ARHITEKTONSKE KONSTRUKCIJE 2 TEMA 01, 02 i 03: LAGANI KONSTRUKTIVNI SUSTAVI - DRVO 1.

to su to lagane konstrukcije, definirajte specifinosti i vrste laganih konstrukcija > one konstrukcije kod kojih se pri istoj teini konstrukcije uspijeva realizirati vedi volumen; one u kojima je odnos vl. i korisne teine <1 > malo materijala treba upotrijebiti da bi se prenijele velike sile, mala ukupna teina graevine - manje temeljenje, nove tehnike graenja - skelet i fasadni plat, osnovni principi nosivosti - tapni sustav - linijska konstrukcija - skelet, usklaivanje projekta s vrstom materijala i konstrukcije kao sastavnim dijelom ideje o kudi > DRVENE - prirodan materijal nastao rastom stabla, ima razliita mehanika svojstva u 3 meusobno okomita smjera, anizotropan > ELINE - izotropan mat. - ima ista meh. svojstva u svim smjerovima - nosivost na savijanje, T, V i posmik 2. Prednosti i mane drvene grae + laka obrada, mala gustoda(zapreminska teina)(13x laka od elika, 4x od betona), otpornost na V, T i posmik, ilavost, mala osjetljivost na temp. promjene, dobar izolacijski materijal, dobra akustina svojstva, otporan na agresivne utjecaje soli, kiselina te na mraz, kratko vrijeme montae, trajnost(ovisi o okolini i nainu ugradnje), ekoloki materijal(ne zagauje okoli), mogudnost reciklae, plemenit izgled - zapaljivost(no u poaru se stvara pougljenjeni sloj kojim drvo titi samo sebe), truljenje u vlanim uvjetima, osjetljivost na mikroorga nizme i insekte, rad uslijed utjecaja vlage(bubrenje i utezanje), nehomogeno 3. Vrste graevnog drva > etinjae(crnogorino drvo) - jela, smreka, bor, ari, usko lide i iglice, homogena graa, jednostavna unutarnja struktura, jasni ravni godovi, manja gustoda i tvrdoda, lake se obrauje i sui > listae(bjelogorino drvo) - hrast, bukva, razvijeno iroko lide, nehomogena graa, sloena struktura vlakanaca i godova, veda gustoda i tvrdoda, tee se sui > egzotino drvo - tikovina, mahagonij, ebanovina, bangkirai, azobe 4. Fizikalna svojstva drva > struktura drva - presjek debla - srce, sr/jezgra, bijel, kora > gustoda - drvo je male zapreminske teine: etinjae 500 - 600 kg/m, listae 800 - 1000 kg/m > vlanost - higroskopan materijal nastoji svoju vlagu prilagoditi vlazi okoline(upijanjem vlage bubri a presuivanjem se utee), drvo je i hidrofilan materijal privlai vlagu na sebe, pa je sklon truljenju(sirovo drvo 45 % (prirodna vlanost), polusuho 25 -35 %, prosueno 15-20 %); ovisno o okolini u kojoj se koristi drvo se sui, dijelimo ga na: 16-20 % - graevinsko drvo, 12-15 % - prozore i vanjska vrata, 7-12 % - namjetaj i interijeri, 6-8 % - parket 5. Mehanika svojstva drva - bolja su u smjeru vlakanaca, loija okomito, anizotropan materijal, razl.meh. svojstva u 3 meusobno okomita smjera > elastinost - drvo je djelomino elastino, jer nakon dueg djelovanja prevelike sile trajno zadrava zakrivljeni oblik ili u krajnjim sluajevima pukne(vrlo elastini - ebanovina, lipa, orah, jasen, breza, slabo elast. - bukva, hrast, smreka, javor) > vrstoda - otpor drva prema sili koja djeluje na njega te se prema njoj odreuje uporabna vrijednost drva; vedi postotak vlanosti manja vrstoda; tlana vrstoda je 5 - 10 puta veda u smjeru vlakanaca, nego okomito na njih,a vlana 20 - 30 puta te je vrstoda na smicanje veda okomito na vlakanca > tvrdoda i otpornost prema habanju - otpor drva prodiranju ili zadiranju drugog tijela u svoju unutranjost - porastom gustode raste i tvrdoda, no porastom vlanosti opada, a tvra drva su otpornija i na habanje(meka drva - sve etinjae, listae(lipa, topola), tvrda drva - sve ostale listae) > trajnost - sposobnost drva da se odupre tetnom utjecaju atmosferilija, raznih kemijskih tvari te tetoinama biljnog i iv. podrijetla, a krede se od nekoliko mjeseci do praktino neogranienog broja godina(ovisno o okolini i nainu ugradnje); s obzirom na utjecaj atmosferilija: vrlo trajno drvo(hrast, kesten), srednje trajno(bor, smreka), slabo trajno(javor, breza) 6. Specifinosti drvne grae, naini i vrste zatite tetoine, vlaga, poar > zatita drva od tetoina - premazna sredstva za zatitu od insekata, zaparivanje drva insekticidima pod pritiskom, a protiv truljenja i gljivica -ne izlagati drvo vlazi, odvojiti ga od tla, provjetravati > zatita od poara - u poaru se oko drvene grae stvara pougljenjeni sloj kojim drvo titi samo sebe npr. pirostopi - zatitni premazi koji u sluaju poviene temperature bubre i pretvaraju se u zatitnu izolirajudu pjenu na premazanim povrinama ili oblaganje drvenih konstruktivnih negorivim ploama 7. Akustina svojstva i toplinska vodljivost grae od drva > toplinska vodljivost - ovisi o strukturi drva, gustodi, smjeru vlakanaca, temperaturi i postotku vlanosti, ako je drvo relativno lagano sa poroznom strukturom, lo je vodi topline, ali dobar toplinski izolator(2,5 - 5x bolji vodi topline od EPS ili MW, dok je elik 40x); povedava se sa porastom vlage, nema toplinskih mostova > akustina svojstva - vodljivost, apsorpcija, refleksija, rezonancija , dobro za postizanje akustikih efekata, sa raznim vrstama obloga, postiu se razliita svojstva refleksije i apsorpcije; brzo irenje zvuka ovisno je o smjeru vlakanaca 10-15x je bre nego kroz zrak, lo zvuni izolator i apsorber zvuka 8. Obrada drva, greke u drvetu i klasifikacija > obrada - drvo se prilikom sjee sortira na tehniko drvo(za drvne konstrukcije) te na drvo za daljnju preradu ili ogrjevno drvo; graevno drvo ne smije biti vlano, trulo, ispucano ili izvitopereno, s mnogo vorova, a mora biti: ravnih vlakanaca, homogene strukture; tehnike piljenja drva: piljenje ucijelo, prizmiranje, kartje tehnika, slavonska tehnika > greke(prirodne i uslijed suenja) - paljivost(raspucavanje u radijalnom smjeru), pukotine od suenja ili mraza, okruljivost(razdvajanje u smjeru godova), krivljenje, lisiavost i dvostruka sr > klasifikacija: I klasa - posebna(visoka) nosivost, II klasa - obina nosivost(najede se koristi za DK), III klasa - mala nosivost 9. Oblici i primjena graevnog drva MONOLITNO GRAEVNO DRVO(rezano u manje profile, tesano i cijepano) > obla i poluobla graa - potpuno ili djelomino zadrava oblik - trupci, oblice, poluoblice > rezana graa - drvo odreenog oblika i dimenzija koje djelimo prema omjeru /v profila: piljenice /v > 1:3 podjela prema debljini i etvrtae /v do 1:3 - podjela prema veliini poprenog presjeka > lamelirano drvo PRERAENO DRVO - drvene ploe izraene od manje vrijednih dijelova piljenog drva ili od krupnijeg i sitnijeg otpada prilikom piljenja > ploe od ukoenog drva(slijepljeni furnirski listovi ili slijepljeno piljeno drvo i furnirski listovi) > ploe od usitnjenog drva(vlaknatice, iverice, MDF, HPL)

10. Vrste i primjena piljenica > furniri - piljeni, rezani ili ljuteni 0,6 4 mm (kao zavrna obloga ploa od preraenog drveta(piljeni), u proizvodnji furnirskih i stolarskih ploa(ljuteni), listovi/daice 5 11 (18) mm(pokrov, zavrna obloga krova, fasadna obloga za vanjske zidove), > daske 12 47 mm(najede 24 mm x 10-50 mm x du. do 4 m) - kao sloj krova, zida, poda(daana oplata), zavrna fasadna obloga za vanjske zidove, gazita i eone plohe na stubama > platice(planke, mosnice) 48 mm, nosiva konstrukcija zidova, krovova, stropova i podova, potkonstrukcija izmeu nosivih greda ili stupova, tetive(nosivi dio) laganih drvenih stubita 11. Vrste i primjena etvrtaa > letve - najede dim. presjeka 20/40, 30/50, 40/50 mm, duine 1-5(6) m; pk vanjske i unutarnje obloge zida i podgleda stropa, letve i kontraletve na krovitu, za polaganje pokrova i izvedbu vent. upljine, zavrna fasadna obloga - smjer postavljanja letvane pk ovisi o smjeru letvi kao zavrne obloge proelja - za vertikalnu zavrnu oblogu mora biti postavljena horizontalno, za horizontalnu u vertikalnom smjeru, a smjer letvi takoer ovisi o izvedbi ventilirane zrane upljine > gredice(visina je <100 mm, dim. presjeka 50/50, 50/80 100/100 mm, duine 0,5 5 (6) m), uglavnom sekundarna konstrukcija > grede(irina je >100 mm, dim. presjeka 100/100 -180/200 mm, duine 1-4m i 5-8m), grede se koriste se kao nosiva konstrukcija zidova, krovova i stropova 12. Vrste i primjena lameliranog drva > masivno drvo povezano lijepljenjem u vede eljene dimenzije > lamelirani nosai(stupovi, grede, okviri i sl.) dimenzije: 80 240 mm, v 80 1240 mm, L 6 18 m, slojevi poda, slojevi zida, kao stupovi, kao potkonstrukcija, krovni nosa itd. npr. kao kod Ring house u Japanu > lamelirane ploe(jednosmjerno ili krino lijepljene daske), kao nosivi i pregradni zidovi, nosive MK i krovne plohe, nosive ploe stubita, lamelirane ploe nastale lijepljenjem 3, 5 ili 7 slojeva krino postavljenih dasaka ili paralelno popreno postavljenih dasaka, na gradilite se dopremaju zidovi i stropne ploe s ved izvedenim otvorima, nije potrebno dodatno oblagati s unutarnje strane zida, lako voenje instalacija, nepromjenjiva temp. na vanjskoj stijeni s unutarnje strane, uz pravilnu izvedbu spojeva ploa mogude postizanje zrakotjesnosti > duo/trio/quattro grede(uzduno spojene masivne grede) > KVH, konstrukcijsko puno drvo(zupastim spojem popreno spojene masivne grede) 13. Vrste i primjena preraenog drva svrha, dimenzije, podruje primjene pojedinih vrsta ploa > ploe od ukoenog drva - slijepljeni furnirski listovi ili slijepljeno piljeno drvo i furnirski listovi > perploe - neparan broj slojeva(min 3 ili 5) krino slijepljenih furnirskih listova, obine, brodske i avionske, dimenzija 125(122, 152,5) / 250(152,5, 310) cm, debljine 3-40 mm, savitljive, otporne na cijepanje prodorom avla, jednolina vrstoda i rad u svim smjerovima , prema vrsti ljepila: ploe za vanjsku i unutarnju uporabu, izrada namjetaja i graevne stolarije, za izvedbu graevinskih oplata(blaujka - perploa sa vodootpornim ljepilom) > panel ploe - slijepljene letvice mekog drva u sredini i obloni furnir s vlaknima okomitim na letvice ili srednjica od ljutenog furnira, dimenzije 85-150 / 200-250 cm, debljine 14-40 mm, izrada namjetaja, vrata, oplata > lamelirane ploe - vie slojeva furnira slijepljenih u istom smjeru, elastine, otporne na atmosferilije(velika koliina ljepila) > OSB(oriented strand board) - slijepljeno orijentirano iverje u tri sloja, alternativa perploi, dimenzije 120-125 / 240-250 cm, debljine 10-22 mm, iroka upotreba u graditeljstvu, izvedba krova, proelja, podnih obloga, unutarnjih zavrnih radova, izrada nosivih oplata, nosivih ploa i zidova, ojaanja zidova, izvedba pomodnih i privremenih konstrukcija > ploe od usitnjenog drva > lake graevinske ploe(drvolit, heraklit, durisol) - usitnjeno drvo - blanjevina, uka(drvena vuna) ili iverje povezano cementnim ili magnezitnim vezivom, impregnirane sredstvom za mineralizaciju drvene vune, ne trule, vatrootporne, lake ploe - za zvunu apsorpciju i zvunu izolaciju(visoko porozne), a tee ploe - izgubljene oplate, pregradne stijene, dimenzija 50/100-200 cm, d=2-10 cm > iverice - iverje mekog drva, povezano ljepilom od umjetnih ili prirodnih smola, dijele se na lake(izolacijske), srednje teke i teke, jednoslojne ili vieslojne, pune ploe(d = 4-30 mm) ili ploe sa upljinom(d = 25-50 mm), dimenzije 122-183/200-360 cm, oplemenjene iverice(iverali) - jednostrano ili obostrano nalijepljeni furniri ili folije(povedanje vrstode ploe, vodootpornost povrine) > ploe vlaknatice(lesonit) - vlakana povezana prepletanjem i tlakom, manje koliine veziva, ploe glatkog lica i mreastog nalija, proizvedene mokrim postupkom, ploe glatke s obje strane sa suhim postupkom proizvodnje, ploe male gustode - za toplinsku i zvunu izolaciju - deblje i lake, ploe velike gustode - zamjenjuju ukoene ploe, tanke i teke > MDF(medium density fibreboard) - medijapan ploe, jako usitnjena drvena vlakana povezana ljepilima, manje gustode i vede debljine od vlaknatica, homogenije strukture i lake obradive od iverica, dobra su zamjena za masivno drvo, jer im je moguda laka profilirana obrada rubova, dimenzije 275550/153 cm, d = 8-40 mm, za izradu namjetaja i u graditeljstvu > HPL(high presure laminate) - ploe za fasadne i interijerske obloge 14. Sustavi jednostavnih drvenih konstrukcija manjih raspona osnovni principi nosivosti > PUNE STIJENE 1 masivno drvo 2 lamelirane ploe 3 lagani paneli > SKELETNI SUSTAV 1 skeletni sustav stupova i greda na vedem razmaku 2 kanatni sustav stupova i greda na manjem razmaku 15. Vrste konstruktivnih sustava i principi nosivosti punih stijena od drvene gra e, opis i skice > masivno drvo - vertikalno ili horizontalno meusobno povezani trupci, oblice, poluoblice, grede ili platice, tradicionalna arhitektura(Slika1.) > lijepljene - lamelirane ploe - suvremena arhitektura, jednosmjerno lamelirane zidne i stropne ploe sa osloncem u jednom smjeru i krino lamelirane zidne i stropne ploe gdje je oslonac na nosive ploe zida mogud u dva smjera(Slika2.) > lagani montani paneli - kao ispuna glavne nosive skeletne konstrukcije(Slika3.)

16. Vrste drvenog skeletnog sustava i principi nosivosti, opis i skice > skeletni sustav stupova i greda na vedem razmaku - osnovne ks: kontinuirane grede na stupovima, kontinuirani stupovi povezani gredama, dvostruki stupovi i sekundarne grede, kontinuirani stupovi sa primarnim i sekundarnim gredama na istoj razini(Slike4.-7.) > kanatni sustav(Slike8.i 9.) - nosiva konstrukcija je rotilj stupova i greda na manjem razmaku - rebraste tzv. balonske konstrukcije - platformske konstrukcije 17. Vrste ukruta drvenog skeletnog sustava, opis i skice > elinim zategama - spojna sredstva - greda-stup(Slika10.) - stup-temelj(Slika11.) +nacrtaj skicu sa elinim zategama(predavanje 02.i 03., slajd 4.) > ukruta ploama od preraenog drva ili daanom oplatom (horizontalna ukruta) (Slika12.) > ukruta kosnicima

18. Sastav osnovnih graevnih dijelova drvenog skeletnog sustava, opis i skice (Slika13.)

19. Sastav osnovnih dijelova drvenog konstruktivnog sustava punih nosivih stijena, opis i skica (Slika 14.)

20. Nain slaganja osnovnih elemenata zida i meukatne konstr. skeletnog sustava od drva(Slike15. i 16.)

21. Nain slaganja slojeva ravnog krova s obzirom na nain izvedbe nagiba za odvodnju (Slika 17.) 22. Dodatni slojevi za poboljanje karakteristika zidova, kosog krova, meukatne konstrukcije drvenog konstruktivnog sustava > krov - dodatna TI i/ili sloj za provjetravanje krova, vanjski zid - dodatna TI s unutarnje i/ili vanjske strane, sloj za provjetravanje s vanjske strane/razvod instalacija s unutarnje strane, unutranji zid - zvuna izolacija/razvod instalacija, mk - zvuna izolacija 23. Primjer izvedbe slojeva vanjskog zida s poboljanim toplinskim svojstvima, skica i opis VANJSKI ZID S PROVJETRAVANOM UPLJINOM S VANJSKE STRANE I DODATNIM SLOJEM T.I. S VANJSKE I UNUTARNJE STRANE (Slika18.) A zavrna obloga proelja horizontalno postavljenim daskama B vertikalno postavljene letve C horizontalno postavljene letve D zatita TI - kina brana vodonepropusna + paroprop. folija E dodatni sloj tvrdih ploa TI - s vanjske str. zida F vertikalna nosiva konstrukcija zida stupovi od greda/platica G TI izmeu stupova H OSB ploe kao ukruta i kao parna brana I potkonstrukcije za unutarnju oblogu vertikalno postavlj. letve J dodatni sloj TI s unutarnje str. zida - izmeu letvi K unutarnja obloga gipskartonskim ploama 24. Primjer izvedbe slojeva meukatne konstr. s poboljanim svojstvima zvune zatite, skica i opis A cementni namaz B PE folija kao zatita zvune izolacije C sloj za zvunu izolaciju (topota) D OSB ploe E grede/platice nosiva stropna konstrukcija F zvuna izolacija izmeu greda G OSB ploe H potkonstr. za oblogu podgleda stropa I gipskartonske ploe (Slika19.) 25. Sastav osnovnih dijelova konstr. sustava punih nosivih stijena od drvene gra e, skica i opis (Vidi 18. i 19.pitanje) 26. Opis drvenog konstruktivnog sustava montanih panela, osnovni dijelovi, opis i skica LAGANI PANELI - mogu biti samonosivi ili sluiti kao ispuna kod skeletnog ks - mogude je dodatno oblaganje panela s unutarnje i vanjske strane ventilirana ili ETICS fasadna obloga s vanjske strane i obloga gk ploe, daana oplata ili ploe od preraenog drveta s unutarnje strane - ispuna - vlaknasta toplinska izolacija, upuhivana TI od celuloznih vlakana, ekspandirani i ekstrudirani polistiren, poliuretan itd. prednosti: - brzina izgradnje - moguda gradnja prema niskoenergetskim standardima, ekoloki prihvatljivi, reciklabilni - jednaka kvaliteta svih dijelova konstrukcije - proizvodnja pod kontroliranim uvjetima samo sklapanje i spajanje na gradilitu - manje oneidenje okolia mane: - zbog naina proizvodnje i transporta paneli su najede ogranienih dimenzija to moe biti ograniavajudi faktor kod projektiranja - za prijevoz su potrebna adekvatna vozila zbog ega je bitna i udaljenost gradilita od tvornice

TEMA 01, 03, 04, 05: LAGANI KONSTRUKTIVNI SUSTAVI ELIK 1. Karakteristike eline konstrukcije > lagana konstrukcija koja postie velike raspone malim poprenim presjecima konstruktivnih elemenata, elik je materijal sa najvedom vrstodom, male teine nosive konstrukcije, jednako prima i tlana i vlana naprezanja, kratko vrijeme montae, mala buka, ne zagauje okoli, slobodna estetika lebdjenja, prozrana, 95% ponovo iskoristiv materijal, jednostavan transport elemenata, dobra otpornost na potres, moguda standardizacija proizvoda, mogudnost ponovnog koritenja konstrukcije, elik - visokovrijedni materijal niske cijene, reciklabilan, demontaan, kratko vrijeme izvoenja, mala teina konstrukcije, minimalni utroak rada s maksimalnom uinkovitosti > svi tipovi konstrukcija - stadioni, tornjevi, mostovi, obiteljske kude, montani objekti, od minimalnih kontejnerskog tipa do megastruktura, mogudnost prilagodbe svim vrstama konstrukcije, kao i naknadno mijenjanje i proirivanje ved postojede konstrukcije 2. Naini proizvodnje elika > VISOKE PEDI - eljezna ruda, koks i vapnenac se tale iz ega se proizvodi sirovo eljezo sa 3-4 % ugljika i nusproizvodi; iziskuje veliku koliinu energije > ELIANE - proces redukcije ugljika; danas se proizvodi postupkom u konverterima s O2(iz sirovog eljeza) ili u el. pedima(taljenjem otpadnog elika) > POSTUPAK RECIKLAE - preradom otpadnog elika tedi se 60-75% energije u odnosu na novu proizvodnju, a preraeni materijal iste je kvalitete kao onaj dobijen iz sirovine eljezne rude. Proizvodnja elika iz sirovog eljeza stalno se smanjuje, a raste proizvodnja recikliranog elektroelika. Elektropedi imaju ekoloki izvor energije(elektrinu struju), a i jednostavniji je postupak od svih prijanjih. elik je 100% reciklabilan. 3. to je to elik i vrste elika > legura eljeza s ugljikom koja se odlikuje velikom vrstodom, tvrdodom, ilavodu, mogudnodu lijevanja i mehanike obrade, te velikom elastinod u > VRSTE ELIKA - elici standardne kvalitete, elici otporni na koroziju, visokovrsti elici, elici za spojna sredstva (NOVE VRSTE ELIKA - dodatno poboljavanje meh. svojstava elika; superplastini elici poviene vrstode postiu se daljnjim reduciranjem ugljika(on povedava: tvrdodu, granicu razvlaenja, vrstodu, otpor habanju, a smanjuje: plasti nost i zavarljivost) i legiranjem s drugim elementima(silicij, mangan, krom, bakar, nikal...). To su elici s povienim granicama vrstode i otpornosti na krt i lom. Prednosti takvih konstrukcijskih elika su manja debljina stijenki i manja teina konstrukcije, nia cijena prijevoza, povedana vrstoda na habanje i otpornost na krti lom te omoguduje izvedbu konstrukcija vedih opteredenja.) 4. Proizvodi graevinskog elika

PROIZVODNJA U HRVATSKOJ :: eljezaru Split preuzela je tvrtka Adria elik i pokrenula testiranje postrojenja u pogonima eliane i valjaonice, gdje se tijekom 2013. godine predvia proizvodnja 160.000 tona n gredica. :: eljezaru Sisak preuzela je talijanska grupa Danieli s namjerom proizvodnje visokovrijednih poluproizvoda od specijalnog elika. PROIZVODNJA U VALJAONICAMA; proizvodnja konanih proizvoda; valjani profili i limovi; STANDARDIZIRANI PROIZVODI :: uvjetuju modularnu logiku konstruiranja projekta i dizajn konstrukcije PROFILI :: za univerzalne nosae razliitih oblika poprenog presjeka, puni i uplji, sloeni od razliitih valjanih elemenata LIMOVI :: u ploama i kolutovima, ravni i profilirani, izrada razliitih lamela, hladno preani profili DIMENZIJE pojedinih elemenata ovise o mogunosti transporta istih; tipini transportni kontejneri su dimenzija 2.33 x 2.38 x 6.00 - 12.00 m UTROAK ELIKA po m3 zatvorenog prostora iznosi 12-18 kg/m3 TOPLO VALJANI ELEMENTI :: I profili :: usko i irokopojasni :: koriste se za univerzalne nosae i stupove ( NP, HE-A, IPE, UAP,UPE, UPN ) :: U, L, T profili :: zavareni I ili sanduasti presjeci, :: uplji profili, cijevi (beavne i avne), okrugli, sanduasti, kvadratni :: koriste se za tlane elemente :: puni profili (ipke) :: okrugli, kvadratni, esterokutni, plosna eljeza :: koriste za vlane elementi :: toplo valjani limovi (tanki i debeli), puni i perforirani, ravni ili profilirani (trapezni) :: kovani i lijevani komadi

HLADNO PREANI PROFILI :: lagani nosivi elementi formirani od obraenog lima debljine od 0.4 mm do 1.00 mm, oblikovani elektrokemijskim postupkom gavanizacije. Takvi elementi se ne oteuju prilikom daljnjeg oblikovanja. Na taj nain se dobije konstruktivni element male teine i dostatne vrstoe te nie cijene proizvodnje, transporta i montae. LIMOVI :: u ploama i kolutovima :: hladno valjani sa prevlaenjem povrine drugim materijalima koji ga tite od korozije (aluminij, pocinani lim, umjetne mase, bijeli lim (krom)), dalje se prerauju hladnim postupcima (hladno valjanje, savijanje i sl.) PROFILIRANI LIMOVI :: trapezno profilirani limovi. Vii profili po cijeloj duini poprena izboenja u gornjem pojasu i rebru :: limovi s uvuenim rebrima. Rebra slue i kao ine za vjeanje podgleda stropa :: trapezni i ravni lim ili dva trapezna lima meusobno spojeni ARMATURNI ELIK :: glatka armatura - ipke 5, 6, 8, 10, 12, 14,16, 18, 20, 22, 25, 28, 30, 32 (GA 240/369) :: rebrasta armatura - isti profili ali i do 40 mm (MA 400/500) :: mreasta armatura - zavarene ipke, dimenzije mrea 215-220/500-600 cm :: glatke ipke (MAG 500/560), rebraste ipke (MAR 400/500) ELINE MREE I UAD :: inox :: nehrajude legure elika s kromom, niklom SLOENI ELEMENTI :: profilirani paneli :: fasadni, zidni i krovni elementi :: odlikuju se toplinsko izolacijskim svojstvima i malom specifinom teinom :: takvi paneli zadovoljavaju statike i fizikalne zahtjeve graevinih elemenata :: sastoje od obostrane limene obloge (elini, aluminijski, bakreni ili inox lim debljina 0,5 - 0,6 mm) s ispunom od ekspandirajueg poliuretana (40 kg/m3, zatvorenost elija > 95%) :: male specifine teine, brza i jednostavna ugradnja :: statika nosivost panela osigurava nisku potronju elemenata potkonstrukcije :: povrinska zatita ovisna o vrsti materijala (bojanje, cinanje, plastificiranje) SPOJENI ELEMENTI :: spajanja elinih konstrukcija vijcima ili zavarivanjem; obavezan proraun spojnih elementa kojima se odreuje koliina i nain njihove raspodjele te razred vrstoe spojnog materijala, a sve prema propisanim standardima :: zavarivanje je postupak spajanja metanih dijelova zagrijavanjem iznad temperature topljenja metala :: mehanika svojstva materijala za zavarivanje moraju biti najmanje istih svojstava nego osnovni materijal :: postupak izvode atestirani varioci.
5. Faze izvedbe eline konstrukcije

RADIONIKA IZRADA ELEMENATA :: prethodi izrada radionike dokumentacije :: spajanje varenjem u kontroliranim uvjetima :: transport na gradilite pojedinih elemenata i gotovih sklopova :: mogua izvedba gotovih objekata (kontejnera, kioska...) MONTAA ELINE KONSTRUKCIJE :: na prethodno pripremljenu konstrukciju sidrenih temelja :: spajanje vijano :: zahtijeva opsene pripreme i detaljnu analizu :: ukljuuje primjenu dizalica :: optimiziranje faze izvoenja postie se izradom detaljnog plana

montae :: projekt montae eline konstrukcije zahtijeva koordinirani rad svih sudionika u gradnji :: radove trebaju izvoditi radnici obueni za montane radove ZAVRNI RADOVI :: izvedba spregnutih konstrukcija :: oblaganje elemenata :: antikorozivna i protupoarna zatita elemenata
6. Osnovni principi nosivosti eline konstrukcije i vrste konstruktivnih elemenata s opisima

STATIKI SUSTAVI :: ravninski i prostorni KONSTRUKTIVNI ELEMENTI :: strukturni - primarni elementi - glavni nosai :: polustrukturni - sekundarni elementi - sekundarni nosai STRUKTURNI ELEMENTI :: linearni, ploni, prostorni ili vorni LINERNI nosai su jednodimenzionalni elementi (jedna dimenzija je dominantna) :: stupovi, grede, lukovi, zavareni ploasti nosai, kablovi. PLONI nosai su dvodimenzionalni elementi (jedna dimenzija je manja od preostale dvije) :: okvirni nosai, reetke, reetkaste grede, reetkasti stupovi, reetkasti krov, mree. PROSTORNI nosai su trodimenzionalni elementi (sve tri dimenzije podjednake) :: prostorni okvir, reetkasti prostorni nosai, reetkaste prostorne grede, prostorno platno, globalne strukture. VORNI nosai ponaaju se poput prostornih elemenata (sve tri dimenzije podjednake) :: nalaze se na sjecitima drugih nosivih elemenata /vareni i vijani/. POLUSTRUKTURNI elementi :: meukatne i fasadne konstrukcije MEUKATNE KONSTRUKCIJE :: sastoje se od greda i ploa koje mogu biti prefabricirane, spregnute, na licu mjesta izlivene ili kombinirane (moraju zadovoljavati statike, termike, akustine, protupoarne i instalacijske zahtjeve, a mogu imati i svojstva horizontalne stabilizacije) FASADNE KONSTRUKCIJE :: multifunkcionalni elementi oploja zgrade :: dizajn fasade se rjeava s aspekta konstruktivne nosivosti, fizike zgrade, tehnologije materijala i rjeavanja detalja :: materijali mogu biti metali, staklo, kamen, sintetski i kompozitni materijali :: izgled zgrade se oituje upravo kroz odnos oploja zgrade i nosive konstrukcije :: za zatvaranje oploja kod laganih elinih konstrukcija u pravilu koristimo vieslojne lagane elemente :: toplinska izolacija postavlja se kontinuirano, bez prekida, s vanjske strane konstrukcije ELEMENTI STABILIZACIJE :: sustav ravninskih nosaa moe preuzeti opteredenje samo u svojoj ravnini, okomita opteredenja na ravninu nosaa preuzimaju spregovi :: elementi stabilizacije mogu biti: zidana polja, betonske jezgre, kruni oblik zgrade, okvirne konstrukcije i tlano-vlani spregovi (sajle, ipke, profili) ::
7. elini skeletni konstruktivni sustav: specifinosti izvedbe, vrsta konstruktivnih elemenata

SKELETNI DVODIMENZIONALNI SUSTAV :: omoguuje izvoenje velikih raspona i slobodno oblikovanje prostora :: preuzimaju funkciju nosivosti i stabilizacije :: logian izgled nosivosti sustava ekonomini rasponi elika su od 2.00 m do 6.00 m primjenjujui konstruktivne logike :: linearni i ploni sustavi 1. SKELET S PREPUTENIM KONTINUIRANIM GREDAMA :: niz okvira sa kontinuiranim gredama i konzolama :: nosivost u jednom smjeru 2. SKELET SA KONTINUIRANIM STUPOVIMA :: niz okvira sa kontinuiranim stupovima kroz vie etaa :: nosivost u jednom smjeru

3. DVOSMJERNI SKELET :: stupove i grede mogude je spajati na razliitim visinama :: nosivost u oba smjera
8. Regalni elini konstruktivni sustav: specifinosti izvedbe, vrsta konstruktivnih elemenata

REGALNI SUSTAV :: strukturni sistemi za manje i nie objekte, idealno za objekte paviljonskog tipa i obiteljske kue :: nosivi elementi iz hladno oblikovanih pocinanih C, U i Z profila :: na poetku je logika konstruiranja proizala iz logike gradnje suvremene kanatne konstrukcije drvenih kua; postavljanje pojedinanih vertikalnih C hladno preanih elemenata /umjesto drvene gredice 100 x 50 mm/ na osnom razmaku od 60 cm, koje su na nivou stropne ploe meusobno povezane horizontalnim elementima; tapni sistem gradnje sa vjetrovnim X ili K ukrutama :: intenzivna primjena u SAD-u, Kanadi i Japanu, odnedavno i u zemljama Evropske unije :: uteda u teini kod ovakve vrste konstrukcije iznosi oko 66% u odnosu na masivnu, a tlocrtna povrina je za 5 10 % s istim fizikalnim svojstvima :: mogunost individualnog rjeavanja vanjskog oploja na licu mjesta, ili djelomino odnosno potpuno koritenje prefabriciranih elemenata /zidni, podni i krovni paneli predgotovljeni u tvornici koji se na licu mjesta vijano spajaju/ :: stabilizacijski vezovi: dijelovi ukupne stabilizacije nalaze se u horizontalnim i vertikalnim plohama u uzdunom i poprenom smjeru :: tlano-vlani spregovi (sajle, ipke, profili) ili fiksiranje krutih ploa
9. Principi rjeavanja konstrukcije stropnih ploa kod elinih konstrukcija, opis i skica 10. Osnovni principi rjeavanja konstrukcije krova kod elinih konstrukcija, opis i skica 11. emu slui oploje zgrade (fasada) kod laganih konstrukcija i specifinosti 12. Principi projektiranja obodnih (fasadnih) elemenata kod lagane eline konstrukcije 13. Osnovni principi rjeavanja konstrukcije vanjskih zidova kod elinih konstrukcija, opis i skica 14. Prednosti koritenja elinih konstrukcija kod rekonstrukcije zgrada 15. Fizikalna svojstva elika 16. Kako sprjeavamo pojavu toplinskih mostova kod izvedbe elinih konstrukcija, osnovni principi i specifinosti 17. Kako sprjeavamo irenja zvuka (udarnog, zranog) kod izvedbe meukatne eline konstrukcije, naini izvedbe i specifinosti 18. Specifinosti eline konstrukcije koji odreuju bitne zahtjeve za graevinu (poar, vlaga). 19. Zahtjevi za projektiranje i graenje u sluaju pojave poara 20. Naini zatite eline konstrukcije od poara 21. to je korozija 22. Naini antikorozivne zatite eline konstrukcije 23. Koje karakteristike eline konstrukcije je svrstavaju u odrive graevne materijale TEMA 05a: OSNOVE LAGANIH STUBITA Informativno predavanje za vjebe iz kolegija Arhitektonske konstrukcije i materijali 2 (gradivo kolegija Arhitektonske konstrukcije i materijali 3). TEMA 06: KOSI KROVOVI OPDENITO, KONSTRUKCIJE 1. Navedite tri osnovna konstruktivna elementa kosog krova. 2. Podjela krovova prema nagibu. 3. O emu ovisi nagib krova? 4. Kako se oznaava nagib krova? 5. Pokrovi na kosim krovovima: primjerene vrste ovisno o nagibima. 6. Razlike u odvodnji, materijalima pokrova i nainu izvedbe spojeva kod ravnih i kosih krovova skice i opisi. 7. Mogude toplinsko-izolacijske funkcije kosog krova skice i opisi 8. Tipini slojevi konstrukcije kosog provjetravanog toplog lakog krova skice i opisi 9. Skicirajte geometrije krovnih ploha jednostrenog, dvostrenog, skoenog, sloenog, mansardnog i shed krova s nazivima osnovnih elemenata. 10. Navedite i opiite dva osnovna oblika nosivih konstrukcija kosih krovova s obzirom na njihovu masu. 11. Navedite i opiite dva osnovna oblika nosivih konstrukcija laganih klasinih drvenih kosih krovova s obzirom na njihovu potkonstrukciju. 12. Opiite i skicirajte temeljne razlike u konstrukciji i prijenosu opteredenja kod dva osnovna tipa

laganih klasinih krovita za manje raspone 13. Prednosti i nedostatci roenikih drvenih krovova. 14. Koji su primjereni nagibi i pokrovi za roenike konstrukcije drvenih krovova? 15. Navedite najmanje tri mogudnosti rjeavanja problema bone stabilnosti kod roenikih krovita skice i opisi 16. Statiki problem i mogudnost izvedbe nadozida kod roenikog krova opis i skice 17. Navedite dva primjera oblikovanja drvenih roenica kod krovnih konstrukcija vedih raspona 18. Suvremene mogude izvedbe podroenikih konstrukcija dvostrenih krovita s masivnim i reetkastim nosivim trokutima skica i opis 19. Primjereno podruje primjene pojedine vrste drvene konstrukcije podroenikog krovita konstrukcije stolice ili visulje s obzirom na vrstu stropne (meukatne) konstrukcije zgrade prema krovitu opis 20. Najede konstrukcije tradicionalnih drvenih krovnih vezaa podroenikih krovova (vrste, rasponi, razlike u prijenosu opteredenja, mogude vrste stropne /meukatne/ konstrukcije zgrade prema krovitu) opis i skice 21. Kada primjenjujemo roenike, a kad podroenike konstrukcija krovita s obzirom na raspone, sloenost geometrije i nagibe krovita? 22. Elementi za oblikovanje krovne plohe drvenih krovita (rogovi, letve, oplata) nain definiranja dimenzija i raspona skice i opisi 23. Kada se i na kojim razmacima primjenjuju letve manjeg ili vedeg profila poprenog presjeka? 24. Navedite i opiite tri naina izvedbe nosivih masivnih kosih krovnih ploa. 25. Navedite tri mogude izvedbe nosivih masivnih kosih krovnih ploa s laganim materijalima (drvo, elik). 26. Skicirajte i opiite slojeve masivnog toplog ventiliranog kosog krova s armiranobetonskom nosivom kosom ploom. 27. Podroenike konstrukcije drvenih krovita stolica i visulja skice i opisi karakteristinih presjeka jednostrukih konstrukcija dvostrenog krova s naznakom elemenata za bonu stabilnost u oba smjera 28. Skice i opiite geometrije krovnih ploha na pozicijama grebena i uvala 29. Suvremeni naini spajanja nosive drvene krovne grae i mane tesarskih vezova TEMA 07: KOSI KROVOVI FIZIKALNA SVOJSTVA 1. Toplinsko izolacijska funkcija tavana i skice podne konstrukcije tavana s opisima 2. Pozicija pokrova, dodatnog sloja za provjetravanje i rezervna hidroizolacija hladnog krova iznad tavana skice i opisi 3. Hladni laki kosi krovovi toplinska izolacija izmeu i ispod rogova skice i opisi jedostrukog 4. Hladni laki kosi krovovi toplinska izolacija izmeu i ispod rogova skice i opisi dvostrukog provjetravanja 5. Pogodni materijali za toplinske izolacije izmeu i ispod rogova razlozi 6. Materijali, svojstva i ispravna pozicija folija za kine brane, parne/vjetrovne brane 7. Hladni laki kosi krovovi toplinska izolacija iznad rogova skice i opisi, primjereni materijali za toplinske izolacije i zato; nain postave kontraletvi 8. Prekidanje toplinskih mostova i procjepa u toplinsko-izolacijskoj oblozi kod izvedbe drvene kose krovne plohe skica dva tipina naina popreni presjeci krovne plohe s opisima slojeva 9. Topli laki kosi krovovi skica principa izvedbe krovne plohe s opisima 10. Sendvi laki krovni paneli sastav, izvedba spojeva sa skicom spoja 11. Naglaeni problemi kod lakih kosih krovnih konstrukcija iznad korisnih prostora potkrovlja u odnosu na masivne i rjeavanje problema- navesti min. 4 problema i rjeenja 12. Masivni kosi krovovi - hladni krov - skica principa izvedbe krovne plohe s opisima 13. Masivni kosi krovovi - topli krov - skica principa izvedbe krovne plohe s opisima 14. to je hladni krov kod izvedbe kosih krovnih konstrukcija iznad korisnih prostora potkrovlja i prednosti konsturkcije u odnsu na topli krov 15. Veliina, pozicija i oblik otvora za provjetravanje pokrova kod izvedbe kosog hladnog krova 16. Mogudi naini izvedbe provjetravanja hladnog krova kod pokrova crijepom TEMA 08: KOSI KROVOVI POKROVI, OPAVI, LJEBOVI 1. Minimalni nagib krova za pokrov limom. Koji se nagibi krovova smatraju ravnim krovom. 2. Ovisnost preklopa elemenata pokrova i minimalnog nagiba krovne plohe skica 3. Skica i opis principa izvedbe preklopa slojeva pokrova s ravnim ploama 4. Sljeme krova s pokrovom biber crijepom i sljemenjacima s kontinuiranim prorezima za provjetravanjem zrani sloj izmeu kontraletava - skica detalja i opis 5. Varijante provjetravanja zranog sloja ispod pokrova ravnim plo ama u zoni kontraletvi i ventilacija iznad ili ispod 6. Zato se utoreni crijepovi mogu polagati na manje nagibe ravnih krovova od ravnih crijepova ili ploa, vrste utorenih crijepova i opis 7. Pokrov valovitim ploama. Zato je mogud vedi razmak letvi, koji sve materijali se koriste za valovite ploe i koje su im mane. 8. Skica i opis detalja sljemena s provjetravanjem kod pokrova valovitim limom 9. Skica i opis detalja sljemena s provjetravanjem kod pokrova ravnim limom 10. Preklopi ploa ravnog lima. Zato se pokrov i ravnim limom izvode na oplati.

11. Preklopi ploa valovitog lima. Zato se pokrov valovitim limom izvode bez podlone oplate. 12. Pokrov kosih krovnih ploha sa sintetskim hidroizolacijskim folijama. Nain i uvjet izvedbe, skica i opisi detalja oluka formiranog od folija i tvrdih ploa toplinske izolacije 13. Topli kosi krov sa zavrnim pokrovom sintetskim folijama slojevi konstrukcije krova 14. Ozelenjeni kosi krovovi nagibi i uvjeti izvedbe, svojstva podlonih hidroizolacijskih folija 15. Rubni detalji ozelenjenih krovova, razlozi i nain izvedbe skica i opis 16. Izvedba lijebova na kosom krovu i ventilacija pokrova skice i opisi mogudih varijanti 17. Razlozi izvedbe ventilacije pokrova i rezervne hidroizolacije u krajevima sa snijegom 18. Oblici i ispravne pozicije lijebova u odnosu na pokrov skice i opisi 19. Skica visedeg lijeba s ispravnim pozicijama pokrova, ventilacije, rezervne hidroizolacije i odvodnje 20. Skica leedeg lijeba s ispravnim pozicijama pokrova, ventilacije, rezervne hidroizolacije i odvodnje 21. Skica lijeba na vijencu ili na zidu s ispravnim pozicijama pokrova, ventilacije, rezervne hidroizolacije i odvodnje 22. Skica lijeba u vijencu ili iza zida s ispravnim pozicijama pokrova, ventilacije, rezervne hidroizolacije i odvodnje 23. lijeb u vijencu ili lijeb u horizontalnoj uvali. Skica i opisi svih uvjeta za pouzdanu izvedbu lijeba 24. Zato je i kada kod pokrova valovitim limovima potrebna izvedba rezervne hidroizolacije (paropropusne folije za kinu branu) ispod provjetravanog zranog sloja TEMA 09a: KOSI KROVOVI METALI I KROVNI POKROVI S LIMOM 1. to su limovi, prednost primjene metalnih limova za pokrove 2. Mane limova i metala opdenito kod primjene u graditeljstvu i naini rjeavanja problema 3. Skica i opis izvedbe kliznog leaja kod pokrova ravnim limom s prijevojima 4. Sastav slojeva konstrukcije krova s pokrovom ravnim limom za sluaj izvedbe toplog, neprovjetravanog pokrova 5. Debljine limova i najede koritenih metali za krovne pokrove i limarske detalje 6. Antikorizivne zatite aluminijskih limova vrste i zato se izvode 7. Metali za pokrove koji sami stvaraju zatitni antikorozivni sloj na limu 8. Antikorozivna zatita nisko legiranih elinih limova, koje su najede kod limova za pokrove 9. Nehrajude legure elika nazivi, svojstva 10. Svojstva i debljine pokrova i limarije od bakrenog lima 11. Metode povezivanja limova i svojstva 12. Limarski detalji i galanterija nabrojite najede vrste limenih opava i svojstva koja mora imati limarska galanterija i pribor 13. Krovni metalni sendvi paneli - o emu ovisi visina i smjer profilacije lima panela 14. Prednosti izvedbe pokrova koritastim limovima 15. Oblici limova za krovne obloge, debljine i materijali 16. Zato je obavezna izvedba provjetravanja kod pokrova limom, kako se izvodi, to je potrebno izvesti kada nije mogude izvesti efikasno provjetravanje ispod pokrova (topli kosi krov) 17. Krovne i fasadne maske od metala oblici obloga i materijali 18. to su kompozitne ploe i laki metalni sendvi paneli za fasadne i krovne obloge 19. Obrada metala i materijali ispune kod lakih fasadnih i krovih sendvi lakih panela, razlike zidnih i krovnih panela 20. Pokrov ravnim limom na kosom krovu s laganom i masivnom nosivom konstrukcijom kose krovne plohe opisi svih slojeva i skice uzdung i poprenog presjeka krovne plohe 21. Pokrov profiliranim limom na kosom krovu s laganom i masivnom nosivom konstrukcijom kose krovne plohe opisi svih slojeva i skice uzdung i poprenog presjeka krovne plohe TEMA 09b: KOSI KROVOVI DETALJI POKROVA LIMOM, POKROVI STAKLOM I POLIKARBONATIMA 1. Izvedba prijevoja i podloge kod pokrova ravnim limom 2. Skica i opis slojeva i detalja prikljuka pokrova ravnim limom za odzraivanje na spoju s viim zabatnim zidovima 3. Odreivanje potrebnog minimalnog poprenog presjeka lijeba, minimalni nagibi lijebova, maksimalne duine lijebova bez dilatiranja 4. lijeb iza vijenca (zida) - izvedbe lake neventilirane konstrukcije (toplog) krova hale s pokrovom koritastim limovima i fasadnog zida od lakih sendvi panela skica, opis slojeva i obavezni detalji izvedbe 5. Skica mogudeg detalja pokrova s dvostrukim IZO staklom i izvedbe aluminijskih prljaka kod karakteristinog poprenog spoja staklenih ploa 6. Uvrdenje IZO dvostrukog ostakljenja kao pokrova bez vanjskih pokrovnih letvi skica i opis 7. Polikarbonatne ploe za pokrove i fasadne obloge - svojstva, mane, slojevitost 8. Karakteristini detalj poprenog spoja pokrova od polikarbonatnih ploa s aluminijskim prljcima - skica s opisom 9. Karakteristini detalj poprenog spoja pokrova od polikarbonatnih ploa bez metalnih prljaka za jednoslojne i viekomorne ploe - skica s opisom 10. Skica polikarbonatne ili akrilne vieslojne kupole s toplinski izoliranim okvirom, prikljuak na

slojeve ravnog krova TEMA 10: MATERIJALI I SUSTAVI ZA HIDROIZOLACIJE ZGRADA 1. Utjecaji vode i vlage od kojih je potrebno tititi zgrade 2. Razlike u hidroizolaciji kod kosih krovova, ravnih krovova i fasada 3. Razlike u hidroizolacijskoj zatiti od zemne vlage i od podzemne vode 4. Nain sprjeavanja kondenzacije difuzne vodene pare u obodnim pregradama prema vani ili prema negrijanom 5. to je kina brana 6. to je relativna, a to apsolutna parna brana 7. Temeljni zahtjevi za hidroizolacijske materijale 8. Oblici hidroizolacijskih materijala 9. Polaganje hidroizolacijskih opni na podlogu ovisno o obliku materijala 10. Dvije najede grupacije materijala za hidroizolacije u trakama 11. Najede danas koriteni bitumenski hidroizolacijski materijali i nain polaganja 12. Zavrne bitumenske trake za zavarivanje 13. Sintetske hidroizolacijske trake - opis, svojstva, spajanje 14. Polaganje sintetskih hidroizolacijskih traka, nain spajanja i mogude varijante uvrdenja na podlogu skice i opisi 15. Problemi s primjenom PVC hidroizolacija 16. Materijali za zatitu i naini zatite hidroizolacija na ravnim krovovima 17. Slojevi tipinog ozelenjenog toplog ravnog krova skica i opis 18. Mogude nadogradnje iznad izolacijskih slojeva ravnog krova 19. Problemi kod oploenja terasa bez otvorenih reki kod ravnih prohodnih toplih krovova 20. Skica ispravnog rjeenja oploenja terasa kod izvedbe ravnih toplih krovova i opisi slojeva 21. Bentonitne hidroizolacije - opis materijala, podruje primjene i nain polaganja prednosti i mane 22. Hidroizolacije nepropusnim premazima - vrste materijala, izvedba, podruje primjene 23. Hidroizolacije PUR premazima - izvedba, podruje primjene, prednosti i mane 24. Podruje primjene polimercementnih hidroizolacijskih premaza, prednosti i mane 25. Mogudnosti izvedbe ljepljenih horizontalnih i vertikalnih oploenja (keramika, gres, kamen) na hidroizolacijskim trakama i premazima 26. Materijali za naknadne hidroizolacije i sanacije podrumskih zidova iznutra, nuni princip izvedbe, skice i opisi 27. Nain postizanja vodonepropusnosti kod betona, naini osiguranje radnih reki od prodora vode ili vlage 28. Funkcija i nain primjene drenanih hidroizolacijskih traka TEMA 11: RAVNI KROVOVI - OPDENITO, FIZIKALNA SVOJSTVA, DETALJI 1. Skiciraje i opiite uvjete izvedbe za unutranju linijsku odvodnju ravnog krova 2. Skiciraje i opiite uvjete izvedbe unutranje tokaste odvodnje ravnog krova kod vie pozicija odvodnje (tlocrtno) 3. Skiciraje i opiite uvjete izvedbe za odvodnju uz rubni nadozid (presjek) 4. Mogudnosti odvodnjavanja s tokastim pozicijama odvodnje na ravnom krovu, razmak pozicija tokaste odvodnje kod unutranjih horizontalnih uvala 5. Pozicije vodolovnih grla uz nadozid i uvjeti ugradnje skice i opisi 6. Primjena vodolovnih grla s vie etaa odvodnje i dimenzioniranje profila 7. Jednoetana odvodnja vodolovnim grlom kod toplih ravnih krovova kod koje vrste toplih krovova se primjenjuje i kako se rjeava problem toplinskog mosta oko vodolovnog grla uslijed pothlaivanja nosive konstrukcije shladnom vodom 8. Skicirajte i opiite varijante izvedbe rubnih limenih opava krovnih nadozida i izvedbu opava bez nadozida 9. Skicirajte detalj izvedbe prikljuka hidroizolacijskih traka na zid iznad razine ravnog krova 10. Tipine vrste konstrukcija ravnih krovova skice s karakter. pozicijom hidroizolacije 11. Topli ravni krov tipina konstrukcija skica i popis slojeva 12. Hladni ravni krov tipina konstrukcija skica i popis slojeva 13. Inverzi ravni krov tipina konstrukcija skica i popis slojeva 14. Tipini naini fiksiranja ili opteredenja slojeva hidroizolacije ili toplinske izolacije kod ravnih krovova 15. Problem difuzije vodene pare kod ravnih krovova u zimskom razdoblju 16. Rjeavanje problema difuzije vodene pare kod ravnih krovova u zimskom razdoblju skice i opisi 17. Mogudi naini postizanja nagiba na ravnom krovu skice i opisi 18. Temperaturne oscilacije na ravnom krovu i prednosti izvedbe inverznog krova 19. Raunska debljina sloja toplinske izolacije iznad hidroizolacije na ravnom krovu 20. Koji materijali iznad hidroizolacije se mogu uzeti u proraun toplinske izolacije na ravnom krovu TEMA 12: RAVNI KROVOVI - RUBNI DETALJI 1. Moguda rjeenja ruba ravnog krova 2. Ispravno fiksiranje ograda na ravnim krovovima

3. Skica i opsi izvedbe sigurnosnih ograda i odvodnje kod prohodnih krovova 4. Kada je potreban obloga toplinskom izolacijom parapetnih ogradnih zidova ili nadozida na ravnom krovu 5. Varijante mehanike zatite hidroizolacije u zoni parapetnih punih ogradnih zidova ili drugih zidova iznad razine ravnog krova i minimalna visina HI i zatitne obloge 6. Preporuljive pozicije fiksiranja ograda skice 7. Sigurnosni uvjeti za ograde terasa i balkona opisi i skice 8. Rubni detalji hidroizolacije bez parapetnog nadozida (ograde terase) opisi i skice 9. Mogudnost izvedbe masivnih ab parapetnih nadozida ili ogradnih zidova bez obloge toplinskom izolacijom skica i opis 10. Skica fiksiranja ostakljene ograde terase 11. Uvjeti za izvedbu monolitnih estriha (betonskih namaza) ili oploenja ljepljenih na betonsku podlogu preko hidroizolacijskih slojeva ravnog krova 12. Skica linijske odvodnje uz vrata za izlaz na ravni krov sa slobodno poloenim oplonicima 13. Prednosti izvedbe slobodno poloenih oplonika u odnosu na ljepljene kod prohodnih ravnih Krovova 14. Visinske razlike unutranjih podova i vanjskih slojeva ravnog prohodnog krova terase na nosivoj stropnoj konstrukciji iste razine 15. Spoj unutranjeg poda i vanjske povrine prohodnog krova - terase problemi, sigurnosni uvjeti 16. Spoj unutranjeg poda i vanjske povrine prohodnog krova - terase s gotovim podom u istoj razini mogude varijante izvedbe - skice i opisi TEMA 13: HIDROIZOLACIJE PODNOJA ZGRADE I MATERIJALI OBLOGA 1. Materijali za obloge podnoja zgrade - povoljni, nepovoljni, koje buke dolaze u obzir? 2. Zatita podnoja obukane fasade od prskanja kie - skica i opis principa 3. Obukano podnoje - zgrada s grijanim (izvana toplinski izoliranim) podrumom - skica i opis 4. Obloni zid kod podrumljene ili nepodrumljene zgrade - moguda varijanta oslanjanjaja na podnoje s pozicijom hidroizolacije i toplinske izolacije - skica i opis 5. Obloga podnoja ovjeenim prefabriciranim betonskim ili kamenim ploama - skica i opis principa izvedbe 6. Obukana fasadna obloga ETICS sustava toplinske izolacije s toplinski izoliranim podrumom obloga podnoja obukanim ploama XPS-a - skica presjeka na poziciji kontakata s terenom i opisi 7. Ventilirane fasadne obloge - skica principa izvedbe fasadne obloge bez obzira na tip toplinske i hidroizolacije u zoni kontakata s terenom i opisi 9. Fasadna provjetravana obloga - vlaknocementne ploe s toplinskom izolacijom MW - obloga podnoja obukanim ploama XPS-a - skica presjeka na poziciji kontakata s terenom i opis 10. Fasadna obloga ravnim limom na drvenoj oplati - obloga podnoja - skica presjeka na poziciji kontakata s terenom i opis 11. Ostakljena fasadna stijena - moguda varijanta izvedbe obloge podnoja Al ravnim limom ili lakim sendvi panelom skica presjeka na poziciji kontakata s terenom i opis. 12. Spoj unutranjeg poda i vanjske ureene povrine terena oko zgrade u istoj ravnini skice i opisi slojeva, s pozicijom hidroizolacije izvedbe kod zaokretnih vrata 13. Spoj unutranjeg poda i vanjske ureene povrine terena oko zgrade u istoj ravnini skice i opisi slojeva, s pozicijom hidroizolacije izvedbe kod kliznih vrata TEMA 14: HIDROIZOLACIJE DIJELOVA ZGRADE U TLU 1. Djelovanja vlage na dijelove zgrade u tlu - skica, opis pojedinih djelovanja, oblici hidroizolacije, preporuljivi naini zatite obzirom na vrstu djelovanja 2. Temeljni zahtjevi za hidroizolacijske materijale i dodatni zahtjevi za HI u tlu 3. Oblici i materijali hidroizolacija u tlu 4. Polaganje bitumenskih traka za zavarivanje s obzorom na utjecaj vode ili vlage u tlu 5. Prednosti polimerbitumenskih traka u izvedbi hidroizolacije 6. Prednosti sintetskih traka i mane u izvedbi hidroizolacije 7. Polimercemetni hidroizolacijski premazi podruje primjene, prednosti i mane 8. Naknadna hidroizolacija podrumskih zidova iznutra s primjenom hidroizolacijskih premaza i impregniranjem zida - skica, opisati primijenjene materijale, svojstva i probleme prilikom ovakve hidroizolacije 9. Izvedba betonskih konstrukcija u tlu s vodonepropusnim betonom, uvjeti za postizanje vodonepropusnosti betona 10. Izvedba betonskih konstrukcija u tlu s vodonepropusnim betonom, skica presjeka podruma zgrade s mogudim varijantama rjeenja detalja hidroizolacije na prekidima betoniranja, problemi kod izvedbe vodonepropusnog betona i radnih reki 11. Hidroizolacija od djelovanja zemne vlage i procjedne vode, pod na razini terena, skica spoja horizontalne hidroizolacije na prijelazu sa temeljne trake na podnu plohu, skice rjeenja problema prodora armature za nastavke iz temeljnih traka u nadtemeljni armiranobetonski zid ili serkla 12. Mogudnosti izvedbe unutranje ili naknadne toplinske izolacije podrumskog zida, rjeenje naknadne toplinske i hidroizolacije poda, skica i opisi slojeva izvedbe interieurske obloge od razine poda do razine stropa podrumskog prostora

13. Drenaa podruma u tlu s temeljenjem na temeljnim trakama - grijani podrumski prostori. Skica s povezivanjem povrinske drenae ispod poda na tlu s perimetralnom drenaom izvan temelja, rjeenje drenaa podnoja zida - distanciranje od kontakta sa zemljom 14. Skice mogudih varijanti preklapanje bitumenske hidroizolacije kod izvedbe normalnih i kod izvedbe povratnih preklopa hidroizolacije u podzemnoj vodi - 3 trake 15. Uvjeti za ugradnju hidroizolacije kod izoliranja u podzemnoj vodi