GRAĐEVINSKI MATERIJALI – DRVO ODGOVORI ZA KOLOKVIJ

1. Nabroj prednosti i mane drveta kao građevinski materijal.

DRVO - prednosti:
- visoke mehaničke karakteristike pri vrlo maloj zapreminskoj masi
- niska toplina vodljivosti
- dobra otpornost na djelovanje smrzavanja
- dobra otpornost na djelovanje kemijske agresije
- laka obrada
DRVO - mane:
- nehomogena građa
- anizotropna svojstva
- prisutnost raznih defekata same građe
- higroskopnost
- podložnost truljenju i gorenju
2. Nabroji četinjače (4) i listače (3) koje se koriste kod nas u preradi drva.
Četinjače : Smreka, jela obična, bor obični, ariš europski
Listače : Hrast lužnjak, tik, bukva(europska)
3. Nacrtaj poprečni presjek drva (borovine) i označi karakteristične dijelove.

4. Napiši podjelu drveta s obzirom na načinu prerade.

OBIČNA DRVENA GAĐA
– mehanička obrada prirodnog drveta
INDUSTRIJSKI PROIZVEDENI MATERIJALI
- furniri, šperploče, panel-ploče, lamelirana drvena građa
UMJETNO PROIZVEDENI MATREIJALI
- koriste se svi dijelovi drveta (čak i kora), te se preradom uz
umjetna i mineralna veziva dobivaju novi materijali
5. Navedite kemijski sastav stanice četinjača i listača.

6. Nabroji i opiši fizikalna svojstva drveta.

VLAŽNOST DRVETA – a) laboratorij, b) vlagomjerom(higrometrom)
- PROMJENA VOLUMENA
Voda u drvetu:
a) slobodna: kapilarna
b) vezana: higroskopska i kemijski vezana
Kod sušenja najprije ispari slobodna voda, a zatim higroskopska.
Vlažnost koja odgovara isparenju slobodne vode naziva se točka
zasićenja vlakanaca.
(Za četinjače iznosi 25 - 32% za temperaturu od 20 ºC)
Kemijski vezana voda ne isparava.
Može se osloboditi posebnim postupcima uz visoku temperaturu
(180ºC).
Sposobnost drveta da kod promjene vlage mijenja volumen
naziva se skupljanje i bubrenje.
• Skupljanje i bubranje je sposobnost drva da kod promjene
vlage u određenim granicama mijenja volumen
HIGROSKOPSKA RAVNOTEŽA je ravnoteža između vodene pare
u zraku određene temperature i količine vode u stijenki drva.
Proces sorpcije (adsorpcije i desorpcije) očituje se u
HIGROSKOPSOM PODRUČJU koje se kreće od 0% - 30%.
U smjeru vlakanaca (longitudinalno) skupljanje, bubrenje je najmanje.
• Međutim kod 20 m raspona, promjena od 10% vlažnosti uzrokuje
pomak od 2 cm.
• Tijekom sušenja dolazi do nejednolike raspodjele vlažnosti u drvu.
• Najprije se suše vanjski slojevi drveta, pa dolazi do nejednolikog
stezanja i pojave prslina.
• Umjetnim sušenjem može se smanjiti pojava prslina.
• Najveće deformacije su u poprečnom presjeku drva

- ZAPREMINSKA MASA
• masa jedinice volumena drva kao poroznog tijela.
• Ovisi od količine vode u drvetu.
• Zapreminska masa se uspoređuje kod jednolike vlažnosti
drveta ......... 15%.
• Ovisi o:
- vrsti drveta.........četinjače su lakše od listača.
- širini i broju godova.....četinjače više godova-teže
- postotka ućešća ranog i kasnog drva.....kasno drvo teže je
- količine infiltrata u drvetu.......impregnacija...drvo je teže
- staništa....utjecaj staništa, gdje je drvo raslo, građa drveta
- SPECIFIČNA MASA
• masa drvene tvari u teoretski zamišljenoj jedinici volumena
bez šupljina i pora.
• Ovisi od veličine volumnih masa glavnih sastavnih dijelova
drvene tvari koja iznose:
- celuloza 1,57 g/cm3
- lignin 1,40 g/cm3
7. Što je to zapreminska masa drveta, te o čemu ona ovisi i koliko iznosi za četinjače i listače
• masa jedinice volumena drva kao poroznog tijela.
• Ovisi od količine vode u drvetu.
• Zapreminska masa se uspoređuje kod jednolike vlažnosti
drveta ......... 15%.
• Ovisi o:
- vrsti drveta.........četinjače su lakše od listača.
- širini i broju godova.....četinjače više godova-teže
- postotka ućešća ranog i kasnog drva.....kasno drvo teže je
- količine infiltrata u drvetu.......impregnacija...drvo je teže
- staništa....utjecaj staništa, gdje je drvo raslo, građa drveta

8. Napišite razliku između zapreminske i specifične mase drveta i kako se specifična masa
izračunava.
• masa drvene tvari u teoretski zamišljenoj jedinici volumena
bez šupljina i pora.
• Ovisi od veličine volumnih masa glavnih sastavnih dijelova
drvene tvari koja iznose:
- celuloza 1,57 g/cm3
- lignin 1,40 g/cm3

8. U kakvom stanju se može pojaviti voda u drvetu, te opiši ta stanja.

• Voda u drvetu:
a) slobodna: kapilarna
b) vezana: higroskopska i kemijski vezana
Kod sušenja najprije ispari slobodna voda, a zatim higroskopska.
Vlažnost koja odgovara isparenju slobodne vode naziva se točka
zasićenja vlakanaca.
(Za četinjače iznosi 25 - 32% za temperaturu od 20 ºC)
Kemijski vezana voda ne isparava.
Može se osloboditi posebnim postupcima uz visoku temperaturu
(180ºC).
• Sposobnost drveta da kod promjene vlage mijenja volumen
naziva se skupljanje i bubrenje.
• Skupljanje i bubranje je sposobnost drva da kod promjene
vlage u određenim granicama mijenja volumen.

9. Na koje načine možemo izvjetriti ili izračunati vlažnost u drvetu i opiši postupke.

10. Što je to higroskopska ravnoteža i u kojem se području očituje.

HIGROSKOPSKA RAVNOTEŽA je ravnoteža između vodene pare
u zraku određene temperature i količine vode u stijenki drva.
Proces sorpcije (adsorpcije i desorpcije) očituje se u
HIGROSKOPSOM PODRUČJU koje se kreće od 0% - 30%.

11. Nabroji mehanička svojstva drveta, te objasni ispitivanje tlačne čvrstoće drveta.
• Tlačna čvrstoća - okomito i paralelno s vlaknima
• Vlačna čvrstoća - okomito i paralelno s vlaknima
• Čvrstoća na svijanje
• Posmična čvrstoća - okomito i paralelno s vlaknima
12. Nabroji mehanička svojstva drveta, te objasni ispitivanje savojne čvrstoće drveta.
• Tlačna čvrstoća - okomito i paralelno s vlaknima
• Vlačna čvrstoća - okomito i paralelno s vlaknima
• Čvrstoća na svijanje
Prije sloma dolazi do znatnijih plastičnih deformacija.
Do loma dolazi u vlačnoj zoni.
Opterećenje može biti sa jednom ili dvije sile u sredini raspona
• Posmična čvrstoća - okomito i paralelno s vlaknima
13. Koja su to svojstva koja utječe na mehanička svojstva drveta.
• Odlučujuću ulogu na mehanička svojstva imaju ZAPREMINSKA MASA,
KOLIČINA VLAGE i PRAVILNOST GRAĐE. Svi ostali čimbenici imaju
utjecaj na zapreminsku masu, pa tako i na mehanička svojstva drveta.
• Ispitivanja u laboratoriju pokazala su se jednostavnijima nego na
konstrukcijama.
• Uzorci su maleni (kako bi se isključile greške na drvetu) sa konstantnom
vlažnošću (15%).
• Uzorci se uzimaju iz piljene građe, ne postoje uniformirani oblici za
ispitivanje.
14. Napiši što znaš o trajnosti i degradaciji drveta.
15. Što znaš o utjecaju gljivica na drvo, te koje posljedice poznaješ.

16. Koje vrste insekata napadaju drvo i što znaš o njima.

17. Nabroji što sve razara drvo, te opiši na koji način mu se smanjuje vijek trajnosti.

18. Nabroji klase trajnosti drveta, te napiši trajnost drveta s obzirom na izloženost na zraku i u vodi.
 19. Što znaš o utjecaju visoke temperature, vatre na drvo.
• Drvo u požaru gori. Međutim, drvo pri gorenju ne mijenja bitno svoja
mehanička svojstva i to je kvalitativna razlika u odnosu na beton i čelik.
Pretvaranje drva u sloj ugljena teče vrlo sporo 0,4-0,8 mm/min. To znači
da pri velikim požarnim temperaturama za vrijeme od 1 sata drveni
nosač izgubi 4 cm po svom opsegu. Kod velikih poprečnih presjeka
kakvi su u pravilu presjeci u lameliranom drvu ovo oslabljenje dimenzija
ne predstavlja nikakvu opasnost od urušavanja konstrukcije.

21. Skicirajte uzorak drveta u odnosu na vlačno, tlačno i posmično naprezanje s obzirom na
smjer vlakanaca.

22. Nacrtaj dijagram vrijednosti koef. skupljanja (bubrenja) kod promjene vlažnosti, te označi
higroskopsko područje.

23. Nacrtaj grafički odnos čvrstoće na savijanje i tlak paralelno s vlakancima u odnosu na
promjenu postotka vlažnosti u drvetu.

24. Nacrtaj б - ε dijagram drveta za tlačna i vlačna naprezanja paralelno s vlakancima.

25. Nacrtaj б - ε dijagram za tlačna naprezanja okomito na vlakanca i tlačna naprezanja paralelno s vlakancima.

1. Što je prva faza u proizvodnji čelika, te objasni postupak.

1. faza - Proizvodnja sirovog željeza - Visoka peć.

Sirovo željezo dobiva se iz željezne rude u procesu izgaranja u visokoj peći pri čemu dolazi do oslobađanja od kisika. Visoka peć puni
se naizmjence slojevima željeznih ruda i koksa. Koks je nosilac ugljika te služi kao redukcijsko sredstvo i kao nosilac toplinske
energije. Sirovo željezo dobiva se procesom direktne i indirektne redukcije željeznih oksida iz rude. Koks izgara uz strujanje vrućega
zraka i tako otapa rudu u sloju iznad sebe, a slojevi rude koji se nalaze iznad spuštaju se prema dolje. Od ukupne proizvodnje sirovog
željeza oko 90% se prerađuje u čelik, a ostalih 10% u ljevove.
2. Što je druga faza u proizvodnji čelika, te nabroji nekoliko postupaka koji se mogu koristiti u drugoj fazi.

2. faza - Pročišćavanje sirovog željeza obradom u čeličanama

1. Bessemerov i Thomasov konverter,

2. LD konverteri s upuhivanjem kisika ili zraka,

3. Peći s elektrolučnim ili indukcijskim pretaljivanjem,

4. Vakuumske peći s elektrolučnim pretaljivanjem ili pomoću elektronskog snopa,

5. Elektropretaljivanje pod troskom,

6. Pretaljivanje pomoću plazme.

3. Opiši što je sirovo željezo, što je sirovi čelik, te način proizvodnje.

Sirovo željezo dobiva se iz željezne rude u procesu izgaranja u visokoj peći pri čemu dolazi do oslobađanja od kisika (redukcija).

Čelik je slitina željeza i ugljika, nastaje na kraju procesa pročišćavanja pri čemu sadrži povećanu količinu otopljenog kisika radi kojeg
treba provesti postupak dezoksidacije.

4. Skiciraj dijagram koji pokazuje ovisnost udjela kisika i ugljika u različitim fazama proizvodnje čelika.

5. Nabroji tri načina proizvodnje na koji se mogu proizvoditi čelični profili.

Valjanje, kovanje, vučenje, prešanje

6. Napiši kemijski sastav čelika S355.

Ugljik 0.23%, Silicij 0.60%, Mangan 1.7%, Fosfor 0.040%, Sumpor 0.040%, Dušik 0.014%, Bakar 0.60%

7. Nabroj tri ispitivanja mehaničkih svojstava čelika.

vlačno ispitivanje, ispitivanje žilavosti, ispitivanje tvrdoće, ispitivanje savijanjem, ispitivanje dinamičke čvrstoće,…

8. Objasni vlačno ispitivanje čelika.

U kidalicu se ubacuje epruveta pravokutnog ili okruglog presjeka, mjeri se istezanje epruvete, na temelju ispitivanja dobiva se
dijagram iz kojeg se čitaju potrebni podatci.

9. Nacrtaj radni dijagram čelika (ϭ - ε dijagram ).

10. Opiši ispitivanje žilavosti prema Charpy-u

Ispitivanje se provodi na epruvetama dimenzija 55x10x10mm, koje na sredini imaju V ili U zarez prema čemu se označava način
ispitivanja žilavosti s KV ili KU. Žilavost se mjeri u Jouleima.

11. Što je modul elastičnosti čelika, kolika mu je vrijednost i o čemu ovisi.

Modul elastičnosti je omjer promjene naprezanja i istezanja E  Δσ /Δε

Ovisi o temperaturi, povišenjem temperature smanjuje se modul elastičnosti.

12. Napiši vrijednosti: modula elastičnosti, modula posmika, gustoću i Poissonov koeficijent za čelik.

13. Nacrtaj graf ovisnosti mehaničkih svojstava čelika o masenom udjelu ugljika u čeliku.

14. Nabroj tri oblika valjanih I profila, te nacrtaj i kotiraj presjek I profila.

NP – uskopojasni profil s kosim pojasevima (danas gotovo napušten)

IPE – europski profil s paralelnim pojasevima (zamijenio NP)

HE-A – širokopojasni I profil (laka izvedba)

15. Nabroj limove prema debljini i stanju površine.

Prema debljini:
  tanki (fini) limovi t < 3 mm
 srednji limovi 3 mm < t < 5 mm
 debeli (grubi) limovi t > 5 mm
Prema stanju površine:

 glatki
 rebrasti
 profilirani

16. Nabroj tri vrste profila izrađenih zavarivanjem.

Profili: I, U, L , T, sandučasti profili, saćasti profili, profili promijenive visine, nosači složenih presjeka.

17. Nabroj tri vrste proizvoda od čelika za armiranje i tri stanja površine.

Proizvodi se u obliku:

 šipki i žica (u namotu)

 zavarenih mreža za armiranje
 rešetkastih nosača
Stanje površine:

 glatka
 rebrasta
 profilirana

18. Odredi vrijednosti Re i Rm za vijke razreda čvrstoće 8.8 i 10.9.

8.8 Re= 640 N/mm2, Rm= 800 N/mm2

10.9 Re= 900 N/mm2, Rm= 1000 N/mm2

19. Kakva mora biti kvaliteta dodatnog materijala za zavarivanje u odnosu na osnovni materijal.

Jednaka ili bolja kvaliteta.

20. Što je korozija?

Korozija je fizikalno-kemijska interakcija materijala i okoliša, čiji rezultat su promjene u svojstvima materijala koje mogu voditi k
slabljenju nosivosti i funkcionalnosti konstrukcije.

21. Nacrtaj graf ovisnosti granice razvlačenja o porastu temperature uslijed požara.