NOSIVOST SPAJALA

DRVENIH ELEMENATA

Literatura:

1. EUROCODE 5 - PRORAUN DRVENIH

KONSTRUKCIJA, dio 1-1: OPA PRAVILA, prijevod engleske
verzije, Odjel za Drvene konstrukcije, graevinski fakultet,
Zagreb, studeni, 1998
2. DIN 1052- : ENTWURF, BERECHNUNG UND
BEMESSUNG VON HOLZBAUWERKEN, Deutsche Institut
fr Normung, Berlin, svibanj 2000.
3. NOVI KONCEPT SIGURNOSTI DRVENIH
KONSTRUKCIJA, doc.dr. Stjepan Taka,
Graevinski fakultet Sveuilita J.J.S. u Osijeku, 1997.

SPAJALA KOJA SE DANAS KORISTE U

DRVENIM KOMSTRUKCIJAMA

VIJCI (OBINI I TIJESNO UGRAENI)

VIJCI ZA DRVO
AVLI (OBINI, SPIRALNI,ZABIJANI, BUENI)
TRNOVI (OD METALA I TVRDOG DRVA)
MODANICI (PATENTNE VEZE)
SKOBE (ZA PRIVREMENE KONSTRUKCIJE)
SKOBICE
LIJEPLJENJE (DANAS VRLO ESTO)
METALNE NAZUBLJENE PERFORIRANE PLOE
OSTALA PATENTIRANA SPAJALA

SPOJNA SREDSTVA

ZADATAK: spojiti dva ili vie elemenata u cjelinu tj.

omoguiti uzajamno pomicanje elemenata od drva
KARAKTERISTIKA: za razliku od elinih i armiranobetonskih konstrukcija gdje se rauna s krutim vezama,
zbog prirode materijala (mehanika svojstva spajala
bitno su vea od osnovnog materijala) u spojevima
drvenih elemenata postoji odreena popustljivost
NOSIVOST: odreuje se teoretskim razmatranjem ili
eksperimentalno za spojnu ravninu

Prikaz dimenzija
avala. Maksimalna
duljina avla je cca
30 cm.

Razni tipovi avala ovisno

o nainu upotrebe mogu
biti sa glavom i bez glave
(mainsko zabijanje)

Vijci za drvo sa uputenom glavom

Vijci za drvo sa heksagonskom glavom

Veliine po doputenim
naponima

duljina

Promjer
vijka

Vijci za drvo

VIJCI

Proizvode se iz elika sa granicom

poputanja oko 250 N/mm2
Vrste: konstrukcijski i nosivi (statiki)
Obavezno se MORA koristiti podlona
ploica

Kompleksni vijani spoj sa

sakrivenom metalnom ploicom izmeu

MODANICI

TESARSKI MODANICI

SKOBE

PRIMJENA EC5 PROPISA-KONCEPT

SIGURNOSTI GRANINIH STANJA
U odnosu na dosadanje HRN EC5 ima slijedee razlike i odstupanja:
1. Koncept doputenih napona zamjenjen je konceptom graninih
3. Kod vijaka i trnova d>8 mm, vrstoa upetosti spojnog
stanja.
sredstva ovisi o kutu izmeu pravca sile i pravaca
2.vlakana.
Pravila dimenzioniranja tapastih spajala na odrez poivaju na toriji
plastinosti
kojusjevijcima
originalno
predloio
Johansen
4. Za spojeve
za drvo
promjera
d<8 mm(1949),
vrijedea usvojena je
tek
u EC5
je da
se spojno
sredstvo ponaa kao
pravila
zapropisima.
avle, a zaPretpostavka
one s d>8 mm
pravila
za vijke.
kruto-plastina greda na kruto-plastinoj podlozi. Glavni parametri su
moment plastifikacije grede i vrstoa drveta u kontaktu sa spojnim
sredstvom. Kruto-plastino ponaanje rezultira u osnovi time da : 1)
sredstvo ostaje ravno pod djelovanjem sile: ili se samo translatira ili se
kombinirano rotira i translatira kroz elemente, 2) na spajalu se stvara
jedan ili dva plastina zgloba, a van infinitezimalne zone plastifikacije
spojno sredstvo ostaje ravno. To vodi prema moguim mehanizmima
loma koje je Johansen dokazao i nizom eksperimentalnih ispitivanja
vlanih nastavaka, a koji e tu biti prikazani.

OPA PRAVILA PRIMJENE SPAJALA

Pri djelovanju sile pod kutom u odnosu na pravac vlakana
treba analizirati
Nosivost
jednogpoprene
spajala u vlane
nizu odnapone.
vie spajala u pravcu sile
Poetni
modul
posminoj ravnini i tapastom
mora
se, osim
kodklizanja
avala,po
reducirati.
spajalu treba biti uzet u obzir pri dokazu graninog stanju
nosivosti
Pri zajednikom
djelovanju
spajala mora se uvaiti
(vrijednost
za Kserrazliitih
uzeti iz tablica.
njihove razliite podatljivosti.
Ku=2 Kser /3
Ljepilo i mehanika spajala ne mogu se istovremeno koristiti
kao spajala uFjednom spoju. Vd<2fv,d be t / 3
Nosivost jednog spajala pri promjenjivom smjeru optereenja
V1 Nosivost
reducira se.
mehanikog spajala
dimenzionira se na

V2
veu vrijednost od : Ft,d + 0,5 bFc,d
i Fc,d + 0,5 Ft,d
e
h

Moraju se potivati minimalne vrijednosti razmaka spajala

meu sobom i od rubova elemenata.

NOSIVOST TAPNIH SPAJALA OPTEREENIH

POSMIKOM
PRAVILA ZA DIMENZIONIRANJE RAZLIKUJU SE PREMA REZNOSTI
SPAJALA I MATERIJALU:
* JEDNO I DVOREZNA SPAJALA DRVO-DRVO I DRVO-PANEL
* JEDNO I DVOREZNA SPAJALA ELINI LIM-DRVO S TANKIM I
DEBELIM LIMOM
* VIEREZNA SPAJALA
ISTA PRAVILA VRIJEDE ZA:

AVLE
KLAMFICE
VIJKE
TRNOVE
VIJKE ZA DRVO

NAPOMENA:
U tablicama dane vrijednosti za
dimenzioniranje Rd vrijede u pravilu za
jednu posminu ravninu i jedno spajalo. Za
dimenzioniranje je mjerodavna najmanja
odreena vrijednost.

NOSIVOST JEDNOREZNIH TAPASTIH

SPAJALA-SPOJ DRVO-DRVO I DRVO-PANEL-

Sluaj 1 i 2 : Otkaz
nosivosti drva po omotau
rupe
Sluaj 3: Otkaz nosivosti po
omotau rupe obaju elemenata
(za d/t<12 i malu masu drva)

Sluaj 4,5,6: Pojava nastanka

plastinih zglobova kod spajala
uz istovremeno prekoraenje po
omotau rupe

NOSIVOST DVOREZNIH TAPNIH SPAJALA SPOJ DRVO-DRVO I DRVO-PANEL-

U modovima 9 i 10 dodatno
nastaju plastini zglobovi na
spajalu pa se u izrazima
pojavljuje moment
plastificiranja My,d koji se
odreuje prema EN409.

t 1 i t2

debljine drva ili ploe

fh,1,d (fh,2,d)

vrstoe upetosti u t1 (t2)

fh,2,d / fh,1,d

promjer spajala

My,d

granini moment upetosti

Projektnu vrijednost vrstoe upetosti fh,1,d ili fh,2,d treba

proraunati kao:

kkmod,
f
mod,11 fhh,1,1,,kk
ffhh,1,1,,dd
MM

kkmod,
f
mod,22 fhh, 2, 2, k,k
ffhh, 2, 2,d,d
MM

NOSIVOST JEDNOREZNIH TAPASTIH SPAJALASPOJ DRVO-DRVO I DRVO-PANEL1

RRdd ffhh,1,1,,dd tt11 dd

Sluaj 1 i 2 : Otkaz
nosivosti drva po omotau
rupe
2

RRdd ffhh,1,1,,dd tt22 dd

ffh ,1,d tt1dd

t
22
h
,
1
,
d
1
22 11 t22
RRd
d
11
tt1

22

tt2
2

tt1
1

33

tt2 2
tt2
2
11 2

tt1
tt1

1
1

Sluaj 3: Otkaz nosivosti po omotau rupe obaju

elemenata (za d/t<12 i malu masu drva)

4422M
ffhh,1,1,d,dtt11dd
Myy,d,d
RRdd 11..11

2211
22
22
ffhh,1,1,d,ddt
dt11

441122M
ffhh,1,1,d,dtt22dd
Myy.d.d
22
RRdd 11..11

22 11
22
1122
ffhh,1,1,d,ddt
dt22

22
RRdd 11..11
22M
Myy,d,d ffhh,1,1,d,ddd
11

Sluaj 4,5,6: Pojava nastanka plastinih zglobova

kod spajala uz istovremeno prekoraenje po
omotau rupe

NOSIVOST DVOREZNIH TAPNIH SPAJALA SPOJ DRVO-DRVO I DRVO-PANEL7

RRdd ffhh,1,1,,dd tt11 dd

RRdd 00..55ffhh,1,1,,dd tt22 dd

4422M
ffhh,1,1,d,dtt11dd
Myy,d,d
RRdd 11..11

2211
22
22
ffhh,1,1,d,ddt
dt11

10

RRdd 11..11

22
22M
Myy,d,d ffhh,1,1,d,ddd
11

U modovima 9 i 10 dodatno nastaju plastini zglobovi

na spajalu pa se u izrazima pojavljuje moment
plastificiranja My,d koji se odreuje prema EN409.

t1

t2

t1

slika modova razaranja u dvoreznom spoju

drvo-drvo

ODREIVANJE MOMENTA TEENJA SPOJNOG

SREDSTVA
Za avle, vijke i trnove od specijalnog elika, neophodno je
za izraunavanje nosivosti spajala odrediti moment teenja.
EC5 zahtjeva da se moment odredi prema Europskom
Standardu EN 409.
Projektnu vrijednost graninog momenta upetosti My,d treba
proraunati kao:

M
M yy,,dd

M
M yy,,kk

MM

EN
Primjer
409 zahtjeva
dobro odabrane
da se spajalo
aparature
optereti
za ispitivanje
kao na slici
prikazan
tako dajese
toke
na slici.
optereenja ne pomiu du spajala, a optereenje
ostane okomito na os spajala tijekom cijelog testa. Dimenzije l1
i l3 moraju biti barem 2d. Slobodna duljina sredstva je l2 i treba
biti izmeu d i 3d.

NOSIVOST TAPASTIH SPAJALA

-SPOJ DRVO-ELINI LIMKod spojeva
svih spojeva
drvo-elini
drvo-elini
lim razlikuju
lim moraseseJEDNOREZNI
dokazati nosivost
i
elinog limaspojevi
DVOREZNI
dokazom
s limom
za elemente
s vanjske
elinih
stranekonstrukcija.
ili uputenim u
drvo.
Jedino za nosivost dvoreznog spajala u spoju drvo-elini lim
koji
Kodjelimova
uputen
s vanjske
u drvo, ne
strane
pravirazlikuju
se razlika
se izmeu
spojevi stankih
tankim
i
debelih limova.
(t0.5d)
i debelim( td) limom. Za debljine limova 0.5d<t<d
moe se NOSIVOST linearno interpolirati.
Razlika kod spojeva s vanjskim limom izmeu tankih i
debelih je u razliitoj deformabilnosti spajala. Kod tankih
limova ne nastaje ukljetenje spajala, tako da se u posminoj
ravnini ne stvara plastini zglob, nego samo zakretanje
spojnog sredstva.

NOSIVOST JEDNOREZNOG OPTEREENOG SPAJALA PO REZNOJ

RAVNINI U SPOJU DRVO-ELINI LIM

Odreivanje nosivosti
jednoreznih spojeva s tankim
limovima

Odreivanje nosivosti
jednoreznih spojeva s debelim
limom

NOSIVOST DVOREZNO OPTEREENOG SPAJALA PO JEDNOJ

REZNOJ RAVNINI U SPOJU DRVO-ELINI LIM

LIMOVI
LIM
UPUTEN
S VANJSKE
U DRVO
STRANE

NOSIVOST JEDNOREZNOG OPTEREENOG SPAJALA PO REZNOJ

RAVNINI U SPOJU DRVO-ELINI LIM

11

RRdd (( 22 11)) ffhh,1,1,,ddtt11dd

12

RRdd 11..11 22M

M yy,,dd ffhh,1,1,,dddd

za tanke limove t 0.5d gdje je t- debljina lima;

odabire se manja proraunata vrijednost

13

14

44M
Myy.d.d
RRdd 11..11 ffhh,1,1,d,dtt11dd 22
1
22 1
ffhh,1,1,d,ddt
dt11

RRdd 11..55 22M

Myy,d,d ffhh,1,1,d,d

za debele limove t d gdje je t- debljina lima;

odabire se manja proraunata vrijednost

NOSIVOST DVOREZNO OPTEREENOG SPAJALA PO JEDNOJ

REZNOJ RAVNINI U SPOJU DRVO-ELINI LIM

LIM UPUTEN U DRVO

15

RRdd ffhh,1,1,,dd tt11 dd

16

44M
Myy.d.d
RRdd 11..11 ffhh,1,1,d,dtt11dd 22
1
22 1
ffhh,1,1,d,ddt
dt11

17

RRdd 11..55 22M

Myy,d,d ffhh,1,1,d,d

LIMOVI SA VANJSKE STRANE

18

RRdd 00..55ffhh,,22,,dd tt22 dd

19

RRdd 11..11 22M

Myy,,dd ffhh,,22,,dddd

za tanke limove t 0.5d gdje je t- debljina lima;

odabire se manja proraunata vrijednost

20

RRdd 00..55ffhh,,22,,dd tt22 dd

21

RRdd 11..55 22M

Myy,d,d ffhh, 2, 2,d,ddd

za debele limove t d gdje je t- debljina lima;

odabire se manja proraunata vrijednost

STEP

VIEREZNI SPOJEVI
Ukupna
Sa B jenosivost
oznaena
viereznih
unutranja
spojeva
rezna =ravnina.
zbroj najmanjih
Promatra se
nosivosti
kao dio dvoreznog
svih reznihspoja
ravnina.
s vanjskim debelim elinim
limom.
Vrijednost za dimenzioniranje Rd u (N) odreuje se po
opisanim
Primjenom
izrazima
navedenih
za dvorezne
kombinacija
spojeve.
formula dobiju se za sve
mogue sluajeve sloma kontinuirani deformacijski oblici
Kao objanjenje pokazat e se jedan etverorezan spoj:
sloma spajala.
Sa A je oznaena vanjska rezna ravnina. Promatra se kao dio
Vrijednost za dimenzioniranje nosivosti jednog tapastog
dvoreznog spoja s uputenim elinim limom.
spajala je: Rd,trna=2 ( Rd,A + Rd,B )

modovi viereznih spojeva

SPOJEVI S AVLIMA
EC5
pitanje
primjene
avala
do promjera
d=8 mm s
avliregulira
se moraju
potpuno
zabijati
okomito
na pravac
promjerom
glave > 2d.
vlakana
promjer rupe u drvu buene za ugradnju avala treba biti
0,9
koddspojeva s avlima u drvu gustoe 500 kg/m3
moraju
buiti rupe
rupe use
elinom
limu mogu biti do 1 mm vee od
promjera
avala
minimalan
broj avala u jednom spoju je 2
kod kvadratinih avala za d se uzima duina stranice
minimalane dubine zabijanja i razmaci avala su propisani
i dani su u tablicama

MINIMALNE DUBINE ZABIJANJA AVALA

Propisane dubine potrebne su radi

sprjeavanja mogunosti upanja avala

MINIMALNI RAZMACI AVALA PREMA

EC5

razmaci u pravcu i okomito na pravac vlakana

a2
a2

a2
a2
a1

a1

a1

a4,t
a3,t

-90 90

a1

a4,c

a3,c

90 270

0 180

180 360

razmak u pravcu vlakana a1

razmak u smjeru okomito na

smjer vlakana a2

rubni razmak

krajnji razmak

minimalni razmaci avala

prema EC5

BONO OPTEREENI AVLI

jednorezni spoj

dvorezni spoj

t1 - je debljina drva b1 pored glave avlakod jednoreznih spojeva.

spojeva Kod
dvoreznih spojeva to je manja debljina tog elementa i dubina zabijanja avla.
t2 - je dubina zabijanja kod jednoreznih spojeva a debljina srednjeg drva kod
dvoreznih

BONA OPTEREENJA
Sila
Sila uu smjeru
smjeru vlakanaca
vlakanaca

Sila
Sila okomito
okomito na
na smjer
smjer
vlakanaca
vlakanaca

avlani spojevi drvo-drvo

Za utjecaje okomito na pravac avla za spojeve drvo-drvo
vrijede jednadbe i modovi razaranja 1-10
Slijedee vrijednosti vrstoa upetosti moraju se uporabiti
za avle vee od 8 mm , za sve kutove nagiba sile u
odnosu na vlakanca:
- bez prethodno buenih rupa

- sa prethodno izbuenim rupama

*k u kg/m3 i d u mm

 Za preteito glatke iane avle minimalne vlane vrstoe

ice iz kojih su avli nainjeni su 600 N/mm 2
Vrijednosti graninog momenta upetosti treba raunati kao:
22,,66
M

180

d
Myy,,kk 180 d Nmm
Nmm
22, ,66
M

270

d
Myy,,kk 270 d Nmm
Nmm

za okrugle avle

za kvadratine avle

Za avle sa prethodno izbuenim rupama drvo mora imati

minimalnu debljinu t pri emu:

77dd

tt max
max
13dd 30
30kk 400
400
13
*k u kg/m3 i d u mm

avlani spojevi drvene ploe-drvo

Primjenjuju se pravila za spojeve drvo-drvo
za karakteristine vrijednosti vrstoa upetosti
upotrebljavaju se ove vrijednosti:

za perploe

za ploe od tvrdog drva

00, 3, 3
22
ffhh,k,k 00,11

d
N
/
mm
,11kk d
N / mm

00,,33 00,,66
22
ffhh,,kk 30
d
t
N
/
mm
30d t N / mm

* d i t u mm, gdje je t- debljina panela

 Pavila se odnose na uobiajene avle ije glave imaju

promjer bar 2d
Najmanji meusobni razmaci avala u kombinaciji spoja
perploa-drvo su isti kao ve prikazani u tablici ali umanjeni
faktorom 0,85
Minimalna udaljenost avala u perploi treba biti 3d za
neoptereeni rub i (3+4sin)d za optereeni rub

avlani spojevi elini lim-drvo

Primjenjuju se modovi razaranja i jednadbe 11-22
Provjera nosivosti mora biti napravljena i za elinu plou
Najmanji meusobni razmaci avala su dani tablico ali
umanjeni faktorom 0,7

slika spoja elina ploa-drvo

SPOJ DRVENA PLOA-DRVO

rotacija glave avala

SPOJ ELINA PLOA-DRVO

nema rotacije glave avala

UZDUNO OPTEREENI AVLI

(UPANJE AVALA)

okomito avlanje

koso avlanje

UZDUNA OPTEREENJA

Okomito na vlakanca

U smjeru vlakanaca

 Glatki avli ne smiju se upotrebljavati za stalno i dugotrajno

optereenje
Projektni kapacitet nosivosti na upanje avala okomitih na
vlakna i pod kutem na vlakna treba uzeti kao najmanju
vrijednost:

ff11,d,dddll

22
RRdd min
.
f
d
h

f
d
min . f11,d,d d h f22,d,d d

22
f
d
f22,d,d d

za sve avle
za glatke avle
za avle sa spiralom

 Parametri f1 i f2 ovise, izmeu ostalog, o tipu avala, vrsti

drva i klasi (osobito zapreminskoj gustoi)
Projektne vrijednosti parametara f1 i f2 moraju biti
proraunate:
kkmod,
f
kkmod,
f
mod,22 f22,,kk
mod,11 f11,,kk
ff22,,dd
ff11,,dd

MM

MM

Za glatke avle trebaju biti slijedee vrijednosti:

66
22
ff11,,kk 18
x
10

18x10 kk

66
22
ff22,,kk 300
x
10

300 x10 kk

 Minimalna dubina zabijanja avla treba biti 12d za glatke i

8d za ostale avle
Razmaci avala optereenih na upanje trebaju biti jednaki
kao razmaci avala optereenih okomito na uzdunu os
(prema tablici)
Pri kosom zabijanju a3,t 10d
Za puno drvo s um 30% pri ugradnji, koja se u ugraenom
stanju isuuje treba vrijednosti za f1,k i f2,k smanjiti na 2/3
vrijednosti

KOMBINACIJA BONO I UZDUNO

OPTEREENIH AVALA
Za spojeve optereene kombinacijom uzdunog optereenja
(Fax) i bonog optereenja (Fla) trebaju biti zadovoljeni
slijedei uvjeti:

FFaxax,,dd FF11aa,,dd

11
RRaxax,,dd RR11aa,,dd
22

za glatke avle

22

FFaxax,,dd
FF11aa,,dd

11
RR
RR
ax
,
d
ax ,d
11aa,,dd

za avle sa spiralama

gdje su Rax,d i Rla,d projektne vrijednosti kapaciteta nosivosti

spoja optereenog samo uzdunim ili bonim optereenjem

SPOJEVI VIJCIMA

SPOJEVI VIJCIMA
kod vijaka pravac sile koji zatvara kut s pravcem vlakana
ima utjecaja i mora se uzeti u obzir pri proraunu.
EC5 daje podatke za vijke do promjera d = 30 mm
promjer rupa za vijak moraju imati promjer ne vei od 1
mm u odnosu na vijak
podlone ploice vijaka moraju biti sa duljinom stranice
(kvadratine) ili promjerom 3d i debljine 0,3d.
0,3d Podlone
poloice moraju se nalaziti ispod glave vijka i matice.
vijke treba pritegnuti kako bi elementi prijanjali jedni uz
druge i mora biti omogueno naknadno pritezanje (utjecaj
vlage drva na spoj).

OPTEREENJE OKOMITO NA VIJAK

Spojevi s vijcima optereenim okomito na svoju os
dimenzioniraju se prema jednadbama i modovima 1-22
t1
t1
t1

t2
optereenje paralelno sa
vlakancima

t2
optereenje okomito na
vlakanca

Vijani spojevi drvo-drvo

karakteristina vrijednost vrstoe po omotau rupe za

drvo odreuje se prema izrazima:
a) za optereenje u pravcu paralelnom s pravcem
vlakana

ffhh,,00,,kk 00,,082
0821100,,01
01ddkk
b) za optereenje pod kutom u pravcu vlakana

ffhh,,00,,kk
ffhh,,,,kk
22
22
kk9090sin

cos
sin cos

*k u kg/m3 i d u mm

gdje je :

kk9090 11,,35
3500,,015
015dd

za meko drvo (crnogorino)

kk9090 00,,90
9000,,015
015dd

za tvrdo drvo (bjelogorica)

 za okrugle eline vijke trebaju biti primjenjene slijedee

karakteristine vrijednosti za granini moment upetosti:
33
M

0
,
8
f
d
M yy,,dd 0,8 fuu,,kk d 66

gdje je fu,k karakteristina vlana

vrstoa elika (npr. Fe510)

za vie od 6 vijaka u nizu i u smjeru djelovanja

optereenja, kapacitet nosivosti za sve prekomjerne vijke
treba reducirati za 1/3 tj. za n vijaka djelotvorni broj ne je:

nnee 66 22nn 66 33

 minimalni razmaci i udaljenosti u spoju s vijcima dani su u

tablici:
razmaci u pravcu i okomito na pravac vlakana
a2
a2

a2
a2
a1

a1

a1

a4,t
a3,t

-90 90

a1

a4,c

a3,c

90 270

0 180

180 360

Vijani spojevi drvene ploe-drvo

primjenjuju se pravila koja vrijede za spojeve drvo-drvo
za furnirsku plou (perploa) treba primjeniti slijedee
vrijednosti vrstoe upetosti neovisno o pravcu sile i
pravcu vlakana:

ffhh,,kk 00,,11
1111 00,,01
01ddkk
*k u kg/m3 i d u mm

Vijani spojevi elini lim-drvo

Primjenjuju se jednadbe i modovi lomova 11-22, s
vrijednostima za dimenzioniranje vrstoe drva po
omotau rupe i momenta teenja materijala spajala
prema pravilima iz spojeva drvene ploe-drvo

OPTEREENJE U PRAVCU VIJKA

Treba provjeriti vlanu vrstou vijka i podobnost debljine
podlonih ploica
Vrijednosti tlane vrstoe popreno na pravac vlakana
drva ili materijala na bazi drva ispod podlonih ploica
moe se poveati za 80%. Vrijednost za dimenzioniranje
tlanog napona ispod ploica ne smije meutim prijei
vrijednost 1,8 fc,90,d

standardne podlone ploice vijaka

SPOJEVI SA TRNOVIMA

 Primjenjuju se pravila koja vrijede za bono optereene

vijke, osim pravila za razmake spajala
minimalni razmaci trnova u spoju:

 najmanji promjer trnova moe biti 6 mm

toleranicija promjera trna je -0/+0,1 mm
promjer rupe u drvu ne treba biti vei od promjera trna
kod spojeva drvo-elini lim moe promjer rupe u
elinom limu biti za 1 mm vei od promjera trna.

Karakteristine vrijednosti vlane vrstoe fu,k za trnove raznih

kvaliteta elika u (N/mm2)

** vijci i trnovi kod trajnih konstrukcija trebaju biti

pocinani, a kod privremenih antikorozivno zatieni.
Vijci se koriste kao trajno spajalo samo ako se osigura
mogunost njihova naknadna pritezanja i ako se osigura
odgovarajua kontrola izvoenja: buenja rupa, ugradnja,
pritezanja
Nosivi spoj sa vijcima mora imati najmanje 2 vijka,
odnosno 4 trna

Kruni spoj
klasini nain izvoenja spoja preke i
stupa lameliranih portalnih okvira krunim
spojem (avli, vijci, trnovi - jedan ili dva
kruga spajala)

kruni spoj : raspodjela sila,

izgled

 Ukoliko neka veza - spoj mora prenijeti i optereenje

momentom savijanja, onda se to optereenje dijeli na sile u
spojnim sredstvima, proporcionalno udaljenostiod toke
sredita rotacije spojnih sredstava. Sila u spojnom sredstvu
uslijed momenta uvijek je okomita na pravac udaljenosti od
sredita rotacije spoja

FFNN N
N nn
FFVV VV nn

FFMM M
n

r
M n r

FFukuk ((FFMM,,xx FFNN ))22 ((FFMM,,yy FFVV ))22

Fuk - ukupna sila koju preuzima spajalo od djelovanja N, T i M reznih sila

n

- broj spojnih sredstava u spoju

- udaljenost spojnog sredstva od sredita rotacije spoja

 sve sile koje preuzima spoj dijele se na n spajala, a onda

se nae ukupni utjecaj na jedno spajalo koji mora biti od
doputene nosivosti spajala
kruni spoj (avli, vijci ili trnovi) nije potrebno da uvijek
bude i fiziki kruno oblikovan, raspored spajala u spoju
moe biti i kvadratian ili poligonalan. Bitno je da takav spoj
prenosi unutranje rezne sile: moment savijanja, uzdunu i
poprenu silu
na slijedeem primjeru prkazan je raspored spajala tzv.
krute veze , koja je uobiajena u kutevima okvirnih
konstrukcija i sl.

M
rr22
M
FFMM
nn11 rr1122 nn22 rr2222
n1,n2 - broj spajala u 1. i 2. krunici
r1,r2 - radijus 1. , 2. krunice

22
22
M

b
FFMM M 2 a b2
2
2
x
z
x

i
i
i i

xi,zi - udaljenosti spajala od

teita spoja

SPOJEVI SA VIJCIMA ZA DRVO

BONO OPTEREENI VIJCI ZA DRVO

Za vijke za drvo promjera manjeg od 8 mm primjenjuju
se pravila kao kod bono optereenih avala
za vijke za drvo promjera jednakog ili veeg od 8 mm
primjenjuju se pravila kao kod bono optereenih vijaka
za promjer d pri proraunu vrstoe drva po omotau
rupe uzima se promjer glatkog dijela vijka
za proraun momenta teenja My,k treba uzeti djelotvornu
vrijednost promjera def = 0,9d pri emu promjer navoja
vijka za drvo nije manji od 0,7d.
0,7d Ako duljina dijela trupa u
elementu na strani glave vijka za drvo nije manja od 4d,
tada se za izraun veliine My,k moe uzeti promjer trupa
def = d

 karakteristina vrijednost vlane vrstoe elika za

proraun karakteristine vrijednosti momenta teenja je
fu,k = 300 N/mm2
duljina prodiranja vijka za drvo (tj. duljina u zadnjem drvu),
mora biti najmanje 4d
Vijci za drvo promjera veeg od 5 mm trebaju se ugraditi u
prethodno izbuene rupe i to:
- vodea rupa za trup treba imati isti promjer kao i
trup
- vodea rupa za dio s navojem treba imati promjer
bar 70% promjera trupa

AKSIJALNO OPTEREENJE VIJAKA ZA DRVO

nosivost vijka za drvo u pravcu njegove uzdune osi
proraunava se iz parametra upanja f3,k:

ff33,,kk ((11,,5500,,66dd)) kk

*k u kg/m3

vrijednost za dimenzioniranje parametra upanja vijka

za drvo proraunava se uvaavajui veliinu kmod i
M= 1.3

kkmod
ff 33,,dd ff33,,kk mod
MM

 proraunom vrijednosti za dimenzioniranje otpornosti na

upanje te vrijednosti za dimenzioniranje nosivosti dobiva
se mjerodavna vrijednost za dimenzioniranje prema izrazu:

RRdd min
min

ff33,,dd((llefef dd))

2
75
75 00,,99dd //MM
2

*M = 1.1

lef - duljina navoja u mm u elementu u koje se vijak za drvo uvija

d - promjer u mm mjereno na glatkom dijelu trupa

KOMBINACIJA BONO I UZDUNO

OPTEREENIH VIJAKA
treba biti zadovoljen uvjet dan u jednadbi:
22

22

FFax ,d
F
ax ,d F11aa,,dd 11
RR
RR
axax,,dd
11aa,,dd

SPOJ SA MODANICIMA

MODANICI
Razlikujemo:
- modanike koje umeemo u prethodno pripremljena
uljebljenja u drvenim elementima koji se spajaju
- modanici koji se utiskuju u prikljune elemente od drva
- modanici koji se djelomino ugrauju u prethodno
pripremljene rupe, a djelomino utiskuju
Kvaliteta drva u koju se ugrauju:
- najmanje II razredne kvakoe
- utisnuti modanici ugrauju se samo u meko drvo s
pripadnim vijcima i odgovarajuim podlonim ploicama.
Vijci moraju biti promjera veeg od 12 mm

A)

B)

A) jednorezni spoj drvo-drvo

B) dvorezni spoj drvo-drvo

A)

B)

A) prikaz spoja elini lim-drvo

B) prikaz spoja drvena ploa-drvo

MODANICI
Vijci:
- priteu se silom tako da im se podlina ploica utisne u
drvo, ali ne vie od 1 mm
- vlana sila u vijku ne smije biti vea od T=N/3, gdje je
N- nosivost modanika
Ugradnja:
- paralepipedni modanici moraju se ugraivati tako da
su im vlakna priblino paralelna vlaknima drvenih
elemenata koje spajaju
- za TRAJNE KONSTRUKCIJE ne doputa drukiji
poloaj vlakana modanika i ishodnog materijala drveta
koji se spajaju

MODANICI
- iznimke: klinasti, cilindrini okrugli i Derevjagin
modanici
- nosivi spoj: maksimalno 4 modanika rasporeena u
nizu
- to se ne odnosi na smodene grede kao posebni nosivi
entitet

presjek modanika

drvo
matica
vijak

podlona
ploica

prikaz ugradnje modanika

PRSTENASTI MODANICI:
- debljina prstenastog modanika odreuje se u
zavisnosti od promjera modanika d a/25, gdje je apromjer prstenatog modanika
Kod montae razrezanih prstenastih modanika poloaj
razreza mora se nalaziti u smjeru preuzimanja sile

prikaz spoja drvenog modanika i

naprezanja u modaniku

DRVENI I METALANI MODANICI PROVJERAVAJU

SE:
- za pune modanike, za metal i osnovni materijal
- za zatvorene prstenove, za osnovni materijal i jezgru
- za otvorene(raspiljene) prstene provjerava se osnovni
materijal za punu silu i jezgro za silu koju prenosi
modanik; zbog elastinosti otvorenog prstena smanjuju
se dop. naponi na posmik za 20%, a osnovni dop. eoni
tlani napon za 35%
- za cilindrine(valjkaste) drvene modanike kod kojih su
vlakna modanika okomita na vlakna osnovnog
materijala, uzimaju se vrijednosti osnovnih doputenih
napona za drvo

DRVENI I METALANI MODANICI PROVJERAVAJU SE:

Pri preuzimanju sile koso na smjer vlakana smanjuje se
doputeni napon u ovisnosti kuta izmeu vlakana i sile
prema izrazu:
k = 1-/180

Napomena:
Napomena:

SPECIJALNI MODANICI:

Za
Za proraun
proraun netto-povrine
netto-povrine presjeka
presjeka elemenata
elemenata oslabljenih
oslabljenih
treba
od
(A)
modanicima
treba
od ukupne
ukupne povrine
povrine
(A) oduzeti
oduzeti
oslabljenja,
to
-modanicima
u svemu se
treba
pridravati
uputa,
tablicaoslabljenja,
nosivostiiiito
za paralelopipedne
paralelopipedne modanike
modanike ii okrugle
okrugle modanike
modanike
atesta -- za
tb
tb

-- za
za prstenaste
prstenaste modanike
modanike promjera
promjera aa ukupnu
ukupnu projekciju
projekciju
modanika
modanika at
at

**Doputene nosivosti raznih modanika

slike nekoliko raznih tipova

modanika

SPOJEVI SA ZUBATIM PLOAMA

 Zubate ploe su spajala koja se sastoje od jedne metalne

ploe sa pravilnim rasporedom avala koji su okomiti na
ravninu ploe. U pravilu su metalne ploe debljine izmeu
0,9 mm i 2,5 mm
treba naglasiti da se u proraun spoja ne moe uzeti
cijela prikljuna povrina ve samo "efektivna" povrina

prikaz horizontalne pokretne

hidraulike pree za utiskivanje
spojnih ploa

prikaz sustava za runu

ugradnju spojnih ploa

slika spojne ploe

GANGNAIL

slika spojne ploe MENING

DIMENZIONIRANJE METALNIH ZUBATIH PLOA

geometrija prikljuka metalne zubate ploe

 oznake na slici geometrije ploe su definirane:

x-smjer

glavni smjer ploe

y-smjer

okomit na glavni smjer

kut izmeu x-smjera i sile F

kut izmeu smjera vlakana i sile F

kut izmeu x-smjera i linije spoja

Aef

djelotvorna povrina

duljina ploe du linije spoja

Vrijednosti vrstoe ploa

Ploe moraju imati atest na karakteristinu vrijednost odreenu
rezultatima ispitivanja dobivenim u skladu sa normama za
slijedee karakteristike:
fa,0,0 - vrstoa po jedinici povrine za =0 i =0
fa,90,90 - vrstoa po jedinici povrine za =90 i =90
ft,0

- vrstoa na vlak po jedinici po irini ploe u x-smjeru za =0 i =0

fc,0

- vrstoa na tlak po jedinici po irini ploe u x-smjeru (=0)

fv,0

- vrstoa na posmik po jedinici po irini ploe u x-smjeru (=0)

ft,90

- vrstoa na vlak po jedinici po irini ploe u y-smjeru (=90)

fc,90 - vrstoa na tlak po jedinici po irini ploe u y-smjeru (=90)

fv,90 - vrstoa na posmik po jedinici po irini ploe u y-smjeru (=90)

Vrijednosti vrstoe usidrenja zubaca

projektne vrijednosti vrstoe fa,,,d moe biti odreena
ispitivanjem ili proraunata iz:
00

ffaa,,, 0, 0,d,d ffaa,,,0,0,d,d ffaa,90

45
, 90, 90
, 90,d,d 45
ffaa,,,,,d,d max
max
sin max ,
ffaa, 0, 0, 0, 0,d,d ffaa, 0, 0,0, 0,d,d ffaa,90
, 90, 90
, 90,d,d sin max ,

ffaa,,,,,,dd ffaa,,00,,00,d,d ffaa,,00,,00,,dd ffaa,,9090,,9090,,dd sin

sinmax
max,,

= 45

45 < 90

 projektna vrijednost vrstoe usidrenja u smjeru vlakana

dana je kao:
ffaa,,, 0, 0,d,d kk11

ffaa,,,0,0,d,d max
max
ffaa, 0, 0,0, 0,d,d kk1100 kk2200

00
00 90
90

* konstante k1,k2 i 0 moraju se odrediti zasebnim

ispitivanjima za svaki tip metalne nazubljene ploe

Dimenzioniranje nosivosti spoja

a) Nosivost zubaca
naponi usidrenja F i M raunaju se prema:

FFAA
FF
A
Aefef

M
M
AAmax
max
MM
IIpp

FA - aktivna sila na plou u centru efektivne povrine

MA - moment savijanja ploe
Ip - polarni moment
rmax - udaljenost od toke na efektivnoj povrini

 slijedei uvjeti moraju biti zadovoljeni:

FF,,dd ffaa,,,,,,dd
MM,,dd 22ffaa,,9090,,9090,,dd

b) Nosivost ploe
za vezu sa jednim nosivim vorom, sile u dva glavna
smjera odreuju se iz izraza:

FFXX FFcos
cos FFMM sin
sin

FFzz FFsin
sin FFMM cos
cos

* pozitivna vrijednost
oznaava vlanu, a
negativna tlanu silu.

F - sila u voru
FM - sila od momenta savijanja u voru (FM = 2M/l)

 slijedei uvjet mora biti zadovoljen:

22

22

FFyy,d,d
FFXX,d,d

RR RR 11
xx,d,d
yy,d,d
gdje su Fx,d i Fy,d projektne vrijednosti sila u x- i y-smjeru, a Rx,d i
Ry,d projektne vrijednosti nosivosti ploe u x- i y-smjeru.

RRxx,d,d max
max

ffaxax, 0, 0,d,dllsin
sin
ffvv, 0, 0,d,dllcos
cos

l cos
ffaxax,90
, 90,d,d l cos
RRyy,d,d max
max f
l sin
fvv,90
, 90,d,d l sin

fftt, 0, 0,d,d
ffaxax, 0, 0,d,d
ffcc, 0,0,d,d

za
zavlak
vlak
za
zatlak
tlak

fft ,t90
,d
ffaxax, y, y,d,d ,90,d
ffcc,90
, 90, d,d

za
zavlak
vlak
za
zatlak
tlak

Najmanji zahtjev za nosivost zubaca

svi spojevi moraju biti u stanju prenijeti silu Fr,d i to u
bilo kojem smjeru. Fr,d mora se pretpostaviti kao sila
kratkotrajnog djelovanja na drvo klase uporabivosti 2,
veliine:

Fr
Fr,,dd 11..00 00..11LL kN
kN

*L - duljina reetke u metrima

minimalno preklapanje metalne zubate ploe i drvenog

tapa mora biti bar 40 mm ili h/3, gdje je h - visina
drvenog tapa
avlane ploe u vezama pojasa treba prekriti bar 2/3
irine tapa

LIJEPLJENI SPOJEVI
ljepila su unijela revolucionarne mogunosti oblikovanja
drvenih konstrukcija. Lijepljenjem dobivamo i novu
generaciju tzv. "GLULAM" ili lameliranih drvenih
konstrukcija. Lijepljenjem se dobivaju i ploasti proizvodi od
drveta: panelke, perploe, multiplex ploe, iverice itd.
zatim se lijepljenjem ostvaruju spojevi elemenata u drvetu i
drvenim konstrukcijama.
Ljepilo u nosivim konstrukcijama mora:
- zadravati svoju vrstou i nakon dugog djelovanja sile
- mora osigurati vrstou spojeva koja mora biti najmanje
jednaka vrstoi drveta na smicanje paralelno i okomito na
smjer vlakana

LIJEPLJENI SPOJEVI
- mora biti otporno na sve organske i neorganske
kemikalije
- dovoljno vatrootporno
- mora stvrdnjavati pri temperaturi od 25 C
Trajnost lijepljenih spojeva mora odgovarati trajnosti
konstrukcije
Lijepljeni elementi za vrijeme lijepljenja moraju biti
vlanosti manje od 12%. Poveanje vlage iznad 15%
sniava nosivost ljepljenih spojeva.
Plohe koje se lijepe stavljaju se pod preu ili se pri
lijepljenju zabijaju avlima koji slue za postizanje pritiska.

Neke karakteristike ljepila

Urea-formaldehidno (UF): prah sa dugotrajnom
mogunosti uvanja. Prireuje se mjeanjem komponenti.
Netopivo u organskim otapalima i otporno na kiseline i
luine. U vodi je otporno do 80C nakon ega nema
otpornosti.
Melamin-formaldehidno (MF) ljepilo.
ljepilo Lijepi se toplim i
hladnim postupkom. Postaje topiv inad 60C. Otporno na
vrelu vodu. Bolja svojstva od UF ljepila ali ne i vea vrstoa
Fenol-formaldehidno (PF): vrui postupak ili kao tekue
ljepilo ili kao film. Za vezanje potrebna temperatura vea od
100C, uz alkalijski otvriva. Moe se koristiti i hladni
postupak, ali ne zadovoljava. Koristi se za vodootporne vie
slojne furnirska ploe. Temperature se postiu u VF
preama ili preama sa parom.

 Rezorcin-formaldehidno ljepilo koristimo uglavnom u

naim konstrukcijama od drva. Formaldehid se koristi kao
otvriva. Tamno smee boje. Vee bez zagrijavanja, jer
sam vezivanjem razvija toplinu. Otporan na kipuu vodu,
kiseline i luine. Proizvoai: BSF, KOPPERS, CHROMOS
Polivinil-aldehidno (PVC) ljepila u industriji namjetaja.

"ZAKOVICE" za lamelirano drvo

 privrivanje metalnih ploa za lamelirane drvne nosae

spajalo je izraeno od visokokvalitetnog elika
zakovice se u lamelirani nosa "utjeruju" pomou
pneumatskih ekia, prethodno treba izbuiti rupe u elinim
ploama
ako se koriste za preuzimanje momenata u spoju, ovaj je
spoj onada do 5 puta krui od spoja ostvarenog elinim
ploama sa vijcima
koriste se za razne aplikacije: kod reetki, spajanja
podronica za nosa, spoja greda sa stupom, spoja leaja
lunih nosaa sa temeljem.

Novi (suvremeni) naini spajanja

lameliranih elemenata

 razvojem tehnike lijepljenja i razvojem ljepila nastoji se

pojednostaviti veze elemenata od drveta i lameliranog drveta
uvoenjem inovativnih spojeva u kojima se elementi spajaju
pomou elinih ipkikoje se uljepljuju u prethodno buene
rupe u drvetu
unutarnje rezne sile u spoju rastavljaju se na komponente,
koje se preuzimaju metalnim ulijepljenim ipkama, limovima i
kombinacijom zubatih ploa.

MODELIRANJE SPOJEVA U FEM

PROGRAMIMA
razvojem raunala uvelike je olakano rjeavanje
problema konanih elemenata samim tim za posljedicu
imamo to da neke realne probleme moemo prikazati
njihovim modelima
slijedei primjer je model vlanog spoja, modeliran u
programskom paketu COSMOS/M

slika prikazuje definirani model vlanog spoja sa silama optereenja i

leajnim reakcijama

slika naprezanja

slika metalnih uloaka za spajanje

slika reetki spajanih sa

nazubljenim ploama

prikaz kombinacije spojnih sredstava u spoju