SVEUILITE J. J.

STROSSMAYERA U OSIJEKU
GREVINSKI FAKULTET OSIJEK

DRVENE KONSTRUKCIJE
Preddiplomski struni studij

PROJEKTIRANJE DRVENIH KONSTRUKCIJA

PREMA HRN EN-1995 (EC 5) NORMAMA
Doc.dr.sc. Jurko Zovki
 UVOD U EUROCODE

UJEDINJENJE EUROPE U EUROPSKU ZAJEDNICU (EU)

LAKI PROTOK ROBA I USLUGA UNUTAR EU I IRE

PROMJENA NACIONALNIH REGULATIVA U ZAJEDNIKE

(EUROPSKE) NORME
 PREDMET EUROCODOVA

Konstrukcijski eurokodovi su skupina normi za konstrukcijsko i

geotehniko projektiranje zgrada i inenjerskih graevina.

Eurokodovi su uinjeni kao okvirni dokumenti:

a) kao sredstvo za dokaz, da budu zadovoljeni bitni
uvjeti smjernica graevinskih proizvoda i
inenjerskih graevina,
b) kao okviri za stjecanje usaglaenosti tehnikih
razvrstavanja graevinskih proizvoda.
 POZADINA EUROCOD PROGRAMA

Europsko povjerenstvo (CEC - Comision of the European

Communities), potaklo je rad na izradi cjeline usaglaenih
tehnikih pravila za projektiranje zgrada i inenjerskih
graevina, koja bi sluila kao alternativa razliitim pravilima
koja su na snazi u raznim dravama lanicama i koja bi ih na
kraju zamijenila.

Ova tehnika pravila postala su poznata kao

KONSTRUKCIJSKI EUROKODOVI.
 PREGLED EUROCODOVA

EC 0 - HRN EN-1990 Osnove prorauna

EC 1 HRN EN-1991 Djelovanja na konstrukcije
EC 2 HRN EN-1992 Proraun betonskih konstrukcija
EC 3 HRN EN-1993 Proraun elinih konstrukcija
EC 4 HRN EN-1994 Proraun spregnutih elino-betonskih konstrukcija

EC 5 HRN EN-1995 Proraun drvenih konstrukcija

EC 6 HRN EN-1996 Proraun zidanih konstrukcija

EC 7 HRN EN-1997 Geotehniki prorauni (konstrukcija)
EC 8 HRN EN-1998 Proraun konstrukcija otpornih na potres
EC 9 HRN EN-1999 Proraun aluminijskih konstrukcija
 PREGLED EC 5 HRN EN-1995

HRN EN-1995-1-1
Openito Zajednika pravila
za zgrade

EC 5 HRN EN-1995 HRN EN-1995-1-2

Proraun drvenih Openito Projektiranje konstrukcija
konstrukcija na poarno djelovanje

HRN EN-1995-2
Openito Mostovi
 OSNOVE KONCEPTA EC
Koncept dimenzioniranja s parcijalnim koeficijentima sigurnosti. Pomou
njih je mogue uzeti u obzir:
nesigurnosti pri odreivanju utjecaja i materijalnih konstanti,
doprinose raznih kombinacija utjecaja (optereenja),
trajanje utjecaja,
mikroklime prostora konstrukcije.

Temelji se na statistiki neujednaenim vjerojatnostima pojedinih

veliina, naroito utjecaja (optereenja) te karakteristikama materijala
te se vrijednosti obuhvaaju metodama vjerojatnosti i statistike.

Mjera sigurnosti je POUZDANOST jednoznano definirana graninim

stanjima.
 OSNOVE KONCEPTA EC
SEMIPROBABILISTIKI KONCEPT SIGURNOSTI

Ed Rd
PRORAUNSKO PRORAUNSKA
DJELOVANJE OTPORNOST

Stalno Konstrukciju
optereenje Elemente
Snijeg konstrukcije
Vjetar Materijal (modul
Ostala elastinosti,
promjenjiva vrstoe)
optereenja Popreni presjek
Temperaturu Povrinu
Poar Moment inercije
 CILJ NOVOG DOKAZA SIGURNOSTI

Osigurati da granina stanja u jednom definiranom

vremenskom razdoblju s dovoljno velikom vjerojatnou NEE
NASTUPITI.
 SIGURNOST

gF parcijalni faktor sigurnosti za djelovanje

gM parcijalni faktor sigurnosti za otpornost (materijal)
gM =Rk / Ek globalni faktor sigurnosti
 KARAKTERISTINA VRIJEDNOST
Karakteristina vrijednost utjecaja ili svojstava materijala je
vrijednost koja s propisanom vjerojatnou nee biti prekoraena u
pretpostavljenom neogranienom nizu ispitivanja.

Openito, ta vrijednost odgovara utvrenoj ili dogovorenoj fraktili

pretpostavljene statistike raspodjele utjecaja ili svojstva (u donjem
sluaju 95% ili 5% fraktil) to znai da je to vrijednost koja e u 95%
sluajeva biti vea od oznaene, odnosno samo u 5% sluajeva biti
manja od oznaene.
 TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAEVINU

EUROCODE EC 0 EC 9 MEHANIKA OTPORNOST I STABILNOST

Higijena, zdravlje i okoli

Sigurnost u sluaju poara

Zakon o TEMELJNI
gradnji ZAHTJEVI ZA Sigurnost i pristupanost tijekom uporabe
(NN 153/13) GRAEVINU
Zatita od buke

Gospodarenje energijom i ouvanje

topline

Odriva uporaba prirodnih izvora

 GRANINA STANJA
Temeljni zahtjevi i naela dati u propisima, zasnovani su na konceptu
graninih stanja i vjerojatnosti pojave izvjesnog normiranog optereenja.

Granina stanja su stanja, prekoraenjem kojih konstrukcija ne bi mogla

na due vrijeme ispuniti prihvaene projektne zahtjeve.

Granina stanja podijeljena su kako slijedi:

Granino stanje nosivosti (ULS - Ultimate Limit
States)
Granino stanje uporabivosti (SLS - Serviceability
Limit States)
 GRANINO STANJE NOSIVOSTI
Granino stanje nosivosti - je stanje, koje bi u sluaju uruavanja ili drugih
oblika otkazivanja nosivosti konstrukcije, moglo ugroziti sigurnost ljudi.
Pojedino stanje gubitka nosivosti moe se iz razloga pojednostavljenja
umjesto stvarnog otkazivanja konstrukcije smatrati kao granino stanje
nosivosti.
Granina stanja nosivosti na koja treba obratiti pozornost sadre:
1) gubitak ravnotee konstrukcije ili jednog od njezinih dijelova
promatranih kao kruta tijela,

2) otkazivanje, zbog prekomjernog deformiranja, preko sloma ili gubitka

stabilnosti konstrukcije ili jednoga njezinog dijela, ukljuujui leajeve i
temelje.
 GRANINO STANJE NOSIVOSTI
Ako se ispituje granino stanje statike ravnotee, pomicanje leaja ili
deformiranje konstrukcije, treba dokazati da je:
Ed,dst < Ed,stb
gdje je:
Ed,dst - proraunska vrijednosti nepovoljnih (destabilizirajuih)
uinaka djelovanja,
Ed,stb - proraunska vrijednosti povoljnih (stabilizirajuih)
uinaka djelovanja.

Ako nastupi stanje sloma ili prekomjerno deformiranje jednoga poprenoga

presjeka dijela graevine ili spoja (izuzev zamora), treba dokazati da je:
Ed Rd
gdje je:
Ed - proraunska vrijednost djelovanja (neke unutarnje sile),
Rd - pripadna proraunska vrijednost otpornosti.
 GRANINO STANJE UPORABLJIVOSTI
Granino stanje uporabljivosti - je ono stanje kod ijih prekoraenja vie
nisu ispunjeni propisani uvjeti uporabljivosti.

Granina stanja uporabljivosti koja se moraju razmotriti obuhvaaju:

1) deformiranja (progibe) koji utjeu na izgled ili predvienu uporabu
konstrukcije ili koja prouzrokuju tete na povrini drveta ili na ne
nosivim dijelovima,
2) vibracije koje izazivaju nelagodu kod ljudi, tete na graevini ili njezinim
ureajima ili koje ograniavaju njezinu funkcionalnost,
3) pukotine u drvetu koje mogu utjecati na izgled, trajnost ili
vodonepropusnost,
4) oteenja drveta zbog prekomjernih naprezanja koja mogu dovesti do
smanjenja trajnosti.
 GRANINO STANJE UPORABLJIVOSTI
Kod graninog stanja uporabljivosti treba dokazati da je:

Ed Cd

gdje je:
Ed - proraunska vrijednost uinka optereenja jedne od
kombinacija (npr. progib),
Cd - nazivna vrijednost koja se odnosi na promatrane
proraunske uinke (npr. doputeni (granini) progib).
 PRORAUNSKA STANJA (SITUACIJE)
Proraunska stanja dijele se na:
- stalna stanja koja odgovaraju normalnim uvjetima uporabe konstrukcije,
- prolazna stanja, npr. za vrijeme gradnje ili popravka,
- izvanredna stanja, npr. poar.
 DJELOVANJA
Djelovanje (F) je:
sila (optereenje) koja djeluje na konstrukciju (izravno djelovanje) ili
prisila (neizravno djelovanje), npr. zbog djelovanja temperature ili
slijeganja.

Djelovanja se dijele:
(a) prema vremenskoj promjenljivosti:
stalna djelovanja (G), npr. vlastita teina konstrukcije, opreme, ne nosivih
dijelova i tehnikih ureaja,
promjenljiva djelovanja (Q), npr. uporabno optereenje, optereenje vjetrom ili
snijegom,
izvanredna djelovanja (A), npr. poar, eksplozija ili udar vozila.
(b) prema prostornoj promjenljivosti:
nepomina djelovanja, npr. vlastita teina ,
slobodna djelovanja, koja proizlaze iz razliitih poloaja djelovanja, npr.
slobodna uporabna optereenja, vjetar, snijeg, itd.
 DJELOVANJA
(c) po prirodi i/ili odzivu konstrukcije:
statika djelovanja, koja ne izazivaju znatna ubrzanja konstrukcije ili
konstrukcijskog elementa,
dinamika djelovanja, koja izazivaju znatno ubrzanje konstrukcije ili
konstrukcijskog elementa.

Prednapinjanje (P) je stalno djelovanje. U drvenim konstrukcijama rijetko

se upotrebljava i praktiki nema znaenja te se dalje nee razmatrati.

Neizravna djelovanja mogu biti stalna Gind (npr. slijeganje oslonaca) ili
promjenljiva Qind (npr. promjena vlanosti), pa ih treba na odgovarajui
nain uzimati u obzir.
 KARAKTERISTINE VRIJDNOSTI DJELOVANJA
Karakteristina vrijednost nekoga djelovanja njegova je glavna
reprezentativna vrijednost.
Karakteristine vrijednosti djelovanja Fk odreuju se:
u odgovarajuim normama (EC 1 HRN EN-1991), kao srednje vrijednosti,
gornje i donje vrijednosti ili nazivne vrijednosti (koje se ne odnose na poznatu
statistiku razdiobu),
u projektu, pod uvjetom da su zadovoljene odredbe navedene u EC 1 HRN
EN-1991.

Karakteristine vrijednosti stalnoga djelovanja (Gk) odredit e se kako

slijedi:
ako je promjenljivost G mala, moe se uzeti samo jedna vrijednost Gk,
ako promjenljivost G nije mala, uzimaju se dvije vrijednosti; gornja vrijednost
Gk,sup (0,05 fraktila) i donja Gk,inf (0,95 fraktila).

U veini sluajeva moe se pretpostaviti mala promjenjivost G, te je Gk

srednja karakteristina vrijednost
 KARAKTERISTINE VRIJDNOSTI DJELOVANJA
Za promjenljiva djelovanja karakteristina vrijednost (Qk ) odgovara ili:
gornjoj vrijednosti, koja ima predvienu vjerojatnost da nee biti premaena ili
donjoj vrijednosti, s tim da vjerojatnost ne padne ispod predviene, tijekom
referentnog razdoblja,
nazivnoj vrijednosti koja moe biti odreena u sluajevima kad statistika
raspodjela nije poznata.

Za izvanredna djelovanja reprezentativne su vrijednosti openito

karakteristine vrijednosti Ak koje odgovaraju propisanoj vrijednosti.
 KARAKTERISTINE VRIJDNOSTI DJELOVANJA
UESTALOST

Ek

95% fraktila DJELOVANJE (E)

kao karakteristina vrijednost djelovanja uzima se obino 95%

fraktila funkcije gustoe vjerojatnosti djelovanja
 REPEZENTATIVNE VRIJDNOSTI PROMJENIVIH DJELOVANJA

Najvanija reprezentativna vrijednost jest karakteristina vrijednost Qk

(95% fraktila funkcije distribucije optereenja).

Daljnje reprezentativne vrijednosti izraavaju se s pomou karakteristine

vrijednosti Qk uz primjenu koeficijenata i. Te vrijednosti, definirane su na
ovaj nain:
kombinacijska vrijednost o
Qk
esta (uestala) vrijednost 1
Qk
kvazistalna (nazovistalna) vrijednost 2 Qk
 REPEZENTATIVNE VRIJDNOSTI PROMJENIVIH DJELOVANJA

kombinacijska vrijednost o Qk
esta (uestala) vrijednost 1 Qk
kvazistalna (nazovistalna) vrijednost 2 Qk

Kombinacijske vrijednosti upotrebljavaju se za provjeru graninih stanja

nosivosti i nepovratnih graninih stanja uporabljivosti.

Uestale vrijednosti i nazovistalne vrijednosti upotrebljavaju se za

provjeru graninih stanja nosivosti, koja ukljuuju izvanredna djelovanja, i
za provjeru povratnih graninih stanja uporabljivosti.

Nazovistalne se vrijednosti takoer upotrebljavaju za proraun dugotrajnih

uinaka graninih stanja uporabljivosti.
 KOEFICIJENTI KOMBINACIJE ZA PROMJENJIVA DJELOVANJA, Yi

Koeficijent kombinacija
Utjecaj
0 1 2
Pokretno optereenje stropova
- Prostori za stanovanje; Uredi; Trgovine do 50 m2;
0,7 0,5 0,3
Prolazi; Balkoni; Prostori u bolnicama

- Prostorije za skupove; Garae; Javne garae;

Sportske dvorane; Tribine; Hodnici u kolama; 0,8 0,8 0,5
Knjinice; Arhivi

- Izlobeni i prodajni prostori; Trgovake i robne kue 0,8 0,8 0,8

Optereenje vjetrom 0,6 0,5 0
Optereenje snijegom 0,7 0,2 0
Svi ostali utjecaji 0,8 0,7 0,5
 PRORAUNSKE VRIJEDNOSTI DJELOVANJA
Proraunska vrijednost (Fd) djelovanja izraava se u opemu obliku:

Fd = gF Fk
gdje je:
gF - parcijalni koeficijent djelovanja kojim se uzima u obzir:
mogunost nepovoljnih odstupanja od djelovanja,
mogunost netonog modeliranja djelovanja,
nesigurnost u procjeni uinaka djelovanja.
Fk - reprezentativna (karakteristina) vrijednost djelovanja.
 PRORAUNSKE VRIJEDNOSTI DJELOVANJA
Ovisno o vrsti provjere i nainu kombiniranja, proraunske vrijednosti za
posebna djelovanja izraene su ovako:

Gd = gG Gk ili Gk
Qd = gQ Qk, gQ 0 Qk, 1 Qk, 2 Qk ili Qk
Ad = gA Ak ili Ad
Pd = gP Pk ili Pk
AEd = AEk

pri tome su:

gF, gG, gQ , gA i gP - parcijalni koeficijenti sigurnosti za promatrano djelovanje,
pri emu se npr. uzima u obzir mogunost nepovoljnih odstupanja
djelovanja, mogunost netonog modeliranja djelovanja, nesigurnosti kod
odreivanja njegova uinka, kao i nesigurnosti kod pretpostavljanja
dotinog graninog stanja.
 PRORAUNSKE VRIJEDNOSTI UINKA DJELOVANJA
Uinci djelovanja (E) odzivi su konstrukcije na djelovanja (npr. unutarnje
sile, naprezanja, relativne deformacije i pomaci).

Za poseban sluaj optereenja proraunska je vrijednost uinka djelovanja

(Ed) odreena iz proraunskih vrijednosti djelovanja, geometrijskih
podataka i odgovarajuih svojstava gradiva:

Ed = E (Fd1, Fd2, ... ad1, ad2, ... Xd1, Xd2, ...).

 SVOJSTVA GRADIVA
KARAKTERISTINE VRIJEDNOSTI SVOJSTAVA GRADIVA
Svojstvo gradiva dano je karakteristinom vrijednou Xk, koja openito
odgovara odreenoj fraktili u pretpostavljenoj statistikoj raspodjeli
promatranog svojstva.

Ta se fraktila pritom odreuje prema utvrenim normama i ispituje pod

utvrenim uvjetima.

U odreenim se sluajevima kao karakteristina vrijednost primjenjuje

nazivna vrijednost.

vrstoa gradiva moe imati dvije razliite karakteristine vrijednosti,

gornju i donju vrijednost.

U veini sluajeva treba uzimati u obzir donju vrijednost, X05.

 SVOJSTVA GRADIVA

Xk=Xmean
UESTALOST

Xk=X05

5% fraktila SVOJSTVA GRADIVA (X)

karakteristine vrijednosti treba definirati kao 5% fraktila za parametre

vrstoe i kao srednju vrijednost parametra krutosti
 SVOJSTVA GRADIVA
PRORAUNSKE VRIJEDNOSTI SVOJSTAVA GRADIVA
Proraunska vrijednost Xd svojstva gradiva ili proizvoda openito se
definira kao:
X d = X k / gM ili X d = X k / gM

gdje je:
gM - parcijalni koeficijent svojstava gradiva koji obuhvaa:
nepovoljna odstupanja od karakteristinih vrijednosti,
netonosti u koeficijentima konverzije, i
nesigurnosti u geometrijskim svojstvima i modelu
nosivosti.
- popravni koeficijent koji uzima u obzir uinak trajnosti
optereenja, obujamske uinke i uinke mjerila, uinke vlage i
topline itd.
 PRORAUNSKE GEOMETRIJSKE VELIINE KONSTRUKCIJE

Proraunske geometrijske veliine konstrukcije obino su opisane svojim

nazivnim (nominalnim) vrijednostima i odgovaraju izmjerama u projektu:

ad = anom.

Gdje je to vano, vrijednosti geometrijskih veliina mogu odgovarati nekoj

propisanoj fraktili statistike raspodjele.
 PRORAUNSKA OTPORNOST (NOSIVOST)
Za odreivanje proraunske nosivosti Rd upotrebljavaju se proraunske
vrijednosti svojstva gradiva, geometrijskih podataka i uinaka djelovanja:

Rd = R (ad1, ad2, ... Xd1, Xd2, ...).

Jednadbe za provjeru, mogu imati jedan od ovih oblika:

Rd = R Xk/gM, anom
Rd = R Xk, anom / gR
Rd = RXk/gm, anom/ grd
gdje je:

gR - parcijalni koeficijent za nosivost ,

gm - parcijalni koeficijent za svojstva gradiva,
gM - parcijalni koeficijent za svojstva gradiva, odstupanja modela i
geometrije ,
grd - obuhvaa nesigurnosti modela nosivosti i geometri. svojstava.
 ZAHTJEVI KOD PROJEKTIRANJA KONSTRUKCIJA
Treba dokazati da mjerodavna granina stanja nisu prekoraena.

Treba uzeti u obzir sva proraunska stanja i sluajeve optereenja.

Treba uzeti u obzir sva odstupanja djelovanja od pretpostavljenog smjera ili

mjesta.

Proraune treba provoditi uz primjenu prikladnih proraunskih modela

(koji se prema potrebi dopunjuju ispitivanjima), uz uzimanje u obzir svih
mjerodavnih parametara.

Proraunski modeli moraju biti dovoljno toni da bi mogli predvidjeti

ponaanje konstrukcije u skladu s ostvarivom tonou izvedbe i
pouzdanou ulaznih podataka.
 TRAJNOST KONSTRUKCIJE
Za postizanje dostatne trajnosti konstrukcije treba uzeti u obzir ove
meusobno ovisne imbenike:
namjenu konstrukcije,
zahtijevana svojstva konstrukcije,
oekivane uvjete okolia,
sastav, svojstva i ponaanje gradiva ,
oblik elemenata i graevnu izvedbu ,
kvalitetu graenja i opseg nadzora ,
naroite mjere zatite,
oekivano odravanje za vrijeme predvienoga trajanja uporabe .

Uvjete okolia treba procijeniti u fazi projektiranja da bi se prosudilo

njihovo znaenje s obzirom na trajnost, a i da bi se poduzele dostatne
mjere za zatitu gradiva.
 DRVENE KONSTRUKCIJE

GRANINA STANJA NOSIVOSTI

 DOKAZ UVJETA
Ako se ispituje granino stanje statike ravnotee, pomicanje leaja ili
deformiranje konstrukcije, treba dokazati da je:
Ed,dst < Ed,stb
gdje je:
Ed,dst - proraunska vrijednosti nepovoljnih (destabilizirajuih)
uinaka djelovanja,
Ed,stb - proraunska vrijednosti povoljnih (stabilizirajuih)
uinaka djelovanja.

Ako nastupi stanje sloma ili prekomjerno deformiranje jednoga

poprenoga presjeka dijela graevine ili spoja (izuzev zamora), treba
dokazati da je:
Ed Rd
gdje je:
Ed - proraunska vrijednost djelovanja (neke unutarnje sile),
Rd - pripadna proraunska vrijednost otpornosti.
 PRORAUNSKA VRIJEDNOST DJELOVANJA (Ed)
KOMBINACIJE DJELOVANJA
Kako statistiki ne postoji mogunost da sva optereenja istovremeno
djeluju punim intezitetom Eurocode daje mogunost kombinacije pomou
koeficijenata i kojima se reduciraju pojedina optereenja.

Kod dokaza graninih stanja nosivosti primjenjuju se sljedee kombinacije

djelovanja za:
Stalna i promjenjiva stanja osnovna (karakteristina) kombinacija:

Ed g G, j Gk , j g Q,1 Qk ,1 g Q,i 0,i Qk ,i

j 1 i 1

Izvanredna stanja izvanredna kombinacija:

Ed Gk , j Ad ( 1,1ili 2,1 ) Qk ,1 2,i Qk ,i
j 1 i 1
 PRORAUNSKA VRIJEDNOST DJELOVANJA (Ed)
KOMBINACIJE DJELOVANJA

Proraunske vrijednosti koje se uzimaju kod kombinacije djelovanja

stalno promjenjiva sva ostala

Projektna djelovanje izv. akcije
djelovanja promjenljiva
situacija Ad
Gd jedno Qd djelovanja

stalna i
granino gG Gk gQ Qk 0 gQ Qk
promjenjiva
stanje
nosivosti izvanredna gGA Gk 1 Qk 2 Qk gA Ak

1. pojednostavljeno
gG Gk 1,5 Qk
pravilo
2. pojednostavljeno
gG Gk 1,35 Qk 1,35 Qk
pravilo
 PRORAUNSKA VRIJEDNOST DJELOVANJA (Ed)
PARCIJALNI KOEFICIJENTI DJELOVANJA

Promjenjivo djelovanje, gQ
Stalno djelovanje,
Djelovanje Jedno ili prvo u Sva ostala u
gG
kombinaciji kombinaciji
Povoljno 1,00 0 0
Nepovoljno 1,35 1,50 1,50
 PRORAUNSKA VRIJEDNOST DJELOVANJA (Ed)
PRIMJER:

STALNO SNIJEG VJETAR

Karakteristine
Gk=5 [kN/m] Qk,1=10 [kN/m] Qk,2=2,5 [kN/m]
vrijednosti Proraunska
Parcijalni gG gQ vrijednost
koeficijenti djelovanja,
1,35 1,50 Ed [kN/m]
sigurnosti
Koeficijenti Y0 Y1 Y2 Y0 Y1 Y2
-
kombinacije 0,7 0,2 0,0 0,6 0,5 0,0
Stalna i promjenjiva stanja osnovna (karakteristina) kombinacija
Kombinacija 1 gGGk=1,355= 6,75
Kombinacija 2 gGGk+gQQk,1=1,355+1,5010= 21,75
Kombinacija 3 gGGk+gQQk,2=1,355+1,502,5= 10,50
Kombinacija 4 gGGk+gQQk,1+gQ0,2Qk,2=1,355+1,5010+1,500,62,5= 24,00
Kombinacija 5 gGGk+gQQk,2+gQ0,1Qk,1=1,355+1,502,5+1,500,710= 21,00
Kombinacija 6 gGGk+1,35Qk,1+1,35Qk,2=1,355+1,3510+1,352,5= 23,625
 PRORAUNSKA VRIJEDNOST OTPORNOSTI (Rd)
Proraunska (projektirana) vrijednost Xd svojstva gradiva definira se kao:

X d = kmod X k / gM
gdje je:
Xk karakteristina vrijednost svojstva gradiva (vrstoa, krutosti),
kmod - modifikacijski imbenik kojim uzima u obzir utjecaj trajanja
optereenja i postotak vlanosti u konstrukciji na mehaniko
svojstvo vrstoe,
gM - parcijalni koeficijent svojstava gradiva.
 PRORAUNSKA VRIJEDNOST OTPORNOSTI (Rd)
FAKTOR MODIFIKACIJE, kmod
RAZREDI KORITENJA (UPORABNIE KLASE)
Za vrijeme uporabe objekta u drvu se uspostavlja ravnotea vlanosti koja
je ovisna o mikroklimi prostora.

Vlanost drva ima veliki utjecaj na mehanika svojstva to se mora uvaiti

pri dimenzioniranju.

Uporabna klasa 1: U servisnoj klasi 1 prosjena vlanost veine meke grae

drva nije vea od 12%
- karakterizirana je sadrajem vlanosti gradiva korespondirajuom
temperaturi od 20C i relativnoj vlanosti zraka okruenja koja je samo kroz
nekoliko tjedana u godini vea od 65%.
 PRORAUNSKA VRIJEDNOST OTPORNOSTI (Rd)
FAKTOR MODIFIKACIJE, kmod
RAZREDI KORITENJA (UPORABNIE KLASE)
Uporabna klasa 2: U servisnoj klasi 2 prosjena vlanost veine meke grae
drva nije vea od 20%
- karakterizirana je sa sadrajem vlage u gradivu pri temperaturi od 20C i
relativnoj vlazi zraka okruenja koja samo kroz nekoliko tjedana u godini
prelazi vrijednost od 85%.

Uporabna klasa 3: U servisnoj klasi 3 prosjena vlanost veine meke grae

drva vea je od 20%
- karakterizirana je klimatskim uvjetima koji vode veem sadraju vlage
nego to je to definirano za servisnu klasu 2.
Razred koritenja (uporabna klasa) Ravnotena vlanost u drvu
1 (LLD) u 12%
2 (PD) 12% < u 20%
3 u > 20%
 PRORAUNSKA VRIJEDNOST OTPORNOSTI (Rd)
FAKTOR MODIFIKACIJE, kmod
RAZREDI TRAJANJA OPTEREENJA

Na svojstva vrstoe i krutosti produkata od drva utjie i duina trajanja

utjecaja te klima okoline.

Ovo svojstvo drva kao prirodnog materijala uzeto je u EC5 kroz utvrene
razrede trajanja optereenja.

Dane vrijednosti trajanja utjecaja ne pripadaju vremenskom prostoru u

kome utjecaji ukupno djeluju za vrijeme trajanja objekta.

Oni se trebaju shvatiti kao suma svih razdoblja u kojima optereenja

nastaju s najmanje svojom karakteristinom vrijednosti.
 PRORAUNSKA VRIJEDNOST OTPORNOSTI (Rd)
FAKTOR MODIFIKACIJE, kmod
RAZREDI TRAJANJA OPTEREENJA

Ovdje dane vremenske prostore treba promatrati u smislu utjecaja na

materijalna svojstva, a ne njihov samostalni utjecaj.
Ako pri dimenzioniranju treba promatrati vie optereenja s razliitim
djelovanjima (npr. stalno optereenje i snijeg), smije se pri dokazu
nosivosti uporabiti klasa s najkraim trajanjem djelovanja.
 PRORAUNSKA VRIJEDNOST OTPORNOSTI (Rd)
FAKTOR MODIFIKACIJE, kmod
RAZREDI TRAJANJA OPTEREENJA
Razred trajanja Stupanj akumuliranog trajanja
Primjeri optereenja
optereenja karakteristinog optereenja

Stalno dulje od 10 godina vlastita teina

Dugotrajno od 6 mjeseci do 10 godina skladitenje

Srednjetrajno od 1 tjedna do 6 mjeseci pridodano optereenje

Kratkotrajno krae od jednog tjedna snijeg * i vjetar

Trenutno izvanredno optereenje

* U podrujima s velikim snijegom kroz dui period vremena, dio tog optereenja treba
smatrati srednjetrajnim optereenjem
 PRORAUNSKA VRIJEDNOST OTPORNOSTI (Rd)
FAKTOR MODIFIKACIJE, kmod
Razred koritenja (uporabna klasa)
Gradivo/razred trajanja
optereenja
1 2 3
PUNO DRVO (PD), LIJEPLJENO LAMELIRANO DRVO (LLD)
Stalno 0,60 0,60 0,50
Dugotrajno 0,70 0,70 0,55
Srednjetrajno 0,80 0,80 0,65
Kratkotrajno 0,90 0,90 0,70
Trenutno 1,10 1,10 0,90

Pri kombinaciji utjecaja koji pripadaju razliitim razredima trajanja

optereenja , smije se kmod uzeti za najkrae trajanje.
 PRORAUNSKA VRIJEDNOST OTPORNOSTI (Rd)
KARAKTERISTINNA VRIJEDNOST SVOJSTVA GRADIVA, Xk

Karakteristina vrijednost vrstoe definirana je kao 5% vrijednost

populacije rezultata testova s trajnou od 300 sek., koristei se pokusnim
uzorcima pri ravnotenom sadraju vlanosti na temperaturi od 20oC i
relativnoj vlanosti zraka od 65% (donja granina vrijednost jedne
karakteristike, koja u 95% sluajeva nee biti manja)

Karakteristina vrijednost krutosti definirana je ili kao 5% vrijednost

populacije ili kao srednja vrijednost dobivena u istovjetnim uvjetima.

Karakteristina vrijednost gustoe definirana je kao 5% vrijednost mase i

volumena odgovarajueg sadraju vlanosti pri temperaturi od 20oC i
relativnoj vlazi zraka od 65%.
 PRORAUNSKA VRIJEDNOST OTPORNOSTI (Rd)
KARAKTERISTINNA VRIJEDNOST SVOJSTVA GRADIVA, Xk

Karakteristine vrijednosti PUNOG DRVETA dane su u tablici na slijedeoj

stranici, a preuzete su iz EN normi.

Iz tablice je vidljivo da sa veim klasama rastu vrstoe drva i vrijednosti

krutosti.

Takoer pri poveanju mase drva s veom klasom povlai vee vrijednosti
za odreivanje nosivosti spajala.

Karakteristine vrijednosti vrstoe na vlak i savijanje odnose se na

usporednu visinu presjeka od 150 mm.
Za visine presjeka manje od usporedne treba vrijednosti vrstoe mnoiti
s faktorom kh.
 PRORAUNSKA VRIJEDNOST OTPORNOSTI (Rd)
KARAKTERISTINNE VRIJEDNOSTI SVOJSTVA GRADIVA, Xk
Karakteristine vrstoe [N/mm2] Moduli [kN/mm2] Gustoe [kg/m3]
Razredi vrstoe
HRN EN Savijanje Vlak 0 Vlak 90 Tlak 0 Tlak 90 Posmik Elastinosti Posmika Karakteristina Srednja
338:2010
fm,k ft,0,k ft,90,k fc,0,k fc,90,k fv,k E0,mean E0,05 E90,mean E90,05 G0,mean G0,05 rk rmean

C14 14 8 0,4 16 2,0 3,0 7,0 4,7 0,23 0,15 0,44 0,29 290 350

C16 16 10 0,4 17 2,2 3,2 8,0 5,4 0,27 0,18 0,50 0,33 310 370

C18 18 11 0,4 18 2,2 3,4 9,0 6,0 0,30 0,20 0,56 0,37 320 380
Crnogorino drvo - etinari (meko drvo)

C20 20 12 0,4 19 2,3 3,6 9,5 6,4 0,32 0,21 0,59 0,39 330 390

C22 22 13 0,4 20 2,4 3,8 10,0 6,7 0,33 0,22 0,63 0,42 340 410

C24 24 14 0,4 21 2,5 4,0 11,0 7,4 0,37 0,25 0,69 0,46 350 420

C27 27 16 0,4 22 2,6 4,0 11,5 7,7 0,38 0,25 0,72 0,48 370 450

C30 30 18 0,4 23 2,7 4,0 12,0 8,0 0,40 0,27 0,75 0,50 380 460

C35 35 21 0,4 25 2,8 4,0 13,0 8,7 0,43 0,29 0,81 0,54 400 480

C40 40 24 0,4 26 2,9 4,0 14,0 9,4 0,47 0,31 0,88 0,59 420 500

C45 45 27 0,4 28 3,1 4,0 15,0 10,0 0,50 0,33 0,94 0,63 440 520

C50 50 30 0,4 29 3,2 4,0 16,0 10,7 0,53 0,35 1,00 0,67 460 550
 PRORAUNSKA VRIJEDNOST OTPORNOSTI (Rd)
KARAKTERISTINNE VRIJEDNOSTI SVOJSTVA GRADIVA, Xk
Karakteristine vrstoe [N/mm2] Moduli [kN/mm2] Gustoe [kg/m3]
Razredi vrstoe
HRN EN Savijanje Vlak 0 Vlak 90 Tlak 0 Tlak 90 Posmik Elastinosti Posmika Karakteristina Srednja
338:2010
fm,k ft,0,k ft,90,k fc,0,k fc,90,k fv,k E0,mean E0,05 E90,mean E90,05 G0,mean G0,05 rk rmean

D18 18 11 0,6 18 7,5 3,4 9,5 8,0 0,63 0,53 0,59 0,49 475 570
Bjelogorino drvo - listari (tvrdo drvo)

D24 24 14 0,6 21 7,8 4,0 10,0 8,5 0,67 0,56 0,63 0,53 485 580

D30 30 18 0,6 23 8,0 4,0 11,0 9,2 0,73 0,61 0,69 0,58 530 640

D35 35 21 0,6 25 8,1 4,0 12,0 10,1 0,80 0,67 0,75 0,63 540 650

D40 40 24 0,6 26 8,3 4,0 13,0 10,9 0,87 0,73 0,81 0,68 550 660

D50 50 30 0,6 29 9,3 4,0 14,0 11,8 0,93 0,78 0,88 0,73 620 750

D60 60 36 0,6 32 10,5 4,5 17,0 14,3 1,13 0,94 1,06 0,88 700 840

D70 70 42 0,6 34 13,5 5,0 20,0 16,8 1,33 1,11 1,25 1,04 900 1080
 PRORAUNSKA VRIJEDNOST OTPORNOSTI (Rd)
KARAKTERISTINNE VRIJEDNOSTI SVOJSTVA GRADIVA, Xk
KOEFICIJENT UTJECAJA VISINE
PRESJEKA, k h, ZA VRSTOE f m,k I f t,0,k
1,5
Koeficijent utjecaja visine presjeka, kh

1,4

1,3
korekcija vrstoa za
40
presjeke h<150 mm kod
1,2 PUNOG DRVETA
1,1

1,0
150
0,9

0,8
0 50 100 150 200 250 300
Visina presjeka, h [mm]
 PRORAUNSKA VRIJEDNOST OTPORNOSTI (Rd)
KARAKTERISTINNE VRIJEDNOSTI SVOJSTVA GRADIVA, Xk

Karakteristine vrijednosti LIJEPLJENOG LAMELIRANOG DRVETA dane su u

tablici na slijedeoj stranici, a preuzete su iz EN normi.

Karakteristine vrijednosti vrstoe na vlak i savijanje odnose se na

usporednu visinu presjeka od 600 mm.
Za visine presjeka manje od usporedne treba vrijednosti vrstoe mnoiti
s faktorom kh.
 PRORAUNSKA VRIJEDNOST OTPORNOSTI (Rd)
KARAKTERISTINNE VRIJEDNOSTI SVOJSTVA GRADIVA, Xk
Karakteristine vrstoe [N/mm2] Moduli [kN/mm2] Gustoe [kg/m3]
Razredi vrstoe
HRN EN Savijanje Vlak 0 Vlak 90 Tlak 0 Tlak 90 Posmik Elastinosti Posmika Karakteristina Srednja
1194:2006
fm,k ft,0,k ft,90,k fc,0,k fc,90,k fv,k E0,mean E0,05 E90,mean E90,05 G0,mean G0,05 rk rmean

GL24h 24 16,5 0,40 24,0 2,7 2,7 11,6 9,4 0,39 0,33 0,72 0,60 380 415
LLD - homogeno

GL28h 28 19,5 0,45 26,5 3,0 3,2 12,6 10,2 0,42 0,35 0,78 0,65 410 445

GL32h 32 22,5 0,50 29,0 3,3 3,8 13,7 11,1 0,46 0,38 0,85 0,71 430 480

GL36h 36 26,0 0,60 31,0 3,6 4,3 14,7 11,9 0,49 0,41 0,91 0,76 450 500

GL24k 24 14,0 0,35 21,0 2,4 2,2 11,6 9,4 0,32 0,27 0,59 0,49 350 385
LLD - kombinirano

GL28k 28 16,5 0,40 24,0 2,7 2,7 12,6 10,2 0,39 0,33 0,72 0,60 380 410

GL32k 32 19,5 0,45 26,5 3,0 3,2 13,7 11,1 0,42 0,35 0,78 0,65 410 450

GL36k 36 22,5 0,50 29,0 3,3 3,8 14,7 11,9 0,46 0,38 0,85 0,71 430 475
 PRORAUNSKA VRIJEDNOST OTPORNOSTI (Rd)
KARAKTERISTINNE VRIJEDNOSTI SVOJSTVA GRADIVA, Xk
KOEFICIJENT UTJECAJA VISINE
PRESJEKA, k h, ZA VRSTOE f m,k I f t,0,k
1,5
Koeficijent utjecaja visine presjeka, kh

1,4

1,3
korekcija vrstoa za presjeke
h<600 mm kod
1,2 LIJEPLJENOG
LAMELIRANOG DRVETA
1,1
240
1,0
600
0,9

0,8
0 200 400 600 800 1000 1200
Visina presjeka, h [mm]
 PRORAUNSKA VRIJEDNOST OTPORNOSTI (Rd)
PARCIJALNI KOEFICIJENT SVOJSTVA GRADIVA, gM

Granina stanja nosivosti gM

Osnovna kombinacija:
Puno drvo (PD) 1,30
Lijepljeno lamelirano drvo (LLD) 1,30
Furnirske ploe (LVL), perploe, Ploe od krupnog iverja (OSB) 1,30
Ploa vlaknatica, tvrda 1,30
Ploa vlaknatica, srednja 1,30
Ploa vlaknatica, MDF 1,30
Ploa vlaknatica, meka 1,30
elik u detaljima spojeva 1,30
Buena elina ploa spajala 1,30
Izvanredna kombinacija: 1,00
Granina stanja uporabljivosti 1,00
 DOKAZ UVJETA
PRIMJER:

DJELOVANJE OTPORNOST
UESTALOST

95% 5%
fraktila fraktila

Ek gG (gQ)=Ed f d = kmod f k / gM

d <= f d

Razred trajanja
Optereenje
djelovanja kmod
PRIMJER:
Kombinacije djelovanja
Osnovna (karakteristina) kombinacija:

g (stalno) stalno 1,35Gk

s (snijeg) kratkotrajno 1,5Qk,s
w (vjetar) kratkotrajno 1,5Qk,w
q (korisno) srednjetrajno 1,5Qk,q
g+s kratkotrajno 1,35Gk+1,5Qk,s
g+w kratkotrajno 1,35Gk+1,5Qk,w
g+q srednjetrajno 1,35Gk+1,5Qk,q
1,35Gk+1,5Qk,s+1,50,wQk,w (s > w)
g+s+w kratkotrajno
1,35Gk+1,50,sQk,s+1,5Qk,w (s < w)
1,35Gk+1,5Qk,s+1,50,qQk,q (s > q)
g+s+ q kratkotrajno
1,35Gk+1,50,sQk,s+1,5Qk,q (s < q)
1,35Gk+1,5Qk,w+1,50,qQk,q (w > q)
g+w+q kratkotrajno
1,35Gk+1,50,wQk,w+1,5Qk,q (w < q)
1,35Gk+1,5Qk,s+1,5(0,wQk,w+0,qQk,q (s > w, q)
g+s+w+q kratkotrajno 1,35Gk+1,5Qk,w+1,5(0,sQk,s+0,qQk,q (w > s, q)
1,35Gk+1,5Qk,q+1,5(0,sQk,s+0,wQk,w (q > s, w)
 PITANJA ZA USMENI ISPIT (KOLOKVIJ)
1. Osnove koncepta EC?
2. Sigurnost (globalni faktor sigurnosti), skicirajte?
3. to se uzima u obzir pomou parcijalnih koeficijenata sigurnosti, kakve
parcijalne koeficijente sigurnosti imamo, kolike su im vrijednosti?
4. to je karakteristina vrijednost utjecaja ili svojstva materijala, emu
odgovara (kojoj fraktili) u statistikoj raspodjeli kod utjecaja odnosno
svojstva materijala?
5. Granina stanja, to su, na to treba obratiti pozornost, odnosno to
obuhvaaju, koje uvjete treba dokazati?
6. Napiite koja proraunska stanja poznajete, opiite?
7. Djelovanja, podjela?
8. Koja je razlika izmeu karakteristine i reprezentativne vrijednosti nekog
djelovanja, to je proraunska vrijednost djelovanja, to je proraunska
vrijednost uinka djelovanja?
9. Kada i gdje se primjenjuju koeficijenti kombinacija, na to se odnosi
pojedini koeficijent kombinacije?
 PITANJA ZA USMENI ISPIT (KOLOKVIJ)
10. Koje se kombinacije djelovanja primjenjuju kod graninih stanja nosivosti?
11. Kako se definira proraunska vrijednost otpornosti (svojstva gradiva),
detaljno opiite?
HVALA NA PANJI!