JU Srednja elektrotehnika kola Mostar

kolska godina 2015./2016.

Predmet: HEMIJA

Struno zvanje:

ELEKTROTEHNIAR INFORMACIJSKIH TEHNOLOGIJA

Razred: I
Sedmino asova: 2
Godinje asova: 70
Struni aktiv - (operativna razrada)

Septembar, 2015. Godine

1. CILJEVI
-

Razvoj funkcionalnog sistema hemijskog znanja kao podrke za izuavanje strunih predmeta.
Razumijevanje odnosa izmeu strukture supstanci, njihovih svojstava kao i mogunosti njihove primjene.
Razumijevanje prirodnih pojava i procesa i hemijskog pristupa u njihovom izuavanju.
Razvoj hemijske funkcionalne pismenosti.
Prepoznavanje, razumijevanje i primjena znanja u svakodnevnom ivotu i profesionalnom radu.
Razumijevanje korisnosti od hemijske proizvodnje i za odabranu struku.
Razvoj sposobnosti za sagledavanje potencijalnih rizika, mogunosti prevencije i mjera zatite pri hemijskim nezgodama u

-svakodnevnom ivotu i profesionalnom radu.

Razvoj odgovornog stava prema koritenju supstanci u svakodnevnom ivotu i u profesionalnom radu.
Razvoj komunikativnosti i spremnosti za saradnju i timski rad.
Razvoj odgovornosti, sistematinosti, preciznosti i pozitivnog stava prema uenju.
Razvoj svijesti o sopstvenim znanjima i potrebi za daljim profesionalnim napredovanjem.

2. TEMATSKE CJELINE

Redni broj

Naziv tematske cjeline

Broj asova

1.

Struktura atoma i PSE

2.

Hemijske veze

3.

Molarne veliine

4.

Rastvori elektrolita

5.

Hemijske reakcije

6.

Elektrohemija

7.

Provodni materijali

9
7

8.

Poluprovodni materijali

9.

Magnetni materijali

10.

Izolacioni materijali

11.

Hemijski aspekti zagaivanja ivotne sredine

3. TEMATSKE CJELINE, NASTAVNI SADRAJI, ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUA/ISHODI UENJA

Broj

PREDMET:HEMIJA SA ELEKTROTEHNIKIM MATERIJALIM

Programske cjeline Programski sadraji
Obrazovno-odgojna postignua/ishodi

asova
9

Struktura atoma i
PSE

Hemija kao prirodna nauka, podjela na

grane hemije
Graa atoma
Atomski i maseni broj, masa atoma,
atomska relativna masa (Ar)
Elektronski omota , energetski podnivoi
elektronske podljuske
Elektronska konfiguracija, pisanje
elektronske konfiguracije
Periodni sistem elemenata (PSE), Zakon
periodinosti
Demonstracioni ogled
Prikazati video o atomima elemenata u
PSE, njihove osobine na osnovu poloaja
u PSE

Hemijske veze

Jonske veza
Kovalentna veza
Metalna veza
Valencija i oksidacioni broj

Demonstracioni ogled
Power Point prezentaciom prikazati natrij
(Na) u elementarnom stanju i spojeve

uenja
objasni elektroneutralnost atoma
objasni pojam i primjenu izotopa
razlikuje simbole i formule
odredi broj valentnih elektrona
definie pojam relativne atomske mase i
pojam rekaltivne molekulske mase
naui da su elektroni u elektronskom
omotau rasporeeni prema principu
minimuma energije
povezuje elektronsku konfiguraciju sa
poloajem tog atoma elementa u PSE
opisuje periodninu promjenu svojstva
elemenat u PSE
objasni stabilnost atoma plemenitih
gasova
razlikuje metale, nemetale i metaloide
navodi opta svojsta metaloida i
njihovu primjenu u elektro struci

objasni uzrok hemijskog vezivanja

atoma i tipove hemijskih veza
razlikuje atom od jona
razlikuje jonsku vezu od kovalentne
objasni da svojstva hemijskih jedinjenja
zavise od tipa hemijske veze
objasni osnovne karakteristike metalne
veze

natrija nastale jonskom vezom kako bi se

uoila razlika izmeu atoma i jona istog
elementa.

objasni slobodno kretanje elektrona

kroz provodnik odnosno izolator
zakljui da valenciju i oksidacioni broj
atoma nekog elementa odreuju
elektroni uzadnjoj ljusci
objasni ta je oksidacioni broj i kako se
odreuje okisdacioni broj atoma u

Molarne veliine

Izraunavanje koliina tvari (n),

molekulske mase (M)
Izraunavanje masenog udjela (W)
Koliinska koncetracija (C)
Masena koncentracija ()

Rastvori elektrolita

Rastvori ili otopine

Kiseline
Baze
Soli
Elektrolitika disocijacija
Disocijacija kiselina, baza i soli
Demonstracioni ogled
Pripremiti rastvore zadane
koncentracije.
Napraviti rastvore anorganskih
(NaCl) i organskih (eer)
supstanci i objasniti zbog ega se
anorganske supstance bre
rastavaraju.
Na primjeru pripremljenih rastvora
objasniti pojam rastvora,

molekuli
razumije pojam koliine supstance i
povezanost koliine supstance sa
masom
izrauna maseni udio sadraja neke
tvari
definie pojam koliinske i masene
koncentracije rastvora
objasni da je rastvor ili otopina
mjeavina dvije ili vie istih tvari
razlikuje rastvorenu supstancu od
rastvaraa
prepoznajue i razlikuje kiseline, baze i
soli
prikazuje elektrolitiku disocijaciju
kiselina, baza i soli
objasni pojam elektrolita
razlikuje slabe i jake elektrolite

Hemijske reakcije

rastvaraa i rastvorene supstance.

Pokazati kalotne modele kiselina,
baza, soli.
Pokazati kiseline, baze, soli koje
imaju u domainstvu, kao i
promjenu boje odgovarjueg
indikatora pri kontaktu sa njima.

Vrste hemijskih reakcija

Reakcije oksidacije i redukcije
Hemijska kinetika

Demonstracioni ogled
U rastvor kuprum(II)-sulfata
(CuSO4) uroniti eljezni predmet,
tako da je jedan dio u rastvoru, a
drugi van rastvora. Poslije
odreenog vremena na dijelu
eljeza koji je uronjen u rastvor
CuSO4 izdvaja se bakar (Cu)
crvene boje.

objasni da hemijska promjena znai

nastajanje novih supstanci, raskidanjem
starih i stvaranjem novih hemijskih
veza
napie reakciju za hemijske jednaine
objasni pojam hemijske ravnotee
primjeni znanje iz stehiometrijskog
izraunavanja na hemijskim
jedaninama
objasni proces okisdo-redukcije kao
procese otputanja i primanja elektrona
objanjava da je u oksido-redukcijskim
reakcijama broj otputenih elektrona
jednak broju primljenih elektrona
objanjava da se pri oksidaciji
oksidacioni broj poveava, a pri
redukciji smanjuje
odredi oksidaciono i redukciono
sredstvo na osnovu hemijske jednaine
objasni da su neke hemijske rekacije
egzotermne a neke endotermne u
razmjeni energije sa okolinom
navede faktore koji utiu na brzinu
hemijske reakcije

Elektrohemija

Pojam elektrohemije
Elektrodni potencijal (naponski niz
elemenata)
Galvanski lanci, primarni lanci ili baterije
Sekundarni lanci akumulatori
Pojam elektrolize, elektroliza NaCl-a
I i II Faradejev zakon

Demonstracioni ogled
Rastaviti bateriju od 1,5 V .
Power Point prezentacion prikazati
presjek grae akumulatora.
U vodeni rastvor NaCl uroniti
grafitne elektrode koje su
povezane sa aruljicom, na osnovu
zatvorenog strujnog kruga
objasniti pojam elektroliza.

Osobine provodnih materijala

Podjela provodnih materijala
Bakar i legure bakra
Aluminij i legure aluminija
eljezo i legure elici

Demonstracioni ogled
Power Point Prezentaciom prikazati

Provodni materijali

objasni naponski niz elemenata

uoi grau i sastav primarnog lanka
objasni kako radi baterija
uoi grau i sastav sekundarnog lanka
objasni kako radi akumulator
predstavi hemijskom jednainom
promjene koje se dogaaju na
elektrodama galvanskih lanaka
objasni pojam i znaaj elektrolize u
struci
definie I i II Faradejev zakon

razlikuju provodnike I i II reda

uoe koji se metali najvie
upotrebljavaju za izradu provodnika i
koje osobine metala to odluuju
definiu osobine i upotrebu bakra, Cu
definiu osobine i upotrebu aluminija, Al
definiu osobine i upotrebu eljeza, Fe

provodne materijale koji se najee

8

Poluprovodni
materijali

koriste i gdje se upotrebljavaju.

Svojstva metaloida
Osobine i upotreba metaloida u elektro
struci
Vrste otpornih materijala

navede znaajne metaloide koji se

primjenjuju u elektronici
navede materijale koji se koriste za
izradu otpornika

Poluprovodljivi materijala (n-tip, p-tip)

Ugljenini materijali za otpornike

Demonstracioni ogled
Power Point prezentaciom prikazati izgled

razlikuje n-tip i p-tip provodnika

navede ugljine materijale za otpornike

razlikuje dijamagnetne, paramagnetne i

i osobine metaloida koji se koriste za

4

Magnetni
materijali

Izolacioni
materijali

Hemijski aspekti
zagaivanja
ivotne sredine

izradu poluprovodnika.
Paramagnetni materijali
Dijamagnetni materijali
Feromagnetni materijali
Anorganski izolacioni materijali
Organski izolacioni materijali

Zagaivanje atmosfere, vode i tla

Izvori zagaivanja
Preiavanje vode i vazduha
Zatita i odlaganje sekundarnih sirovina

feromagnetne supstance

razlikuje znaaj, vrstu i osobine

organskih i anorganskih izolacionih

materijala
objasni tetno dejstvo nekih supstanci
na ivotnu sredinu i zdravlje ljudi
navede najee izvore zagaivanja
atmosfere, vode i tla
objasni znaaj preiavanja vode i
vazduha
objasni znaaj pravilnog odlaganja
sekundarnih sirovina
objasni znaaj pravilnog odlaganja
elektronskih otpada
objasni znaaj reciklae elektronskog
otpada

4. UPUTSTVO ZA REALIZACIJU PROGRAMA

Predmet se realizuje kroz sljedee oblike nastave:

teorijska nastava
demonstracioni ogledi

Mjesto realizacije nastave

Teorijska nastava kao i demonstracioni ogledi izvodit e se u uionici.
Preporuke za realizaciju nastave:

neophodna predznanja ponoviti uz maksimalno angaovanje uenika,

novo gradivo obraditi uvoenjem to vie primjera iz realnog ivota i podsticati uenike na razmiljanje i samostalno

zakljuivanje,
u nastavi izvoditi to je mogue vie demonstracionih ogleda ili prikazivati to vie projekcija, kako bi uenici razumjeli znaaj

hemijskog eksperimenta kao primarnog izvora znanja i osnovnog metoda saznavanja u hemiji,
teorijsku nastavu izvoditi uz koritenje PSE, kalotnih modela, raunara, projektora i grafoskopa sa folijama i filmovima,
nastavnik bira primjere i demonstracione oglede u skladu sa potrebama struke,
pri prouavanju sadraja elektrotehniki materijala treba utvrditi osnovne razlike i najvanije karakteristike materijala koji se

koriste u elektrotehnici,
prilagoditi razmatranje kvantitativnog aspekta hemijskih reakcija potrebama obrazovnog profila,
upuivati uenike na pretraivanje razliitih izvora, primjenom savremenih tehnologija za prikupljanje hemijskih podataka,
ukazivati na koristi i tetnost hemijskih proizvoda po zdravlje ljudi,
ukazivati na povezanost hemije sa tehniko-tehnolokim, socio-ekonomskim i drutvenim naukama,
za realizaciju nastavnih sadraja iz ovog predmeta koristiti dostupnu literaturu preporuenu od nadlenih institucija, publikacije,
nauni radovi i samostalno izraeni materijali.

5. VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE
Vrednovanje i ocjenjivanje znanja uenika je jako bitno u procesu kolovanja. Podrazumjeva se stalno praenje rada
uenika kako bi se izvela to realnija ocjena. Uenici e iz ovog predmeta biti ocjenjivani na razliite naine: usmeno
ispitivanje, pismeno testiranje, izradom prezentacija, panoa, referata i sl. Nain ocjenjivanja mora biti u okviru kolskih
propisa, a uenici moraju znati metode i kriterije ocjenjivanja. Formiranje ocjene podrazumjeva slijedee:

Ocjenu odlian (5) moe dobiti uenik ako je savladao programske sadraje i vlada znanjem i vjetinom na nivou
stvaralakog odnosa prema nauenom i primjene steenog znanja u praksi.

Ocjenu vrlo dobar (4) moe da dobije uenik ako je programske sadraje savladao do nivoa kritikog odnosa i
samostalne primjene steenog znanja uz manju pomo nastavnika.

Ocjenu dobar (3) moe dobiti uenik koji je savladao programske sadraje na nivou razumijevanja, ako zna da primjeni
steeno znanje, te da povezuje teorijsko s praktinim znanjem uz pomo nastavnika.

Ocjenu dovoljan (2) moe dobiti uenik ako je programske sadraje savladao do nivoa prepoznavanja i reprodukcije, te
se uz pomo nastavnika snalazi u reprodukovanju steenog znanja.

Ocjenu nedovoljan (1) uenik moe dobiti ako nije udovoljio kriterijima i zahtjevima za ocjenu dovoljan (2).

Kada je u pitanju pismeno testiranje uenici moraju ostvariti minimalno 50% znanja:
o Dovoljan 50-60%
o Dobar 61-80%
o Vrlodobar 81-90%
o Odlican 91-100%
Elementi koji se takodjer trebaju uzeti u obzir pri ocjenjivanju su svakako trud, kreativnost, zainteresiranost, nacin izrazavanja
i sl.

6. LITERATURA ZA UENIKE

Hemija za prvi razred gimnazije, Sarajevo 2011., Mehmedalija Lili

Hemija za prvi razred srednje kole, Sarajevo 2004., Mehmedalija Lili
Hemija za prvi razred srednjih kola, Sarajevo 2006., Milan Sikirica
Zbirka zadataka iz hemije, Biha 2003., Mehmedalija Lili
Internet stranice sa strunom literaturom