1.) RAZREDI DJELOVANJA SA KARAKTERISTINIM VRIJEDNOSTIMA?

Razred trajanja Stupanj Primjeri

djelovanja akumuliranog djelovanja
Stalno dulje od 10 godina vlastita tezina
Dugotrajno od 6 mjeseci do 10 skladistenje
Srednjetrajno od 1 tjedna do 6
godina pridodano
Kratkotrajno krace
mjeseci od jednog snijeg i vjetar
djelovanje
Trenutno tjedna - izvanredno
djelovanje
2.) KOJIM POSTUPCIMA SE ODREUJE VLANOST U DRVU?
Odreivanje vlanosti drva provodi se uz pomo:
-preciznih postupaka mjerenja i vaganja uzoraka u vlanom stanju i nakon suenja na temperaturi od 100C
-neizravnog i brzog postupka mjerenja specifinog elektrinog otpora drva vlagomjerom, uz mjernu
preciznost od oko + 2% pri razini vlage drva od 6% do 32%

3.) GREKE DRVETA?

-greke popr. presjeka, kvrge, irina godova, nepravilnost vlakana, greke skupljanja(raspukline,pukotine),
greke boje drva, napad insekata, imela, krivljenje grae(vitoperenje,izbo.), nepravilnosti u sri drva.

4.) O EMU OVISI KOEFICJENT MODIFIKACIJE?

-koeficjent modifikacije kmod ovisi o razredu trajanja djelovanja(stalno,dugotr.,srednjetr.,kratkotr.,trenutno) i
o razredu vlanosti (klasi uporabljivosti: 1,2,3).

5.) NA KOJIM TEMP. DOLAZI DO ZAPALJENJA DRVETA? SKIC. PROMJENE DRVETA U SLUAJU POARA?
Zapaljenje drvenog elementa moe se dogoditi pri temperaturi izmeu 340C i 430C. Temperatura,
meutim, moe biti i nia (npr. 150C), ako je drvo dovoljno dugo
zagrijavano.

a) Ugljeni sloj
b) Sloj pirolize
c) Nepromjenjeno drvo

6.) TLAK PARALELNO SA VLAKANCIMA I SAVIJANJE SA DOKAZOM STABILNOSTI?

(IZRAZ I OBJANJENJE OZNAKA U IZRAZU)
c,0,d projektna (prora.)vrijednost tlanog naprezanja kc,y, kc,z koeficijenti izvijanja
fc,o,d projektna vrijednost tlane vrstoe II s vlaknima kCRIT koeficijent bonog izvijanja
m,y,d; m,z,d projektna vrijednost naprezanja savijanja km koeficjent utjecaja oblika presjeka
fm,y,d; fm,z,d projektna vrijednost vrstoe savijanja
c ,0,d m , y ,d m , z ,d
km 1
k f kcrit f m , y ,d k
f
c , y c ,0,d crit m , z ,d

c ,0,d m , y ,d m , z ,d
km 1
k f kcrit f m , y ,d kcrit f m , z ,d
c , z c ,0,d
7.) OSNOVNI OBLICI TESARSKIH VEZA (NACRTATI)?
 1) veza na list 2) zasjek 3) veza na ep 4) veza na zub

8.) NA DIJAGRAMU SILA-POMAK USPOREDI PONAANJE SPOJA IZVEDENOG LJEPILOM I AVLIMA, AKO
JE ON IZLOEN VLANOM NAPREZANJU U SMJERU VLAKANACA?

a) Ljepilo ( p = 12,5 x 103 mm2 )

b) avli ( d = 4mm )

9.) NACRTATI I OBJASNITI MODOVE SLOMA SPOJEVA SA JEDNOREZNO OPTEREENIM SPAJALIMA

(DRVO-METAL, DEBELI ELINI LIM)?
-u oblicima sloma s dostizanjem momenta tecenja, stvara se u posmicnoj ravnini plasticni zglob, zbog
debljine lima u odnosu na promjer spojnog sredstva, moze postici upetost spajala.

Dostignuta je vrstoa drva na tlak po omotau rupe. Dostizanjem vrijednosti momenta teenja nastaje
Stapasto spajalo pri tome rotira, ali ostaje ravno. plastini zglob na dubini utiskivanja t1 spoj. sredstva
U posmicnoj ravnini spoja, dostizanjem vrijednosti Drugi plastini zglob stvara se i u posminoj ravnini
momenta teenja, stvoren je plasticni zglob. dostizanjem vrijednosti momenta teenja.

10.) DETALJ PRIKLJUKA UPUTENIH PODRONICA NA GLAVNI NOSA?

11.) NACRTAJ JEDAN REETKASTI NOSA I NA NJEMU OZNAITE DULJINE IZVIJANJA LY I LZ ?

12.) KOLIKA JE NAJVEA OSNA UDALJENOST KROVNIH POPRENIH VEZOVA I KOLIKO NAJVIE
NOSAA STABILIZIRA JEDAN KROVNI VEZ?
Jedan krovni vez bono stabilizira najvie 6 glavnih nosaa, a najvea osna udaljenost vezova u
konstrukciji je 25,0m.

13.) MEKE DIJAGONALE MATERIJAL, OBLIK, SILE?

Meke dijagonale su napravljene od elika, okruglog su profila/presjeka i preuzimaju samo vlane sile.

14.) GRANINO STANJE NOSIVOSTI LAMELIRANIH NOSAA RAVNOG INTRADOSA U KOJEM PRESJEKU
I NA KOJOJ KONTAKTNOJ POVRINI SE PROVJERAVA NOSIVOST NA TLAK OKOM. NA VLAKANCA?
Kod GSN LLD-ravnog intradosa,nosivost na tlak okomito na vlakanca se provjerava u podruju iznad
gornje leajne ploe nosaa, to odgovara kontaktnoj povrini iznad gornje ploe leaja.

15.) SKICIRAJTE LAMELIRANI SEDLASTI NOSA PROMJENJIVOG POPRENOG PRESJEKA I NAIN

SLAGANJA LAMELA KOD TAKVOG NOSAA, OZNAITE KUTEVE I NAPIITE KOLIKI JE NAJVEI
NAGIB OVAKVIH NOSAA , ODNOS a I b ?

16.) KOJE VRIJEDNOSTI MOE POPRIMITI KOEFICJENT POPUSTLJIVOSTI g ?

Moe poprimiti vrijednosti od 1 do 6 ovisno o vrsti spojnih sredstava i trajanju djelovanja.
17.) NABROJITE VRSTE SASTAVLJENIH TAPOVA I NACRTAJTE JEDAN PRIMJER ZA SVAKOG?
a) sastavljeni tapovi sa c) sastavljeni tapovi sa reetkastom
kontinuiranim elementima ljepljenom ili avlanom ispunom
(V i N ispuna)

b) sastavljeni tapovi sa kladicama

18.) TO SU SKOBE? NACRTAJTE I OZNAITE NOGU I LEA SKOBE?

Skobe (klamfe) od eline ice,oblau se smolom i posebnim alatom utiskuju u drvo
-koriste se u nosivim spojevima elemenata od punog i lameliranog drva i u ploastim elementima od drva

19.) Sd Rd - O EMU OVISI Sd I Rd U OSNOVNOJ JEDNADBI GRANINOG STANJA NOSIVOSTI?

Sd Rd ; Sd - projektirana vrijednost utjecaja ; Rd - projektirana vrijednost otpornosti gradiva
Sd G, j Gk , j Q,1 Q
k ,1 Q,i Q,i Q
k ,i
i 1
Rd R( f i,d Ei,d ai,d )
Gk,j karakteristina vrijednost stalnog djelovanja
Qk,1 karakteristina vrijednost prvog promjenljivog djelovanja u kombinaciji
QK, i karakteristina vrijednost ostalih promjenljivih djelovanja u kombinaciji
YG, j parcijalni koeficijent sigurnosti (pouzdanosti) za stalna djelovanja
YQ, i parcijalni koeficijent sigurnosti (pouzdanosti) za promjenljiva djelovanja
Q,i=0, 1,2 koeficijent kombinacije djelovanja (odredivanje reprezentativnih vrijednosti djeluje li vie od
jednog promjenjivog djelovanja;
fi,d proraunska vrijednost svojstva graevinskog materijala
Ei,d projektna vrijednost E-modula
ai,d geometrijska veliina u mjernoj jednadbi (nazivna vrijednost)

20.) KONTROLA NOSIVOSTI PRESJEKA NA SAVIJANJE TO PREDSTAVLJA KOEF. km ?

km - koeficijent oblika poprenog presjeka elementa naprezanog savijanjem
km = 0,7 za pravokutne poprene presjeke
km = 1,0 za sve ostale oblike poprenih presjeka
21.) KLASE UPORABLJIVOSTI ?
Kasa uporabljivosti 1-Temperatura 20C, relativna vlanost zraka samo nekoliko tjedana u godini
prelazi vrijednost od 65% ujednaena vlanost u punom drvu, ~ 12%
Klasa uporabljivosti 2-Temperatura 20C, relativna vlanost zraka samo nekoliko tjedana u godini
prelazi vrijednost od 85% ujednaena vlanost u punom drvu, ~ 20%
Klasa uporabljivosti 3-Uvjeti koji dovode do vlanosti drva vrijednosti vee nego u klasi uporabljivosti 2

22.) DOPRINOS STALNOG I PROMJENJIVOG DJELOVANJA U UKUPNOM PROGIBU NOSAA?

Neto ili ukupna vrijednost

progiba u odnosu na uzdunu
os nosaa, unet. definira se kao:

unet
=u1+u2-u0

23.) PARCIJALNI FAKTORI ZA OPT. U KOMBINACIJI UTJECAJA RALIITOG TRAJANJA KOD GSN ?
24.) RASPORED SLAGANJA LAMELA KOD LDD-a ?

25.) NABROJI KLASE DRVENE GRAE PO HRN I EC5 NORMI?

HRN 1) VIZUALNA KLASIFIKACIJA
a) CRNOGORINA PILJENA GRAA: KLASA S7 mala nosivost ;
KLASA S10 standardna nosivost ; KLASA S13 natprosjena nosivost
b) PUNO DRVO: KLASA KVALITETE 1.-izuzetno velika nosivost (odgovara S13)
KLASA KVALITETE 2.-standardna nosivost (odgovara S10)
KLASA KVALITETE 3.-mala nosivost (odgovara S7)
2) STROJNA KLASIFIKACIJA CRNOGORINE PILJENE GRAE
male nosivostI MS7; standarde nosivosti MS10;
natprosjene nosivosti MS13; izuzetne nosivosti MS17
EC5 PD (puno drvo) MEKO: C14, C16, C18, C22, C24, C27, C30, C35, C40
- TVRDO: D30, D35, D40, D50, D60, D70
LLD (ljepljeno lamelirano drvo) HOMOGENO: GL24h, GL28h, GL32h, GL36h,
KOMBINIRANO: GL24k, GL28k, GL32k, GL36k

26.) NABROJI TETNE UTJECAJE NA TRAJNOST DRVENIH KONSTRUKCIJA?

a) BIOLOKI TETNI UTJECAJI: gljive i insekti
b) KEMIJSKI TETNI UTJECAJI: kiseline i luine c) VREMENSKI TETNI UTJECAJI

27.) DIJAGRAM SILA-POMAK , KOJIM SPOJEM SE OSTVARUJE KRUTI SPOJ?

28.)MAKSIM. POSMINA DULJINA ISPRED ELA ZASJEKA, O EMU OVISI DUBINA ZASJEKA?
Dubina zasjeka tv ovisi o kutu nagiba kosnika a. Maksimalna posmina duljina ispred ela zasjeka:
LV 8t V , ali najmanja posmina duljina je: LV = 200mm

29.) OBJASNI MODEL SLOMA SA JEDNOREZNO OPTEREENIM SPAJALIMA KADA DOLAZI DO OTKAZA
NOSIVOSTI PLASTIFIKACIJOM SPOJNOG SREDSTVA UZ ISTOVREMENO DOSTIZANJE VRSTOE
PRITISKA PO OMOTAU RUPE U OBA DRVENA ELEMENTA (DRVO-DRVO)?

30.) PRAVILA IZVEDBE SPOJA AVLIMA (PROMJER PRESJEKA BUENJA,O EMU OVISI PREDBUENJE,
NAJM.DEBLJINA DRVA U KOJE E SE ZABIJATI AVLI,NAJVEI PROMJER AVLA,MIN. BR.AVALA).

avlana veza treba imati najmanje dva avla. Pritom su: d= promjer avla , dmax = 8 mm najvei promjer
cavla. Promjer prethodno buenih rupa u drvu u koje se zabijaju avli je cca. 0,9d. Predbuenje je obavezno
Za avle koji se zabijaju u drvo gustoe k 500kg / m3 . Prethodno buenje u elinim limovima mora
Biti do 1mm vee od d. Najmanja debljina drva za avle bez predbuenja:
7d

bmin max (13d 30) k

400
Ako se rasporeuju obostrano sa preklapanjem, bez predbuenja, najmanja irina zadnjeg elementa
Veze mora biti: bmin 2 f t 2 4d
31.) DETALJ PRIKLJUENJA PODRONICE KOJA NALJEE NA GLAVNI NOSA?

32.) DETALJ UPETOG STUPA U AB-KONSTRUKCIJU?

33.) KOLIKI JE KOEFICJENT SPREGA g AKO JE ELASTINI SPOJ SASTAVLJEN LJEPILOM?

Za ljepljene elemente g = 1,0
34.) OBJASNI FUNKCIJU STABILIZACIJSKOG VEZA NA STABILNOST NOSAA IZLOENOG VERTIKALNIM
DJELOVANJIMA?
Nosivi sustav za prihvat vertikalnih djelovanja u ravnini konstrukcije istovremeno moraju biti u stanju
prihvatiti i sve horizontalne utjecaje u ravnini i izvan ravnine. Ukoliko to ne mogu, nestabilni su i potreban
je dodatni sustav za te utjecaje => STABILIZACIJSKI VEZ. Krovni popreni i vertikalni uzduni vez
dostatna su bona stabilizacija za sustave koji su stabilni u svojoj ravnini.

35.) DIJAGONALE U DRVENIM NOSAIMA (MATERIJALI I OBLICI)?

MEKE DIJAGONALE: eline, okruglog presjeka, preuzimaju vlane sile
KRUTE DIJAGONALE: drvene, preuzimaju tlane i vlane sile, razliitih geometrija (V,N,X,K),
uglavnom pravokutnih poprenih presjeka.
36.) KOLIKI MORA BITI OSNI RAZMAK KLADICA DA BI SE SPRIJEILO LOKALNO BONO IZVIJANJE
SLOENOG PRESJEKA STUPA KOD TROZGLOBNIH OKVIRA?
Kladice se obavezno postavljaju na leaju (na krajevima tapa) i na
treinama (L/3) osnog raspona stupa. Da bi sprijeili prekomjerno
lokalno bono izvijanje, osni razmak kladica mora zadovoljiti uvjet:
max L1 3 a .

37.) NACRTATI TROZGLOBNI LAMELIRANI OKVIR S

MONTANOM VEZOM GREDE I STUPA?
38.) GRANINO STANJE NOSIVOSTI LAMELIRANOG DVOSTRANOG NOSAA RAVNOG INTRADOSA.
U KOJEM SE PRESJEKU PROVJERAVA NOSIVOST NA SAVIJANJE (SKICE PRESJEKA I NAPISATI
NAPREZANJA KOJA SE PROVJERAVAJU) ?
-Nosivost na savijanje kod lameliranog dvostranog nosaa
ravnog intradosa provjerava se u presjeku u sljemenu nosaa.
m,ap,d k r fm,d
6 Map,d
m,ap,d k l
b hap
2

m,ap,d => Proraunska vrijednost naprezanja savijanja u

sljemenom presjeku dvostranih nosaa

39.) KAKO SVOJSTVA DRVA UTJEU NA PONAANJE PRILIKOM POARA?

Oblik povrine, opseg i veliina elementa,presjek => presudan utjecaj na ponaanje drva u poaru.
Zapaljivost (sagorjevanje) ovisi o odnosu povrine i volumena;ako je odnos vei poar se bre iri.
Raspucalost drveta poveava agresivnost poara, stoga je ljepljeno lamelirano drvo puno manje
zapaljivo od punog drveta. Vremenski rok do sagorjevanja ovisi o gustoi, drvo vee gustoe e
se kasnije zapaliti. Vlanost drva (od 8 do 15%) je vaan parametar, jer da bi drvo izgorilo voda treba
prvo ispariti. Utjecaj je zanemariv jer je podruje ravnotee vlage usko (od 8 do 15%).

40.) NAVEDITE OSNOVNU PODJELU PILJENE DRVENE GRAE PREMA VRSTI OBRADE I DIMENZIJAMA?
41.) RASPORED SLAGANJA LAMELA KOD LLD-a (ZAKRIVLJENI LAMELIRANI NOSA KONST. PRESJEKA)

rin 200 a
-dopustive granice:150a rin < 200 a
r
; za a 13 0, 4( ain 150)
rin 150 a => nije doputeno!
42.) VLAK PARALELNO SA VLAKANCIMA (IZRAZ I OBJANJENJE OZNAKA U IZRAZIMA)?
Ft,d
t,0,d f ;Anetto Abrutto 0, 8 => za jednodjelne poprene presjeke
Anetto t,0,d

1, 5 Ft,d
t,0,d f t,0,d => za dvodjelni popreni presjek
Anetto
t,0,d - projektna ill proraunska vrijednost vlanog naprezanja paralelno s vlakancima
ft,0,d - projektna vrijednost vlane cvrstoe paralelno s vlakancima
Anetto neto povrina poprenog presjeka elementa
Ft,d projektna vrijednost vlane sile
43.) NACRTAJ JEDNOSTRUKI ZASJEK I OZNAI DUBINU ZASJECANJA I POSMINU POVRINU?

lv posmina duljina ispred ela zasjeka

( l v 8 t v ;l v 200mm )
tv dubina zasjeka (ovisi o kutu nagiba kosnika a)

44.) NACRTAJTE NEKOLIKO OBLIKA REETKASTIH NOSAA ?

reetkasti nosa paralelnih pojaseva reetkasti nosa trokutastog oblika

reetkasti nosa trapeznog oblika jednostrani trokutasti reetkasti nosa

45.) NACRTAJ I OBJASNI MODOVE SLOMA SPOJEVA SA JEDNOREZNO OPTEREENIM SPAJALIMA
(DRVO-METAL,TANKI ELINI LIM)?
-tanki lim ne daje mogunost upetosti (ukljetenja) spojnog sredstava pa u toj posminoj ravnini ne
moe nastati plasticni zglob, ve je izgledna jedino rotacija spajala. Dva su mogua mehanizma sloma
ovakvih veza:

46.) NA KROVNOJ KONSTRUKCIJI RASPONA 15m I DULJINE 45m (RAZMAK GL. NOSAA JE 5m),
ODREDITE MINIMALAN POTREBAN BROJ SPREGOVA (NACRTATI)?

a0,max = 25m

1 krovni vez na 6 glavnih nosaa

=> min. Potreban broj spregova = 3

47.) NAVEDI BAREM 3 OBLIKA ISPUNE OD TZV. KRUTIH DIJAGONALA, OD KOJIH MATERIJALA SE RADE?

- krute ispune: drvene, pravokutnog popr. presjeka,

preuzimaju vlane i tlane sile

-drvena N ispuna
-drvena V ispuna
-drvena K ispuna
-drvena X ispuna

48.) IME SE MOE OJAATI ZAKRIVLJENO PODRUJE SLJEMENA ZAKRIVLJENOG LAMELIRANOG

 NOSAA AKO DOLAZI DO PREKORAENJA NOSIVOSTI NA VLAK OKOMITO NA VLAKANCA?
Porastu nosivosti presjeka doprinosi poveanje visine presjeka u podruju sljenena (zbog rasta
volumena smanjuje se raunska vrijednost vrstoe). Poveanje radiusa zakrivljenosti je djelotvornije
u poveanju nosivosti i otpornosti naprezanja presjeka u sljemenu. Mogue su i konstruktivne mjere
ojaanja: - obostrano naljepljena daana proirenja( uavljenje pod pritiskom);
- armiranje(uljepljeni elini profili sa navojem, vijci za drvo, FRP- profili, ojaanja trakama od ugljikovih
i staklenih vlakana)

49.) TO JE TO SKUPLJANJE, A TO BUBRENJE DRVA?

Skupljanje / bubrenje drva - smanjenje i poveanje volumena
U higroskopskom podruju s < cca 32% primitak (upijanje) vlage dovodi do poveanja volumena drva
(bubrenje), a gubitak vlage uzrokuje smanjenje volumena (skupljanje) drva. Dimenzije drva mijenjaju se
u granicama od 5% do 20% linearno s promjenom vlaznosti.

50.) RASPORED SLAGANJA LAMELA KOD LLD-a (TRAPEZNI LAMELIRANI NOSA RAVNOG INTRADOSA)?

51.) TLAK OKOMITO NA VLAKANCA (IZRAZ I OBJANJENJE OZNAKA U IZRAZIMA)?

Fc,d
c,90,d k c,90 fc,90,d
A
kc,90 koeficijent poveanja proraunske (projektne) vrstoe ako je duljina kontaktne povrine I 150mm
c,90,d projektna (prora.)vrijednost tlanog naprezanja okomito na vlakanca
fc,90,d projektna vrijednost tlane vrstoe okomito na vlakanca
A povrina poprenog presjeka elementa
Fc,d projektna vrijednost tlane sile

52.) TLAK PARALELNO SA VLAKANCIMA I SAVIJANJE BEZ DOKAZA STABILNOSTI

 (IZRAZ I OBJANJENJE OZNAKA U IZRAZIMA)?

c,0,d m,y,d m,z,d c,0,d projektna (prora.)vrijednost tlanog naprezanja

km 1 fc,o,d
fc,0,d fm,y,d fm,z,d projektna vrijednost tlane vrstoe II s vlakancima
m,y,d; m,z,d projektna vrijednost naprezanja savijanja
2 fm,y,d; fm,z,d projektna vrijednost vrstoe savijanja

c,0,d m,y,d m,z,d km koeficjent utjecaja oblika presjeka

k 1

fc,0,d m fm,y,d fm,z,d

53.) KOJE SU UOBIAJNE DEBLJINE LAMELA KOD RAVNIH I ZAKRIVLJENIH NOSAA?

RAVNI LJEPLJENI LAMELIRANI NOSAI:-debljina lamele 6mm a 33mm

a 42mm => iznimno i samo za ravne elemente koji nee biti izloeni ekstremno promjenjivim
klimatskim uvjetima
ZAKRIVLJENI LJEPLJENI LAMELIRANI NOSAI:
rin 200 a r
-dopustive granice: 150a rin < 200 a ; za a 13 0, 4( ain 150)
rin 150 a => nije doputeno!
54.) VRSTE ZASJEKA NABROJITE I SKICIRAJTE NEKOLIKO VRSTA?

55.) PRAVILA IZVEDBE SPOJA TRNOVIMA (PROMJER PRESJEKA BUENJA, O EMU OVISI
 PREDBUENJE, NAJMANJA DEBLJINA DRVA U KOJE SE ZABIJAJU TRNOVI, NAJVEI PROMJER
TRNOVA, MINIMALNI BROJ TRNOVA)?
-nosiva veza ima najmanje 2 trna;-odsupanja od promjera trna mogu iznositi njavie -0,0/+0,1mm
-promjer rupe buene u drvu netreba biti vei od promjera trna ( d); -promjer rupe u buenom elinom
limu najvie je 1mm vei od promjera trna ( d+1); -tijesno ugraeni trnovi su oni s promjerom buene
rupe najvie jednake promjeru trna ( d) i mogu se upotrebljavati u spojevima sa vanjskim elinim
limovima; -ako spoj ima vie do 6 trnova u redu (n>6), proraun nosivosti treba provesti sa djelotvornim
brojem trnova za koji se jami jednaka raspodjela sile. nef = 6+2(n-6)/3

56.) KOJA JE RAZLIKA UPORABE ELINIH LIMOVA UTISNUTIH U DRVENI PRESJEK I ONIH KOJE
POSTAVLJAMO BONO OBZIROM NA NOSIVOST SPOJA?
elini limovi utisnuti u drveni presjek imaju dvostruko veu nosivost u odnasu na eline limove
postavljene bono. Bono postavljeni elini limovi za prijenos iste projektne sile zahtjevaju vee
dimenzije zbog rasporeda spojnih sredstava.

57.) NAVEDITE PATENTIRANE SUSTAVE KOJIMA SE NA MODERAN NAIN RJEAVAJU DETALJI

VORA U REETKASTIM NOSAIMA (BEZ CRTANJA)?
a) Sustavi sa elinim nazubljenim spojnim ploama: Twinplate, Gang-nail, Menig, Mitek; Wolf
b) Sustavi sa utisnutim tankim limovima(t < 2mm): Greim, VB
c) Sustavi sa utisnutim limovima debljine (t=2,0-3,0mm): Paslode

58.) ZA PROIZVOLJNU DISPOZICIJU DRVENE KROVNE KONSTRUKCIJE SKICIRAJTE RASPODJELU

POVRINSKIH DJELOVANJA (STALNO OPT., SNIJEG I VJETAR) NA GLAVNE I SEK. ELEM. KONSTR.?

59.) TO UTJEE NA STUPANJ SIGURNOSTI KOD BONOG IZVIJANJA KOD DRVENIH NOSAA?
Na stupanj sigurnosti od bonog izvijanja utjeu: -vrsta i intenzitet djelovanja
-odnos izmeu irine (b) i visine (h) poprenog presjeka
-nain oslanjanja nosaa na krajeve raspona; -razmak bonih ukruenja nosaa

60.) SKICIRAJTE DETALJ VEZE GREDE PRAVOKUTNOG PRESJEKA I DVODJELNOG DRVENOG STUPA
SLOENOG PRESJEKA S KLADICAMA KAO BONIM UKRUENJIMA ELEMENTA PRESJEKA?

61.) TROZGLOBNI OKVIR NAVEDITE I NACRTAJTE BAREM 2 NAINA KOJIMA SE OSTVARUJE VEZA
 GREDE I STUPA?

TRNOVIMA DELTOIDNI UMETAK

62.) SKICIRAJTE 3 OBLIKA TIPSKIH LAMELIRANIH NOSAA POSEBNE GEOMETRIJE KOJE POZNAJETE?

63.) SAVIJANJE SA BONIM IZVIJANJEM (IZRAZ I OBJANJENJE OZNAKA U IZRAZIMA)?

m,y,d m,z,d m,y,d m,z,d
km 1 km 1
k crit fm,y,d k crit
fm,z,d k crit fm,y,d k crit fm,z,d

kCRIT koeficijent bonog izvijanja

m,y,d ; m,z,d projektna vrijednost naprezanja savijanja
fm,y,d ; fm,z,d projektna vrijednost vrstoe savijanja
km koeficjent utjecaja oblika presjeka
64.) NACRTAJTE OSNOVNE OBLIKE (TIPOVE) MODANIKA?
65.) KONTROLA NOSIVOSTI POPR. PRESJEKA NA SAVIJANJE (IZRAZ I OBJANJENJE OZNAKA U
IZRAZIMA)?
m,y,d m,z,d
km 1 km = 0,7 za pravokutne poprene presjeke
fm,y,d fm,z,d
m,y,d m,z,d
km 1 km = 1,0 za sve ostale oblike poprenih presjeka
fm,y,d fm,z,d
m,y,d ; m,z,d projektna vrijednost naprezanja savijanja
fm,y,d ; fm,z,d projektna vrijednost vrstoe savijanja
km koeficjent utjecaja oblika presjeka

66.) NACRTAJ I OBJASNI MOD SLOMA SPOJA SA JEDNOREZNO

OPT. SPAJALIMA KAD DOLAZI DO OTKAZAIVANJA PO
OMOTAU RUPE U OBA DRVENA ELEMENTA (DRVO-DRVO)?
Mehanizam otkaza nosivosti po omotau rupe u oba dvena elem.
vrstoa gnjeenja drva po povrini kontakta sa spojnim
sredstvom istovremeno je dostignuta u oba drvena elementa
debljina t1 i t2. tapasto sredstvo ostaje ravno, ali u zarotiranom
poloaju

67.) POTREBNO JE NACRTATI DETALJ ZGLOBNO OSLONJENOG

DRVENOG STUPA NA AB-KONSTR.?
68.) SKICIRAJTE PROIZVOLJNI RAVNINSKI REETKASTI NOSA KOJI TVORI HALU (RAZMAK GLAVNIH
NOSAA OZNAITE SA R , A RASPON REETKE SA L). KOJE DOKAZE NOSIVOSTI
PROVJERAVAMO ZA ODREENE ELEMENTE (BEZ FORMULA)?

69.) TO SU KOEFICJENTI IZVIJANJA I O EMU OVISE?

kc,y, kc,z - koeficijenti izvijanja fizikalno odgovaraju vrijednosti 1/ u postupku doputenih naprezanja prema
HRN
Provjeru izvijanja potrebno je nainiti za pravce obiju glavnih osi tromosti presjeka. Savijanju oko jae osi
presjeka (y) odgovara izvijanje u smjeru osi (z) presjeka (koeficijent izvijanja kc,y). Savijanju oko slabije osi
presjeka z odgovara izvijanje u smjeru osi y presjeka (koeficijent izvijanja kc,z).

1/ k c,y k y k 2y rel,y
2
1/ k c,z k z k z2 rel,z
2

k y 0, 5 1 c ( rel,y 0, 5) rel,y
2
k z 0, 5 1 c ( rel,z 0, 5) rel,z
2

- gdje se utjecaj vrste drva uvaava na slijedei nain:

c=0,2 za puno drvo

c=0,1 za LLD

70.) SKICIRAJTE JEDNOSTRANI TRAPEZNI LAMELIRANI NOSA RAVNOG INTRADOSA, DIJAGRAM

MONENTA SAVIJANJA I NAPREZANJA USLJED KONTINUIRANOG SIMETRINOG OPTEREENJA?

71.) SKICIRAJTE TROZGLOBNI OKVIR S GREDOM DVODIJELNOG PRESJEKA I STUPOM

JEDNODIJELNOG PRESJEKA?
72.) NAPIITE PRORAUNSKU KOMBINACIJU DJELOVANJA PREMA GSN I GSU (POSTOJI VIE
PROMJENJIVIH DJELOVANJA). OBJASNITE IZRAZE U JEDNADBAMA?
GSN G, j Gk , j Q,1 Q
k ,1 Q,i Q,i Q
k ,i
i 1
GSU Gk , j Qk ,1 Q,i Qk ,i
i 1
Gk,j karakteristina vrijednost stalnog djelovanja
Qk,1 karakteristina vrijednost prvog promjenljivog djelovanja u kombinaciji
QK, i karakteristina vrijednost ostalih promjenljivih djelovanja u kombinaciji
YG, j parcijalni koeficijent sigurnosti (pouzdanosti) za stalna djelovanja
YQ, i parcijalni koeficijent sigurnosti (pouzdanosti) za promjenljiva djelovanja
Q,i=0, 1,2 imbenik kombinacije djelovanja (odredivanje reprezentativnih vrijednosti djeluje li vie od
jednog promjenjivog djelovanja)

73.) NA PROIZVOLJNOM SPOJU NACRTAJTE UTJECAJ POLOAJA SPAJALA S OKOMITIM VLANIM

ELEMENTIMA. NA CRTEIMA OZNAITE KOJI JE SPOJ LO, A KOJI PRAVILAN?

74.) NACRTAJTE NA JEDNOM VORU REETKASTOG NOSAA 3 UOBIAJNA NAINA IZVEDBE

REETKI?