeva odreene organizacijske i logistike radnje. Udio vode se mora mjeriti za svaku dostavu budui se na taj
nain dobiva informacija kako o teini tako i o ponaanju prilikom izgaranja kao i ogrjevnoj vrijednosti goriva. U tom sluaju,
radi odreivanja dostavne teine drvne sjeke, mosna vaga mora biti dostupna u neposrednoj blizini toke dostave. U sluaju
naplate prema ogrjevnoj vrijednosti, formira se osnovna cijena u eurima po toni za tono odreeni udio vode dok se prodajna
cijena formira koristei korektivne faktore za drvnu sjeku s razliitim udjelima vode. Na taj nain kupac plaa samo koliinu

24
isporuene energije. Za dobavljaa je ova metoda takoer poticajna budui u sluaju dostave visokokvalitetne drvne sjeke
ostvaruje znaajno vei prihod. Rukovoditelji toplana esto preferiraju obraun po proizvedenoj energiji iz goriva izmjerenoj
kalorimetrom (po kotlu). Na taj nain dobavlja goriva snosi sav tehniki i financijski rizik budui koliina proizvedene energije
ovisi i o uinkovitosti kotla te stupnju odravanja toplane. Da bi se izbjegli potencijalni konflikti prilikom kupoprodaje drvne
sjeke, koliina energije bi se trebala odrediti u skladu s teinom i udjelom vode, a svojstva se mogu odrediti u skladu s
dostupnim normama.

Nisu svi nasipni metri isti isporuka po obujmu moe dovesti do

velikih nesigurnosti oko koliine zaprimljene energije

Nain dostave Prednosti/nedostaci

Po obujmu + Obujam je lako odrediti

+ Mogunost obrauna od strane individualnih dobavljaa

Visok stupanj nesigurnosti oko dostavljene koliine energije

Nije poticajno za optimiziranje udjela energije po dostavi
Brojni konikti zbog isporuka razliitih svojstava

Po teini i udjelu vode + Ne ovisi o vrsti drva i volumnoj gustoi

+ Visok stupanj tonosti ogrjevne vrijednosti
+ Manje konikata s obzirom na korektno odreivanje kvalitete isporuke

Mjerenje teine i udjela vode je tehniki zahtjevno

Relativno visoki vremenski i novani trokovi
Potreba za raunanjem suhe teine

Po koliini proizvedene energije + Ne ovisi o teini i vrsti drva

+ Ne ovisi o udjelu vode
+ Isplativ

Ovisi o uinkovitosti i o stupnju odravanja postrojenja

Odvojen obraun za razliite dobavljae je teko izvediv

25
 SABIRNI CENTAR
ZA BIOMASU
HARTBERG
- OGLEDNI
PRIMJER
Ogrjevno drvo i umska drvna sjeka preteno se reklamiraju Sabirni centar za biomasu Hartberg u tajerskoj
na neformalnom nivou. Danas se jo uvijek veliki udio
ogrjevnog drva i drvne sjeke sakuplja putem pojedinaca.
Unato velikim resursima, prisutna je odreena nesigurnost dobave ogrjevnog drva i drvne sjeke posebice onim operaterima
sustava grijanje koji nemaju vlastitih resursa odnosno uma kao ni neposredan pristup vlasnicima uma ili dobavljaima
ogrjevnog drva i drvne sjeke. Openito na tritu postoji nedostatak dobavne infrastrukture s lokalnim privremenim centrima
za skladitenje i prodaju koji bi osigurali brzu i jednostavnu dostavu kupcima. Osnovna marketinka ideja Sabirnih centara
za biomasu sastoji se od stvaranja zajednikog ruralnog kanala za prodaju biogoriva i energetskih usluga. Regionalni centri
za biomasu prodaju sve vrste biogoriva koje dobavljaju poljoprivrednici i umovlasnici. Glavni proizvodi su ogrjevno drvo,
cjepanice i drvna sjeka. Ovaj je koncept posebno zaivio u austrijskoj pokrajini tajerskoj, gdje postoje brojni primjeri sabirnih
centara za biomasu.

Zatieni Biomassehof Steiermark (tajerski centar za

biomasu) znak daje svim centrima za biomasu u tajerskoj
isti odnosno uniformirani izgled. Ovaj zajedniki znak
raspoznavanja jami kupcu sigurnu opskrbu gorivom
lokalnog podrijetla i najvie kvalitete. Svaki centar za
biomasu je obavezan pridravati se strogih kriterija kvalitete koja se redovno provjerava.

Osnovne prednosti za kupca su kombinirana dostupnost razliitih biogoriva u centru za biomasu, zajamena kvaliteta
ponuenih goriva i pruanje irokog raspona usluga kao to je dostava goriva. Kroz opsenu mreu centara za biomasu, kupci
mogu biti sigurni da je dobava goriva za njihove sustave grijanja zajamena na dui vremenski period, stoga kuanstva i tvrtke
mogu bezbrino odabrati ovu isplativu i ekoloki prihvatljivu metodu grijanja.

Osiguranje kvalitete u Centru za biomasu Hartberg

Centar za biomasu Hartberg je uveo opsean sustav upravljanja kvalitetom koji mu omoguava proizvodnju visokokvalitetnih
goriva. Ogrjevno drvo koje se nabavlja kupljeno je po koliini i udjelu vode te je uskladiteno u sunanom, prozraenom
skladitu u svrhu prirodnog suenja. Tipovi drva koji se nabavljaju, poput trupaca, ostataka iz ume i granja, svrstavaju se
prema kvaliteti i podrijetlu. Drvo se prvenstveno nabavlja iz okolnih uma.

Ogrjevno drvo za proizvodnju cjepanica se cijepa dok je jo vlano, jer ga je lake cijepati u tom stanju, a i suenje je bre zbog
vee povrine. Drvo se sui u reetkastim paletama, a proces se stalno nadgleda. Cjepanice obino idu u prodaju tek kad im
udio vode padne ispod 20%.

Sjea ogrjevnog drva za proizvodnju drvne sjeke vri se u poetku sezone grijanja, a skladiti se preko ljetnih mjeseci. Proces
suenja ogrjevnog drva prouavan je i praen kroz praktine testove. Svjee posjeeno ogrjevno drvo koje se sjee u sijenju,
prirodnim suenjem dostie skladine uvjete (w < 30%) do rujna. Drvna sjeka se ivera u rujnu i potom skladiti u natkrivenim
skladitima spremna za daljnju uporabu. Kvalitetna drvna sjeka za male kuanske sustave (w < 20% - 25%) po potrebi se
sui umjetnim putem. Umjetno suenje se, meutim, uvijek povezuje s visokim trokovima i openito je isplativo samo ako je
dostupna jeftina toplina (npr. otpadna toplina ili toplana na bioplin). to se tie dobave toplanama, kakvoa dostavljene drvne
sjeke prilagoava se zahtjevima pojedinog kotla. Zahtjevi za kvalitetom drvne sjeke su u ovom sluaju znatno nii.

26
 Promjena udjela vode od 17.12.2009. do 07.09.2010
50.63% w na dan 17.12.2009.

50
33.03% w na dan 07.09.2010.
Promjena od -0.07% po danu

Ukupni udio vode [%]

45
40
35

Sijeanj Oujak Svibanj Srpanj Rujan

Datum

Padaline od 17.12.2009. do 07.09.2010.

40

Ukupno 548.4 mm
30
Padaline [mm/d]

20
10
0

Sijeanj Oujak Svibanj Srpanj Rujan

Vrijeme

Proces suenja cjepanica u Centru za biomasu Hartberg (analiza Sveuilita za prirodne resurse i bioloke znanosti u Beu)

Prodaja goriva
Cjepanice i drvna sjeka se u centru za biomasu prodaju po teini i udjelu vode, tj. prema energetskoj vrijednosti. to se tie kupovanja
sirovih materijala i prodaje drvne sjeke i cjepanica, dostavljena koliina se mjeri na kalibriranoj mosnoj vazi, a udio vode se mjeri
pomou odgovarajueg mjeraa. Mjerenje udjela vode se kombinira s kontrolom kvalitete prilikom preuzimanja drva.

Pri kupovanju cjepanica, kupci imaju mogunost izabrati cjepanice i izmjeriti udio vode. Takav nain jaa povjerenje kupaca u
drvo kao gorivo i omoguava jednostavnu usporedbu cijena sa drugim izvorima energije.

Metoda mjerenja pri Centru za biomasu

Energetska vrijednost goriva se rauna prema slijedeoj formuli:

Ogledni izraun ogrjevne vrijednosti 1 kg ogrjevnog drva s udjelom vode od 20%

5.2 kWh * 80% - 0.63 kWh * 20% = 4.03 kWh

Ogrjevna vrijednost Toplina isparavanja

minus iznosi Ogrjevna vrijednost
potpuno suhe tvari vode

Ogrjevna vrijednost 1 kg ogrjevnog drva (suha tvar): 5.2 kWh

Energija potrebna za isparavanje 1 kg vode: 0.63 kWh

Ogledni rauni prikazani ispod prikazuju naplatu za dvije prodaje goriva s razliitim udjelima vode. Izraun cijene za 1.270 kg
ogrjevnog drva bukve s udjelom vode od 15% se temelji na stvarnoj energetskoj vrijednosti i izraunava se na sljedei nain:

Cijena po kg = [(5.2 * 85%) (0.63 * 15%)] * [0.04]

Cijena po kg = [energetska vrijednost po kg u kWh] * [cijena po kWh energije u eurima]

Prema tome, cjepanice bukovine s udjelom vode od 15% kotaju 17 euro centi po kg i skuplje su za 2 euro centa po kg od
onih s udjelom vode od 25%. Centar za biomasu ostvaruje veu zaradu prodajui kvalitetnije gorivo, to daje daljnji poticaj za
poboljanje kvalitete. S druge strane, kupac plaa pravu cijenu energije.

27
 Biomassehof Hartbergerland, Gewerbepark Greinbach 273, 8230 Hartberg

Gosp.
Ivo Ivi
Zagrebaka cesta bb
Zagreb
Hartberg, 22.09.2010

Raun br. 4550-2010

prostornih metara bukovine u cjepanicama

Za dostavu 3.18 duine 33 cm

kg ogrjevnog drva od bukve,

Osnovica za izraun: 1,270.00
33 cm
Udio vode % 15.00

Cijena po kWh 0.04

Cijena po kg 0.17

Ukupna neto cijena 219.74

PDV 23% 50.54

Ukupna bruto cijena 270.28

Po obujmu ovo iznosi 85  po pm

Kupljena koliina drva je jednaka 521 litri loivog ulja

Uteda prema cijeni loivog 362 
emisije CO2 izbjegnute 1,406 kg

Molimo da uplatite ukupan iznos unutar

30 dana na raun br. 21-00.048.736, ifra 38 000.

Dostavljeni proizvod ostaje u naem vlasnitvu dok se ne zaprimi cjelokupna isplata.

Srdaan pozdrav,

Tim pri Centru za biomasu Hartberg

Kupnja goriva, cjepanice bukovine dugake 33 cm, s udjelom vode od 15%

28
Biomassehof Hartbergerland, Gewerbepark Greinbach 273, 8230 Hartberg

Gosp.
Ivo Ivi
Zagrebaka cesta bb
Zagreb
Hartberg, 22.09.2009

Raun br. 4551-2010

prostornih metara bukovine u

Za dostavu 2.80 cjepanicama duine 33 cm

kg ogrjevnog drva od bukve,

Osnovica za izraun: 1,270.00
33 cm
Udio vode % 25.00

Cijena po kWh 0.04

Cijena po kg 0.15

Ukupna neto cijena 190.12

PDV 23% 43.72

Ukupna bruto cijena 233.84

Po obujmu ovo iznosi 75  po pm

Kupljena koliina drva je jednaka 445 litara loivog ulja
Uteda prema cijeni loivog ulja 308 
emisije CO2 izbjegnute 1,200 kg

Molimo da uplatite ukupan iznos unutar

30 dana na raun br. 21-00.048.736, ifra 38 000.

Dostavljeni proizvod ostaje u naem vlasnitvu dok se ne zaprimi cjelokupna isplata.

Srdaan pozdrav,

Tim pri Centru za biomasu Hartberg

Kupnja goriva, cjepanice bukovine dugake 33 cm, s udjelom vode od 25%

29
 Usporedba izvora energije

20 H po MWH ili 2 po KWH

Vrsta Drvna sjeka iz borove ume Drvna sjeka iz smrekine ume Drvna sjeka iz bukove ume
Udio vode 20% 50% 20%
Energetska vrijednost po kg 4,09 KWH 2,3 KWH 3,86 KWH
Teina po nm 227 kg 265 kg 285 kg
Energetska vrijednost po nm 929 610 1100
Energija x cijena 929 x 0,02 E 610 x 0,02 E 1100 x 0,02 E
Cijena po nm 18,58 E 12,20 E 22 E
Cijena s PDV-om 20,80 E 13,66 E 24,64 E

Usporedba izvora energije za drvnu sjeku pri Centru za biomasu Hartberg - kupac plaa samo kupljenu energiju

Centar za biomasu proizvodi svoja goriva u skladu s dostupnim normama (npr. NORM M 7133), a u skoroj budunosti,
proizvoditi e ih u skladu s novom europskom normom za biogoriva EN 14961. Trenutno se poduzimaju znaajni napori na
uvoenju certifikacije centara za biomasu. Kada se certifikacija obavi, kvaliteta proizvoda e se morati testirati nekoliko puta
godinje od strane neovisnog certifikacijskog tijela to e dodatno osnaiti povjerenje kupaca.

Brzo odreivanje udjela vode u cjepanicama u Centru za biomasu

Hartbergerland

Primjer: Utvrivanje cijene prema teini

Vjedro napunjeno s 50 litara drvne sjeke se stavi na vagu.
Vaga pokazuje teinu od 10.08 kg. Za 1 nm (1.000 litara) ovo
odgovara teini od (20 x 10.08 =) 210.6 kg. To znai da je za
dobivanje 1 tone potrebno (1.000/210.6 kg =) 4.96 nm drvne
sjeke.

Udio vode u dostavi se mjeri vlagomjerom. To mjerenje

pokazuje udio vode od 20%, tj. 4 kWh po kg. Energetska
vrijednost 1 nm iznosi (210.6 x 4 =) 842 kWh. 1 nm drvne
sjeke kota (842 x 0.02 =) 16.80 H.

Brzo odreivanje udjela vode u drvnoj sjeki

30
PET DOBRIH RAZLOGA
ZA KORITENJE
KVALITETNIH GORIVA

1. Grijanje na drva nije automatski ekoloki prihvatljivo! Samo uinkovita uporaba ogrjevnog drva jami jasan ekoloki
napredak u usporedbi s fosilnim gorivima poput nafte i plina.

2. Ogrjevno drvo je ogranieni resurs! Kvalitetna goriva, ukoliko se odgovarajue koriste, smanjuju potrebe za gorivom i tako
smanjuju potronju resursa.

3. Va susjed e vam biti zahvalan! Kvalitetna goriva smanjuju tetne emisije i prigovore susjeda na minimum.

4. Kvalitetna goriva ne optereuju va novanik! Kvalitetna goriva poveavaju radni vijek vaeg sustava grijanja i smanjuju
trokove godinjeg servisiranja i goriva.

5. Ogrjevno drvo je jednako pogodno kao nafta i plin! Stalna jamstva kvalitete osnauju povjerenje kupaca u drvo kao gorivo
i olakavaju prelazak s nafte ili plina na drvo.

31
 Literatura

LK-Niedersterreich (2005): Energie aus Holz Informationsbroschre der Landwirtschaftskammer, St. Plten.

LWF Bayrische Landesanstalt fr Wald und Forstwirtschaft (2007): Der Energieinhalt von Holz und seine Bewertung
Merkblatt 12, Freising.

LWF - Bayrische Landesanstalt fr Wald und Forstwirtschaft (2006): Scheitholz: Produktion, Lagerung, Kennzahlen Merkblatt
20, Freising.

LWF - Bayrische Landesanstalt fr Wald und Forstwirtschaft (2002): Bereitstellung von Waldhackschnitzel Merkblatt 10,
Freising.

Fachagentur Nachwachsende Rohstoffe e.V. (2010): Marktbersicht Hackschnitzel-Heizungen, 3. aktualisierte Auflage,

Glzow.

Oberer, F. (2010): Das Hackgut mit groer Zukunft. In: Joule, Nr.01/2010.

Rathbauer, J. (2010): Aktuelle Stand der Normierung fester Biobrennstoffe EN 14961, Wieselburg.

Bux, M. (2009): Holztrocknung mit Solar im groen Stil spart Kosten. In: Blick ins Land, Nr. 01/2009.

3N Niedersachen-Netzwerk Nachwachsender Rohstoffe (2010): Bezugsquelle fr Holzhackschnitzel: Qualittsmerkmale fr

Holzhackschnitzel, Gttingen.

EN 14961-4 (2010): Feste Biobrennstoffe Brennstoffspezifikationen und klassen; Teil 4: Holzhackschnitzel fr nichtindustrielle
Verwendung, Entwurf, Ausgabe: 2010-07-15.

EN 14961-5 (2010): Feste Biobrennstoffe Brennstoffspezifikationen und klassen; Teil 5: Stckholz fr nichtindustrielle
Verwendung, Entwurf, Ausgabe: 2010-07-15.

32