IZVEDBA GEOTEHNIČKIH ZAHVATA

- popis mogućih pitanja za 1. kolokvij -

1. Navedi vrste tla i njihove klasifikacijske simbole.

2. Kako se ispituje granulometrijski sastav koherentnog tla, a kako nekoherentnog tla?
3. Kako se prikazuje granulometrijski sastav tla? Opiši i nacrtaj skicu.
4. Opiši što je to vlažnost tla i napiši izraz.
5. Kakve vrste gustoće tla postoje – definiraj i napiši izraze.
6. Može li se iz poremećenog uzorka tla odrediti jednoosna čvrstoća tla ili modul stišljivosti?
Obrazloži!
7. Kakva tla mogu biti po plastičnosti? Kako odrediti koju plastičnost neko tlo ima?
8. Kakva tla mogu biti po konzistentnom stanju, te koje su granice između konzistentnih stanja?
Ako neko tlo ima indeks konzistencije 0,9 kakvo je ono po konzistentnom stanju?
9. Potrebno je pripremati posteljicu ceste, obzirom na mogućnost postojanja oborina je li uputnije
raditi na lokaciji gdje tlo ima manji indeks plastičnosti ili veći? U kojem je slučaju manji rizik za
provlaživanje tla? Obrazloži!
10. Imenuj i definiraj potencijale koji su važni za tečenje vode u tlu.
11. Objasni i pokaži vezu između ukupnog, geodetskog i piezometarskog potencijala kod tečenja
vode.
12. Što je to hidraulučki gradijent, a što kritični hidraulički gradijent?
13. Na primjeru nasipa objasni kako i gdje može doći do hidrauličkog sloma tla, te navedi i opiši
mjere kojom se to može spriječiti (ili sanirati).
14. Definiraj zakon čvrstoće tla i princip efektivnih naprezanja.
15. Istražnim radovima ustanovljen je nivo podzemne vode (NPV) dubine h1=3 m od površine terena.
Ako je točka 2 za 5 m dublja od točke 1 izračunaj koliko je geostatsko (totalno i efektivno)
naprezanje u točkama 1 i 2 (10). Jedinična težina tla je 20 kN/m3.

h1
1 NPV

h2

16. Izračunaj posmičnu čvrstoću pijeska na dubini od 10 m, ako je nivo podzemne vode na 3 ispod
površine terena, a  = 21 kn/m3, te  = 38.
17. Nabroji i ukratko opiši postupke za određivanje čvrstoće tla u laboratoriju.
18. Koji je postupak bolje koristiti za određivanje parametara posmične čvrstoće u klizištu izravni ili
triaksialni posmik? Obrazloži!
19. Opiši postupak ispitivanja čvrstoće tla u direktnom smicanju i način iskaza i korištenja rezultata.
 20. Opiši postupak ispitivanja tla u edometru: kakav pokus, čemu služi, kako se interpretiraju
rezultati mjerenja?
21. Koja se svojstva tla dobivaju ispitivanjem u edometru?
22. Koje parametre je potrebno poznavati da bi se moglo odrediti slijeganje tla ispod nekog temelja?
23. Opiši proračun (s parametrima koji su potrebni) kojim se može odrediti slijeganje tla ispod
temelja.

24. Izračunaj slijeganje točke 1 za slučaj sa slike, sa zadanom raspodjelom dodatnih naprezanja i
modula stišljivosti u uslojenom tlu. (20)
 Mv
1 100 kPa 5 MPa
1 H1= 3 m
2
80 kPa
2 H1= 4 m
3 50 kPa
3 H1= 3 m
4 20 kPa 10 MPa

Uvod EC7

1. Koje katergorije objekata po složenosti razlikuje Eurokod 7?

2. Koja granična stanja nosivosti uvodi EC7?
3. Koja je razlika između karakterističnih i projektnih vrijednosti?
4. Koja 3 kriterija mora zadovoljiti svako projektno rješenje?
5. Koja se granična stanja provjeravaju pri projektiranju?
6. Napiši opću jednadžbu koja po EC 7 povezuje djelovanja i otpor.
7. Navedi kakve parcijalne faktore razlikuje EC 7.
8. Koje projektne pristupe razlikuje EC7 te napiši princip projektnog pristupa 3?
9. Opiši postupak geotehničkog projektiranja po EC7.

Geotehnički istražni radovi

1. Kako se dijele geotehnički istražni radovi po fazama istraživanja?

2. Opiši postupak bušenja u tlu.
3. Što je to neporemećeni, a što poremećeni uzorak tla?
4. Kako se može utvrditi da li je uzorak tla neporemećen i zašto je važno da on bude neporemećen?
5. Koje preporuke daje EC7 vezano za broj i raspored istražnih radova?
6. Navedi metode ispitivanja svojstava tla in situ, opiši ukratko postupak ispitivanja i instrument, te
navedi što se sve očekuje kao rezultat tog pojedinog pokusa (kakvi podaci o tlu i koji parametri).
7. Kakav je to pokus SPT (ili SPP), kako se izvodi, kako se iskazuje rezultat pokusa i kakve korekcije se
primjenjuju na rezultat pokusa.
8. Opiši kako se izvodi pokus CPT (CPTU) i pokus dilatometrom Marchetti, koje se veličine mjere i koji se
parametri interpretiraju.
9. Opiši kako se izvodi pokus pokus dilatometrom Marchetti, koje se veličine mjere i koji se parametri
interpretiraju.
10. Opiši kako se izvodi pokus krilnom sondom, u kojim tlima se koristi, koje su mu prednosti i mane te
koji se parametar njime određuje.

Plitki temelji

1. Kako eurokod 7 definira plitki temelj?

2. Kakav je to model tla poznat pod nazivom Winklerov model tla, kada se koristi i što je potrebno
poznavati od svojstava tla.
3. Kako se po EC 7 definira reducirana površina plitkog temelja (skica) te kako se definira ekscentricitet,
i koliki je maksimalni e?
4. Nacrtaj model sloma tla ispod plitkog temelja i označi područja i kuteve ploha na karakterističnim
mjestima.
5. Kako se računa nosivost plitkog temelja – opiši.
6. Kako podzemna voda utječe na nosivost temeljnog tla – opiši.
7. Što je to diferencijalno slijeganje i kada je važno (skica i objašnjenje), postoje li kakva ograničenja
obzirom na vrijednosti diferencijalnih slijeganja - obrazloži?
8. Označi utjecajne dubine za slijeganje i za nosivost ispod plitkog temelja kvadratnog oblika i oblika
temeljne trake. Zašto su te zone važne i kako se njima treba koristiti u fazi planiranja istražnih
radova.
9. Kakva je razlika u tretmanu plitkih temelja kao krutih i elastičnih, koji se parametrim koriste za
određivanje da li je temelj krut?

Potporni zidovi

1. Definiraj i matematički izrazi koeficijente tlaka tla na potpornu konstrukciju.

2. Objasni pojam aktivnog tlaka i pasivnog otpora te izrazi koeficijent horizontalnog tlaka matematički.
3. Kako se računa tlak tla na potporni zid? Pokaži na primjeru zida: zasip iza zida visine je 5 m, a dubina
temeljne stope zida je 1 m. Tlo ima svojstva c=5 kPa i =25, =20 kN/m3.
4. Opiši kako se provjerava stabilnost potpornog zida.
5. Odredi ukupnu silu i njeno hvatište na potporni zid sa slike, uzevši pasivni otpor s 50% teoretske
vrijednosti.
 1m
 NPV

4m c = 0 kN/m2 ,  = 320,  = 20 kN/m3

NPV 

1m

2,5 m

6. Za isti zid odredi stabilnost na prevrtanje i klizanje, zanemarivši utjecaj pasivnog otpora.
7. Kako dodatno opterećenje p i q djeluje na tlakove u tlu. Izračunaj vrijdenost tlakova od dodatnog
opterećenja ako je tlo ispred i iza zida šljunak sa =30 i jediničnom težinom 20 kN/m3.
1m p=8 kPa

h=5 m c, , 

q=10 kPa

D=1m
b=3m

8. Objasni ulogu drenaže kod potpornih zidova (na skicama).

9. Kakvi tipovi drenaže potpornih zidova postoje, opiši razliku u efikasnosti (skice).