HRVATSKA KOMORA INENJERA GRAEVINARSTVA

Dani ovlatenih inenjera graevinarstva Opatija, 2015.

Prijedlog smjernica za upotrebu stakla u

gradnji
Neboja Buljan

Neboja Buljan, dipl.ing.gra., RI ISA d.o.o., Rijeka

Ime i prezime predavaa HKIG Opatija 2015. 1

 Staklo - stoljeima prisutno u graditeljstvu. Pojava float postupka masovna upotreba
velikoformatnog stakla za prozore, ali i za konstrukcijske namjene.
Nedostaje pratea regulativa. Staklo je na razini EU uvrteno meu osnovne graevinske
konstrukcijske materijale i u pripremi je Eurokod 10 2018.
U novi Tehniki propis za graevinske konstrukcije trebalo bi biti uvrteno posebno poglavlje
za konstrukcije od stakla. Ovaj prijedlog smjernica je potporni dokument, u razdoblju do
izlaska Eurokoda 10, ali i poslije.
Ovdje su prikazane osnove prorauna, proizvodnje i ugradbe konstrukcija od stakla. Koncept
robusnosti, razredba staklenih konstrukcija, svojstva materijala, otpornost staklenih
konstrukcija, djelovanja na staklo, kao i posebni zahtjevi u pogledu sigurnosti.

Neboja Buljan HKIG Opatija 2015. 2

 Opa tehnika svojstva staklenih konstrukcija

Ovim se dokumentom predlau potrebna tehnika svojstva za graevinske konstrukcije

od stakla u graevinama.

Doputen je slijedei materijal za izradu graevinskih konstrukcija od stakla:

Natrij-kalcij-silikatno staklo u skladu sa HRN EN 572-1
Borosilikatno staklo u skladu sa HRN EN 1748-1
Staklokeramika u skladu sa HRN EN 1748-2
Zemnoalkalijsko silikatno staklo u skladu sa HRN EN 14178-1 i HRN EN 14178-2

Staklo:
homogeni i izotropni materijal
linearno elastino do sloma, bez vidljive najave skorog dosezanja
Tlana vrstoa stakla je izuzetno visoka (oko 1000 N/mm2), tako da do sloma stakla dolazi iskljuivo
zbog vlanih naprezanja u materijalu.
Karakteristina vlana vrstoa stakla odreuje se statistikom interpretacijom eksperimentalnih
rezultata prema Weibullu (HRN EN 12603:2006).
Mehanizam sloma stakla se zasniva na koncentraciji naprezanja oko povrinskih oteenja
(mikropukotina), tako da gustoa i veliina povrinskih oteenja odreuje vrstou pojedinog uzorka
stakla. Prirastu mikropukotina doprinose prisutstvo vlage i trajanje optereenja.

Neboja Buljan HKIG Opatija 2015. 3

 Robusnost

Staklene konstrukcije trebaju biti projektirane uz primjenu principa robusnosti. Svrha robusnosti
je osiguravanje konstrukcije protiv otkazivanja nosivosti s neprihvatljivim posljedicama, ak i za
izvanredna djelovanja. Zbog osjetljivosti na udar tvrdog tijela, vjerojatnost pojave oteenja
elemenata od stakla esto moe biti vea od vjerojatnosti propisanih u HRN EN 1990. Stoga je
neophodno za staklene konstrukcije analizirati scenarije sloma i poduzeti mjere za spreavanje
neprihvatljivih posljedica, kao to su djelomini i ili potpuni kolaps konstrukcije, materijalna teta,
ozljede i slino.

Nivo robusnosti kojeg treba

postii ovisi od klase konstrukcije.

Neboja Buljan HKIG Opatija 2015. 4

 Postupci postizanja robusnosti ukljuuju slijedee:

Redundancija konstrukcije se postie dodavanjem elemenata koji osiguravaju mehaniku

otpornost u sluaju sloma, kao to su:
Redundancija presjeka se postie dodatnim slojem stakla u laminiranom staklu, tako da u
sluaju sloma jednog sloja, preostali slojevi siguravaju potrebnu mehaniku otpornost.
Redundancija strukture se postie upotrebom dodatnih elemenata koji imaju istu
funkciju, npr. dvostruka staklena rebra.
Alternativni nosivi sustavi omoguuju redistribuciju prijenosa optereenja u sluaju
otkazivanja pojedinih elemenata. Npr. rukohvat na staklenoj konzolnoj ogradi. Tokasto
ovjeene staklene stijene: pretpostavka da nedostaje jedno ili vie stakala. Samostojee
stijene sa staklenim rebrima: pretpostavka sloma jednog rebra i/ili jedne staklene ploe.

Neboja Buljan HKIG Opatija 2015. 5

 Postupci postizanja robusnosti ukljuuju slijedee:
Retencija je postupak kojim se slomljeni elementi zadravaju na svojem mjestu, kako ne bi izazvali
ozljede ili materijalnu tetu, npr.:
Slomljenu staklenu plou zadrati u okviru (laminirano i/ili strukturalni silikon).
Staklene konstrukcije otporne na eksplozije, ne smije doi do odvajanja krhotina sa
staklene ploe, koje svojom kinetikom energijom mogu izazvati ozljede ili smrt.
Oslonci konstruirani tako da ne dozvole ispadanje staklenih elemenata.
Zaostala otpornost nakon sloma je sposobnost elementa da, iako slomljen, zadrava odreena
mehanika svojstva koja omoguavaju stabilnost i otpornost konstrukcije do popravka. Tipini
primjer su:
Laminirana staklena ploa zida
Laminirana staklena ploa krova
Staklena konzolna ograda
Mjeoviti gredni nosai od staklenih
rebara i drvenih ili elinih pojasnica

Neboja Buljan HKIG Opatija 2015. 6

 Razredi posljedica, parcijalni koeficijenti
Razredi posljedica
U skladu sa HRN EN 1990, utvruju se razredi posljedica za staklene konstrukcije, uz uvoenje
novog razreda posljedica CC0, kako slijedi:

CCO: Elementi graevina koji nemaju konstruktivnu ulogu i ne smatraju se dijelom nosive
konstrukcije, ali ih je potrebno pravilno dimenzionirati. U sluaju njihova oteenja, nose male
posljedice gubitka ljudskih ivota i male ili zanemarive ekonomske i drutvene posljedice i
posljedice po okoli.
Primjer: Prozorsko staklo. Nije potrebna analiza robusnosti.
CC1: Konstrukcije, ije oteenja nosi male posljedice gubitka ljudskih ivota i male ili zanemarive
ekonomske i drutvene posljedice i posljedice po okoli.
Primjer: Stakleni elementi koji ne pridravaju druge elemente, ali iji slom predstavlja rizik za zdravlje, kao to su ploe
u staklenim stijenama od razine poda.
CC2: Konstrukcije, ije oteenje nosi srednje posljedice gubitka ljudskih ivota i znatne
ekonomske i drutvene posljedice i posljedice po okoli.
Primjer: Stakleni elementi koji pridravaju druge elemente, a iji slom predstavlja znatan rizik za zdravlje, kao to su
staklena rebra, grede i stupovi, stakleni podovi na evakuacijskim putevima.
CC3: Konstrukcije, ije oteenje nosi velike posljedice gubitka ljudskih ivota i vrlo velike
ekonomske i drutvene posljedice i posljedice po okoli. Nije doputena upotreba konstrukcija od
stakla.

Neboja Buljan HKIG Opatija 2015. 7

 Razredba konstrukcija od stakla
Odreuju se slijedei razredi konstrukcija od stakla:

Razred I
Elementi ispune Staklo bez konstruktivne uloge, razreda posljedica CC0.
Pripadni faktor KFI = 0,73.
vertikalne staklene ploe koje udovoljavaju svim slijedeim uvjetima:
donji rub ploe najmanje 1 m iznad razine poda
ploe su oslonjene kontinuirano po cijelom opsegu
na ploe djeluje samo vlastita teina, vjetar, klimatsko optereenje i temperaturne promjene
povrina ploe do 4,5 m2
staklene ploe u ogradama koje su ispuna i ne prenose horizontalno optereenje na
rukohvat

Neboja Buljan HKIG Opatija 2015. 8

 Razredba konstrukcija od stakla
Odreuju se slijedei razredi konstrukcija od stakla:

Razred II
Sekundarna konstrukcija Konstrukcija od stakla razreda posljedica CC1.
Pripadni faktor KFI = 0,83
vertikalne staklene ploe koje nisu u razredu I
kose i horizontalne staklene ploe
ploe oslonjene tokasto
ploe sa slobodnim rubom
staklene konzolne ograde
staklena rebra raspona do 5 m
ploe na neprohodnim krovovima
hladnooblikovane staklene ploe
zakrivljene staklene ploe

Neboja Buljan HKIG Opatija 2015. 9

 Razredba konstrukcija od stakla
Odreuju se slijedei razredi konstrukcija od stakla:

Razred III
Primarna konstrukcija Konstrukcija od stakla razreda posljedica CC2.
Pripadni faktor KFI = 1,0
ploe na podovima i prohodnim krovovima
stepenina gazita
staklena rebra raspona veeg od 5 m
staklene grede
stakleni stupovi
staklene dijafragme

Neboja Buljan HKIG Opatija 2015. 10

 Svojstva materijala
Mehanika i fizikalna svojstva stakla
Mehanika i fizikalna svojstva natrij-kalcij-silikatnog stakla odreena su u skladu sa HRN EN 572-1:
E = 70000 N/mm2 - modul elastinosti
= 0,23 - Poissonov koeficijent
= 9x10-6 1/K - koeficijent toplinskog irenja
= 2500 kg/m3 - gustoa
Karakteristina vrstoa stakla u polju
Karakteristina vrstoa na savijanje normalnog stakla u polju je fg;k = 45 N/mm2.
Karakteristina vrstoa na savijanje prednapregnutog stakla u polju fb;k:
Stakleni materijal u Karakteristina vrstoa na savijanje fb;k prednapregnutog stakla
proizvodu, bez obzira proizvedenog od
na sastav kaljeno staklo prema polukaljeno staklo kemijski ojaano
HRN EN 12150 i prema HRN EN 1863 staklo prema HRN EN
toplinski proeto 12337
kaljeno staklo prema
HRN EN 14179
float ili vueno staklo 120 N/mm2 70 N/mm2 150 N/mm2
ornament staklo 90 N/mm2 55 N/mm2 100 N/mm2
emajlirano float ili 75 N/mm2 45 N/mm2 -
vueno stakloa
emajlirano ornament 75 N/mm2 45 N/mm2 -
stakloa
a Odnosi se samo na emajliranu stranu stakla.

Neboja Buljan HKIG Opatija 2015. 11

 Karakteristina vrstoa stakla na rubu
Karakteristinu vrstoa stakla na rubu treba koristiti u proraunu staklenih elemenata kod
kojih dolazi do pojave vlanih naprezanja na rubu stakla, a to su naroito:
elementi optereeni u vlastitoj ravnini (staklene grede i rebra, stupovi)
staklene ploe sa slobodnim rubom
tokasto oslonjene ploe
konzolne staklene ploe i ograde
neposredna okolina rupe ili ureza u staklu
Karakteristina vrstoa na savijanje normalnog stakla na rubu je fg;k = 35 N/mm2
Karakteristina vrstoa na savijanje prednapregnutog stakla na rubu fb;k:
Stakleni materijal u Karakteristina vrstoa na savijanje fb;k prednapregnutog stakla
proizvodu, bez obzira proizvedenog od
na sastav kaljeno staklo prema polukaljeno staklo kemijski ojaano staklo
HRN EN 12150 i prema HRN EN 1863 prema HRN EN 12337
toplinski proeto
kaljeno staklo prema
HRN EN 14179
float ili vueno staklo 94 N/mm2 55 N/mm2 110 N/mm2
ornament staklo 70 N/mm2 43 N/mm2 75 N/mm2
emajlirano float ili 58 N/mm2 35 N/mm2 -
vueno stakloa
emajlirano ornament 58 N/mm2 35 N/mm2 -
stakloa
a Odnosi se samo na emajliranu stranu stakla.
Neboja Buljan HKIG Opatija 2015. 12
Neboja Buljan HKIG Opatija 2015. 13
 Djelovanje Trajnost kmod
naslanjanje osobaa 30 s 0,89
vjetar 5 s (prema HRN EN 1991-1-4) 1,0
vjetarb 10 min (srednje djelovanje) 0,74
snijegc 30 dana (7 -90 dana) 0,44 (0,41 0,48)
dnevno kolebanje temperature 11 h 0,57
vrna temperatura trajnosti 11h
klimatsko djelovanje 11 h 0,57
oscilacija atmosferskog pritiska 3,5 dana 0,50
godinja temperaturna oscilacija 6 mjeseci 0,39
vlastita teina, stalno optereenje trajna (> 50 god) 0,29
a Vrijedi za jednu osobu. Mogue je poveati trajnost ovisno o brojnosti osoba i namjeni zgrade
b Koristi se iznimno, za provjeru utjecaja produljenog trajanja vjetra. Odreuje se prema postupku
iz HRN EN 1991-1-4, bez utjecaja kratkotrajnih fluktuacija na tlak pri vrnoj brzini.
c Predstavlja srednju vrijednost trajnosti izmeu jednog tjedna (k
mod = 0,48) i 3 mjeseca (kmod = 0,41).
Mogue je odabrati drukiju vrijednost ovisno o lokalnim klimatskim uvjetima.

Neboja Buljan HKIG Opatija 2015. 14

 Utjecaj povrinske obrade stakla

Faktor povrinske obrade stakla ksp.

Stakleni materijal faktor povrinske obrade stakla ksp
(bez obzira na sastav proizvoda) Neobraenob Pjeskarenob
Float staklo 1,0 0,6
Vueno stako 1,0 0,6
Emajlirano float ili vueno stakloa (1,0) (0,6)
Ornament staklo 0,75 0,45
Emajlirano ornament stakloa (0,75) (0,45)
Polirano armirano staklo 0,75 0,45
Ornament armirano staklo 0,6 0,36
a Emajlirano staklo ne moe biti normalno, ali se faktor ksp koristi u jednadbi za
prednapregnutgo staklo
b Za jetkano staklo treba koristiti faktor ksp neobraenog stakla

Neboja Buljan HKIG Opatija 2015. 15

Neboja Buljan HKIG Opatija 2015. 16
Neboja Buljan HKIG Opatija 2015. 17
 Parcijalni koeficijenti za djelovanja

Parcijalni koeficijenti za djelovanja, pomnoeni faktorom razreda posljedica KFI.

varijabilna djelovanjab stalna djelovanjaa,b
Razred konstrukcije
Q G,inf G,sup
I - Elementi ispune 1,10 1,0 1,1
II - Sekundarna konstrukcija 1,25 1,0 1,15
III - Primarna konstrukcijac 1,5 1,0 1,35
a Nia vrijednost se koristi kad stalno djelovanje ima povoljan uinak u kombinaciji sa

ostalim djelovanjima. Via vrijednost se koristi kada je stalno djelovanje samostalno ili ima
nepovoljan uinak u kombinaciji sa ostalim djelovanjima.
b Numerike vrijednosti parcijalnih koeficijenata u ovoj tablici ukljuuju faktor razreda

posljedica KFI
c Numerike vrijednosti parcijalnih koeficijenata prema HRN EN 1990 i NA

Parcijalni koeficijenti materijala

Granino stanje sloma

Normalno staklo M;A = 1,8

Prednapregnuto staklo M;V = 1,2

Neboja Buljan HKIG Opatija 2015. 18

 Faktori za kombinacije djelovanja

Faktori za kombinacije djelovanja 0, 1, 2.

Razred konstrukcije od stakla

djelovanje Razred III Razred II Razred I
0 prema Eurokodu 0,6 0,6
vjetar 1 prema Eurokodu 0,9 0,9
2 prema Eurokodu 0,2 0,2
0 prema Eurokodu 0,6 0,6
snijeg 1 prema Eurokodu 1,0 1,0
2 prema Eurokodu 0,2 0,2
0 prema Eurokodu 0,6 0,6
klimatsko 1 prema Eurokodu 0,9 0,9
2 prema Eurokodu 0,2 0,2
0 prema Eurokodu
ostalo 1 prema Eurokodu
2 prema Eurokodu

Neboja Buljan HKIG Opatija 2015. 19

 Granice uporabljivosti
Doputeni su slijedei najvei progibi konstrukcija od stakla:
Ogranienje vertikalnih progiba
Konstrukcijski element Granina vrijednost
Rebra H 3000 mm H/200
Rebra 3000 mm < H 7500 mm H/300 + 5 mm
Rebra 7500 mm < H H/250
Konzolne ograde i staklene stijene u visini rukohvata 25 mm

Ogranienje horizontalnih progiba

Konstrukcijski element Granina vrijednost
Ploe na podovima i prohodnim krovovima L1/500 5 mm
Stepenina gazita L/500 5 mm
Grede L/250
1 L oznaava krai raspon ploe

Minimalni nagib prognute krovne ploe ne smije biti manji od 2.

Sredinji progib jednostrukog ili izolacijskog stakla nije ogranien. Proizvoa stakla treba
potvrditi garancijom da proraunski progib stakla nee ugroziti trajnost i sigurnost stakla, a kod
izolacijskog stakla da nee doi do oteenja brtvljenja po rubu stakla.
Progibi ne smiju dovesti do kontakta stakla i drugih elemenata graevine.

Neboja Buljan HKIG Opatija 2015. 20

Neboja Buljan HKIG Opatija 2015. 21
 Za proraun izohornog pritiska potrebno je koristiti zimsku i ljetnu kombinaciju klimatskih
parametara:

ljeto zima
Tt C +39 + T1 +22
Tp3 C +19 +27
pt hPa 1010 1030
p p3 hPa 1030 990
ht m prema lokaciji prema lokaciji
h p3 m 0 600
1 T se odreuje prema Tablici 11
2 Za negrijanu zgradu koristiti Tt = -5 C
3 Tp ukoliko su dostupni, doputeno je koristiti stvarne podatke

Dodatna temperatura T u ljetnjoj kombinaciji:

T [C]
Staklo sa energetskom apsorpcijom <30%, bez sjenila 0
Staklo sa energetskom apsorpcijom izmeu 30% i 50% +9
unutarnje sjenilo, ventilirano +9
Staklo sa energetskom apsorpcijom veom od 50% +18
unutarnje sjenilo, neventilirano +18
termoizolacijski panel iza stakla (shadowbox) +35

Neboja Buljan HKIG Opatija 2015. 22

Neboja Buljan HKIG Opatija 2015. 23
 Sigurnost

Sigurnost od pada krhotina

Staklo na graevinama koje se nalazi iznad javnih povrina, bez fizike zatite od krhotina, a gdje
postoji rizik od ozljeda zbog pada krhotina, u sluaju sloma mora biti:
Laminirano, ukoliko je jednostruko staklo,
Vanjska ploa laminirana, ukoliko je izolacijsko staklo.

Sigurnosno staklo
Koristi se za barijere koje sprijeavaju pad. Provesti ispitivanje i dokazivanje sigurnosti.

Sigurnosno jednostruko staklo:

Laminirano normalno staklo sastavljeno od najmanje dvije ploe.
Laminirano polukaljeno staklo sastavljeno od najmanje dvije ploe.
Monolitno kaljeno staklo u sluaju kad to staklo predstavlja barijeru izmedju prostora sa
razlikom visine manje od 600 mm. Takvo staklo mora biti u skladu sa HRN EN 12150.
Kaljeno laminirano staklo se smatra sigurnosnim staklom u slijedeim sluajevima:
etverostrano, trostrano i dvostrano oslonjeno staklo. Dokazati robusnost i redundanciju, mora
biti sprijeen pad cijelog stakla nakon sloma svih ploa kaljenog stakla.
Staklo kod konzolno upetih ploa ograda bez rukohvata ili s rukohvatom koji nema potrebnu
mehaniku otpornost, mora biti laminirano od najmanje tri ploe. Dokazati da bilo koje dvije
ploe iz laminiranog stakla imaju potrebnu otpornost na propisano djelovanje u kombinaciji za
granino stanje nosivosti.
Granino stanje uporabljivosti takvih ploa dokazuje se uzimajui u obzir sve tri ploe.

Neboja Buljan HKIG Opatija 2015. 24

 Sigurnosno izolacijsko staklo:
Staklena ploa izloena djelovanju treba biti sigurnosno staklo prema odredbama za
jednostruko sigurnosno staklo. Nema posebnih zahtjeva za ostale ploe izolacijskog stakla.
Staklena ploa izloena djelovanju moe biti monolitno kaljeno staklo, ukoliko je staklena
ploa na neizloenoj strani laminirano staklo.
Ukoliko su obje strane stakla izloene djelovanju, najmanje jedna staklena ploa treba biti
jednostruko sigurnosno staklo.
Nije doputena upotreba kaljenog laminiranog stakla kao sigurnosnog stakla kod tokasto
oslonjenih staklenih ploa. Kod takvih oslonakih uvjeta barem jedna od ploa u laminiranom
staklu mora biti od vrste stakla koja nije kaljeno staklo radi ouvanja robusnosti i redundancije.
Prilikom dokazivanja mehanike otpornosti konstrukcija od stakla razreda III:
vertikalnih staklenih rebara i
horizontalnih staklenih greda kod neprohodnih krovova,
potrebno je u projektiranju predvidjeti rtvenu staklenu plou u sklopu laminiranog stakla. U
sluaju sloma te ploe, preostale ploe moraju posjedovati mehaniku otpornost prema
izrazu za granino stanje preostale nosivosti nakon sloma.
Prilikom dokazivanja mehanike otpornosti konstrukcija od stakla razreda III:
horizontalnih staklenih greda kod prohodnih krovova,
prohodnih staklenih podova i
gazita stepenita,
potrebno je u projektiranju predvidjeti rtvenu staklenu plou u sklopu laminiranog stakla. U
sluaju sloma te ploe, preostale ploe moraju posjedovati mehaniku otpornost prema
izrazu za granino stanje nosivosti.
Neboja Buljan HKIG Opatija 2015. 25
 Kritine lokacije za vertikalne ploe
Donji dio staklenih barijera do 800 mm visine.
Donji dio staklenih ispuna do 800 mm visine.
Staklena ispuna vrata do 1500 mm visine.
Staklena ispuna unutar 300 mm od vrata do 1500 mm visine.
Staklene ograde.
Svaka staklena barijera u objektima tipa bazena ili javnih kupalita.

Neboja Buljan HKIG Opatija 2015. 26

 Sigurnost vertikalnih ploa

Uslijed udarnog djelovanja, staklena barijera u podruju

kritinih lokacija mora se, u skladu sa HRN EN 12600 :
ne slomiti ili
slomiti na siguran nain.
(b) f
- najvia visina pri kojoj se uzorak nije razbio ili se
razbio na siguran nain
b nain loma, karakteristian za A normalno staklo,
B laminirano staklo, C kaljeno staklo
f najvia visina pri kojoj se uzorak nije razbio ili se
razbio na siguran nain, ali bez dezintegracije (nema masa 50 kg
prodora)

Klasa Visina pada Energija udara Brzina pri udaru

[mm] [J] [km/h]
3 190 93 7,0

2 450 220 10,7

1 1200 590 17,5

Neboja Buljan HKIG Opatija 2015. 27

 Sigurnosna razredba za jednostruke ploe

Neboja Buljan HKIG Opatija 2015. 28

 Sigurnosna razredba za izolacijsko staklo

Neboja Buljan HKIG Opatija 2015. 29

Neboja Buljan HKIG Opatija 2015. 30
 Sigurnost horizontalnih ploa

Otpornost horizontalnih staklenih ploa na udar

potrebno je dokazati ispitivanjem.

Potrebno je provesti slijedea ispitivanja:

Udar mekog tijela mase 45 kg koje simulira udar osobe,
Udar tvrdog tijela mase 4,11 kg koje simulira udar alata ili opreme,
Statiko optereenje 1,8 kN u trajanju 30 min pri specificiranoj temperaturi (uobiajeno
40C), radi dokazivanja zaostale otpornosti staklenog pokrova u sluaju sloma.

Jednostruki stakleni pokrov II i III razreda, treba biti laminirana ploa sastavljena od normalnog ili
polukaljenog stakla. Kaljeno staklo nije doputeno.

Stakleni pokrov od izolacijskog stakla II i III razreda, treba imati slijedei sastav:
Gornja ploa mora biti sigurnosno staklo (prilikom udara je u kontaktu sa tijelom osobe).
Donja ploa mora zadrati potrebnu zaostalu otpornost u sluaju sloma. Doputeno je
samo laminirano normalno ili laminirano polukaljeno staklo.

Neboja Buljan HKIG Opatija 2015. 31

 Ograde i barijere
Minimalna visina staklene ograde na horizontalnim povrinama je 1.0 m i horizontalna
optereenja se provjeravaju na toj visini. Minimalna visina staklene ograde stepenita je 1.20 m.
Ograde i barijere moraju imati mehaniku otpornost na horizontalna optereenja prema tablici
6.2 iz HRN EN 1991-1-4, te ostala optereenja kojima ograda i barijera moe biti izloena (vjetar,
izvanredno optereenje).
Doputeni progib na minimalnoj visini ograde ili barijere od horizontalnog optereenja je 25 mm.
U dokazivanju progiba staklene konzolne ograde moraju se uzeti u obzir kombinirani doprinosi
progiba samog stakla, zaokreta stakla unutar upetog oslonca i zaokreta samog oslonca staklene
ograde.
Minimalna visina upetosti u osloncu
staklene konzolne ograde je 80 mm.
Staklo u ogradama i barijerama mora biti
sigurnosno staklo.
Kaljeno monolitno staklo je doputeno
samo kao ispuna ograda koje dijele dva
prostora na istoj visini ili max. razlici visina
od 600 mm.
Staklo konzolnih ograda mora biti
laminirano.

Neboja Buljan HKIG Opatija 2015. 32

 Ograde i barijere

Ukoliko je laminirano staklo konzolnih ograda sastavljeno

od dvije ploe, najmanje jedna ploa mora biti od stakla
koje nije kaljeno.
Doputena je upotreba laminiranog stakla sa svim
kaljenim ploama ukoliko:
ograda ima rukohvat koji u sluaju potpunog sloma
jednog laminiranog stakla (sve ploe slomljene), ima
potrebne mehanike otpornosti na horizontalna
djelovanja prema tablici 6.2 iz HRN EN 1991-1-4 i
susjedne staklene ploe imaju potrebnu mehaniku
otpornost na horizontalna djelovanja prema tablici
6.2 iz HRN EN 1991-1-4 uveana za oslonake
reakcije rukohvata na slomljenoj ploi.
Ukoliko djelovanje na ogradu zahtjeva otpornost
svojstvenu kaljenom staklu, a rukohvat nije predvien,
staklena konzolna ograda mora se projektirati sa
dodatnom rtvenom ploom.
Kod sloma takve ploe, preostale ploe moraju
posjedovati otpornost na djelovanja prema kombinaciji za
granino stanje nosivosti.
Ograde i barijere moraju biti otporne na udar.

Neboja Buljan HKIG Opatija 2015. 33

 Staklene ploe

Laminirano staklo

Uzeti u obzir efektivno sprezanje staklenih ploa laminirajuim slojem

koristei modul smika GL karakteristian za laminirajui materijal pri duljini
djelovanja i temperaturi.
Doputeno je koristiti postupak efektivne debljine za proraun ploa koje su
oslonjene po svim stranicama i optereene samo okomito na svoju ravninu,
prema poglavlju 9.2.2 nHRN EN 16612 Staklo u graditeljstvu - Odreivanje
otpornosti staklenih ploa proraunom i ispitivanjem.

Faktor sprezanja koriten u postupku efektivne debljine:

djelovanje Porodica krutosti
1 2 3
vjetar 0 0,3 0,7
horizontalna optereenja zidova i ograda 0 0,1 0,5
korisno na neprohodnim krovovima 0 0 0,1
snijeg 0 0 0,1
Stalno i korisno na prohodnim povrinama 0 0 0

Neboja Buljan HKIG Opatija 2015. 34

 Viestruke ploe (izolacijsko staklo)
Izolacijsko staklo treba provjeriti, osim ostalih djelovanja, na utjecaj klimatskog djelovanja.
Potrebno je uzeti u obzir relaksaciju izohornog pritiska p0 zbog promjene volumena komore
uzrokovane deformacijom staklenih ploa. U tu svrhu je doputeno koristiti postupak sa
faktorom izolacijskog stakla prema HRN EN prEN 16612:2013: Annex C.
Prilikom optereivanja jedne od ploa izolacijskog stakla, potrebno je dio optereenja prenijeti
na ostale ploe.
Doputeno je optereenje pojednostavljeno raspodjeliti izjednaavanjem sredinjih progiba
pojedinih ploa.
Za proraun raspodjele optereenja doputeno je koristiti postupak iz HRN EN prEN
16612:2013: Annex C.
Za ploe iji progib premauje pola debljine ploe, potrebno je korigirati jednadbe za
koeficijente krutosti (C.1) i (C.2) iz HRN EN prEN 16612:2013: Annex C, na nain da se uzme u
obzir geometrijska nelinearnost, tj. membransko ukruivanje ploa koristei iterativnu
proceduru izjednaavanja progiba.
Minimalna doputena debljina vanjske brtve na izolacijskom
staklu je 6 mm na najtanjem dijelu.

Zakrivljeno staklo
Za zakrivljeno izolacijsko staklo svih razreda, obavezno je provesti kontrolu na klimatsko
djelovanje.
Neboja Buljan HKIG Opatija 2015. 35
 Staklene grede i rebra

Za staklene grede i rebra doputena je upotreba samo laminiranog stakla.

Potrebno je provesti kontrolu bonog torzijskog izvijanja. U kontroli uzeti u obzir elastina ili
viskoelastina svojstva laminirajuih slojeva. Nije doputena upotreba modela efektivne
debljine stakla za laminirane ploe.
Prilikom kontrole bonog torzijskog izvijanja potrebno je provesti analizu po teoriji II reda uz
poetnu deformaciju L/333 u smjeru normalnom na ravninu rebra ili grede, gdje je L duljina
grede ili rebra. Za rebra i grede sastavljene od vie sekcija po duljini, ukupna poetna
deformacija nije kumulativna, ve se uzima mjerodavna za najdulju sekciju. Ukoliko je mogue
dokazati da e bono pridranje ograniiti poetnu deformaciju, ona se moe smanjiti, ali ne
moe biti manja od 10 mm.

Neboja Buljan HKIG Opatija 2015. 36

 Otpornost na poar

Protupoarna svojstva mogu imati samo konstrukcije od stakla razreda II i III.

Ovisno o namjeni konstrukcije od stakla, utvruje se razredba elemenata od stakla u pogledu
jednog ili vie slijedeih karakteristinih svojstava, izraenih u minutama, u skladu s HRN EN 357,
poglavlje 5:
R mehanika otpornost
E Integritet
I Toplinska izolacija
W Kontrola radijacije
S Kontrola dima
C Automatsko zatvaranje

Razredba karakteristinih protupoarnih svojstava

se utvruje na temelju ispitivanja u skladu s HRN
EN 357, poglavlje 5.
Potrebna karakteristina svojstva konstrukcija od
stakla odreuju se projektom protupoarne
zatite.

Neboja Buljan HKIG Opatija 2015. 37

 Potresna otpornost

Konstrukcijski elementi od stakla se proraunavaju kao

sekundarni potresni elementi koji ne ine dio sustava
zgrade koji preuzima potresno djelovanje, u skladu sa HRN
EN 1998-1 poglavlje 4.2.2.
Elemente staklenih konstrukcija II i III razreda treba
provjeriti na proraunsko potresno djelovanje u skladu sa
HRN EN 1998-1 poglavlje 4.3.5. Elemente staklenih
konstrukcija I razreda ne treba provjeravati na proraunsko
potresno djelovanje.
Iznimno, nosivi elementi konstrukcija od stakla za
jednoetane staklene paviljone, koji mogu biti samostojei
ili dio vee graevine, proraunavaju se kao primarni
(glavni) potresni elementi u skladu sa HRN EN 1998-1
poglavlje 4.2.2. Stakleni paviljoni koji su dio vee
graevine, ne smiju primati prenesena djelovanja sa drugih
dijelova graevina i ne ine dio sustava cijele vee
graevine koji preuzima potresno djelovanje.

Neboja Buljan HKIG Opatija 2015. 38

 Sve elemente staklenih konstrukcija treba provjeriti na pomake glavne konstrukcije izazvane
potresnim djelovanjem. Provjerom treba dokazati:
o da nee doi do sloma staklenog elementa ili da e u sluaju sloma:
- stakleni elementi I razreda ostati privreni na potkonstrukciju i nee doi do ispadanja
krhotina,
- stakleni elementi II razreda ostati privreni na potkonstrukciju, nee doi do ispadanja
krhotina i zadrati e preostalu mehaniku otpornost u skladu sa poglavljem 2.3 ovih
smjernica,
- stakleni elementi III razreda nee se slomiti,
o da pomaci glavne konstrukcije nee izazvati slom oslonaca, spojeva i okvira staklenih
elemenata,
o da pomaci nee izazvati slom konstrukcijskih brtvila ili adheziva.

Projektant moe zahtjevati vii stupanj ponaanja svih ili pojedinih staklenih elemenata za
potresno djelovanje nieg intenziteta od propisanog, ili za propisani intenzitet. Provjerom
treba dokazati:
o da stakleni element nee doi u dodir sa tvrdim,
o da pomaci glavne konstrukcije nee izazvati slom staklenih elemenata,
o da pomaci glavne konstrukcije nee izazvati slom ili trajnu deformaciju oslonaca,
spojeva i okvira staklenih elemenata,
o da pomaci nee izazvati slom konstrukcijskih brtvila ili adheziva.

Neboja Buljan HKIG Opatija 2015. 39

 Otpornost na eksplozijsko djelovanje
Otpornost staklenih elemenata na tlak eksplozije i odgovarajua
razredba utvruje se u skladu sa HRN EN 13541.
Samo laminirano staklo moe stei razredbu otpornosti na tlak
eksplozije.

Otpornost na vatreno oruje

Otpornost staklenih elemenata na propucavanje i odgovarajua
razredba utvruje se u skladu sa HRN EN 1063.
Element od stakla sa utvrenim razredom otpornosti na propucavanje
treba biti trajno oznaen u skladu sa HRN EN 1063, poglavlje 9.

Otpornost na runi napad

Otpornost staklenih elemenata na runi napad i odgovarajua
razredba utvruje se u skladu sa HRN EN 356.
Element od stakla sa utvrenim razredom otpornosti na runi napad
treba biti isporuen sa izjavom o razredbi u skladu sa HRN EN 356,
poglavlje 12. Oznaka ne mora biti otisnuta na staklenom elementu.

Neboja Buljan HKIG Opatija 2015. 40

 Izvoenje staklenih konstrukcija
Obrada ruba

Neobraeni rub Kantirani rub

Brueni rub Fino brueni rub

Dubina obrade bruenjem

fino brueni rub
brueni rub
srednja ravnina

Polirani rub

Neboja Buljan HKIG Opatija 2015. 41

 Doputena obrada ruba
Razred konstrukcije od stakla
I II III
Obrada ruba Neoptereeni2 Optereeni3 Neoptereeni2 Optereeni3
Neobraeni Ne1 Ne Ne Ne Ne
Kantirani Da Da Ne Ne Ne
Brueni Da Da Da Da Ne
Fino brueni Da Da Da Da Da
Polirani Da Da Da Da Da
1 Iznimno je doputena upotreba neobraenog ruba za jednostruko prozorsko
staklo debljine 5 mm i povrine 1 m2
2 Neoptereeni rub je onaj koji je pridran okvirom i nije vlano naprezan, osim
vlastitom teinom i temperaturnim razlikama
3 Optereenim rubom se smatra nepridrani rub, vlano naprezani rub i svi rubovi
elementa optereenog u svojoj ravnini

Doputeno je oblikovanje ruba ravnim odrezom, kosim

odrezom ili lunim odrezom za sve razrede konstrukcija Kosi rub, luni rub
od stakla. Drugi oblici obrade ruba i ornament uzorci po
rubu doputeni su samo za I razred konstrukcija od
stakla.

Neboja Buljan HKIG Opatija 2015. 42

 Tokasto oslanjanje

Doputena je upotreba tokastog oslanjanja klijetima na rubu stakla. Minimalni preklop

jednih klijeta (oslonca) je 1000 mm2, a minimalna irina preklopa je 25 mm.
Doputena je upotreba tokastog oslanjanja kroz rupe u staklu. Tokasto oslanjanje moe biti
potpuno (sa privrsnim podlokama ili sa uputenom rupom) i djelomino (vanjsko staklo bez
rupe, oslonac laminiran u staklu). Djelomini tokasti oslonci su doputeni samo za staklene
ploe razreda I i II. Za konstrukcije od stakla razreda II i III obavezno je raunski kontrolirati
naprezanja u staklu oko rupe, vodei rauna o lokalnim ekscentricitetima zbog konstrukcije
oslonca.
Doputena je upotreba tokastih oslonaca sa i bez zgloba u ravnini stakla. Kod prorauna
oslonaca bez zgloba, potrebno je u proraun uzeti naprezanja izazvana ekscentricitetom
reakcije u odnosu na ravninu stakla.

Photo by Faraone

Photo by Faraone

Neboja Buljan HKIG Opatija 2015. 43

 U rupama laminiranog stakla optereenog u svojoj ravnini obavezno je prostor izmeu tijela
oslonca i stakla ispuniti masom za izravnavanje. Masa za izravnavanje mora imati tehniko
doputenje za upotrebu, imati potrebnu mehaniku otpornost i biti kompatibilna sa staklom i
laminirajuim slojem. Prilikom prorauna naprezanja u staklu, nije doputen prijenos vlanih
naprezanja kroz masu za izravnavanje.

1 Laminirano staklo
2 Tijelo oslonca
3 Masa za izravnavanje
4 Prsten i podloke od plastinog
materijala

Nije doputena upotreba

tokasto privrenog
jednostrukog laminiranog stakla
u kojem su sve ploe kaljene.

Prilikom ugradbe tokasto

oslonjenih ploa potrebno je
omoguiti slobodno toplinsko
irenje ploe izradom ovalnih
rupa na osloncima ili drugim
odgovarajuim detaljima.

Neboja Buljan HKIG Opatija 2015. 44

 Toplinski proeto kaljeno staklo

Kaljeno natrij-kalcij-silikatno staklo za sve razrede

konstrukcija od stakla treba biti toplinski proeto u skladu
sa HRN EN 14179, poglavlja 5.3 i 6.

Iznimno je doputena upotreba kaljenog stakla koje nije

toplinski proeto za staklene ploe I i II razreda
konstrukcija od stakla koje udovoljavaju jednom od
slijedeih uvjeta:
Unutranje pregrade ili ostakljenje prizemlja, kod
kojih je donji rub staklene ploe najmanje 1 m iznad
razine poda
Unutranje pregrade ili ostakljenje prizemlja, kod
kojih je razlika u visini poda sa obje strane staklene
ploe < 600 mm

Kaljeno natrij-kalcij-silikatno staklo treba ispunjavati

odredbe o fragmentaciji prema HRN EN 14179-1,
poglavlje 10. Mikroskopski snimak NiS estice

Neboja Buljan HKIG Opatija 2015. 45

 Uvjeti ugradbe i dodira sa drugim materijalima

Nije doputen neposredan kontakt stakla sa metalnim materijalom ili

drugim tvrdim materijalima (kamen, beton, zie i sl.).
Oslanjanje stakla na potkonstrukciju obavezno se izvodi preko
plastinih materijala
tvrdog drva
konstrukcijskih brtvila
sintetikih smola
ostalih materijala koji udovoljavaju slijedeim zahtjevima:
da su kompatibilni sa staklom,
da su kompatibilni s laminirajuim slojem, ukoliko su u kontaktu,
da su otporni na ultraljubiasto zraenje,
da imaju jednaki ivotni vijek kao i stakleni elementi,
da su postojani u oekivanim radnim i atmosferskim uvjetima i
da su sposobni prenositi djelovanja sa stakla na potkonstrukciju
bez oteenja.
Jednostruko staklo Izolacijsko staklo
Dulja stranica L [mm] d [mm] p [mm] r [mm] d [mm] p [mm] r [mm]
L 1000 10 6 4 18 12 6
1000 < L 2000 12 8 4 18 12 6
2000 < L 15 10 5 20 12 6

Preklop stakla p ne smije se smanjiti zbog djelovanja na manje od 75% p, a na 50% za izvanredna djelovanja.
Slobodni prostor r ne smije se uslijed deformacija i pomaka smanjiti na manje od 75% r, osim za izvanredna djelovanja.

Neboja Buljan HKIG Opatija 2015. 46

 Ukoliko je odabrana duljina oslonakih blokova manja od preporuene, potrebno je raunski
dokazati nosivost blokova.
irina oslonakih blokova mora biti 2 mm vea od ukupne debljine staklenog elementa koji se
oslanja. Staklo mora cijelom debljinom nalijegati na oslonaki blok.

Neboja Buljan HKIG Opatija 2015. 47

 Iznimno, kod strukturalnog ostakljivanja, oslonaki blokovi i oslonci za vlastitu teinu stakla
smiju biti ui od stakla, ali slobodni prepust stakla ne smije biti vei od polovice debljine:
ploe jednostrukog monolitnog stakla
vanjske ploe laminiranog stakla
vanjske ploe izolacijskog stakla

Iznimno, kod konzolnih staklenih ograda ili slobodnostojeih staklenih stijena (jednorednih ili
vierednih) doputeno je kontinuirano oslanjanje cijelom duljinom donjeg ruba na mokro
ugraena konstrukcijska brtvila ili sintetike smole, uz raunsku provjeru nosivosti.
Rub staklene ploe se smatra oslonjenim ako je progib oslonake potkonstrukcije (okvira)
manji od:
L/125 za jednostruko staklo, gdje je L duljina stranice ploe
L/175 za izolacijsko staklo, gdje je L duljina stranice ploe
Za progibe oslonake kontrukcije vee od navedenih, rub staklene ploe se smatra elastino
oslonjenim ili nepridranim i potrebno je provesti odgovarajui proraun.

Neboja Buljan HKIG Opatija 2015. 48

 Doputeno je izvoenje strukturalnog ostakljivanja tipa I, II, III i IV prema HRN EN 13022.
Potrebno je primijeniti u cjelosti norme HRN EN 13022-1, HRN EN 13022-2 i prEN 16579.

1 Staklo konstrukcijskim brtvilom privreno na okvir

3 Mehaniko pridranje za horizontalna djelovanja koje se aktivira u sluaju otkazivanja konstrukcijskog brtvila
4 Stalno mehaniko pridranje za vertikalna djelovanja
5 - Mehaniko pridranje za horizontalna i vertikalna djelovanja koje se aktivira u sluaju otkazivanja konstrukcijskog
brtvila

Neboja Buljan HKIG Opatija 2015. 49

 Obavezna je raunska kontrola kostrukcijskog brtvila prema HRN EN 13022. Odnosi se na
konstrukcijsko brtvilo koje privruje staklo na okvir i na konstrukcijsko brtvilo koje spaja
meusobno ploe u izolacijskom staklu (vanjska brtva). Pri proraunu treba uzeti u obzir
utjecaj trajanja djelovanja na mehanika svojstva konstrukcijskog brtvila. Obavezno je ishoditi
potvrdu proizvoaa konstrukcijskog brtvila na projektirani spoj, obzirom na dimenzije,
djelovanja, materijale i povrinske obrade materijala koji se spajaju, kao i na tehnologiju
ugradbe.
Nije doputena upotreba strukturalnog ostakljivanja tipa III i IV za laminirano staklo.
Nije doputena upotreba strukturalnog ostakljivanja tipa III i IV za horizontalno ili koso staklo
iji je kut ugradbe negativan u odnosu na vertikalu, tj. kod kojeg vlastita teina stakla izaziva
trajna vlana naprezanja u konstrukcijskom brtvilu.
Minimalne dimenzije konstrukcijskog brtvila su:
h 6 mm visina poprenog presjeka konstrukcijskog brtvila (bite)
e 6 mm debljina poprenog presjeka konstrukcijskog brtvila (okomito na staklo)
Doputeno je da mehanika pridranja za horizontalna i vertikalna djelovanja, koja se
aktiviraju u sluaju otkazivanja konstrukcijskog brtvila, budu tokasta ili da djelomino
pridravaju stranice stakla. Aktiviranje mehanikog pridranja je izvanredno djelovanje.
Ugradba konstrukcijskih brtvila na gradilitu nije doputena, osim za popravak i odravanje.
Iznimno je doputena ugradba konstrukcijskih brtvila na gradilitu za sustave koje nije mogue
predgotoviti, npr. staklena rebra i grede, te jednoredne i vieredne staklene stijene. U tom
sluaju je potrebno provesti sve mjere kontrole predviene normama HRN EN 13022-1, HRN
EN 13022-2 i prEN 16579, te ishoditi dodatnu potvrdu proizvoaa konstrukcijskog brtvila na
tehnologiju i uvjete izvoenja spoja na gradilitu.
Neboja Buljan HKIG Opatija 2015. 50
 Rezanje, buenje i oblikovanje stakla

Svako staklo s rupama, izrezima i urezima

mora biti prednapregnuto.

Razred konstrukcije od stakla

Minimalne Minimalna
dimenzija I II III
udaljenosti rupa (Slika 15) Neoptereeni 2 Optereeni 3 Neoptereeni 2 Optereeni3
a 2t 2t 2t ili 4 2t 2t ili 4
b 2t 2,5t 2,5t ili 24 2,5t 2,5t ili 24
c1 6t 6t 6t ili 24 6t 6t ili 24
1 Ukoliko je udaljenost od jedne stranice do rupe u kutu manja od 35 mm, rupu treba
pozicionirati asimetrino u odnosu na kut.
2 Neoptereeni rub je onaj koji je pridran okvirom i nije vlano naprezan, osim
vlastitom teinom i temperaturnim razlikama
3 Optereenim rubom se smatra nepridrani rub, vlano naprezani rub i svi rubovi
elementa optereenog u svojoj ravnini
4 Odabrati veu vrijednost

t debljina stakla, odnosno debljina pojedine ploe u

laminiranom staklu,
- promjer rupe
a udaljenost rupe od ruba
b udaljenost izmeu 2 rupe
c udaljenost rupe od kuta
Neboja Buljan HKIG Opatija 2015. 51
 HVALA!

Photo by Gartner

Neboja Buljan HKIG Opatija 2015. 52