5-Predavanje Drvene Konstrukcije GFOS

SVEUILITE J. J.
STROSSMAYERA U OSIJEKU
GREVINSKI FAKULTET OSIJEK
DRVENE KONSTRUKCIJE
Preddiplomski struni studij
SVOJSTVA DRVA
Doc.dr.sc. Jurko Zovki
SVOJSTVA DRVA - UVOD
Drvo je jedan od najstarijih materijala za graenje, uz kamen i opeku
bio je osnovni materijal konstrukcija.
U pravilu, vertikalne konstrukcije graevina (zidovi, stupovi) izvodile
su se iz kamena i ponegdje opeke, doim su meukatne i krovne
konstrukcije bile drvene.
Pozitivne karakteristike materijala:
- male zapreminska teina (600 - 800 kg/m3): 13 puta lake od elika, 4
puta od betona
- velike vrstoe, posebno vlana u smjeru vlakanaca,
- laka obrada,
- velike mogunosti oblikovanja poprenog presjeka,
- sloboda u oblikovanju linija i duine nosaa (praktino neograniena),
- mala osjetljivost na temperaturne promjene,
- otpornost na neke agresivne utjecaje (sol, fosfati, itd.),
- estetska svojstva.
Prirodno porijeklo ovog materijala donosi sa sobom i niz nedostataka:
- nehomogenost,
- anizotropiju,
- zapaljivost,
- promjenu mehanikih svojstava i volumena kod promjene vlanosti.
Ove nedostatke dananje suvremene tehnologije pokuavaju svesti u

podnoljive okvire jakom kontrolom kakvoe upotrijebljenih materijala,
eliminiranjem dijela materijala sa grekom, primjenom sredstava za zatitu
od vlage, gljivica i insekata te za podizanje poarne otpornosti.
Osim ovoga, potrebno je posvetiti punu panju pravilnom projektiranju i

oblikovanju konstrukcija, izradi, montai i ugradnji, te posebno odravanju
drvenih konstrukcija.
Potronja energije za proizvodnju graevinskog materijala:
Potrebna energija za
Graevinski materijal
proizvodnju (kWh/t)
Drvo 5 7,5
Silikatna opeka 250
Obian beton 250 300
upljikava opeka 550
Plinobeton 750
Cement 1000
Vapno 1200
Plastini materijali 8200 20000
Aluminij 72000
SVOJSTVA DRVA
TEHNIKA SVOJSTVA DRVA ILI SVOJSTVA DRVA Tehnika svojstva drva su:
potrebna (normirana) svojstva za odreene tehnike namjene.
SVOJSTVA DRVA - FIZIKA
FIZIKA (graa, gustoa, dimenzije i oblik, poroznost i sadraj vode)
BIOLOGIJA DRVA
Shematski prikaz
stabla
Prikaz strujanja
hranjivih sastojaka
SVOJSTVA DRVA - KEMIJSKA
KEMIJSKA (elementarni i kemijski sastav drva)
Elementarni sastav suhog drva je otprilike isti za sve vrste drva:
Elementarni sastav drva
Element Raspon udjela [%]
Ugljik (C) 48 - 50
Kisik (O) 43 - 45
Vodik (H) 5-6
Duik (N) 0,04 - 0,26
Mineralne tvari (pepo) 0,2 - 0,6
Kemijski sastav stanice etinjae i listae:

Kemijski sastav drva [%] etinjae Listae
Celuloza 40 - 60 50 50
Glavni sastojci
Hemiceluloza 15 - 20 23 26
(ugljikohidrati)
Lignin 15 - 40 27 24
Masti, Ulja, Smole,
Ostali sastojci 2-7 - -
Vosak, Minerali
SVOJSTVA DRVA FIZIKO-KEMIJSKA
FIZIKO-KEMIJSKA (vlanost, kretanje vode tj. promjena volumena,
stezanje/skupljanje i bubrenje, sorpcija)
Od fiziko-kemijskih svojstava drva od osobite vanosti je vlanost jer
voda u drvu znatno utjee na njegova fizika i mehanika svojstva.
VLANOST DRVA
Odreivanje vlanosti:
A) LABORATORIJ
- normirana metodologija
- suenje na temp.: 103 2C
- minimalno 5 epruveta [cm]
SVOJSTVA DRVA - FIZIKO-KEMIJSKA
VLANOST DRVA
Odreivanje vlanosti:
B) VLAGOMJERI
- digitalni
- analogni
Vlanost svjee posjeenog drva:

- etinjae (meko drvo) 40-200%
- listae (tvrdo drvo) 35-130%
VLANOST DRVA
VLANOST U GOTOVIM
KONSTRUKCIJAMA
U grijanim U zatvorenim, U natkrivenim, U potpuno

dobro zraenim ne grijanim otvorenim slobodnim
prostorima prostorima prostorima konstrukcijama
6-12% 9-15% 15-18% 18-22%

VLANOST DRVA
ZA STALNE KLASINE KONSTRUKCIJE:

18% prije ugradbe
ZA KONSTRUKCIJE OD LIJEPLJENOG LAMELIRANOG DRVA:

6-12% 3%
U HRN. U.C.9.200 dani su detaljno postoci vlanosti grae, koje mora

imati u ovisnosti od namjene objekta i uvjeta eksploatacije.
VLANOST DRVA
Ravnotea vlage zraka,

drveta i temp. zraka
VLANOST DRVA
Sadraj vlage u drvu tijekom odleavanja
PROMJENA VOLUMENA
Voda u drvu dijeli se:
- Slobodnu (naziva se i kapilarna jer ispunjava upljine stanice drva)
- Vezanu koja se dijeli na: Higroskopnu,
Kemijski vezanu.
- Kod suenja najprije ispari slobodna voda, nakon nje higroskopna.
- Kemijski vezana voda ne isparava. Ona se moe osloboditi posebnim
postupcima uz visoku temperaturu (180C).
TOKA ZASIENJA VLAKNA vlanost koja odgovara isparenju slobodne

vode (za etinjae kod 20C iznosi 25-30%).
PROMJENA VOLUMENA
Nakon isparenja higroskopne vode stanice se skupljaju to ima za posljedicu
smanjenje dimenzija odnosno volumena drva.
Upijanjem vlage iz okolnog zraka drvo poveava volumen.
Promjene volumena kod promjene vlage u odreenim granicama zove se

skupljanje i bubrenje.
HIGROSKOPSKA RAVNOTEA je ravnotea izmeu vodene pare u zraku

odreene temperature i koliine vode u stjenci drva. Ovaj proces oit je u
higroskopnom podruju.
HIGROSKOPNO PODRUJE podruje do 30% vlanosti.

PROMJENA VOLUMENA
Slobodna
voda
Vezana
voda
PODRUJE SLOBODNE VODE HIGROSKOPNO PODRUJE

SKUPLJANJE I BUBRENJE
SKUPLJANJE I BUBRENJE DRVA sposobnost drva da kod promjene vlage u
odreenim granicama, mijenja volumen.
Skupljanje i bubrenje drva veliki je nedostatak ovog materijala, tim vie to je

promjena dimenzija razliita za uzduni, radijalni i tangencijalni smjer.
Srednje vrijednosti koeficijenta skupljanja odnosno bubrenja za promjenu

vlanosti od 1%:
SKUPLJANJE I
BUBRENJE
Dijagram vrijednosti
koeficijenta skupljanja
odnosno bubrenja kod
promjene vlanosti.
H i B hrast i bukva
E etinjae
at - tangencijalno
ar - radijalno
al - longitudinalno
Prikaz karakteristinih
proizvoda pilane prije i poslije
suenja
LIJEVA strana lamele
DESNA strana lamele
DESNA strana lamele blia SRCU.
Slika deformacije elemenata poprenog

presjeke uslijed promjene vlanosti drva
Spoj naglavnice i stupa, te nalijeganje poprenog na uzduni element

ZAPREMINSKA MASA
SORPCIJA
SORPCIJA DRVA Drvo je higroskopan materijal zbog ega kontinuirano
izmjenjuje vlanost s okolinom, taj fenom naziva se sorpcija drva.
SVOJSTVA DRVA - MEHANIKA
MEHANIKA (vrstoa, elastinost, ostala mehanika svojstva)
VRSTOA
Mehanika svojstva drva analizirat emo na - dijagramima
normiranim postupkom na uzorcima borovine bez greke, vlanosti
15%, uz brzinu nanoenja optereenja od 3,0 kN/cm/min.
TLANA VRSTOA DRVA PARALELNO S VLAKNIMA fc,0,k

TLANA VRSTOA DRVA OKOMITO NA VLAKNA fc,90,k
VLANA VRSTOA DRVA PARALELNO S VLAKNIMA ft,0,k
VLANA VRSTOA DRVA OKOMITO NA VLAKNA ft,90,k
VRSTOA DRVA NA SAVIJANJE fm,k
POSMINA VRSTOA DRVA fv,k
VRSTOA
Idealizirani uzorak drva izloen vlanim naprezanjima paralelno s vlakancima,

tlanim naprezanjima paralelno vlakancima i tlanim naprezanjima okomito na
VRSTOA
Idealizirani uzorak drva izloen posminim naprezanjima u smjeru vlakanaca (a) i

okomito na vlakanca presjecanje vlakanaca (b)
TLANA VRSTOA (paralelno vlakancima)
- Normiran postupak
- Zadane veliine normom: b, h, l, ew
- Mjerene veliine: q, wD
- vrstoa: fc,0=qmax/(bd)
- Modul elastinosti: Ec,0=ew(q2-q1)/[bd(wD,2 wD,1)]
- Dimenzije epruveta:
Mala epruveta - 20x20x40mm
Velika epruveta - 50x50x100mm
Modul elastinosti - 50x50x200mm
TLANA VRSTOA (okomito na vlakancima)
Tlak okomito na djelominoj povrini

(peatni pritisak)
- Normiran postupak
- Zadane veliine normom: a
- Mjerene veliine: F
TLANA/VLANA VRSTOA (okomito na vlakanca)
- Normiran postupak
- vrstoa: fc,90=ft,90=qmax/(bl)
- Modul elastinosti:
Ec,90=Et,90=ew(q2-q1)/[bl(wD2 wD1)]
TLANA VRSTOA Tlana vrstoa paralelno s vlakancima
Granica proporcionalnosti sp je za etinare na 50-75
% a za listare na cca 85 % sile loma. Lom nastaje kao
posljedica izvijanja vlakanaca kasnog drva koji se
utiskuju u zone vlakanaca ranog drva. Lomna vrstoa
uzorka borovine je 3,5 do 5,0 kN/cm2.
Tlana vrstoa okomito na vlakanca

Ope karakteristike ovog dijagrama jesu male
vrstoe i velike deformacije.
Uoljiva su tri karakteristina podruja:
- Poetni - drvo se ponaa elastino, deformacije su
proporcionalne naprezanju
- Srednji - vidi se veliko poveanje deformacija uz
neznatan prirast naprezanja
- Zavrni - deformacije se smanjuju uz prirast
naprezanja
U zavrnom podruju dolazi do loma stjenki cjevastih
vlakanaca ime se poveava zbijenost a time i otpor
optereenju. Do poetka loma i zbijanja dolazi ve u
srednjem karakteristinom podruju.
Granica proporcionalnosti sp kod etinara je cca 35%
a kod listara cca 70% lomne vrstoe.
VLANA VRSTOA
- Normiran postupak
- vrstoa:
ft,0=qmax/(bd)
Et,0=ew(q2-q1)/[bd(wD,2 wD,1)]
VLANA VRSTOA
Vlana vrstoa paralelno s vlakancima

Vlana vrstoa je vrlo visoka i kree se u
granicama 8,00 10,0 kN/cm2.
Dijagram je gotovo pravolinijski, granica
proporcionalnosti je vrlo visoko, sasvim
blizu lomne granice, podruje loma je
vrlo usko.
Navedene karakteristike su karakteristike
krtog materijala.
VLANA VRSTOA
Vlana vrstoa okomito na vlakanca

Vlana vrstoa okomito na vlakanca je
zanemariva.
Ovu vrstu naprezanja nazivamo jo i
naponom cijepanja.
U drvenim konstrukcijama ovakva
naprezanja nisu doputena i treba ih
izbjegavati odnosno preuzimati posebnim
konstruktivnim mjerama.
VRSTOA DRVA NA SAVIJANJE
- Normiran postupak -Dimenzije epruveta:

- Zadane veliine normom: b, h, l, ew Mala epruveta - 20x25x320mm
- Mjerene veliine: q, wD Velika epruveta - 50x50x800mm
- vrstoa: Modul elastinosti - 50x50x800mm
fm=3qa/(h2b)
Em=3aew2(q2-q1)/[4h3b(wD,2 wD,1)]
Stadiji raspodjele normalnih naprezanja uzorka optereenog na savijanje

I. Elastino podruje, vrijedi Hookeov zakon i Navierova hipoteza ravnih

presjeka. Normalna naprezanja su linearno rasporeena prema neutralnoj
osi i ispod su p na rubnim vlakancima i u vlaku i u tlaku.
II. Na rubnim tlanim vlakancima naprezanja prelaze pc i pojavljuju se

plastine deformacije. Naprezanja rubnih vlanih vlakanaca i dalje su ispod
pt. U tlaku dijagram poprima parabolini oblik, u vlaku je i dalje linearan.
Neutralna os se pomie prema vlanim rubnim vlakancima.
III. Poveanjem optereenja ulazimo u trei stadij - stanje pred lom.

Produbljava se plastifikacija u tlanoj zoni, neutralna os se pomie jo vie
prema vlanom rubu, vlani rubni naponi rastu.
Pomicanje neutralne osi prema rubnim vlanim vlakancima posljedica je
uspostavljanja ravnotee unutarnjih sila; povrine pod dijagramima iznad
neutralne osi (u tlaku) i ispod nje (u vlaku) moraju biti iste LOM.
Razvoj naprezanja u savijanom drvenom nosau

Moment savijanja u ELASTINOM podruju:
Mel=sWel
Wel=1H2/6 za irinu b=1
VRSTOE DRVA U OVISNOSTI OD SMJERA DJELOVANJA SILE U ODNOSU
NA SMJER VLAKANA
VRSTOE DRVA U OVISNOSTI OD SMJERA DJELOVANJA SILE U ODNOSU
NA SMJER VLAKANA
VRSTOA DRVA NA POSMIK
Mala epruveta Velika epruveta
Radijalna ravnina Tangencijalna ravnina
Vrste vrstoa drva na posmik

Stvarna raspodjela posminih naprezanja u plohi smicanja za simetrian i

nesimetrian uzorak
QS

Posmina naprezanja kod savijanja: I b
Rezultati ispitivanja posmine vrstoe za nesimetrine uzorke i utjecaj

pridrajnih sila Q na posminu vrstou
Utjecaj pridrajnih sila Q na posminu vrstou za simetrine uzorke

U sluaju ne pridranog uzorka naprezanja silama cijepanja u kritinom

presjeku su:
M 6 F e
s K K
W b L2
6 F e
Za b=1 slijedi: s 2
K
L
L
Kako je: s i F 1 L
6e K
Odakle se vidi da s poveanjem ekscentriciteta e ili smanjenjem duljine
probe L posmino naprezanje tei k nuli.
PRIBLINI ODNOSI POJEDINIH VRSTOA KOD DRVA
VRSTOA VRIJEDNOST [N/mm2] ODNOS
Tlana vrstoa
40 1,0
paralelno vlaknima
Vlana vrstoa
100 2,50
paralelno vlaknima
Vlana vrstoa
2,50 0,0625
okomito na vlakna
Tlana vrstoa okomito
10 0,25
na vlakna
vrstoa na savijanje 75 1,88
Posmina vrstoa 68 0,17

KONSTANTE ELASTINOSTI
Srednja vrijednost modula elastinosti i posmika za PILJENU GRAU (puno

drvo) u kN/cm2
Drvo je ELASTIAN MATERIJAL, ali su njegova elastina svojstva ovisna od

smjera promatranja
Broj ELASTINIH KONSTANTI potrebnih za opisivanje linearne veze napona i
deformacija (Hooke-ov zakon) ovisan je o broju promatranih ravnina
simetrije (ANIZOTROPIJA !!!)
KONSTANTE ELASTINOSTI
Najveu vrijednost ima modul elastinosti u smjeru vlakanaca

(uzduna ravnina) - utjecaj botanike vrste, grae, volumne mase,
sadraja vode, ...
EL= 300 - 2500 kN/cm2
ET = (1/23 -1/40) EL (u tangencijalnom smjeru)
ER= (1/6 -1/23) EL (u radijalnom smjeru)
Moduli posmika definiraju se kao:

GLR= (1/15) EL (radijalna ravnina )
GLT = (1/9 -1/10) EL (tangencijalna ravnina)
GRT = (1/10) GLR (poprena ravnina)
POISSON_OV KEFICIJENT
Vrijednosti Poisson-ovog koeficijenta (ilustrativne vrijednosti - prema

Wangaardu):
LR= 0.372 TR= 0.245
LT= 0.467 RL= 0.040
RT= 0.435 TL= 0.025
Za tone vrijednosti konstanti elastinosti (E) i Poisson -ovog koeficijenta za

pojedine vrste drva potrebna su LABORATORIJSKA ISPITIVANJA.
MODUL ELASTINOSTI DRVA U OVISNOSTI OD SMJERA DJELOVANJA SILE
U ODNOSU NA SMJER VLAKANA
12,0
Modul elastinosti, Ea [kN/mm2]
10,0
8,0
6,0
4,0
C24
2,0
GL24h 0,39
0,0 0,37
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90
Kut nagiba u odnosu na smjer vlakana, a []
SVOJSTVA DRVA PUNO DRVO (PD)
Karakteristine vrstoe [N/mm2] Moduli [kN/mm2] Gustoe [kg/m3]

Razredi vrstoe
HRN EN Savijanje Vlak 0 Vlak 90 Tlak 0 Tlak 90 Posmik Elastinosti Posmika Karakteristina Srednja
338:2010
fm,k ft,0,k ft,90,k fc,0,k fc,90,k fv,k E0,mean E0,05 E90,mean E90,05 G0,mean G0,05 rk rmean
C14 14 8 0,4 16 2,0 3,0 7,0 4,7 0,23 0,15 0,44 0,29 290 350
C16 16 10 0,4 17 2,2 3,2 8,0 5,4 0,27 0,18 0,50 0,33 310 370
C18 18 11 0,4 18 2,2 3,4 9,0 6,0 0,30 0,20 0,56 0,37 320 380
Crnogorino drvo - etinari (meko drvo)
C20 20 12 0,4 19 2,3 3,6 9,5 6,4 0,32 0,21 0,59 0,39 330 390
C22 22 13 0,4 20 2,4 3,8 10,0 6,7 0,33 0,22 0,63 0,42 340 410
C24 24 14 0,4 21 2,5 4,0 11,0 7,4 0,37 0,25 0,69 0,46 350 420
C27 27 16 0,4 22 2,6 4,0 11,5 7,7 0,38 0,25 0,72 0,48 370 450
C30 30 18 0,4 23 2,7 4,0 12,0 8,0 0,40 0,27 0,75 0,50 380 460
C35 35 21 0,4 25 2,8 4,0 13,0 8,7 0,43 0,29 0,81 0,54 400 480
C40 40 24 0,4 26 2,9 4,0 14,0 9,4 0,47 0,31 0,88 0,59 420 500
C45 45 27 0,4 28 3,1 4,0 15,0 10,0 0,50 0,33 0,94 0,63 440 520
C50 50 30 0,4 29 3,2 4,0 16,0 10,7 0,53 0,35 1,00 0,67 460 550
SVOJSTVA DRVA PUNO DRVO (PD)

Razredi vrstoe
338:2010
D18 18 11 0,6 18 7,5 3,4 9,5 8,0 0,63 0,53 0,59 0,49 475 570
Bjelogorino drvo - listari (tvrdo drvo)
D24 24 14 0,6 21 7,8 4,0 10,0 8,5 0,67 0,56 0,63 0,53 485 580
D30 30 18 0,6 23 8,0 4,0 11,0 9,2 0,73 0,61 0,69 0,58 530 640
D35 35 21 0,6 25 8,1 4,0 12,0 10,1 0,80 0,67 0,75 0,63 540 650
D40 40 24 0,6 26 8,3 4,0 13,0 10,9 0,87 0,73 0,81 0,68 550 660
D50 50 30 0,6 29 9,3 4,0 14,0 11,8 0,93 0,78 0,88 0,73 620 750
D60 60 36 0,6 32 10,5 4,5 17,0 14,3 1,13 0,94 1,06 0,88 700 840
D70 70 42 0,6 34 13,5 5,0 20,0 16,8 1,33 1,11 1,25 1,04 900 1080
SVOJSTVA DRVA LIJEPLJENO LAMELIRANO DRVO (LLD)

Razredi vrstoe
1194:2006
GL24h 24 16,5 0,40 24,0 2,7 2,7 11,6 9,4 0,39 0,33 0,72 0,60 380 415
LLD - homogeno
GL28h 28 19,5 0,45 26,5 3,0 3,2 12,6 10,2 0,42 0,35 0,78 0,65 410 445
GL32h 32 22,5 0,50 29,0 3,3 3,8 13,7 11,1 0,46 0,38 0,85 0,71 430 480
GL36h 36 26,0 0,60 31,0 3,6 4,3 14,7 11,9 0,49 0,41 0,91 0,76 450 500
GL24k 24 14,0 0,35 21,0 2,4 2,2 11,6 9,4 0,32 0,27 0,59 0,49 350 385
LLD - kombinirano
GL28k 28 16,5 0,40 24,0 2,7 2,7 12,6 10,2 0,39 0,33 0,72 0,60 380 410
GL32k 32 19,5 0,45 26,5 3,0 3,2 13,7 11,1 0,42 0,35 0,78 0,65 410 450
GL36k 36 22,5 0,50 29,0 3,3 3,8 14,7 11,9 0,46 0,38 0,85 0,71 430 475
PITANJA ZA USMENI ISPIT (KOLOKVIJ)
1. Navedite nekoliko pozitivnih karakteristika (min. 5) i nekoliko nedostataka
drva kao materijala?
2. to su tehnika svojstva drva, nabrojite ih?
3. Nabrojite i ukratko opiite fizika, kemijska i fiziko-kemijska svojstva
drva?
4. O emu ovisi vlanost drva u gotovim konstrukcijama?
5. Voda u drvu, toka zasienja vlakanaca?
6. to je higorskopska ravnotea odnosno higroskopno podruje?
7. Skicirajte deformacije elemenata poprenog presjeka uslijed promjene
vlanosti drva?
8. Mehanika svojstva drva, nabrojite ih?
9. vrstoe drva (navedite ih, njihove oznake, skicirajte, ukratko opiite)?
10. Kako se dobivaju vrstoe drva (opiite, skicirajte)?
11. Skicirajte i opiite stadije raspodjele normalnih naprezanja uzorka
optereenog na savijanje?
PITANJA ZA USMENI ISPIT (KOLOKVIJ)
12. Skicirajte i opiite vrstoe drva u ovisnosti od smjera djelovanja sile u
odnosu na smjer vlakana?
13. Vrste vrstoe drva na posmik (skicirajte)?
14. Elastine konstante (nabrojite ih, kako se dobivaju, koje su njihove
vrijednosti i o emu ovise)?
HVALA NA PANJI!

5-Predavanje Drvene Konstrukcije GFOS

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

5-Predavanje Drvene Konstrukcije GFOS

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUILITE J. J.

Ove nedostatke dananje suvremene tehnologije pokuavaju svesti u

Osim ovoga, potrebno je posvetiti punu panju pravilnom projektiranju i

Kemijski sastav stanice etinjae i listae:

Vlanost svjee posjeenog drva:

U grijanim U zatvorenim, U natkrivenim, U potpuno

6-12% 9-15% 15-18% 18-22%

ZA STALNE KLASINE KONSTRUKCIJE:

ZA KONSTRUKCIJE OD LIJEPLJENOG LAMELIRANOG DRVA:

U HRN. U.C.9.200 dani su detaljno postoci vlanosti grae, koje mora

Ravnotea vlage zraka,

TOKA ZASIENJA VLAKNA vlanost koja odgovara isparenju slobodne

Promjene volumena kod promjene vlage u odreenim granicama zove se

HIGROSKOPSKA RAVNOTEA je ravnotea izmeu vodene pare u zraku

HIGROSKOPNO PODRUJE podruje do 30% vlanosti.

PODRUJE SLOBODNE VODE HIGROSKOPNO PODRUJE

Skupljanje i bubrenje drva veliki je nedostatak ovog materijala, tim vie to je

Srednje vrijednosti koeficijenta skupljanja odnosno bubrenja za promjenu

LIJEVA strana lamele

DESNA strana lamele

DESNA strana lamele blia SRCU.

Slika deformacije elemenata poprenog

Spoj naglavnice i stupa, te nalijeganje poprenog na uzduni element

TLANA VRSTOA DRVA PARALELNO S VLAKNIMA fc,0,k

Idealizirani uzorak drva izloen vlanim naprezanjima paralelno s vlakancima,

Idealizirani uzorak drva izloen posminim naprezanjima u smjeru vlakanaca (a) i

Tlak okomito na djelominoj povrini

Tlana vrstoa okomito na vlakanca

Vlana vrstoa paralelno s vlakancima

Vlana vrstoa okomito na vlakanca

- Normiran postupak -Dimenzije epruveta:

Stadiji raspodjele normalnih naprezanja uzorka optereenog na savijanje

I. Elastino podruje, vrijedi Hookeov zakon i Navierova hipoteza ravnih

II. Na rubnim tlanim vlakancima naprezanja prelaze pc i pojavljuju se

III. Poveanjem optereenja ulazimo u trei stadij - stanje pred lom.

Razvoj naprezanja u savijanom drvenom nosau

Mala epruveta Velika epruveta

Radijalna ravnina Tangencijalna ravnina

Vrste vrstoa drva na posmik

Stvarna raspodjela posminih naprezanja u plohi smicanja za simetrian i

Rezultati ispitivanja posmine vrstoe za nesimetrine uzorke i utjecaj

Utjecaj pridrajnih sila Q na posminu vrstou za simetrine uzorke

U sluaju ne pridranog uzorka naprezanja silama cijepanja u kritinom

VRSTOA VRIJEDNOST [N/mm2] ODNOS

vrstoa na savijanje 75 1,88

Posmina vrstoa 68 0,17

Srednja vrijednost modula elastinosti i posmika za PILJENU GRAU (puno

Drvo je ELASTIAN MATERIJAL, ali su njegova elastina svojstva ovisna od

Najveu vrijednost ima modul elastinosti u smjeru vlakanaca

Moduli posmika definiraju se kao:

Vrijednosti Poisson-ovog koeficijenta (ilustrativne vrijednosti - prema

Za tone vrijednosti konstanti elastinosti (E) i Poisson -ovog koeficijenta za

Karakteristine vrstoe [N/mm2] Moduli [kN/mm2] Gustoe [kg/m3]

Karakteristine vrstoe [N/mm2] Moduli [kN/mm2] Gustoe [kg/m3]

Karakteristine vrstoe [N/mm2] Moduli [kN/mm2] Gustoe [kg/m3]

You might also like