B) 2.

KOLOKVIJ
GRAEVINSKA FIZIKA
37. to je to toplina?
Toplina nekog tijela jednaka je zbroju kinetikih energija nesreenog gibanja svih molekula tog
tijela. Oblik energije.
38. to je to temperatura?
Temperatura je fizikalno svojstvo svih tijela. Promjena fizikalnih svojstava nekog tijela uslijed
promjene njegove temperature moe se uzeti kao osnova za mjerenje temperature.
39. U kojim mjernim jedinicama se izraava temperatura po meunarodnom sustavu mjernih jedinica?
K (Kelvin) i C (stupanj Celzius)
40. Na koliko stupnjeva je vrelite vode po Kelvinovoj ljestvici?
373 K (100 C)
41. Na koliko stupnjeva je ledite vode po Kelvinovoj ljestvici?
273 K (0 C)
42. Nabroj naine prenoenja topline!
1.voenje ili kondukcija (u vrstim,tekuim i plinovitim sredstvima)
2.prijelaz strujanjem ili kovekcija (u tekuim i plinovitim sredstvima)
3.prijelaz zraenjem ili radijacija (u plinovitim sredstvima i vakuumu)
43. U kojim mjernim jedinicama se izraava koeficijent toplinske provodljivosti ()?
W/mK
44. Napii formulu za izraunavanje koeficijenta toplinske provodljivosti ()!
=q*d/T [W/mK]
45. Napii opu formulu za izraunavanje gustoe toplinskog toka!
q = *T/d [W/m2]
46. O emu ovisi vrijednost koeficijenta toplinske provodljivosti [W/mK]?
Obujamskoj masi (tj.poroznosti), kemijskom sastavu, vlanosti i temperaturi materijala
47. to je to koeficijent unutarnjeg prijelaza topline (i)?
i je koliina topline koja u jedinici vremena prijee sa zraka u prostoriji na jedinicu povrine
graevinskog elementa pri jedininoj razlici temperature zraka i povrine elementa kada je postignuto
stacionarno stanje. [W/m2K]
48. to je to koeficijent vanjskog prijelaza topline (e)?
e je koliina topline koja u jedinici vremena prijee s jedinice vanjske povrine graevinskog
elementa na vanjski zrak pri jedininoj razlici temperatura, kada je postignuto stacionarno stanje.
49. Napii definiciju koeficijenta prolaska topline U!
U je koliina topline koja u jedinici vremena proe okomito kroz jedinicu povrine graevinskog
elementa pri jedininoj razlici temperatura zraka sa obje strane elementa, kada je postignuto
stacionarno stanje.
50. emu je jednak koeficijent prolaska topline U i u kojim mjernim jedinicama se izraava?
U je jednak koeficijentu toplinske propustljivosti; [W/m2K]:koeficijent prolaska toplne jednak je
recipronoj vrijednosti zbroja toplinskih otpora (ugl...mislim da se treba samo opisati formula)
51. Napii opu formulu za izraunavanje koeficijenta prolaska topline U za vanjski zid sastavljen od
dva sloja!
U = 1/(1/i+d1/1 +d2/2+1/e)

52. Napii opu formulu za izraunavanje koeficijenta prolaska topline U za vanjski zid sastavljen od
tri sloja?
U = 1/(1/i+d1/1 +d2/2+ d3/3+1/e)
53. Napii opu formulu za izraunavanje koeficijenta prolaska topline U za vanjski zid sastavljen od
tri sloja od kojih je srednji sloj zatvoreni zrani sloj!
U = 1/(1/i+d1/1 +Rz+ d3/3+1/e)
54. Napii opu formulu za izraunavanje toplinskog otpora za dvoslojni zid!
R = d1/1 +d2/2
55. Napii opu formulu za izraunavanje toplinskog otpora za troslojni zid!
R = d1/1 +d2/2+ d3/3
56. to je to temperaturna krivulja?
Ako u crteu presjeka graevinskog elementa u nekom mjerilu nanesemo proraunate temperature
na granicama pojedinih slojeva i spojimo ih pravcima dobit emo temperaturnu krivulju. Ta krivulja
pokazuje temperaturu svake toke presjeka elementa za stacionarni toplinski tijek.
57. to je akumulacija topline?
Svojstvo graevinskih materijala da mogu prihvatiti dovedenu im toplinu, u sebi je akumulirati i
nakon hlaenja okoline ponovo je predati okolini.
58. Napii definiciju koeficijenta akumulacije topline W!
W je koliina topline koju graevinski element akumulira po jedinici povrine, za jedininu razliku
temperatura unutarnjeg i vanjskog zraka, kada je postignuto stacionarno stanje
59. U kojim mjernim jedinicama se izraava koeficijent akumulacije topline W?
[kJ/m2K]
60. O emu ovisi najvei mogui sadraj vodene pare u zraku?
Ovisi o temperaturi zraka
61. to je to apsolutna vlaga zraka?
Masa vodene pare u jedinici volumena zraka (m3)
62. to je to relativna vlaga zraka?
Omjer apsolutne vlage i najvee mogue koliine vlage koju bi zrak, pri istoj temperaturi i tlaku,
sadravao, kada bi bio potpuno zasien
63. Kako nazivamo tlak vodene pare u zraku?
Parcijalni tlak vodene pare
64. Kako nazivamo najveu moguu vrijednost parcijalnog tlaka vodene pare u zraku odreene
temperature?
Tlak zasienja (p')
65. to je to toplinski most?
Toplinski mostovi su dijelovi vanjskog graevinskog elementa koji imaju manji toplinski otpor od
tipinog presjeka tog elementa.
66. to je to difuzija vodene pare?
To je pojava kada, ako je u mirnom zraku koncentracija vodene pare nejednolika, dolazi do kretanja
molekula vodene pare s mjesta vee koncentracije ka mjestu manje koncentracije, s tenjom da
koncentracija na svim mjestima bude jednaka.
67. to pokazuje faktor otpora difuziji vodene pare ?
pokazuje koliko puta je vei otpor difuznom prolazu vodene pare, kroz promatrani graevinski
element, nego kroz sloj mirnog zraka jednake debljine i jednake temperature.

68. O emu najvie ovisi faktor otpora difuziji vodene pare kod graevinskih materijala?
O poroznosti
69. Kolika je vrijednost faktora otpora difuziji vodene pare za zrak?
1,0
70. S koje strane vanjske vieslojne pregrade treba postaviti materijal sa veim faktorom otpora difuziji
vodene pare?
???
71. to se ispituje grafo-analitikom Glaserovom metodom?
Ispituje se jel dolazi do kondenzacije vodene pare i ako dolazi je li ona u ravnini ili zoni
kondenzacije, te izmeu kojih slojeva ili u kojem sloju/slojevima
72. Kako definiramo koeficijent apsorpcije sunevog zraenja?
To je omjer u elementu apsorbirane dozraene snage P i ukupne dozraene snage P koja je pala na
povrinu promatranog elementa
73. Kako definiramo koeficijent refleksije sunevog zraenja?
To je omjer u elementu reflektirane dozraene snage P i ukupne dozraene snage P koja je pala na
povrinu promatranog elementa
74. Kako boja povrine graevinskog elementa utjee na djelovanje sunevog zraenja?
to je boja svjetlija to e manji dio snage sunevog zraenja biti apsorbiran, a vei reflektiran.
75. Navedi tri osnovna tipa protusunane zatite graevinskih elemenata?
Protusunana zatita paralelna sa vertikalnim graevinskim elementom, protusunana zatita
okomita na vertikalni graevinski element, protusunana zatita ravnog krova
76. to je to zvuk?
Zvuk je fizikalna pojava titranja estica u elastinoj sredini.
77. to je to zrani zvuk?
To je zvuk koji se iri zrakom.
78. Kako definiramo frekvenciju zvuka (f) i kojim mjernim jedinicama ju izraavamo?
f je broj periodinih promjena gustoe zraka u jednoj toki zvunog polja u jedinici vremena
[1/s=Hz (hertz)]
79. to je to ujni zvuk i u kojim frekvencijama se kree?
To je zvuk koji prosjeno ljudsko uho uje kao zvuk. To su titranja koja imaju frekvenciju izmeu
16 Hz i 20000 Hz
80. Napii granine frekvencije zvuka unutar kojih prosjeno ljudsko uho registrira kao zvuk!
16 Hz i 20000 Hz
81. to je to infrazvuk?
Titranja frekvencije nie od 16 Hz
82. to je to ultrazvuk?
Titranja frekvencije vie od 20000 Hz
83. Kako nazivamo frekvenciju zvuka manju od 16 Hz?
Infrazvuk
84. Kako nazivamo frekvenciju zvuka veu od 20.000 Hz?
Ultrazvuk
85. Koje su psihofizioloke subjektivne karakteristike zvuka?

 Zvuk je fizikalni podraaj koji se posredstvom organa sluha pretvara u sluni osjet. Osnovne
karakteristike: VISINA, GLASNOA I BOJA ZVUKA. Frekvenciji istog tona odgovara osjet visine
zvuka, a zvunom tlaku osjet glasnoe zvuka. Boja zvuka ovisi o spektru sloenog tona.
86. Kako definiramo buku?
Bukom nazivamo svaki zvuk kojeg smatramo neeljenim, neugodnim ili ometajuim. (Subjektivno)
87. U kojim mjernim jedinicama izraavamo razinu buke?
dB (decibel)
88. Navedi klasifikaciju buke prema moguem djelovanju na ovjeka!
do 60 dB samo psiholoko djelovanje, od 60-90 dB jako psiholoko djelovanje i fizioloki efekti,
preko 90 dB pored jakih psiholokih i fiziolokih djelovanja pojavljuje se i oteenje sluha
89. Navedi tri grupe apsorpcijskih materijala i elemenata koji mogu poboljati akustiku prostorija!
Porozni materijali, akustiki rezonatori, membrane
90. Koji su naini poboljanja izolacijske moi meukatne konstrukcije od udarnog zvuka ili topota?
Izvedba meukatne konstrukcije sa mekanim zavrnim podnim slojem, izvedba plivajueg poda,
izvedba sputenog stropa
91. Koje tri vrste izolacija bi obavezno trebalo izvoditi u zgradama u vidu posebnih slojeva?
betonska podloga, ljepenka, elastini sloj-zvuna izolacija ???
HIDROIZOLACIJA, DRENAA I ZATITA OD PODZEMNE VODE
92. Od kojih materijala se izvode izolacije od vlage u zgradama?
Bitumen, asfalt, katran, emulzije, izolacijske trake
93. Kako dijelimo izolaciju od vlage prema poloaju u zgradi?
horizontalna hidroizolacija zidova, horizontalna hidroizolacija podova, vertikalna hidroizolacija
zidova
STUBITA
94. Napii formulu koja povezuje visinu i irinu stuba u stubinim krakovima!
2v + = 63
95. Koliko je propisana visina stube u javnim zgradama?
14-16 cm
96. Koja je najmanja irina stubinih krakova za interna stubita?
75 cm
97. Kolika je minimalna visina zatitne stubine ograde i kako se mjeri?
90 cm mjereno od sredine irine jedne stube
98. Nabroj naine izvedbe drvenih stepenica!
masivne stepenice, nastupne daske na letvama, nasaene stepenice, umetnute stepenice, utorene
stepenice
PODOVI
99. Napii funkcionalne zahtjeve za podove (barem 6)!
sigurnost, udobnost, trajnost, hidroizolacijska svojstva, termoizolacijska svojstva, zvunoizolacijska
svojstva, mogunost odravanja
100. Kako dijelimo podove prema toplinskoj provodljivosti?
hladni, polutopli, topli

101. Kako dijelimo podove prema nainu izvedbe?

podovi s rekama, podovi bez reki namazi, prevlake
102. Kako dijelimo podove prema vrsti materijala od kojih su napravljeni?
anorganski graevni materijal, organsko-anorganski graevni materijal, organski graevni materijal
103. Kolika je debljina klasinog parketa?
22 mm
PROZORI
104. Napii funkcionalne zahtjeve koje trebaju zadovoljiti prozori (barem 6)!
osvjetljavanje, provjetravanje, toplinska izolacija, zvuna izolacija, zatita od atmosferskih utjecaja,
zatita od osunanja, osiguranje graevine
105. Koja su dva naina ugradnje prozora?
mokra ugradnja, suha ugradnja
106. Nabroj vrste prozora prema nainu otvaranja (9vrsta)!
zaokretni, otklopni, zaokretno-otklopni, obrtni, horizontalno-posmini, vertikalno-posmini,
sklopivi, podizno-zaokretni, fiksni
107. Koji su osnovni elementi prozora?
doprozornik, krilo (okvir, ostakljenje), okov
108. Kako dijelimo prozore prema konstrukciji prozorskih krila?
jednostruki, dvostruki, trostruki, spojni (krilo na krilo)
109. Nabroj vrste zatite prozora od sunca!
puni prozorski kapci, drvene rebrenice (grilje), rolete (drvene, plastine ili alu profilirane letvice),
lamelne aluzije, tekstilne rolete, istaci, specijalna stakla
VRATA
110. Napii funkcionalne zahtjeve koje trebaju zadovoljiti vrata (barem 6)!
povezivanje, provjetravanje, toplinska izolacija, zvuna izolacija, zatita od atmosferskih utjecaja,
zatita od osunanja, osiguranje graevine
111. Navedi sve vrste vrata prema nainu otvaranja!
zaokretna,mimokretna, kruna-rotirajua, klizna,sklopiva, harmonika,teleskopska, garana(podizna)
112. Koja je podjela vrata prema smjeru otvaranja (objasni razliku ili skiciraj)?
lijeva
desna
113. Kako dijelimo vrata prema konstrukciji vratnih krila?
jednostruka, dvostruka, spojna
114. Od kojih materijala se izvode vrata?
drveta, plastike, metala, stakla

Top. nekog tij. jednaka je zbr.u kin. energ. nesreenog gibanja svih mol. tog tij.,oblik energ.;
Temp. fiz. svojs. svih tij.,promj. fiz. svojs. nekog tij. uslijed promj. njegove temp. moe se

uzeti kao osn. za mjer. temp.; K(Kelvin) i C(stupanj Celzius);vrel.-373 K(100 C),led.-273
K(0 C);pren. top.-1.vo. ili kondukcija(u v.,tek. i plin. sreds.) 2.prijelaz strujanjem ili
kovekcija (u tek. i plin. sreds.) 3.prijelaz zra. ili radij.(u plin. sreds. i vakuumu); koef. top.
prov.()-=q*d/T [W/mK];ovisi o obuj. m (tj.poroznosti), kem. sast., vla. i temp.
mater.;gust. top. toka(q)-q = *T/d [W/m2];koef. unut. prij. top.(i)- kol. top. koja u jedinici
vrem. prijee sa zraka u prostoriji na jedinicu povr. gra. elem. pri jed. razlici temp. zraka i
povr. elem. kada je posti. stacionarno stanje [W/m 2K];koef. vanj. prij. top.(e)- kol. top. koja
u jed. vrem. prijee s jed. vanj. povr. gra. elem. na vanj. zrak pri jedininoj razlici temp.,
kada je posti. stacionarno stanje;koef. prol. top. U- kol. top. koja u jed. vrem. proe okomito
kroz jed. povr. gra. elem. pri jed. razl. temp. zraka sa obje strane elem., kada je posti. stac.
stanje.;U je jednak koef. top. propus.[W/m 2K], koef. prol. top. jednak je recipronoj vrij.
zbroja top. otpora; vanj. zid sast. od 2 sloja-U = 1/(1/i+d1/1 +d2/2+1/e); vanj. zid sast. od 3
sloja-U= 1/(1/i+d1/1 +d2/2+ d3/3+1/e); vanj. zid sast. od 3 sloja od kojih je sred. sloj zatv.
zra. sloj- U = 1/(1/ i+d1/1 +Rz+ d3/3+1/e); top. otp. za 2 zid-R = d1/1 +d2/2;top. otp. za 3
zid-R= d1/1 +d2/2+ d3/3; temp. kriv.-ako u crteu pres. gra. elem. u nekom mjer. nanesemo
proraunate temp. na granicama pojedinih sloj. i spojimo ih pravc. dobit emo temp. kriv.,ta
kriv. poka. temp. svake toke pres. elem. za stac. top. tijek; akum. top-svoj. gra. mater. da
mogu prihv. dovedenu im top., u sebi je akumul. i nakon hla. okoline ponovo je predati
okolini; koef. akum. top. W- kol. top. koju gra. elem. akumul. po jed. povr., za jed. razliku
temp. unut. i vanj. zraka, kada je postignuto stac. stanje; [kJ/m 2K];ovis. najve. mogu. sadr.
vod. pare u zraku-o temp. zraka;aps. vlaga zraka-m vod. pare u jed. vol. zraka (m 3); rel. vlaga
zraka-omjer aps. vlage i najvee mogue kol. vlage koju bi zrak, pri istoj temp. i tlaku,
sadravao, kada bi bio potp. zasien; tlak vod. pare u zraku=parc. tlak vod. pare; najv. moguu
vrij. parc. tlaka vod. pare u zraku odreene temp. je tlak zasi. (p');top. most-dijelovi vanj.
gra. elem. koji imaju manji top. otpor od tipinog pres. tog elem.;dif. vod. pare-pojava kada,
ako je u mirnom zraku konc. vod. pare nejedn., dolazi do kretanja mol. vod. pare s mjesta vee
konc. ka mjestu manje konc., s tenjom da konc. na svim mjestima bude jednaka;faktor otp.
dif. vod. pare - pokaz koliko puta je vei otpor dif. prolazu vod. pare, kroz promatr. gra.
elem., nego kroz sloj mirnog zraka jednake deblj. i jednake temp.,ovisi o poroznosti,vrij. za
zrak je 1,0;grafo-anal. Glaserovom met.- ispi. se jel dolazi do kond. vod. pare i ako dolazi je li
ona u ravn. ili zoni kond., te izmeu kojih sloj. ili u kojem sloju/sloj.; koef. aps. sun. zra.omjer u elem. aps. dozra. snage P i ukupne dozra. snage P koja je pala na povr. promatr.
elem.,to je boja svjet. to e manji dio snage sun. zra. biti aps., a vei refl.;protusun. zatita
paralelna sa vert. gra. elem., protusun. zatita okom. na vert. gra. elem., protusun. zatita
ravnog krova;

zvuk-fiz. pojava titr. estica u elast. sredini;zra. zvuk je zvuk koji se iri zrakom; frek.
zvuka(f)-f je broj period. promj. gust. zraka u jednoj toki zvu. polja u jed. vrem. [1/s=Hz
(hertz)];ujni zvuk-zvuk koji prosjeno ljudsko uho uje kao zvuk,to su titr. koja imaju frek.
izmeu 16 Hz i 20000 Hz;infraz.-titr. frekv. nie od 16 Hz;ultraz.-titr. frekv. vie od 20000
Hz;psihofiz. subj. karak. zvuka-fiz. podraaj koji se posred. organa sluha pretv. u sluni
osjet,osn. karak:vis.,glas. i boja zvuka, frekv. istog tona odg. osjet vis. zvuka, a zvu. tlaku
osjet glas. zvuka,boja zvuka ovisi o spektru slo. tona;buka- naz. svaki zvuk kojeg smatr. ne.,
neug. ili omet.(sub.); dB (decibel);60 dB samo psih. djel., od 60-90 dB jako psih. djel. i fiz.
efekti, preko 90 dB pored jakih psih. i fiz. djel. pojav. se i ote. sluha; aps. mater. i elem.porozni mater., akust. rezonatori, membrane;izol. meuk. konstr. od udar. zvuka- mek. zavr.
pod. sloj, izvedba plivajueg poda, izvedba sput. stropa;vrste izol. poseb. sloj.- bet. podl.,
ljepenka, elast. sloj-zvuna izol.;mater. izol. od vlage u zgr-bitumen, asfalt, katran, emulzije,
izol. trake;izol. vlage prema polo.- horiz. hidr. zidova,horiz. hidr. podova,verti. hidro.
zidova;stub.-2v + = 63;propisana vis. u jav. zgr.-14-16 cm;najmanj. ir. stub. krak. za inter.
stub.-75 cm;min. vis. zat. ograde-90cm mj. od sred. ir. 1 stube;na. izved. drven. step.-masi.
step., nastup. daske na letv.,nasa. step.,umetn. step.,utor. step.;pod.-funkc. zahtj.-sigur.,
udobn., trajn., hidr. svojs., termoiz. svojs., zvunoiz. svojs., mogu. odra.;prema top. prov.hlad., polutop., top.;prema na. izved.-pod. s rek., pod. bez reki-namazi, prevlake;prema
vrsti mater.-anorg. gra. m., organ.-anorg. gra. m., org. gra. m.;deb. klas. park.-22mm;proz.funkc. zahtj.- osvjetlj., provj., top. iz., zvu. iz., zat. od atmos. utjec., zat. od osun., osig.
gra.;na. ugrad.- mokr. ugrad.,suha ugrad.;prema na. otvar.- zaokr., otkl., zaokr.-otkl., obrtni,
horiz.-posmi., vert.-posmi., sklopivi, podiz.-zaokr., fiksni; osn. elem.- doproz., krilo(okvir,
ostaklj.),okov;prema konstr. proz. krila-jednostr., dvostr., trostr., spojni (krilo na krilo);zat. od
sunca- puni proz. kapci, drv. rebrenice (grilje), rolete (drv., plast. ili alu profil. letv.), lamelne
aluzije, tekst. rolete, istaci, spec. stakla;vrat.-funkc. zahtj.- povez., provjet., top. iz., zvu. iz.,
zat. od atmos. utj., zat. od osun., osig. gra.; prema na otvar.- zaokr.,mimokr., kru-rotir.,
klizna,sklop., harm.,telesk., gara.(podizna);prema konstr. krila- jednostr.,dvostr.,
spojna;prema mater.- drv., plast., met., stakla