1. Što su gradiva i kako se dijele prema načinu proizvodnje, a kako prema načinu uporabe?

Navedite po nekoliko primjera prirodnih i umjetnih materijala te konstrukcijskih, vezivnih,

izolacijskih materijala te materijala za oblaganje.

Gradiva su svi materijali koji se upotrebljavaju u građevinarstvu.

Dijele se prema:

 načinu proizvodnje: PRIRODNA - kamen, drvo, zemlja…

UMJETNA - vapno, gips, mortovi, cementi, betoni, metali, staklo, polimeri…
 načinu uporabe:
a) KONSTRUKCIJSKA - beton i armirani beton, čelik, kamen, opeka, drvo
b) GRAĐEVNA VEZIVA – 1. zračna (gašeno vapno, gips)
2. hidraulična (cementi)
3. vatrootporna (glina)
4. bitumenska (umjetni bitumen)
5. plastična (polimerna) veziva (reaktivne smole)

c) IZOLACIJSKA- 1. izolacija od vode (hidroizolacija) - npr. bitumen i katran, metali

2. toplinska izolacija (termoizolacija) - npr. izo-stakla
3. zvučna izolacija- npr. kamena i staklena vuna, stiropor

d) MATERIJALI ZA OBLAGANJE – 1. habajuće obloge (parketi, pločice…)

2. izolacijske obloge (hidroizolacijske, termoizolacijske, i
zvučnoizolacijske)
3. ukrasne obloge (bilo što estetski prihvatljivo - kamen,drvo…)

2. Što su kompozitna (složena) gradiva?

Kompozitna gradiva su mješavine dva ili više materijala različitih svojstava koji tako pomiješani
daju nova poboljšana svojstva. Npr. armirani beton (beton ojačan čeličnim šipkama).

3. Podijelite veziva prema mediju u kojem vežu u dvije osnovne skupine.

Zračna veziva - očvrsnu na zraku i topiva su u vodi (npr. gips, vapno)
Hidraulična veziva – očvrsnu na zraku ili pod vodom, nisu topiva u vodi (npr. cement).

4. Navedite fizikalne parametre gradiva. (13)

 masa, volumen, gustoća
 volumna gustoća, nasipna gustoća
 apsorbirana voda, površinska vlažnost, vlažnost
 poroznost
 parametri vlage: vodoupojnost, difuzija vodene pare, otpuštanje vode, ravnotežna vlaga
5. Koje tipove mase razlikujete obzirom na stanje vlažnosti materijala?

6. Opišite postupak određivanja gustoće, volumne gustoće i nasipne gustoće materijala.

Gustoća materijala je omjer mase suhog materijala i volumena čvrste tvari (bez pora i šupljina).

Volumna gustoća je omjer mase materijala i volumena materijala (uključujući pore).

Nasipna gustoća je omjer mase suhog materijala i ukupnog obujma (uključujući pore i šupljine).

7. Što je piknometar i čemu služi? / 7.1. Koji se uređaj koristi kod određivanja volumena čvrste tvari
kod sitnih materijala?
Piknometar je staklena “boca” (posuda) koja služi za određivanje gustoće i volumne gustoće
sitnog materijala.

8. Koji se princip koristi kod određivanja volumena čvrste tvari kod krupnih materijala?
Arhimedov zakon – tijelo uronjeno u tekućinu lakše je za težinu istisnute tekućine.
9. Objasnite pojmove: apsorpcija, površinska vlažnost i vlažnost materijala – napišite formulu i
značenje oznaka u njoj!
APSORBIRANA VODA Aw– voda u zasićenom površ. suhom materijalu (voda unutar pora)

POVRŠINSKA VLAŽNOST AS– voda koja obavija materijal (u obliku filma)

VLAŽNOST W– apsorpcija + površ. vlažnost (ukupni sadržaj vode)

10. Što je poroznost materijala– napišite formulu i značenje oznaka u njoj.

Poroznost (p) je karakteristika materijala koja opisuje njegovu šupljikavost.

11. Što je koeficijent difuzije vodene pare? Navedite primjer proizvoda sa niskim koeficijentom
difuzije vodene pare!
Koeficijent difuzije vodene pare označava otpor prolaska vodene pare kroz materijal.
Npr. drvene ploče male gustoće, lagani beton.
 12. Što je vodoupojnost materijala, kako ju određujemo i zašto je važno poznavati vodoupojnost
opeke? Objasnite razliku između hidrofobnih i hidrofilnih materijala!

Vodoupojnost (A) je prodiranje vode u gradivo kada je jedna ploha gradiva u dodiru s vodom.

Bitno je poznavati vodoupojnost opeke jer opeka ima veliku vodoupojnost pa će preuzimati
puno vode iz morta; zbog toga mort ne bi imao predviđenu čvrstoću, a ni zid (opeka+mort) ne bi
djelovao kao cjelina.

Hidrofobni materijali

Hidrofilni materijali

13. Navedite fizikalno-mehanička svojstva gradiva! (7)

 elastičnost i plastičnost
 naprezanje i deformacije
 čvrstoća
 žilavost
 tvrdoća

14. Objasnite pojmove elastičnost i plastičnost materijala!

Elastičnost je svojstvo materijala koje omogućuje vraćanje u prvobitni oblik nakon prestanka
djelovanja sile koja ga deformira.

Tijelo može biti elastično, djelomično elastično (elasto-plastično) i plastično.

Plastičnost je deformacija materijala uslijed djelovanja sile tako da se on ne može vratiti u svoj
prvobitni oblik.

15. Nacrtajte radni dijagram materijala i naznačite na njemu elastično i plastično područje!
16. Nacrtajte radni dijagram materijala sa njegovim karakterističnim točkama (5 točaka).

17. Objasnite pojam deformacije!

Deformacija (ε) je promjena duljine materijala pod djelovanjem sile.

(%)

18. Što je Hookeov zakon?

Hookeov zakon je zakon linearne ovisnosti naprezanja i deformacije.
σ – naprezanje
ε – deformacija
  E  – modul elastičnosti (Youngov modul)

19. Što je modul elastičnosti materijala (E)?

Modul elastičnosti (Youngov modul) je konstanta koja predstavlja mjeru krutosti materijala.
Jednak je omjeru vlačnog naprezanja (σ) i deformacije (ε).

20. Nacrtajte radni dijagram jednog krtog (krhkog) i jednog duktilnog materijala na istom prikazu!
Duktilni – veće rastezanje (npr. aluminij), krti – manje rastezanje (npr. staklo)
21. Što je čvrstoća materijala?
Čvrstoća materijala – svojstvo materijala da prenese opterećenja bez pojave oštećenja.

22. Objasnite postupke određivanja tlačne i vlačne čvrstoće materijala!

Tlačna čvrstoća (σmt) – sposobnost otpornosti na deformiranje skraćenjem,
tj. najveće tlačno naprezanje koje materijal može podnijeti.
Određena je omjerom max. tlačne sile i poprečnog presjeka A.

 Ispitivani uzorak se stavi u tlačnu prešu (između dvije paralelne ploče od kojih je jedna
nepomična, a drugom se opterećuje uzorak)

Vlačna čvrstoća (σM) – sposobnost otpornosti na deformiranje produljenjem,

tj. najveće vlačno naprezanje koje materijal može podnijeti.
Određena je omjerom max. tlačne sile i poprečnog presjeka A.

F m – sila loma (vlačna sila)

 Načini ispitivanja: savijanjem, kidanjem ili čistim vlakom. Vlačna čvrstoća kidanjem se
ispituje na kidalici s epruvetama(uzorci koje ispitujemo).

23. Što je žilavost materijala i kako se određuje (navedite dvije metode)?

Žilavost - rad uložen u izazivanje loma materijala.
Određuje se:
 statičkim ispitivanjem žilavosti
 ispitivanjem žilavosti Charpyjevim klatnom (dinamičko)

24. Što je zamor materijala?

Zamor materijala – postupno oštećenje materijala koji je dulje vremena podvrgnut
naprezanjima (opterećenjima).

25. Što je tvrdoća materijala i kako se određuje (navedite tri metode).

Tvrdoća materijala – otpornost materijala na prodiranje u nj sredinu.
Određuje se:
 ispitivanjem tvrdoće utiskivanjem po Brinellu
 ispitivanjem tvrdoće utiskivanjem po Vickersu
 ispitivanje tvrdoće po Rockwellu

26. Čemu služi Mohsova skala tvrdoće?

Mohsova skala tvrdoće minerala je skala s 10 karakterističnih minerala poredanih od 1 do 10.
Ova metoda služi za približno određivanje tvrdoće, ne daje točnu vrijednost.
Tako je npr. tvrdoća bakra između 3 i 2.
1. Tlačna čvrstoća betona
a) mjerenjem indeksa odskoka sklerometrom (R)
b) tlačna čvrstoća drobljenjem kocke
F m – max. tlačna sila

2. Tlačna čvrstoća drva

a) paralelno s vlakancima

b) okomito na vlakanca

3. Tlačna čvrstoća opeke

𝛿 = 0,79

1. Vlačna čvrstoća betona – savijanjem

a) 1 sila odozgo

b) 2 sile odozgo – koristimo za drvo

2. Vlačna čvrstoća drva

a) paralelno s vlakancima

b) okomito na vlakanca

c) savijanjem
- 1 sila odozgo
 - 2 sile odozgo

3. Vlačna čvrstoća čelika

1. Kapilarno upijanje vode

W15 = A15 =

W15 – koeficijent vodoupojnosti (nakon 15 min.) A 15 – upijena voda (nakon 15 min.)

A - površina uronjena u vodu
m0 – masa suhog uzorka

 nakon 15 min., isto za 30 i 45 min.

2. Fizikalni parametri gradiva

mwv – masa vlažnog materijala
mz – masa zasićenog površinski suhog mat.
md – masa suhog mat. (osušen na 105° C)

3. Vlaga u materijalu
Dopuštena vrijednost vlage u građ. drvu je 12%, no za parket se zahtjeva max. 10%.