, dipl.in.

gra
 ka svojstva tla vana za

Bernoulijeva jednadba), ali uz

uvaavanje specifi

evinski inenjeri specijalizirani za probleme u tlu

kom inenjerstvu

1.1. ULOGA MEHANIKE TLA U INENJERSKOJ GRA

Znanja koja nudi mehanika tla nuna su u rjeavanju svakodnevnih inenjerskih zadataka

pravila i principe izloene u dokumentu EUROCODE 7

 e kasnije biti objanjeno, tlo moe opisati mjerenj

aju, uspjeno definiranje svojstva tla vanih za ne

raspoloivih postupaka ispitivanja, modela prora

razvojem inenjerskih znanosti. U 17. stolje ajan razvoj inenjerskih

u Coulomb, Francuski oficir i inenjer, postavlja t

opaanjima.

Suvremeni razvoj znanosti i inenjerske struke (i i

 estica i taloenja tih

ito kod stijena koje sadre

eljezne spojeve, karbonacije-pod djelovanjem uglji

Taloenje predstavlja posljednju kariku u nastanku

estice taloe kao rezultat prevladavanja sila gravi
ega se prvo taloe krupnije, a najkasnije najsitnij
svojstva istaloenog materijala utje ni materijal, uvjeti taloenja (npr. rije
Uvjeti taloenja, krupno

manje slijeu od rahlih, da je tlo s vie pora (por

 esticama uravnoteeni su izmjenjivim kationima , ka
okruuju estice koje se dre skupa elektrostatskim privla

avamo kao dipol, pa se kao izduena

nim silama. Ona se vee za

a atomi vodika se veu za atome

Sva voda koja se vee za

Ovisno o uvjetima taloenja moe nastati razli

 estica struktura moe biti rahla ili zbijena (manje ili vie), to se izraava

ice, s jasno izraenim

prisustvu vode u porama) pomau da se shvati koliko

otean, jer se radi o materijalu koji je "uvijek dr

pora, moe se uz poznavanje gusto
Druge vane veli

u parafina i potapanjem u vodu) moe biti iskazana

a vlanog tla :

gdje je: m=masa vlanog uzorka tla, V = volumen u

Vlanost tla

(pazi: vlanost se definira kao odnos mase vode i m

ne vlanog uzorka; uzorak se sui obi

izraava u postotku, pa za S =45% kaemo da je 45% volumena

 se tada moe odrediti gusto

estica i postie da

vlanosti.

estice dre na okupu unutarnjim silama) u ovisnosti o vlanosti prikazana

NO ITKO

Granica-vlanost,

nosti gr. itkosti

je vlanost pri kojoj dalje smanjenje vlanosti

 je vlanost pri kojoj se tlo moe valjati u valj
promjera 3 mm a da se raspucava (odnosno vlanost p

Granica itkosti, w je vlanost pri kojoj tlo postaje itko (odnosno p

udaraca posude o gumeni podloak)

ne konzistencije da oblikovati, u itkom stanju nem

uzorcima. Vano je naglasiti da su granice stanja konzistencije vezane uz vlanost tla.

itim vlanostima
ama se interpolacijom odredi vlanost
 moe imati kut iljka 30

vlastitom teinom u vremenu od 5 s;

enja je vlanost kod koje se za 5 s iljak utisne 2
vie vlanosti i interpolacijom odre uje vlanost za 20 mm utiskivanja; svako utiskivanj
in intepretacije: - crtaj u dijagramu vlanost

- odredi vlanost za dubinu utiskivanja 20 mm - gr

2.2.1. Vani indeksni pokazatelji za koherentna tla
 ne konzistencije, tj. vlanost se moe mijenjati u
glina zadri svojstva plasti
anje vlanosti

odnosu na poloaj (vrijednost) prirodne vlanosti p

to je prirodna vlanost blie granici te enja to je tlo meke i stiljivije, a to je blie

enje Ic: to je odnos udaljenosti vlanosti od grani

Vlanosti vane za indekse plasti

itko

ivanje konzistentnog stanja moe se vriti i na ter

enja uzorka iz svjee nabuene jezgre.

istentnog stanja tla. Vano je napomenuti da

u tom stadiju ocjene konzistentnog stanja tla moe

i iskop bez podupiranja moe se izvesti u

(*: moe se pojaviti razlika u kategorijama odre

ITKO
ne moe se valjati ili se valja u vrlo tanke valj

(bujanje, skupljanje) s promjenama vlanosti, jer i ) i/ili velik sadraj

e od 1.2 aktivno. Prema nekim istraivanjima ve

je vrlo vaan pokazatelj svojstava

sadraja ljunka, pijeska, gline u tlu. Poznavanjem

ivota.

estica moe odrediti sijanjem suhog uzorka na sitim

estice se dre skupa, pa se za odre
 estice padaju na nia sita manjeg promjera;

uzorka koja sadri zrna promjera manjeg od

Prema obliku krivulje tlo moe biti:
, sadri irok spektar zrna razli

klasifikacije sadri zrna preteno uskog spektra

Za materijale koji sadre i krupne i sitne

Porozitet tla, vlanost i veli

stanje tla i po kojima se moe naslutiti o vanim s

 Casagrande je predloio dijagram za klasifikaciju

Prvo slovo moe biti: C

Nekoherentna tla dobivaju oznaku prema pretenoj fr

 i elementi sadrani su u takvom opisu:

nost - svjei prerez,

sadraj CaCO

Cilj svih istraivanja na terenu i u laboratoriju j

ni rezultat takvih ispitivanja pomae da se izradi

Istrano buenje svodi se na va

rane jame
Talonik za skupljanje
2.7. SAETAK

a pomau razumijevanju i prognozi

danas raspolaemo brojnim iskustvima i razvijenom

istraivanjima na terenu (geofizi

Zadaci I pitanja za vjebu

u vlanosti, gusto e vlanog uzorka i gusto

ija je prirodna vlanost 23%, granica te

9. Da li se i kako na terenu moe odrediti konziste