Mehanika Fluidaa

Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje

Zavod energetska postrojenja, energetiku i ekologiju
Katedra za mehaniku fluida
Mario avar - Zdravko Virag - Ivo Dijan
Mehan ika fl ui d a
Skripta vjebe
Zagreb 2014
Predgovor
Gradivo izneseno u ovoj skripti predstavlja dio materijala vjebi kolegija Mehanika
fluida koji se na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, Sveuilita u Zagrebu predaje
studentima smjerova: Mehatronika i robotika, Proizvodno strojarstvo, Raunalno
inenjerstvo, Industrijsko inenjerstvo i menadment. Skripta je prvenstveno namijenjena
za lake razumijevanje praktinih i primijenjenih znanja na realnim situacijama. Nadamo
se da e materijali dani u ovoj skripti omoguiti studentima da lake prate vjebe, te da ta
znanja kasnije lake usvoje. Svrha i cilj ove skripte nije bio da zamjeni zbirke zadataka iz
Mehanike fluida, ve je u njoj dan samo materijal koji omoguuje studentima da
kvalitetnije, preglednije i lake usvoje potrebna znanja iz Mehanike fluida.
Izbor zadataka koji je iznesen u ovoj skripti rezultat je gotovo etrdeset godina
kontinuiranog nastavnog rada na Katedri za mehaniku fluida. Na ovome mjestu se elimo
zahvaliti naim uiteljima i prethodnicima prof. dr. Mladenu Fancevu i prof. dr. Zdravku
Dolineru, na ijem je konceptu formiran kolegij u dananjem obliku.
U Zagrebu, 06.02.2014.
Mario avar, Zdravko Virag, Ivo Dijan
Mehanika fluida vjebe
Popis najvanijih oznaka
POPIS NAJVANIJIH OZNAKA

Fizikalna veliina
povrina poprenog presjeka
brzina zvuka
promjer
sila
gravitacija
volumenski modul elastinosti
maseni protok
moment sile
snaga
tlak
volumenski protok
potencijal masene sile
specifina unutranja energija
volumen fluida
brzina strujanja fluida
rad sile
geodetska visina
gustoa fluida
koeficijent kinematike viskoznosti
koeficijent dinamike viskoznosti
brzina vrtnje
koeficijent otpora trenja
naprezanje
kut
Oznaka
Dimenzija
A, S
c
D, d
F
g
K
m
M
P
p
Q
U
u
V
v
W
z
L2
LT-1
L
MLT-2
LT-2
ML-1T-2
MT-1
ML2T-2
ML2T-3
ML-1T-2
L3T-1
L2T-2
L2T-2
L3
LT-1
ML2T-2
L
ML-3
L2T-1
ML-1T-1
T-1
ML-1T-2
-
Jedinica u
SI sustavu
m2
m/s
m
N
m/s2
Pa
kg/s
Nm
W
Pa
m3/s
m2/s2
J/kg
m3
m/s
J
m
kg/m3
m2/s
Pas
rad/s
N/m2
rad
PREPORUENA LITERATURA
Virag, Z.: Mehanika fluida odabrana poglavlja, primjeri i zadaci, Sveuilite u Zagrebu,
Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 2002.
Fancev, M.: Mehanika fluida, Tehnika enciklopedija, 8, Hrvatski leksikografski zavod,
Zagreb, 1982.
Munson, B. R., Young, D. F., Okiishi, T. H.: Fundamentals of Fluid Mechanics, John
Wiley&Sons, Toronto, 1990.
White, F. M.: Fluid Mechanics, McGraw-Hill, 2003.
Cengel, Y. A., Cimbala, J. M.: Fluid Mechanics Fundamentals and Applications,
McGraw-Hill, 2006.
Mehanika fluida vjebe
II
Zadaci
1. Vjebe
1.1 Zapiite u Gibbsovoj notaciji te nizom skalarnih jednadbi izraze za:
a)
moment sile F u odnosu na ishodite
b)
rad sile F na putu d r .
1.2 Odredite jedan jedinini vektor s u ijem smjeru nema promjene polja p 6 x 2 yz
u toki T(1,2,3).
1.3 Izraunajte vrijednost integrala F pn d S , gdje je S povrina kugle polumjera R =
S
3, sa sreditem u toki S(2,1,3) a n je vanjska normala na povrinu, ako je

p x 2 y 2 z 2 . Kolika bi bila vrijednost F za sluaj p = konst?
1.4 Odredite fluks vektora : Q v n dS po povrini S kocke brida a=2 s centrom u
S
ishoditu T (0,0,0) . Povrina S je orijentirana vektorom vanjske normale n , a vektor

v je v 3z y i 2 xj 4 x z k .
1.5 U toki T fluida tenzor naprezanja ima sljedee komponente u odnosu na koordinatni
sustav Oxyz
xx xy xy 7 0 2
ij yx yy yz 0 5 0
zx zy zz 2 0 4
2 2 1
Odredite vektor naprezanja na ravninu orijentiranu normalom n , , , te apsolutnu
3 3 3
vrijednost toga vektora.
Mehanika fluida Vjebe
1 / 24
Zadaci
2. Vjebe
2.1 Na visini h=1 m, prema slici, nalazi se otvor cijevi iz koje izlazi mlaz fluida stalnom
brzinom v=8 m/s, pod kutom =49. Uz pretpostavku idealnog fluida i uz
zanemarenje trenja izmeu zraka i fluida odredite maksimalnu visinu H i duljinu L
koju e mlaz dosegnuti.
pa
2.2 Blok mase m=10 kg klie po glatkoj povrini kosine nagnute pod kutom =20.
Odredite brzinu U bloka koja e se ustaliti, ako se izmeu bloka i kosine nalazi uljni
film debljine h=0,1 mm. Koeficijent dinamike viskoznosti ulja je =0,38 Pas, a
povrina bloka u dodiru s uljem A=0,15 m2. Pretpostavite linearni profil brzine u
uljnom filmu.
U=?
2.3 Newtonska kapljevina gustoe =920 kg/m3, kinematikog koeficijenta viskoznosti

=510-4 m2/s struji preko nepomine stijenke. Profil brzine uz stijenku dan je
izrazom
u 3 y 1 y

U 2 2
2 / 24
Zadaci
y
U
u(y)
gdje je y udaljenost od stijenke, a udaljenost na kojoj je brzina u U . Odredite
veliinu i smjer tangencijalnog naprezanja na povrini stijenke, u zavisnosti od U i
.
2.4 U cilindrinoj posudi polumjera R0=220 mm, nalazi se cilindar polumjera R=216 mm
koji rotira stalnom brzinom vrtnje n=200 o/min za to se troi snaga P = 46 W.
Odredite koeficijent dinamike viskoznosti kapljevine koja ispunjava prostor
izmeu cilindra i posude u kojem pretpostavite linearni profil brzine, a utjecaj dna
zanemarite. Zadano je: h=20 cm.
g
POSUDA
n=konst
cilindar
=?
R
R0
3 / 24
Zadaci
3. Vjebe
3.1 U jedan krak U-cijevi u kojoj se nalazi voda gustoe =999,1 kg/m3 nadoliveno je
ulje gustoe 0=820 kg/m3, prema slici. Ako je visina stupca ulja h0=150 mm,
odredite razliku visina h razina ulja i vode.
pa
pa
h=?
h0
ulje
3.2 Odredite apsolutni i manometarski tlak u toki A spremnika, za otklone manometra i

barometra prema slici. Zadano je: =999 kg/m3, 1 =771 kg/m3, 0 =13560 kg/m3,
h=5 cm, h0=17,5 cm, h1=12,5 cm, ha=752 mm.
h0
ha
h
h1
3.3 Hidrostatski manometar moe se iskoristiti za mjerenje koliine fluida u spremniku

oblika paralelopipeda. Odredite zavisnost visine l ive gustoe 0 u lijevom kraku
manometra o volumenu V nafte gustoe u spremniku dimenzija dna LxB. Visina h
se mjeri od ravnotenog poloaja ive prije punjenja spremnika i prikljune cijevi
naftom.
4 / 24
Zadaci
pa
pa
nafta
spremnik dimenzija dna
LxB
prikljuna
cijev
h
ravnoteni poloaj ive
l
iva
3.4 Osjetljivost hidrostatskog manometra (definirana odnosom otklon manometra /

mjerena razlika tlakova) poveava se naginjanjem kraka manometra. Za
mikromanometar na slici, duljina l u nagnutom kraku mjeri se od poloaja meniskusa
kod jednakih tlakova p1 i p2.
Odredite kut nagiba kraka da bi osjetljivost manometra bila 1mm/Pa. Zadano je: =800
kg/m3.
h1
h2
D=10 d
3.5 Na slici je shematski prikazan princip rada hidraulike pree. Odredite kojom silom F
treba gurati ruicu da se ostvari sila preanja F2=4800 N. Zadano je: m=25 kg,
D=200 mm, h=1,3 m, l1= 52 cm, l2=12 cm, A1=19,6 cm2, =820 kg/m3.
5 / 24
Zadaci
F2
otpresak
g
D
F=?
h
l1
A1
l2
6 / 24
Zadaci
4. Vjebe
4.1 Odredite rezultantnu silu tlaka (veliinu, smjer i hvatite) na kvadratni poklopac
dimenzije a=0,8 m, ije se teite nalazi na dubini H=1,8 m, za sluajeve prema
slikama (a), (b) i (c). Zadano je: h=0,8 m, H1=1,2 m, =998,2 kg/m3, 1 =820 kg/m3,
=70o.
g
.
h
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
(b)
(a)
H1
(c)
4.2 Potrebno je odrediti na koju visinu h treba spustiti razinu vode, da bi se poklopac
jedinine irine, okretljiv u toki O, prema slici, otvorio uslijed vlastite teine.
7 / 24
Zadaci
Gustoa poklopca je jednolika, a masa mu je m =250 kg. Zadano je: L=160 cm ,

15 , =998 kg/m3.
pa
g
pa
h=?
poklopac
4.3 Treba odrediti silu F koja dri u ravnotei poklopac AB jedinine irine, zglobno
vezan u toki A, u poloaju prema slici. Zadano je : a=0,84 m; H=0,65 m; h=35,5
cm; =999 kg/m3.
B
.
.. ... p0=?
.
.
. .. . .
pa
g
a
H
pa
A
poklopac
8 / 24
Zadaci
5. Vjebe
5.1 Kvadratina greda zglobno je uvrena u bridu A. Odredite silu F kojom treba
djelovati na gredu jedinine duljine da bi bila u ravnotei u poloaju prema slici.
Zadano je: a=1 m; =999 kg/m3.
pa
F=?
pa
A
5.2 Drvena homogena greda gustoe =940 kg/m3, duljine L=8 m i promjera D=0,5 m,
privrena je pod vodom gustoe v=999kg/m3 u toki O, oko koje se moe okretati.
Kolika e u ravnotenom poloaju biti duljina l uronjenog dijela grede?
l=
pa
5.3 Homogena elina kugla gustoe c=7800 kg/m3 radijusa R=8 cm zatvara otvor na
ravnoj stjenci promjera d=12 cm. Treba odrediti kut nagiba kose stjenke da kuglica
oslobodi otvor kada u spremniku nastupi pretlak od pM=5000 Pa.
pa
=?
plin
pM=konst.
9 / 24
Zadaci
5.4 Tankostijena bava mase m=94 kg, volumena V=600 l, potpuno je potopljena pod
vodu gustoe =998,2 kg/m3. Do polovine volumena ispunjena je zrakom zanemarive
teine i privezana uetom za dno. Odredite silu F u uetu.
pa
g
. .
. .
.
.
.
.
.
.
.
. .
.
.
.
. .
. . . .
zrak
. . . .
.
. . .
. .
. . .
.
.
.
.
.
.
.
voda
ue
10 / 24
Zadaci
6. Vjebe
6.1 Treba odrediti rezultantnu silu na zatvara, oblika polucilindra, jedinine irine B,
prema slici. Zadano je: H=3 m, R=1 m, =60o, =998,2 kg/m3.
pa
g
H
pa
R
6.2 Treba odrediti silu F u vijcima, kojima je privren poklopac, oblika stoca, mase m
= 474 kg, prema slici. Zadano je: H=1,4 m, h=0,9 m, R=0,8 m, pM0=2800 Pa, =998
kg/m3.
poklopac
.
pM0
.
..
.. .
. . .
.
.. . ..
. . ..
.
. ..
H
h
R
6.3 Kocka gustoe 0=495 kg/m3, brida a=0,44 m, zglobno je vezana u bridu O i zatvara
kvadratini otvor na dnu spremnika, prema slici. Treba odrediti silu F potrebnu za
podizanje kocke. Zadano je: H=1,2 m, =35o, =999 kg/m3.
g
pa
O
pa
F=?
11 / 24
Zadaci
7. Vjebe
7.1 Odredite minimalni protok Q u nestlaivom strujanju fluida kod kojeg e ejektor
poeti usisavati fluid kroz vertikalnu cjevicu. Zadano je A2=14 cm2, A1=3,5 cm2,
h=0,9 m.
A2
A1
Q=?
pa
h
g
pa
7.2 Odredite visinu zB kraja B sifona, pri kojoj se u neviskoznom strujanju fluida
ostvaruje maksimalni protok Q nestlaivog fluida gustoe =995,6 kg/m3, tlaka
isparavanja pv =4241 Pa, ako je: pa =1010 mbar, z1=34 m, z0=30,5 m, d=150 mm.
1
z1
g
pa
z0
d
zB=?
pa
7.3 Voda neviskozno struji izmeu dva velika spremnika u kojima je razlika visina razina
H, kroz cijev promjera d. Odredite postotno poveanje protoka Q ako se na cijev
ugradi difuzor izlaznog promjera D=2d.
pa
g
H
pa
d
D
12 / 24
Zadaci
7.4 Odredite visinu h koju e dosegnuti mlaz vode (=1000 kg/m3) na izlazu iz ravaste
cijevi, prema slici, ako su manometarski tlakovi pM1= pM2=2,68 bar. Zadano je:
D1=200 mm, D2=150 mm, d=100 mm, H=8 m.
4
pa
h=?
3
d
H
1
2
z=0
pM1
pM2
D2
D1
7.5 Odredite promjer d mlaznice u sustavu prema slici uz uvjet da fluid u prikljunoj
cijevi spremnika 2 miruje. Pretpostavite neviskozno strujanje. Zadano je H=3,4 m,
h=2,6 m, D=100 mm.
pa
pa
1
H
h
D
pa
2
3 d=?
13 / 24
Zadaci
8. Vjebe
8.1 Odredite brzinu v1 i tlak p1 zraka (z =1,23 kg/m3) u simetrali cijevi promjera D=50
mm, pomou mjernog sustava s Prandtl-Pitotovom cijevi prema slici. Pretpostavite
neviskozno strujanje i uzmite u obzir debljinu Prandtl-Pitotove cijevi. Zadano je: d=5
mm, L=100 mm, =11, a=800 kg/m3, h=40 mm, pa=101325 Pa.
p1, v1=?
D
z
8.2 Odredite protok vode mjeren Venturijevom cijevi, prema slici. Uzmite u obzir i
koeficijent korekcije brzine. Pri kojem bi protoku, za isti smjer strujanja i apsolutni
tlak p1=1,96 bar nastupila kavitacija u presjeku 2. Zadano je: =998,2 kg/m3, pv
=2337 Pa, 0=13546kg/m3, h0=360 mm, L=0,75 m, D1=300 mm, D2=150 mm,
kinematika viskoznost vode =1,00410-6 m2/s.
,pv
D2
L
D1
h0
0
8.3 Odredite horizontalnu silu vode na redukcijsku spojnicu prema slici, uz pretpostavku
neviskoznog strujanja fluida. Zadano je: D=200 mm, d=100 mm, =1000 kg/m3,
pM1=1,6 bar, pM2=0,9 bar.
14 / 24
Zadaci
pa
pM2
pM1
8.4 Odredite rezultantu silu vode na ravu prema slici uz pretpostavku neviskoznog
strujanja. Volumen vode u ravi je V=0,11 m3. Zadano je: H=3,8 m, h=2,1 m, h1=1 m,
D1=300 mm, D2=200 mm, D3=300 mm, =1000 kg/m3.
pa
pa
D1
D2
h1
D3
15 / 24
Zadaci
9. Vjebe
9.1 Treba odrediti rezultantnu silu fluida (veliinu i smjer) na difuzor s koljenom, prema
slici, uz protok Q=389 l/s. Pretpostaviti strujanje idealnoga fluida. Volumen difuzora
je Vd =3,27 m3, a volumen koljena do prikljuka je Vk=0,16 m3. Napomena: uzeti u
obzir i silu hidrostatskog tlaka koja djeluje izvana na difuzor. Zadano je: D=1,2 m,
d=0,3 m, H=6,6 m, h=1,2 m, =1011 kg/m3.
g
h
pa
Q
9.2 Mlaz fluida nastrujava u neviskoznom strujanju u horizontalnoj ravnini protokom

Q=0,03 m3/s, brzinom v=3 m/s, na okomito postavljenu plou prema slici. Treba
odredite silu fluida na plou ako je Q1=0,01 m3/s. Zadano je: =1000 kg/m3.
z=konst.
Q2
pa
Q
v
Q1
ploa
9.3 Potrebno je odrediti silu F kojom treba pridravati lopaticu mase m =4,8 kg okretljivu
oko toke O, prema slici, da bi bila u horizontalnom poloaju. Pretpostaviti
neviskozno strujanje fluida. Za proraun obujma vode u lopatici pretpostaviti
popreni presjek mlaza konstantnim i jednakim presjeku na ulazu u lopaticu. Zadano
je: L=1,4 m, L1=0,9 m, R=0,28 m, h=1,9 m, d=40 mm, vm=10,6 m/s, =999 kg/m3.
16 / 24
Zadaci
L1
F=?
T
pa
mg
pa
h
d
vm
9.4 Fluid nastrujava u horizontalnom ravninskom neviskoznom strujanju na plou

jedinine irine nagnutu pod kutom =36. Treba odrediti pretlak u presjeku A-A ako
je ploa uravnoteena silom F=680 N, prema slici. Zadano je: h=25 mm, H=40 mm,
=42, =1000 kg/m3.
pa
z = konst.
A
pM=?
9.5 Osnosimetrina posuda prema slici otvorena je prema atmosferi, a u poetnom je

trenutku ispunjena nestlaivim fluidom do visine H. Treba odrediti vrijeme pranjenja
posude ako otvor na dnu ima koeficijent protoka Cd=0,96. Zadano je: D=42 cm, d=12
mm, H=59,5 cm, h=29 cm.
D
pa
H
h
d
Cd
pa
17 / 24
Zadaci
10. Vjebe
10.1 Ispitajte dimenzionalnu nezavisnost sljedeih skupova fizikalnih veliina:
a)
p, i v
b)
Q, L i
c)
g, L i Q
d)
F, M i t
e)
, p i V
gdje su: p - tlak, - smino naprezanje, v - brzina, Q - protok, L - karakteristina duljina,

- dinamika viskoznost, g - ubrzanje sile tee, F - sila, M - moment sile, t - vrijeme i
V - volumen.
10.2 Formirajte bezdimenzijske parametre od veliina: vrijeme t, gravitacija g, sila F,
moment M, tlak p i dinamika viskoznost s pomou dimenzionalno nezavisnog
skupa: gustoa , brzina v i duljina L.
10.3 Moment M fluida na rotor aksijalne turbine zavisi od gustoe fluida , promjera D
rotora, kutne brzine rotacije rotora i volumenskog protoka Q fluida kroz turbinu.
Primjenom dimenzionalne analize treba odrediti opi oblik zavisnosti momenta M od
preostalih veliina. Ako se zna da moment M linearno zavisi od protoka Q (pri emu
je za Q=0, M=0), treba odrediti postotnu promjenu momenta M za geometrijski slinu
turbinu 10% manjeg promjera koja rotira 15% veom kutnom brzinom i koristi isti
fluid pri istom protoku Q.
10.4 Otvorena cilindrina posuda promjera D, koja na dnu ima otvor promjera d,
koeficijenta protoka Cd je ispunjena fluidom do visine H. Posuda se potpuno isprazni
u vremenu t1=36,5 s. Primjenom Pi-teorema treba odrediti za koje bi se vrijeme t2
ispraznila geometrijski slina posuda tri puta veih dimenzija (to znai da je i otvor
na dnu tri puta vei) istog koeficijenta protoka Cd otvora na dnu posude u istom polju
gravitacije. Uputa: pretpostaviti da je t=f(D, d, Cd, H, g).
18 / 24
Zadaci
11. Vjebe
11.1 Treba odrediti kutnu brzinu vrtnje 0 i protok Q0 kroz slobodno rotirajuu svinutu
cijev prema slici. Kolika je dobivena snaga PT i protok QT za sluaj da cijev rotira
kutnom brzinom T=0/2. Koliku snagu PP (i pri kojem protoku QP) treba uloiti da
bi se cijev okretala kutnom brzinom P=20. Pretpostavite neviskozno strujanje
fluida, a gubitke trenja u leaju zanemarite. Zadano je: H=0,6 m, R=0,6 m, d=60 mm,
pM0=0,31 bar, =35o, =1000 kg/m3.
. ..
. ..
.
.. .
. . . . . . . . . . . . .. .. ..
. .. . .. . . .
.. . .. . . . . .
.
..
. . . . . . . ..
.M0 . .. . . . . . .
.
R
d
1
d
pa
tlocrt
11.2 Primitivna turbina preko remenice predaje korisnu snagu PM=730 W, pri konstantnoj
brzini vrtnje N=30 o/min i pri ukupnom protoku kroz turbinu Q=28,5 l/s. Treba
odrediti snagu PS koju predaje spremnik, snagu PT turbine i snagu PI fluida na izlazu
PM
iz turbine, mehaniki stupanj korisnosti m
i ukupni stupanj korisnosti
PT
PM
. Pretpostavite jednodimenzijsko strujanje idealnog fluida. Zadano je H=1,3
u
PS
m, R=1,2 m, D=40 mm, =15o, =1000 kg/m3.
19 / 24
Zadaci
pM0
remenica
H=konst.
A
N=konst.
Presjek A-A
D
N
20 / 24
Zadaci
12. Vjebe
12.1 Propeler vanbrodskog motora pogoni brodicu brzinom v=8,3 m/s. Promjer propelera
D=250 mm, a kroz njega se ostvaruje protok od Q=0,5 m3/s. Odredite potisnu silu,
ukupnu snagu predanu vodi i stupanj djelovanja propelera. Zadano je =1000 kg/m3.
12.2 Peltonova turbina promjera radnog kola D=3 m i kuta lopatice =160 o okree se
konstantnom kutnom brzinom n=240 o/min. Mlaz vode (gustoe =1000
kg/m3)naputa mlaznicu promjera d=5 cm brzinom v=60 m/s. Odredite silu F na
lopaticu te moment M i snagu P radnog kola.
12.3 Odredite snagu predanu jednom stupnju radnog kola aksijalne turbine srednjeg
promjera R=0.32 m rotora. Odredite kutove statorske lopatice 3 i 4 ako su ulazni i
izlazni kut rotora jednaki i iznose 1
25 o . Zadano je: Q=0.031 m3/s,
2
(protok kroz turbinu), =1000 kg/m3, =10.472 rad/s, b=10 mm (visina rotorske
lopatice).
12.4 Centrifugalna pumpa radi na N=1750 o/min, a apsolutna brzina na ulazu u lopatini
prostor je radijalna (1=90o). Kut lopatica na ulaznom bridu u odnosu na negativni
smjer obodne brzine je 1=30o, a na izlaznom 2=45o. Uz pretpostavku neviskoznog
strujanja i beskonanog broja beskonano tankih lopatica (tangencijalne relativne
brzine na lopatice) odredite protok Q vode gustoe =1000 kg/m3 kroz pumpu, te
visinu dobave hp pumpe, snagu Pp koju pumpa predaje vodi i prirast tlaka p2-p1 kroz
pumpu. Promjer lopatinog vijenca na ulazu je D1=100 mm, a na izlazu D2=250 mm,
visina lopatica na ulazu je b1=15 mm, a na izlazu b2=8 mm.
21 / 24
Zadaci
13. Vjebe
13.1 Voda se prepumpava iz nieg u vii spremnik, protokom Q=14 l/s. Odredite visinu
dobave hp pumpe i potrebnu snagu PM motora za pokretanje pumpe ako su
iskoristivost pumpe P=0,75, visina gubitaka do ulaza u pumpu hF1-2=1,5 m, visina
gubitaka od izlaza iz pumpe do ulaza u vii spremnik hF3-4=1,5m. Zadano je: =998,2
kg/m3, D=71,4 mm, z1=6,2 m, z5=12,5 m.
g
pa
z5
D
z1
Q
3
pumpa
p
13.2 Pumpa dobavlja vodu mlaznici protokom Q=0,056 m3/s. Motor predaje pumpi snagu
PM=40,2 kW, a ukupna iskoristivost pumpe je 85%. Na ulazu u pumpu je izmjeren
manometarski tlak pM2=-0,351 bar. Odredite visinu gubitaka energije hF1-2 od razine
vode u spremniku do ulaza u pumpu, te hF3-5 od izlaza iz pumpe do izlaza iz mlaznice.
Skicirajte energetsku i hidrauliku-gradijentnu liniju. Zadano je: h=1,5 mm, =998,2
kg/m3, D2=150 mm, D3=100 mm, D5=50 mm.
Q
g
D3
D5
pa
pa
D2
pumpa
p
13.3 Odredite gubitke tlaka pri strujanju zraka (=1,225 kg/m3=konst., =1,460710-5
m2/s) protokom Q=5 m3/s kroz cjevovod duljine L=60 m pravokutnog presjeka
axb=600x300 mm. Cijev je od galvaniziranog eljeza.
22 / 24
Zadaci
14. Vjebe
14.1 Odredite promjer D2 cjevovoda da bi razina fluida u spremniku 2 prema slici ostala
konstantna. Zadano je: =997 kg/m3, =0,8610-6 m2/s, H=18,2 m, h=11,4 m, L1=898
m, D1=200 mm, k1=k2=0,02 mm i L2=2610 m.
pa
H
pa
Q=?
L1,k1, D1
pa
L2, k2,D2=?
14.2 Treba odrediti snagu koju pumpa predaje fluidu u sustavu za hlaenje kada je izveden
kao otvoreni, prema slici (a), te kao zatvoreni prema slici (b). U oba je sluaja protok
u sustavu Q=0,005 m3/s, a promjena gustoe i viskoznosti s temperaturom se moe
zanemariti. Zadano je: =998,2 kg/m3, =1,2.10-6 m2/s, La=10,4 m, D=80 mm, k=0,05
mm, H=2,4 m, h=0,5 m, svi lokalni gubici u otvorenom sustavu Ka=4,2, a u
zatvorenom Kb=4,8, Lb=La+H.
hlaeni
objekt
hlaeni
objekt
La
D
k
Lb=La+H
D
k
pa
hladnjak
h
pumpa
pumpa
Pa=?
Pb=?
(b)
(a)
14.3 Treba odrediti promjer D cjevovoda da bi se na izlazu iz mlaznice dobilo 92%

raspoloive potencijalne energije u obliku kinetike energije izlaznog mlaza uz protok
od Q=0,552 m3/s. Koliki je promjer D3 mlaznice. Zadano je: =998,2 kg/m3,
=1,139.10-6 m2/s, L=390 m, k=0,2 mm, H=274 m, Ku=0,1, Km=0,06.
23 / 24
Zadaci
pa
?
D=
Ku
H
g
L, k
Km
D3
pa
14.4 Treba odrediti visinu h, protok Q i snagu PF koja se troi na svladavanje trenja, u
situaciji prema slici. Koliku bi visinu hid dosegao mlaz i koliki bi bio protok Qid da je
fluid idealan. Zadano je: =999 kg/m3, =1,13.10-6 m2/s, D=65 mm, d=30 mm,
Luk=9,9 m, k=0,045 mm, H=2,4 m, Kk=0,9, Ku=0,5, Km=0,05 (uz izlaznu brzinu),
pM0=0,86 bar.
g
pa
pM0
h=?
H
Ku
d
Km
D, k
Kk
Luk
Kk
24 / 24
1. Vjebe
1. VJEBE
1.1 Zapiite u Gibbsovoj notaciji te nizom skalarnih jednadbi izraze za:
a) moment sile F u odnosu na ishodite
b) rad sile F na putu d r .
Rjeenje:
a)
M r F
M x ry Fz rz Fy yFz zF
z
F
M y rz Fx rx Fz zFx xx F
M z rx Fy ry Fx xFy yFx
r (rx , ry , rz ) ( x, y, z )
F ( Fx , Fy , Fz )
b)
dW F d r
d W Fx d x Fy d y Fz d z
F
dr
r
Napomena:
dW
dt
dW
dr
P=
F
F v
dt
dt
Snaga je P =
1.2 Odredite jedan jedinini vektor s u ijem smjeru nema promjene polja p 6 x 2 yz
u toki T(1,2,3).
Rjeenje:
- openito:
grad P
- s moe biti bilo koji vektor u
ravnini koja je tangencijalna na
p = konst. u toki T
si
p=konst.
p
p
12 x ;
z;
x
y
grad p p
p
y
z
p
p
p
i
j k
x
y
z
p p p
, ,
x y z
U toki T p T 12;3; 2
1/4
1. Vjebe
Uvjet okomitosti grad p i s

p s 0
p
p
p
sx
sy
sz 0
xx
xy
xz
p s T 0
12sx 3sy 2sz 0
Proizvoljno odabiremo sx sy 1 pa je
sz
1
15
12sx 3sy 7,5
2
2
s sx2 s y2 sz2 12 12 7,5 58, 25

2
1
1
7,5
s
;
;
0,131;0,131; 0,983
58, 25 58, 25 58, 25
1.3 Izraunajte vrijednost integrala F pn d S , gdje je S povrina kugle polumjera

S
R = 3, sa sreditem u toki S(2,1,3) a n je vanjska normala na povrinu, ako je

p x 2 y 2 z 2 . Kolika bi bila vrijednost F za sluaj p = konst?
Rjeenje:
F pn d S p dV
S
p x2 y 2 z 2
p
2x ;
x
p
2y ;
y
p
2z
z
4
Fx 2 x dV 2 x s V 2 2 33 144
3
V
4
Fy 2 y dV 2 y s V 2 1 33 72
3
V
4
Fz 2 z dV 2 z s V 2 3 33 216
3
V
F 144 ,72 , 216
Za p = const. i p (0,0,0) slijedi r (0,0,0)
2/4
1. Vjebe
1.4 Odredite fluks vektora : Q v n dS po povrini S kocke brida a=2 s centrom u

S
ishoditu T (0,0,0) . Povrina S je orijentirana vektorom vanjske normale n , a vektor

v je v 3z y i 2 xj 4 x z k .
Rjeenje:
Formula Gauss-Ostrogradski
z
y
x
Q v nd S vd V
S
vx vy vz
1
x y z
0
1
0
Q 1 d V 1V 8
V
Q v nd S
3z y dz dy
1
1 1
x 1
3z y dz dy
1
1 1
x 1
2 x dz dx y 1 1 1 2 x dz dx y 1 1 1 4 x z dx dy z 1 1 1 4 x z dx dy z 1
1 1
4 x 1dxdy 1 1 4 x 1dxdy 1 1 2 dxdy 1 2 x 1dy

1 1
Q
1
4dy 4 y 1 8
1
3/4
1. Vjebe
1.5 U toki T fluida tenzor naprezanja ima sljedee komponente u odnosu na koordinatni
sustav Oxyz
xx xy xy 7 0 2
ij yx yy yz 0 5 0
zx zy zz 2 0 4
2 2 1
Odredite vektor naprezanja na ravninu orijentiranu normalom n , , , te
3 3 3
apsolutnu vrijednost toga vektora.
Rjeenje:
7 0 2
ij 0 5 0
2 0 4
2 2 1
n , ,
3 3 3
n ji
2
1
7 2 4
3
3
2
10
y nx xy ny yy nz zy 5
3
3
2
1
z nx xz ny yz nz zz 2 4 0
3
3
10
4; ;0
3
x nx xx ny yx nz zx
10
4 5, 21
3
2
x
2
y
2
z
4/4
2. Vjebe
2. VJEBE
2.1 Na visini h=1 m, prema slici, nalazi se otvor cijevi iz koje izlazi mlaz fluida stalnom
brzinom v=8 m/s, pod kutom =49. Uz pretpostavku idealnog fluida i uz
zanemarenje trenja izmeu zraka i fluida odredite maksimalnu visinu H i duljinu L
koju e mlaz dosegnuti.
pa
Rjeenje:
Mlaz fluida je sa svih strana okruen zrakom pod konstantnim atmosferskim tlakom, tako
da je rezultirajua sila tlaka na svaku esticu fluida u mlazu jednaka nuli, te od vanjskih
sila ostaje samo sila teine. Prema tome, svaka estica fluida u mlazu gibat e se poput
materijalne toke u polju gravitacije (kosi hitac). Budui da svaka estica u izlaznom
mlazu ima brzinu v, dovoljno je promatrati gibanje jedne estice fluida, a gibanje svih
ostalih estica e biti potpuno identino. Stoga e oblik mlaza biti jednak obliku putanje
to bi ga opisala jedna materijalna toka izbaena brzinom v pod kutom s visine h u
odnosu na koordinatni sustav prikazan na slici.
vB
vA=v
tB
g
dm .g
tA=0
dm .g
tC
x
dm .g
vC
1/6
2. Vjebe
Gibanje se rastavlja u smjeru osi x i osi z. U svakom trenutku na esticu djeluje samo sila
teine d F d m g , te prema drugom Newtonovom zakonu d m a d F , vrijedi a g , ili
ax x
d2 x
=0
dt 2
az z
d2 z
= -g
dt 2
(1)
Jednadbe (1) se integriraju u vremenu nakon ega slijedi:

dx
= vx = C1
dt
dz
z
= vz = - g t + C2
dt
x
(2)
Konstante C1 i C2 se odreuju iz poetnih uvjeta. Vremenski trenutak t=0 odgovara

trenutku nailaska estice fluida u toku A u kojoj se komponente brzine
vx = v cos
vz = v sin ; za t=0
(3)
Uvrtavanjem (3) u (2) slijedi da je
C1 = v cos
C2 = v sin
(4)
odnosno vrijedi
dx
= vx = v cos
dt
dz
= vz = v sin g t
dt
(5)
Integriranjem jednadbi (5) dobije se promjena puta estice fluida u vremenu:
x = v cos t C3
1
z = v sin t gt 2 C4
2
(6)
Konstante integracije C3 i C4 se ponovo dobiju iz poetnih uvjeta, tj. U trenutku t=0 estica
fluida se nalazi u toki A s koordinatama x=xA=0 i z=zA=h, to uvrteno u (6) daje: C3 = 0
i C4 = h , odnosno:
x = v cos t
1
z = h + v sin t gt 2
(7)
2
2/6
2. Vjebe
Poloaje toaka B i C mogue je odrediti iz jednadbi (5) i (7).

Do toke B mlaz fluida ide prema gore, odnosno brzina vz je pozitivna, a nakon toke B
brzina vz je negativna, to znai da je u toki B brzina vz jednaka nuli, te se iz jednadbe (5)
moe izraunati vrijeme tB potrebno da estica fluida doe od toke A do toke B.
vzB = 0 = v sin g tB
tB
v sin
g
(8)
Iz jednadbe (7) za t= tB slijede koordinate toke B
xB = v cos
zB
v sin v 2 sin cos
3, 23 m
g
g
v sin
= H = h+
2g
2,86 m
(9)
U toki C je t=tC i zC=0 te iz jednadbe (7) slijedi
1
0 = h + vsin tC g tC2
2
(10)
Rjeenje kvadratne jednadbe (10) je:
vsin v 2sin 2 2 gh
(11)
tC =
g
gdje je oito samo jedno rjeenje fizikalno (tC mora biti pozitivno)
tC =
vsin v 2sin 2 2 gh
g
1,379 s
Uvrtenjem tC u jednadbu (7) za x-koordinatu toke C slijedi:
xC = L = v cos tC 7, 24 m .
3/6
2. Vjebe
2.2 Blok mase m=10 kg klie po glatkoj povrini kosine nagnute pod kutom =20.
Odredite brzinu U bloka koja e se ustaliti, ako se izmeu bloka i kosine nalazi uljni
film debljine h=0,1 mm. Koeficijent dinamike viskoznosti ulja je =0,38 Pas, a
povrina bloka u dodiru s uljem A=0,15 m2. Pretpostavite linearni profil brzine u
uljnom filmu.
U=?
Rjeenje:
U
h
F A
F mg sin
mg
U
A mg sin
h
mg sin h
A
10 9,80665 sin 20 0,1103

0,38 0,15
in
mg s
U 0,0588 m/s
Napomena: Za konstantu g se koristi vrijednost g 9,80665 m/s2 .
4/6
2. Vjebe
2.3 Newtonska kapljevina gustoe =920 kg/m3, kinematikog koeficijenta viskoznosti

=510-4 m2/s struji preko nepomine stijenke. Profil brzine uz stijenku dan je
izrazom
u 3 y 1 y

U 2 2
y
u(y)
gdje je y udaljenost od stijenke, a udaljenost na kojoj je brzina u U . Odredite
veliinu i smjer tangencijalnog naprezanja na povrini stijenke, u zavisnosti od U i
.
Rjeenje:
du
dy

y 0
du
dy
y 0
3 1 3 y2
du
du
U 3
dy
dy
2 2
y 0
3U
2
3U
2
3 U
2
920 5 104
N/m
0, 69
U m/s
m
Tangencijalno naprezanje fluida na stijenku djeluje u smjeru relativne brzine fluida u

odnosu na stijenku.
5/6
2. Vjebe
2.4 U cilindrinoj posudi polumjera R0=220 mm, nalazi se cilindar polumjera R=216 mm
koji rotira stalnom brzinom vrtnje n=200 o/min za to se troi snaga P = 46 W.
Odredite koeficijent dinamike viskoznosti kapljevine koja ispunjava prostor
izmeu cilindra i posude u kojem pretpostavite linearni profil brzine, a utjecaj dna
zanemarite. Zadano je: h=20 cm.
n=konst
POSUDA
cilindar
=?
R
R0
Rjeenje:
n
30
u R;
F 2R h ;
M F R ; P M
P F R 2 R 2 h 2
P 2
2 R3
R0 R
u
R0 R
h 2
u
R 2 h
R0 R
3n2 R3
900 R0 R
450P R0 R
3n2 R3h
450 46 0, 220 0, 216

3 2002 0, 2163 0, 20
0,0331 Pa s
6/6
3. Vjebe
3. VJEBE
3.1 U jedan krak U-cijevi u kojoj se nalazi voda gustoe =999,1 kg/m3 nadoliveno je
ulje gustoe 0=820 kg/m3, prema slici. Ako je visina stupca ulja h0=150 mm,
odredite razliku visina h razina ulja i vode.
pa
pa
h=?
ulje
h0
Rjeenje:
Jednadba manometra od A do B:
pa g h0 h 0 gh0 pa
pa B
pa
h0 h 0 h0 0
h
h0
h0-h

h h0 1 0

820
h 0,15 1
999,1
h 0,0269 m 26,9 mm
1/6
3. Vjebe
3.2 Odredite apsolutni i manometarski tlak u toki A spremnika, za otklone manometra i

barometra prema slici. Zadano je: =999 kg/m3, 1 =771 kg/m3, 0 =13560 kg/m3,
h=5 cm, h0=17,5 cm, h1=12,5 cm, ha=752 mm.
h0
ha
h
h1
Rjeenje:
Barometar:
pa 0 gha 99999,6 Pa = 1000 mbar = 1000 hPa

0,001 bar 1 mbar 1 hPa
Manometar : pA pa 0 g h0 h1 1 gh1 gh
Apsolutni tlak u toki A: pA 138458 Pa=1385 mbar
Manometarski tlak u toki A: pMA pA pa 38458 Pa = 385 mbar
2/6
3. Vjebe
3.3 Hidrostatski manometar moe se iskoristiti za mjerenje koliine fluida u spremniku

oblika paralelopipeda. Odredite zavisnost visine l ive gustoe 0 u lijevom kraku
manometra o volumenu V nafte gustoe u spremniku dimenzija dna LxB. Visina h
se mjeri od ravnotenog poloaja ive prije punjenja spremnika i prikljune cijevi
naftom.
pa
nafta
pa
spremnik dimenzija dna

LxB
prikljuna
cijev
h
ravnoteni poloaj ive
l
iva
Rjeenje:
V LBH
V
LB
(1)
p g H h l 20 gl p (2)
a
(1) u (2)
V
h l 2 0
LB
2 0 L B
Sluaj V=0, prikljuna cijev puna, l l0

l0
h
2 0
3/6
3. Vjebe
3.4 Osjetljivost hidrostatskog manometra (definirana odnosom otklon manometra /

mjerena razlika tlakova) poveava se naginjanjem kraka manometra. Za
mikromanometar na slici, duljina l u nagnutom kraku mjeri se od poloaja meniskusa
kod jednakih tlakova p1 i p2.
Odredite kut nagiba kraka da bi osjetljivost manometra bila 1mm/Pa. Zadano je:
=800 kg/m3.
h1
h2
D=10 d
Rjeenje:
h2 l sin
J.M.
(1)
p2 g h1 h2 p1
(2)
D 2
d 2
h1
l
4
4
(3)
d
iz(3) h1 l
D
(3a)
(1) i ( 3a) u (2)

d 2
g l sin p1 p2
D
osjetljivost
l
p1 p2
(4)
1
d 2
g sin
D
103 m Pa
(5)
10 d
103 g sin 1 sin
0, 017
g D
D
sin 0,017
6,75 6 4445
4/6
3. Vjebe
3.5 Na slici je shematski prikazan princip rada hidraulike pree. Odredite kojom silom F
treba gurati ruicu da se ostvari sila preanja F2=4800 N. Zadano je: m=25 kg,
D=200 mm, h=1,3 m, l1= 52 cm, l2=12 cm, A1=19,6 cm2, =820 kg/m3.
F2
otpresak
g
D
F=?
h
l1
l2
A1
Rjeenje:
F2
F2
otpresak
mg
F2
F2
stap 2
mg
p2
A2
F
p2
ulje
l1
p1
F1
p1
F1
l2
A1
5/6
3. Vjebe
Poluga:
F l1 l2 F1 l2
Stap 1:
p1 A1 pa A1 F1
Jednadba
manometra
Stap 2:
(1)
p1 pa
F1
A1
(2)
p2 p1 gh
p2 A2 pa A2 F2 mg
(3)
p2 pa
F2 mg
D 2
4
(4)
Nepoznanice: F, F1, p1, p2

(2) i ( 4) u (3)
p a
F2 mg
F
p a 1 gh
2
D
A1
4
F mg
F1 A1 gh 2 2
D
4
F1 335 N
F F1
l2
l1 l2
F 62,9 N
6/6
4. Vjebe
4. VJEBE
4.1 Odredite rezultantnu silu tlaka (veliinu, smjer i hvatite) na kvadratni poklopac
dimenzije a=0,8 m, ije se teite nalazi na dubini H=1,8 m, za sluajeve prema
slikama (a), (b) i (c). Zadano je: h=0,8 m, H1=1,2 m, =998,2 kg/m3, 1 =820 kg/m3,
=70o.
g
.
h
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
(b)
(a)
H1
(c)
1/7
4. Vjebe
Rjeenje:
(a)
z
Fh gH a 2 11277 N
O
70
yC
a4
I
a2
12
y
0, 0278 m
yC S yC a 2 12 yC
yC
Fh
H
1,92 m
sin
Sile konstantnog tlaka pa izvana i iznutra

se ponitavaju.
(b) 1. nain
h
.
.
.
.
.
.
.
.
.
Izvana djeluje sila uslijed atmosferskog

tlaka pa, a iznutra sila uslijed konstantnog
tlaka p0.
Razlika tih dviju sila je sila F0 pretlaka
pM0 iznutra.
Sila Fh uslijed hidrostatskog tlaka je ista
kao pod (a).
Jednadba manometra
pa gh p0
pM0
p0 pa
gh 7831 Pa
F0 pM0 a 2 5012 N
FR
y R
F0
Rezultantna sila :
poklopac
FR F0 Fh 16289 N
Fh
MR
FR yR Fh y
F
y y h 0, 0193 m
R
FR
2/7
4. Vjebe
(b) 2. nain
z
O
h
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
yC
HH
Ako se pretlak pM0

pretvori u visinu tlaka
pM0
h dolazi se do
fiktivna
g
slobodna fiktivne
slobodne
povrina povrine na kojoj vlada
atmosferski tlak, te na
povrinu djeluje samo sila
uslijed hidrostatskog tlaka
raunata
na
osnovu
dubine
mjerene
od
fiktivne
slobodne
povrine.
Fh FR g H h a 2 16289 N
H h
2, 77 m
sin
a4
I
yR 12 2
yC S yC a
yC
y R
yR
a2
0, 0193 m
12 yC
(c)
Sile konstantnog tlaka pa se
ponitavaju.
Sila Fh uslijed hidrostatskog

tlaka je ista kao pod (a).
H
y
H1
FR
Fh y
y1
Fh1
Fh1 1 gH1 a 2 6176 N

H
yC1 1 1, 28 m
sin
a4
I
y1 12 2 0, 0418 m
yC1 S yC1 a
FR Fh Fh1 5101 N
Fh y Fh1 y1 FR yR
y
R
Fh y Fh1y1
0, 0109 m
FR
3/7
4. Vjebe
4.2 Potrebno je odrediti na koju visinu h treba spustiti razinu vode, da bi se poklopac
jedinine irine, okretljiv u toki O, prema slici, otvorio uslijed vlastite teine.
Gustoa poklopca je jednolika, a masa mu je m =250 kg. Zadano je: L=160 cm ,
15 , =998 kg/m3.
pa
g
pa
h=?
poklopac
Rjeenje:
Na poklopac djeluje
vlastita teina i sila
hidrostatskog
tlaka.
Poklopac e se otvoriti
kada moment sile teine
u odnosu na toku O
h
bude vei od momenta
sile hidrostatskog tlaka.
pa
mg
pa
mg
yC
x
Fh
L
L
cos Fh y
2
2
Krak sile teine u odnosu

L
na toku O je, cos a
2
krak sile Fh hidrostatskog
L
tlaka je y , te vrijedi
2
(a)
Sila hidrostatskog tlaka je definirana izrazom
Fh ghC A g yC sin L 1
(b)
a pomak
1 L3
L2
y
yC A 12 yC L 1 12 yC
I
(c)
4/7
4. Vjebe
Uvrtavanjem izraza (b) i (c) u (a) slijedi izraz za yC
yC
m
L
ctg 0,851 m
L
6
(d)
Iz slike (a) slijedi granina visina h fluida

L
h x sin yC sin 0, 427m

2
(e)
Oito je h L sin = 0,414 m, to znai da je razina fluida iznad gornjeg ruba poklopca,
kao to je pretpostavljeno na slici (a). Da to nije tako, trebalo bi ponoviti proraun uz
pretpostavku da je samo dio povrine poklopca u dodiru s fluidom.
4.3 Treba odrediti silu F koja dri u ravnotei poklopac AB jedinine irine, zglobno
vezan u toki A, u poloaju prema slici. Zadano je : a=0,84 m; H=0,65 m;
h=35,5 cm; =999 kg/m3.
pa
g
B
.
..
... .. . p0=?
.
.. .
a
H
pa
A
poklopac
5/7
4. Vjebe
Rjeenje:
B
F
hC=yC=H/2
..
.... .. p0
.
.
2
.
.
pa
1
h
F0
H/2
Fh
Slika (a) Sile na poklopac
a/2
U ovom primjeru nije pogodno

uvoditi fiktivnu slobodnu
povrinu, jer povrina AB nije
itava uronjena u fluid. Na dio
povrine poklopca koji se
a nalazi iznad fluida, djeluje
samo sila konstantnog tlaka p0,
a na potopljeni dio povrine i
sila tlaka p0 i sila hidrostatskog
tlaka. Zbog toga je u ovom
sluaju jednostavnije raunati
silu F0 (uslijed konstantnog
tlaka p0) na itavu povrinu,
koja djeluje u teitu poklopca
AB i silu hidrostatskog tlaka
Fh, na dio poklopca ispod
stvarne slobodne povrine, kao
to je prikazano na slici (a).
Sila teine poklopca prolazi tokom A, te u ravnotei momenata nije bitna. S obzirom da
fluid u spremniku miruje, tlak p0 e se odrediti iz jednadbe manometra od toke 1 u
piezometrikoj cijevi do toke 2 na slobodnoj povrini, koja glasi
pa gh gH p0
(a)
iz koje je manometarski tlak
pM0 p0 pa g h H 2890Pa
(b)
Negativni predznak ukazuje da se radi o podtlaku, te e sila F0
F0 pM0 a 1 2428N
(c)
biti negativna, odnosno usmjerena suprotno nego to je ucrtano na slici (a). Sila Fh je
Fh g
H
H 1 2070 N
2
(d)
a pomak hvatita sile Fh je
1 H 3
I
H
y 12 0,108 m
yC A H H 1 6
2
(e)
6/7
4. Vjebe
Sila F se odreuje iz uvjeta ravnotee momenata u odnosu na toku A, koja glasi
a
H H
F a F0 Fh
2
2 6
(f)
U gornjoj se jednadbi sila F0 uvrtava s negativnim predznakom, te slijedi sila F=-680 N,

to znai da na poklopac treba djelovati silom F u suprotnom smjeru od smjera na slici (a).
S obzirom da se poklopac naslanja na stjenku u toki B, sila F e biti sila reakcije izmeu
poklopca i stjenke, te za dranje poklopca u ravnotei nee trebati djelovati silom izvana.
7/7
5. Vjebe
5. VJEBE
5.1 Kvadratina greda zglobno je uvrena u bridu A. Odredite silu F kojom treba
djelovati na gredu jedinine duljine da bi bila u ravnotei u poloaju prema slici.
Zadano je: a=1 m; =999 kg/m3.
pa
F=?
pa
A
Rjeenje:
1. nain povrina se tretira kao zbroj
ravnih povrina
pa
F
F1
C1
C1
C2C
F2
la 2
1
F1 g a l B
2
l1
l 3B
12
l
6
1
l l B
2
l 3B
3
l
F2 g a l B
l2 12
3
2
l l B 18
2
1
F 2a F1 l l1 F2 l l2 0
2
1 1 5
F gl 2 B gl 2 B
12 3 12
F 8164 N
1/5
5. Vjebe
2. nain povrina se tretira kao zakrivljena povrina
B=1
pa
Sx B 2a
x
Sx
hC=a
Cx
C2
B 2a
2a 3
12
3
3
H=2a
A
projekcija povrine
Horizontalna komponenta Fh
Fh g hC Sx g a 2a 2 ga 2 19593 N
2 a3
I
1
h 3 a 0,333 m
hC S x a 2a 3
Vertikalna komponenta Fv
2a a
a2
2
Fv gV ga 2 9797 N
2a
1
3
x a 0,333 m
Uvjet ravnotee:
pa
M
Fh
Fv
2a
F 2a Fv x Fh a h
1
a
2a
Fv Fh
2a
3
3
F 8164 N
2/5
5. Vjebe
5.2 Drvena homogena greda gustoe =940 kg/m3, duljine L=8 m i promjera D=0,5 m,
privrena je pod vodom gustoe v=999kg/m3 u toki O, oko koje se moe okretati.
Kolika e u ravnotenom poloaju biti duljina l uronjenog dijela grede?
l=
pa
Rjeenje:
G g
Fb
D 2
L
4
Fb v g
l/ 2
D 2
l
4
L/
2
L
l
G cos Fb cos
2
2
D 2 L2
D 2 l 2
g
cos v g
cos
4 2
4 2
lL
7, 76 m
v
3/5
5. Vjebe
5.3 Homogena elina kugla gustoe c=7800 kg/m3 radijusa R=8 cm zatvara otvor na
ravnoj stjenci promjera d=12 cm. Treba odrediti kut nagiba kose stjenke da kuglica
oslobodi otvor kada u spremniku nastupi pretlak od pM=5000 Pa.
pa
=?
plin
pM=konst.
Rjeenje:
k
C
A
F0
O
G
d/2
Slika (a) Sile na kuglu
Od vanjskih sila na kuglu djeluju sila teine G u teitu C

kugle, te sila F0 uslijed pretlaka pM koja je okomita na
projekciju dijela povrine kugle izloene pretlaku pM, te
takoer prolazi teitem C kugle, kao to prikazuje slika
(a). Gledajui raspored sila moe se zakljuiti da e se
kuglica pomaknuti kada moment sile F0 bude vei od
momenta teine, a kuglica e se gibati oko toke O u
kojoj e biti nepoznata sila reakcije, koju nije nuno
odrediti jer se postavlja momentna jednadba oko toke
O u obliku
d
(a)
F0 G k
2
Sila F0 konstantnog tlaka je jednaka umnoku pretlaka i
projekcije povrine pod pretlakom, to u ovom sluaju
glasi
d 2
F0 pM
56,5 N
(b)
4
Sila teine je
4 3
R g 164 N
3
Krak k sile teine, prema slici (a) je
k R cos
G mg c
(c)
(d)
gdje se kut moe odrediti iz pravokutnog trokuta AOC prema slici (a), iz jednadbe
d 2
cos
41, 4o
(e)
R
Uvrtavanje izraza (d) u izraz (a) daje
F d
cos 0
(f)
2R G
odakle je
(g)
75o , odnosno 33, 6o .
4/5
5. Vjebe
5.4 Tankostijena bava mase m=94 kg, volumena V=600 l, potpuno je potopljena pod
vodu gustoe =998,2 kg/m3. Do polovine volumena ispunjena je zrakom zanemarive
teine i privezana uetom za dno. Odredite silu F u uetu.
pa
g
. .
. .
.
. . . .
.
.
. .
.
.
.
. .
. . . .
zrak
. . . .
.
. . .
.
. .
. . .
.
.
.
.
.
.
voda
ue
Rjeenje:
Fb g
Fb
. .
.
. .
. .
.
.
.
.
.
.
.
.
.
. .
.
.
. .
.
.
.
.
.
.
.
.
. .
.
.
.
.
.
.
mg
.
.
.
.
V
2
G mg
Fb F G 0
F Fb G g
V
mg
2
F 2015 N
5/5
6. Vjebe
6. VJEBE
6.1 Treba odrediti rezultantnu silu na zatvara, oblika polucilindra, jedinine irine B,
prema slici. Zadano je: H=3 m, R=1 m, =60o, =998,2 kg/m3.
pa
g
H
pa
R
Rjeenje:
z
G H
O
I
V
H
2Rsin
Fx
n C
Ishodite koordinatnog sustava Oxz je

smjeteno na slobodnu povrinu. Sile
atmosferskog tlaka pa izvana i iznutra se
x ponitavaju tako da na zatvara djeluje samo
sila hidrostatskog tlaka, koja se razlae na
horizontalnu i vertikalnu komponentu.
Horizontalna komponenta sile se rauna iz
izraza
2Rcos
pCx Sx
(a)
gdje je Sx projekcija povrine zatvaraa, a pCx

hidrostatski tlak u njenu teitu. Gledajui
sliku (a), horizontalne sile na dijelu povrine
DEF zatvaraa se meusobno ponitavaju jer
je projekcija dijela EF jednaka projekciji DE,
a suprotnog je predznaka.
Slika (a) Sile na zatvara

Projekcija Sx se dakle odnosi na dio ABD povrine zatvaraa, oblika je pravokutnika
povrine 2BRsin i pozitivna je, jer vektor normale n na povrinu ini s pozitivnim
smjerom osi x kut manji od 90o. Teite projekcije povrine Sx je u toki C u kojoj je
gH , te je
hidrostatski tlak pCx
Fx
gH 2R sin
50,9 kN
(b)
Negativni predznak sile Fx kazuje da sila gleda u negativnom smjeru osi x, tj. u lijevo.
Vertikalna komponenta sile je po veliini jednaka teini fluida u volumenu od povrine
zatvaraa do slobodne povrine. Volumen je definiran vertikalama AH i FI, povuenim iz
1/6
6. Vjebe
rubnih toaka povrine zatvaraa. Vertikala BG dijeli povrinu zatvaraa na dijelove s

pozitivnom i negativnom projekcijom Sz. Dio AB povrine ima negativnu projekciju Sz, te
vertikalna sila na taj dio povrine gleda u pozitivnom smjeru osi z, a definirana je
volumenom ABGHA. Dio povrine BDEF ima pozitivnu projekciju Sz, na koju vertikalna
komponenta sile hidrostatskog tlaka gleda prema dolje, a definirana je teinom fluida u
volumenu BDEFIGB.
G H
I
V
=
B
E F
Kada se ove dvije sile zbroje dobije se ukupna vertikalna komponenta sile hidrostatskog
tlaka koja gleda prema dolje, a definirana je volumenom ABDEFIHA, koji je osjenan na
slici (a). Veliina tog volumena se rauna kao umnoak zbroja povrina polukruga i
trapeza AFIH sa irinom B zatvaraa, te je izraz za silu Fz
Fz
D2
8
2 R cos
H B
44, 7 kN
(c)
Negativni predznak sile Fz ukazuje da ona gleda prema dolje.

Za odreivanje hvatita rezultante u opem bi sluaju bilo potrebno prvo odrediti poloaj
hvatita horizontalne i vertikalne komponente sile hidrostatskog tlaka. Za sluaj cilindrine
povrine to nije nuno, jer se unaprijed zna da e rezultanta prolaziti tokom C jer i sve
elementarne sile pndS prolaze tokom C.
Rezultantna sila je po veliini jednaka
FR
Fx2
Fz2
67,7 kN
(d)
a djeluje pod kutom prema slici (b)
FR
arctg
Slika (b) Poloaj rezultantne sile
Fz
Fx
41,3o
(e)
2/6
6. Vjebe
6.2 Treba odrediti silu F u vijcima, kojima je privren poklopac, oblika stoca, mase m
= 474 kg, prema slici. Zadano je: H=1,4 m, h=0,9 m, R=0,8 m, pM0=2800 Pa,
=998 kg/m3.
poklopac
.
pM0
.
..
.. .
. . .
.
.. . ..
. . ..
.
. ..
H
h
R
Rjeenje:
Na slici (a) su prikazane sile koje djeluju na
poklopac. Osim sile teine samog poklopca i sile
Fv u vijcima (koja je pretpostavljena tako da
izaziva vlana naprezanja u vijcima), djeluje jo
H vertikalna sila F0 konstantnog pretlaka pM0 i sila
Fz hidrostatskog tlaka. Horizontalne sile tlaka se
meusobno ponitavaju. Sila F0 konstantnog
pretlaka je jednaka umnoku pretlaka i plotine
projekcije Sz povrine stoca sa strane pretlaka
pM0. Projekcija Sz je oblika kruga polumjera R i
negativna je, te je sila jednaka
.. .
pM0
.. .
sl. povina
r
. . .. . .
F0 r
V
Fz
mg
R
Fv
F0
Slika (a) Sile na poklopac
pM0 R2
5630 N
(a)
i gleda prema gore.
Vertikalna komponenta Fz sile hidrostatskog tlaka je po veliini jednaka teini fluida u

prostoru od povrine stoca u dodiru s fluidom do slobodne povrine. Taj volumen je
osjenan na slici (a). Njegov je obujam
h 2
R
3
R2 h
r2
(b)
Rr
Nepoznati polumjer r se odreuje iz slinosti trokuta, prema kojoj je
r
H
R
H
h
H
0, 286 m
(c)
to uvrteno u izraz (b), daje obujam V=0,914 m3. Sila Fz takoer gleda prema gore (jer je
projekcija povrine u dodiru s fluidom negativna), a po veliini je
3/6
6. Vjebe
Fz
gV
(d)
8945 N
Iz ravnotee vertikalnih sila, prema slici (a), slijedi traena sila u vijcima
Fv
F0
Fz
mg
(e)
9930 N
.
.. .
Fiktivna slobodna povrina
hF
.
..
.. .
pM0
h
A
Slika (b)
Do istog se rezultata moglo doi i na drugi

nain. Ako se poklopcem smatra sve ono
to se nalazi iznad ravnine A-B, prema slici
(b), odnosno iznad otvora polumjera R,
tada e i fluid unutar stoca pripadati
poklopcu. Ako se sa hF pM0 g , prema
slici (b), oznai visinu pretlaka pM0, koja
definira poloaj fiktivne slobodne povrine,
tada e sila F na poklopac biti jednaka
teini fluida u osjenanom volumenu.
.
.. .
Fiktivna slobodna povrina
Ako se toj sili oduzme teina fluida u

zatvarau, dobije se situacija prikazana na
slici (c), gdje osjenani dio volumena od
stvarne do fiktivne slobodne povrine
definira silu F0, a osjenani volumen ispod
stvarne slobodne povrine definira silu Fz,
jednako kao u prvom nainu.
hF
.
..
.. .
pM0
h
A
Slika (c)
4/6
6. Vjebe
6.3 Kocka gustoe 0=495 kg/m3, brida a=0,44 m, zglobno je vezana u bridu O i zatvara
kvadratini otvor na dnu spremnika, prema slici. Treba odrediti silu F potrebnu za
podizanje kocke. Zadano je: H=1,2 m, =35o, =999 kg/m3.
g
pa
O
pa
F=?
Rjeenje:
pa
pa
F1
F1
F2
F2
O
pa
pa
F4
F3
A
F4
Slika (a) Sile tlaka na kocku
F3
Slika (b)
Na slici (a) su prikazane sile tlaka koje djeluju na kocku. Sile koje djeluju na plohe kocke
koje su paralelne ravnini slike, meusobno se ponitavaju. Ako se na plohi OA doda i
oduzme sila F4 hidrostatskog tlaka, kao to je prikazano na slici (b), tada suma sila F1 , F2 ,
F3 i sile F4 izvana, daju silu uzgona, koja djeluje u teitu kocke, te osim nje ostaje sila
hidrostatskog tlaka F4 iznutra na plohu OA, kao to je prikazano na slici (c), na kojoj je
ucrtana i sila teine kocke, odgovarajui krakovi sila, te veliine yC i y za silu F4. Iz slike
(c) slijedi
a sin
L2
a cos
0,613 m
0,306 m
(a)
(b)
5/6
6. Vjebe
pa
yC
k=L/2
hC
H
yC
Fb
pa
O C F4
mg
H
cos
(c)
yC cos
(d)
F4
g hC A
F4
2618 N
y
acos
Slika (c) Sile na kocku
1, 68 m
1,38 m
Na temelju ega je
asin
a
2
Fb
I
yC A
a2
12 yC
gV
g yC cos
a2
a4
12
yC a 2
0, 011 m
ga3
834,5 N
Kocka e se podii kada moment sile F (u odnosu na toku O) svlada momente ostalih sila,
tj.
F L
F4
odakle je sila F
a
2
mg
Fb
L
2
(e)
776 N .
6/6
7. Vjebe
7. VJEBE
7.1 Odredite minimalni protok Q u nestlaivom strujanju fluida kod kojeg e ejektor
poeti usisavati fluid kroz vertikalnu cjevicu. Zadano je A2=14 cm2, A1=3,5 cm2,
h=0,9 m.
A2
A1
Q=?
pa
h
g
pa
Rjeenje:
Da bi ejektor poeo usisavati fluid kroz vetikalnu cjevicu, tlak p1 u presjeku A1 mora biti
manji od hidrostatskog tlaka koji vlada pri mirovanju fluida u vertikalnoj cjevici.
p1 pa gh
(a)
Bernoullijeva jednadba od presjeka A1 do presjeka A2 glasi:
p1 v12
p
v2
2 2
g 2g g 2g
(b)
Jednadba kontinuiteta
v1 A1 v2 A2 Q
v1
Q
A1
i v2
Q
A2
(c)
Uvrtavanjem (c) i (a) u (b)
pa gh Q 2
pa
Q2
g
2 gA12 g 2 gA22
odakle je:
A1 A2
A A
2
2
2
1
2 gh 1,52 103 m3 s
1/6
7. Vjebe
7.2 Odredite visinu zB kraja B sifona, pri kojoj se u neviskoznom strujanju fluida
ostvaruje maksimalni protok Q nestlaivog fluida gustoe =995,6 kg/m3, tlaka
isparavanja pv =4241 Pa, ako je: pa =1010 mbar, z1=34 m, z0=30,5 m, d=150 mm.
1
z1
g
pa
z0
pa
zB=?
Rjeenje:
Sputanjem izlaznog kraja sifona brzina strujanja se poveava, a tlak u najvioj toki
sifona smanjuje. Pri minimalnom tlaku u najvioj toki, koji odgovara tlaku isparavanja pv
postie se maksimalno mogua brzina.
Iz Bernoullijeve jednadbe od toke 1 do toke B slijedi:
2
pv vmax
p
v2
z1 a max zB
g 2g
g 2g
odakle je:
zB z1
pa pv
24,1 m
g
Iz Bernoullijeve jednadbe od 0 do B slijedi:
z0
v2
zB
2g
Q v
v 2 g z0 zB 11, 2 m/s
d 2 d 2
2 g z0 zB 0, 2 m3 s
4
4
2/6
7. Vjebe
7.3 Voda neviskozno struji izmeu dva velika spremnika u kojima je razlika visina razina
H, kroz cijev promjera d. Odredite postotno poveanje protoka Q ako se na cijev
ugradi difuzor izlaznog promjera D=2d.
pa
g
H
pa
d
D
Rjeenje:
B.J. 0-1
pa
pa v 2
H
g
g 2g
v 2 gH
Ova Bernoulijjeva jednadba vrijedi i za cijev konstantnog promjera d i za cijev s
difuzorom promjera D, a v je brzina utjecanja u spremnik.
d 2
D 2
Stoga e u prvom sluaju protok biti Q0 v
, a u drugom sluaju Q v
, odakle
4
4
Q D2
je
4 to znai da bi se protok poveao etiri puta.

Q0 d 2
Komentar: Iz gornjeg slijedi da bi se poveanjem promjera D mogao dobiti po volji veliki
protok, to u stvarnosti nije sluaj.
1)
Poveanjem protoka Q poveava se brzina u cijevi promjera d, viskozni gubici
postaju znaajni to smanjuje brzinu i protok.
2)
Kod velike razlike promjera D i d dolazi do
odvajanja strujanja od stijenke difuzora, te je
izlazna brzina v vea od prosjene brzine koja bi
bila za sluaj jednolikog profila brzine po presjeku
to dovodi do veih gubitaka, odnosno smanjenje
protoka Q.
3/6
7. Vjebe
7.4 Odredite visinu h koju e dosegnuti mlaz vode (=1000 kg/m3) na izlazu iz ravaste
cijevi, prema slici, ako su manometarski tlakovi pM1= pM2=2,68 bar. Zadano je:
D1=200 mm, D2=150 mm, d=100 mm, H=8 m.
4
pa
h=?
3
d
H
1
2
z=0
pM1
D1
pM2
D2
Rjeenje:
Budui je cijev horizontalna, a u presjecima 1 i 2 vlada pretlak moe se zakljuiti da e
voda strujati od oba presjeka prema izlazu, te se moe postaviti Bernoullijeva jednadba od
1 do 3 i od 2 do 3. U izlaznom presjeku 3, pretlak je jednak nuli, a brzina jednaka v3 pa
vrijedi:
Bernoullijeva jednadba od 1 do 3
v2
pM1 v12
3 H
g 2g 2g
(1)
v32
pM2 v22
H
g 2g 2g
(2)
Gornje jednadbe imaju jednake desne strane, a budui su jednaki pretlaci pM1= pM2
zakljuuje se da je v1= v2.
Iz jednadbe kontinuiteta slijedi
(3)
Q1 Q2 Q3
Q3
Q1
Q2
ili
v1
D12
D 2
d 2
v2 2 v3
4
4
4
D12 D22
odakle je v3 v1
d2
(4)
Uvrtavanjem (4) u (1) slijedi:

4/6
7. Vjebe
2
2
pM1 v12
v 2 D1 D2
1
H
g 2g 2g
d4
2
v32
2g
ili
2
v1
pM1 2 gH
D12 D22
d4
3,16 m s
v3 19,7 m s
Iz Bernoullijeve jednadbe od 3 do 4
v32
h h 19,8 m
2g
5/6
7. Vjebe
7.5
Odredite promjer d mlaznice u sustavu prema slici uz uvjet da fluid u prikljunoj

cijevi spremnika 2 miruje. Pretpostavite neviskozno strujanje. Zadano je H=3,4 m,
h=2,6 m, D=100 mm.
pa
pa
H
h
D
pa
2
3 d=?
Rjeenje:
Ako fluid u prikljunoj cijevi u spremniku 2 miruje. Znai da u toki 2 vlada hidrostatski
tlak p2 pa gh ili pM2 gh
v2
D12
d 2
v3
4
4
dD
v32
v3 2 gH
2g
v2 p
H 2 M 2 v2 2 g H h
2g g
h
dD
v2
v3
H h
69, 7 mm
H
U sluaju d < 69,7 mm protok Q bi bio manji, brzina v2 manja, a tlak p2 vei, te bi dolo
do strujanja u spremnik 2.
U sluaju d > 69,7 mm fluid bi istjecao iz spremnika 2.
6/6
8. Vjebe
8. VJEBE
8.1 Odredite brzinu v1 i tlak p1 zraka (z =1,23 kg/m3) u simetrali cijevi promjera D=50
mm, pomou mjernog sustava s Prandtl-Pitotovom cijevi prema slici. Pretpostavite
neviskozno strujanje i uzmite u obzir debljinu Prandtl-Pitotove cijevi. Zadano je: d=5
mm, L=100 mm, =11, a=800 kg/m3, h=40 mm, pa=101325 Pa.
p1, v1=?
D
z
a
Rjeenje:
Toka 2 je toka zastoja, a u toki 3 e zbog smanjenja presjeka brzina v3 biti vea od
brzine v1, a tlak p3 manji od tlaka p1. Diferencijalni manometar s kosom cijevi mjeri razliku
tlaka p2 p3 , a U cijev razliku tlaka p3 pa (ako se u jednadbama manometra zanemari
gustoa zraka to je mogue jer je gustoa zraka z puno manja od gustoe alkohola a u
manometrima).
Postavljanjem Bernoullijevih jednadbi, jednadbe kontinuiteta i jednadbi manometra
slijedi:
p1
v2
p
1 2
z g 2 g z g
(1)
p
v2
p2
3 3
z g z g 2 g
(2)
D2 d 2
D 2
v1
v3
4
4
(3)
Jednadba diferencijalnog manometra

Jednadba manometra
p2 p3 a g L sin
pa p3 a g h
(4)
(5)
1/7
8. Vjebe
U gornjem sustavu s pet jednadbi nepoznanice su: p1, v1, p2, p3, i v3.
iz (5)
iz (4)
p3 pa a g h 101325 Pa
p2 p3 a g L sin 101161 Pa
iz (2)
v3
p2 p3 15, 6 m s
D2 d 2
15, 44 m s
D2
vidimo da je korekcija neznatna pa se najee zanemaruje debljina Prandtl-Pitotove cijevi
iz (3)
v1 v3
iz (1)
1
p1 p2 z v12 100841 Pa
2
2/7
8. Vjebe
8.2 Odredite protok vode mjeren Venturijevom cijevi, prema slici. Uzmite u obzir i
koeficijent korekcije brzine. Pri kojem bi protoku, za isti smjer strujanja i apsolutni
tlak p1=1,96 bar nastupila kavitacija u presjeku 2. Zadano je: =998,2 kg/m3,
pv =2337 Pa, 0=13546kg/m3, h0=360 mm, L=0,75 m, D1=300 mm, D2=150 mm,
kinematika viskoznost vode =1,00410-6 m2/s.
,pv
D2
L
D1
h0
Rjeenje:
D12
D22
Q v1
v3
4
4
(1)
,pv
Bernoullijeva
jednadba
od
1
2
2
8Qid
8Qid
p1
p
L 2
4 2
g gD1
g gD24 2
v2, p2
2
L
1
2
(2)
Jednadba
manometra
p1 g x h0 0 gh0 g x L p2
(3)
v1, p1
do
h0
p1 p2
L h0 0 1
g

Iz (3)
(4)
0
Iz (2) Qid
Qid
D12 D22
D D
4
1
4
2
D12 D22
D D
4
1
4
2
p p2
2g 1
L
g
(5)
2 gh0 0 1 171,9 l s

3/7
8. Vjebe
Stvarni protok Q CC Qid
Re1
v1id D1
4Qid
7, 27 105 105
D1
pa je prema dijagramu u Tehnikoj enciklopediji broj 8 str. 148 CC 0,984

Q 0,984 Qid 0,1692 m3 s
Kavitacijski protok uz p1=1,96 bar i p2 =pv =2337 Pa i CC=0,984 je prema (5)
Qkav 0,984
0,32 0,152
4
0,34 0,154
1,96 105 2337
2g
0, 75
998, 2 g
Qkav 0,347 m3 s
4/7
8. Vjebe
8.3 Odredite horizontalnu silu vode na redukcijsku spojnicu prema slici, uz pretpostavku
neviskoznog strujanja fluida. Zadano je: D=200 mm, d=100 mm, =1000 kg/m3,
pM1=1,6 bar, pM2=0,9 bar.
pa
d
pM2
pM1
Rjeenje:
Bernoullijeva jednadba
pM1 v12 pM2 v22
g 2g g 2g
Q v1
Iz (2)
v1
D 2
d 2
v2
4
4
4Q
4Q
; v2 2
2
D
d
(1)
(2)
(3)
(3) u (1)
pM1 pM2
0, 096 m3 s
1
1
8 4 4
D
d
v1 3,05 m s; v2 12, 2 m s
iz (3)
Sila se odreuje iz jednadbe koliine gibanja:

K.P.
I1
x
K.V.
D 2
5320 N
4
d 2
2
I 2 v2 pM2
1880 N
4
I1 v12 pM1
Impulsne funkcije su izraunate s pretlakom to znai da smo obraunali silu atmosferskog

tlaka izvana.
Fx I1 I 2 3440 N
S obzirom da se radi o neviskoznom strujanju, brzine i tlakovi u presjecima 1 i 2 bi bili isti
da je strujanje protokom Q u suprotnom smjeru, te bi impulsne funkcije I1 i I2 ostale iste,
pa bi sila Fx ostala ista po veliini i po smjeru.
5/7
8. Vjebe
8.4 Odredite rezultantu silu vode na ravu prema slici uz pretpostavku neviskoznog
strujanja. Volumen vode u ravi je V=0,11 m3. Zadano je: H=3,8 m, h=2,1 m, h1=1 m,
D1=300 mm, D2=200 mm, D3=300 mm, =1000 kg/m3.
pa
pa
D1
D2
h1
D3
Rjeenje:
h1
Budui je toka 0 na najveoj geodetskoj, a

ujedno i piezometrikoj visini, a toka 3 na
najnioj, fluid e sigurno strujati od toke 0
prema 3 te vrijedi Bernoullijeva jednadba
od 0 do 3
v32
H
v3 2 gH 8, 63 m s
h
2g
Budui nema viskoznih gubitaka, a toka 4 je
nia od toke 0, doi e do strujanja u
spremnik te Bernoullijeva jednadba od 0 do
4 uz gubitke utjecanja glasi
v2
H h 2 v2 2 g H h 5, 77 m s
2g
Brzina u presjeku 1 se odreuje iz jednadbe kontinuiteta
v1
D 2
D12
D 2
v2 2 v3 3
4
4
4
v1
v2 D22 v3 D32
3,53 m s
D12
Za odreivanje impulsnih funkcija potrebno je poznavati pretlake u presjecima 1 i 2, koji

se odreuju iz Bernoullijevih jednadbi od 1 do 3 i od 1 do 2
6/7
8. Vjebe
v2
pM1 v12
h1 3
g 2g
2g
pM1
v
2
2
3
v12 gh1 21244 Pa
pM1 v12 pM2 v22
g 2g g 2g
pM2 pM1
v
2
2
1
v22 10787 Pa
Sila na ravu se odreuje iz jednadbe koliine gibanja.
I1
I3
x
K.V.
D12
I1 pM1 v
2380 N
4
D 2
I 2 pM2 v22 2 1386 N
4
2
D
I 3 v32 3 585 N
4
G gV 1079 N
2
1
Fx I3 585 N
Fz I1 I 2 G 4845 N
z
Fx
F Fx2 Fz2 4880 N
arctg
Fz
Fz
83,1
Fx
7/7
9. Vjebe
9. VJEBE
9.1 Treba odrediti rezultantnu silu fluida (veliinu i smjer) na difuzor s koljenom, prema
slici, uz protok Q=389 l/s. Pretpostaviti strujanje idealnoga fluida. Volumen difuzora
je Vd =3,27 m3, a volumen koljena do prikljuka je Vk=0,16 m3. Napomena: uzeti u
obzir i silu hidrostatskog tlaka koja djeluje izvana na difuzor. Zadano je: D=1,2 m,
d=0,3 m, H=6,6 m, h=1,2 m, =1011 kg/m3.
g
h
pa
Q
D
Rjeenje:
d
0
h
Slika (a) prikazuje sustav koljena i difuzora s

ucrtanim karakteristinim tokama. Iz
zadanog protoka Q je mogue izraunati
brzine u cijevi i na izlazu iz difuzora. Brzina
v0 na ulazu u koljeno je
v0
z=0
4Q
d2
5,5 m s
(a)
a na izlazu iz difuzora brzina v1 je

Slika (a)
v1
4Q
D2
0,344 m s
(b)
Pretpostavlja se da je prostor u kojeg fluid istjee iz difuzora dovoljno veliki da se strujanje

fluida u tom prostoru moe zanemariti, tj. pretpostavlja se da u njemu vlada hidrostatski
tlak kao u fluidu u mirovanju. Prema tome je pretlak pM1 u toki 1 na izlazu iz difuzora
gH 65440 Pa . Nepoznati pretlak pM0 u toki 0 na ulazu u koljeno slijedi
jednak pM1
iz Bernoullijeve jednadbe postavljene od toke 0 do toke 1 koja glasi
pM0
g
v02
2g
Uzimajui u obzir da je pM1
pM1
g
g
v12
2g
(c)
H , jasno je da jednadba (c) prelazi u Bernoullijevu
jednadbu postavljenu od toke 0 do toke 2 na slobodnoj povrini, u kojoj bi lan v12 2 g

oznaavao gubitke utjecanja u veliki spremnik, a koji nastaju od toke 1 do toke 2 prema
slici (a). Iz jednadbe (c) slijedi
1 / 10
9. Vjebe
1
(d)
v12 v02
gh
27147 Pa
2
to ukazuje na injenicu da na ulazu u koljeno vlada podtlak. Ovdje treba naglasiti da je u
ovom primjeru pretpostavljeno strujanje idealnoga fluida kod kojeg je mogue strujanje
bez odvajanja i kod ovako velikog omjera promjera D d 4 , to kod realnog fluida ne bi
dolazilo u obzir. Pojavom odvajanja strujanja u realnoj situaciji bi izlazni presjek difuzora
bio efektivno manji, a i gubici mehanike energije ne bi bili zanemarivi. U tom smislu ovo
treba shvatiti kao kolski primjer.
Nakon to su odreene brzine i tlakovi u karakteristinim presjecima moe se primjenom
jednadbe koliine gibanja izraunati sila fluida na difuzor.
pM0
Slika (b) prikazuje kontrolni volumen koji obuhvaa

unutarnjost koljena i difuzora. Na ulaznoj povrini je
veliina impulsne funkcije
d2
I0
pM 0
v02
243 N
(e)
4
I0
K.V.
G
z
x
a na izlaznoj
I1
I1
pM 1
2
1
D2
4
74140 N
(f)
Slika (b)
Teina G fluida u koljenu i difuzoru je
g Vk
Vd
34000 N
(g)
u
x
Na slici (b) se vidi da su horizontalna komponenta F i vertikalna komponenta Fzu sile

fluida na koljeno i difuzor
Fxu
I0
Fzu
I1
(h)
243 N
G
(i)
40140 N
i gledaju u pozitivnim smjerovima izabranog koordinatnog sustava. S obzirom da su

impulsne funkcije raunate s manometarskim tlakom, u ovim komponentama sile je ve
obraunata sila atmosferskog tlaka koja djeluje izvana na difuzor, te ostaje jo za izraunati
silu hidrostatskog tlaka, koja djeluje na difuzor. Vertikalna komponenta sile hidrostatskog
tlaka na povrinu potopljenu u mirujui fluid je po definiciji jednaka teini fluida u
volumenu izmeu promatrane povrine i slobodne povrine.
V
Fhz
Vd
D
Slika (c) prikazuje taj volumen za ovaj primjer. Oito je obujam V

fluida koji definira vertikalnu komponentu sile hidrostatskog
H tlaka jednak obujmu valjka promjera D visine H, umanjenom za
obujam Vd difuzora, tj.
D2
4
Vd
4,19 m3
(j)
Slika (c)
2 / 10
9. Vjebe
Vertikalna komponenta Fzv sile hidrostatskog tlaka gleda prema dolje, a po veliini je
jednaka
(k)
Fzv
gV
41590 N
Horizontalna komponenta sile hidrostatskog tlaka na difuzor je jednaka nuli. Rezultantna
sila F na koljeno i difuzor je zbroj sile F u koja djeluje iznutra i sile hidrostatskog tlaka
Fzv , koja djeluje izvana, tj.
Fx
Fxu
243 N
Fz
Fzu
Fzv
Rezultantna sila je F
Fx
x
Fz
(l)
1451 N
Fx2
Fz2
1471 N , a djeluje
o
artg Fz Fx
80,5 u odnosu na
pod kutom
pozitivnu smjer osi x, kao to prikazuje slika (d).
Slika (d)
3 / 10
9. Vjebe
9.2 Mlaz fluida nastrujava u neviskoznom strujanju u horizontalnoj ravnini protokom

Q=0,03 m3/s, brzinom v=3 m/s, na okomito postavljenu plou prema slici. Treba
odredite silu fluida na plou ako je Q1=0,01 m3/s. Zadano je: =1000 kg/m3.
z=konst.
Q2
pa
Q
v
Q1
ploa
Rjeenje:
Strujanje je neviskozno, stacionarno i ravninsko te vrijedi Bernoullijeva jednadba po kojoj
p
v2
zbroj
z ostaje konstantan du strujnice. Strujanje je u horizontalnoj ravnini
g
2g
z=konst. pri atmosferskom tlaku p=pa=konst. iz ega se zakljuuje da i brzina v mora biti
konstantna. Iz jednadbe kontinuiteta slijedi da je protok Q2 Q Q1 0,02 m3 s .
Q2
y
Q
Q1
K.V.
I1
Slika (a)
Slika (a) prikazuje kontrolni volumen koji

I2 obuhvaa mlaz. Na ulaznoj povrini djeluje
impulsna funkcija I , a na izlaznim povrinama
impulsne funkcije I1 i I 2 . Ostali dijelovi
x
kontrolne povrine su nepropusni za fluid s tim
da je samo na dijelu kontrolne povrine izmeu
fluida i ploe tlak razliit od atmosferskog te e
se sila Fw u jednadbi koliine gibanja odnositi
samo na tu povrinu. Ako se u izraz za
impulsnu funkciju uvrtava pretlak, sila Fw e
biti rezultantna sila fluida na plou umanjena za
silu atmosferskog tlaka s desne strane ploe.
Veliina impulsne funkcije na ulaznoj povrini je I

v2 A
Qv . Analogno su veliine
Q2v . Pretpostavka o
Q1v i I 2
impulsnih funkcija na izlaznim povrinama I1
neviskoznom strujanju ima za posljedicu da u fluidu nema sminih naprezanja, pa tako ni
izmeu fluida i ploe, a s obzirom da je ploa ravna, sila fluida na plou mora biti okomita
na nju, tj. djeluje u smjeru osi x prema slici (a). Iz ravnotee impulsnih funkcija u smjeru
osi y slijedi jednadba
I1
Q1
I1 I 2 sin
0 sin
0,5
(a)
I2
Q2
iz koje je kut =30o. Iz x-komponentne jednadbe koliine gibanja slijedi traena sila na
plou
F I I 2 cos
v Q Q2 cos
38,0 N
(b)
4 / 10
9. Vjebe
9.3 Potrebno je odrediti silu F kojom treba pridravati lopaticu mase m =4,8 kg okretljivu
oko toke O, prema slici, da bi bila u horizontalnom poloaju. Pretpostaviti
neviskozno strujanje fluida. Za proraun obujma vode u lopatici pretpostaviti
popreni presjek mlaza konstantnim i jednakim presjeku na ulazu u lopaticu. Zadano
je: L=1,4 m, L1=0,9 m, R=0,28 m, h=1,9 m, d=40 mm, vm=10,6 m/s, =999 kg/m3.
L1
F=?
T
pa
mg
pa
h
d
vm
Rjeenje:
U ovom je primjeru lopatica zglobno vezana u toki O, te se uvjet ravnotee izraava
injenicom da suma momenata svih sila koje djeluju na lopaticu mora biti jednaka nuli.
F
T
O
mg
gV
I2
I1
Slika (a)
Slika (a) prikazuje lopaticu s ucrtanim silama koje djeluju na nju. Fluid svojim strujanjem
kroz lopaticu izaziva silu koja eli podii lopaticu, a sila teine lopatice je eli spustiti.
Pretpostavlja se da je moment sile fluida na lopaticu vei od momenta sile teine lopatice
te je za postizanje ravnotee potrebno djelovati silom F prema dolje kao to je prikazano
na slici (a). Za odreivanje momenta sile fluida na lopaticu je potrebno primijeniti
jednadbu koliine gibanja na kontrolni volumen koji obuhvaa fluid unutar lopatice. U
ovom sluaju strujanje se smatra jednodimenzijskim, a promjer ulazne i izlazne povrine
mlaza je mali u odnosu na udaljenost tih povrina od toke O, te se moment koliine
gibanja na tim povrinama moe zamijeniti momentom impulsnih funkcija. U tom se
sluaju moment sile fluida na lopaticu zamjenjuje sumom momenata
impulsnih funkcija umanjenom za moment sile teine fluida u kontrolnom volumenu, tj.
impulsne funkcije se mogu smatrati silama koje djeluju u teitima ulazne i izlazne
5 / 10
9. Vjebe
povrine, kao to je prikazano na slici (a). Na ulaznom i izlaznom presjeku vlada

atmosferski tlak te su impulsne funkcije
I1
v12 A1
(a)
I2
v22 A2
Iz ravnotee momenata oko toke O slijedi izraz za silu F oblika
F L
L R I1 L R I 2 mgL1
gVL
(b)
za ije je odreivanje potrebno poznavati brzine v1 i v2, plotine ulazne A1 i izlazne A2

povrine te obujam V fluida u kontrolnom volumenu. Traene veliine e se odrediti
primjenom Bernoullijeve jednadbe i jednadbe kontinuiteta.
Slika (b) prikazuje mlaz s ucrtanim karakteristinim
tokama. Toka 0 je postavljena na izlazu iz
mlaznice, u njoj vlada atmosferski tlak, a brzina
strujanja je vm. Strujanje je neviskozno, te
Bernoullijeva jednadba postavljena od toke 0 do
toke 1 glasi
pa
2
1
h
z=0
vm2
2g
v12
2g
(c)
a od toke 0 do toke 2
Slika (b)
vm2
2g
v22
2g
(d)
Usporedbom jednadbi (c) i (d) se zakljuuje da su brzine v1 i v2 jednake, tj.
v1
v2
vm2
2 gh
8,66 m s
(e)
Treba naglasiti da u viskoznom strujanju brzine v1 i v2 ne bi bile jednake, jer bi dolo do

gubitka mehanike energije. S obzirom da je strujanje pri konstantnom atmosferskom
tlaku, a da su toke 1 i 2 na istoj visini zakljuuje se da se jedino moe smanjiti kinetika
energija, tj. brzina v2 bi bila manja od brzine v1. Jednadba kontinuiteta kae da je protok
fluida u mlazu konstantan, tj.
d2
(f)
vm
v1 A1 v2 A2
4
iz koje je
d 2 vm
A1 A2
15, 4 10 4 m2
(g)
4 v1
Obujam fluida u lopatici se prema zadatku aproksimira obujmom polutorusa iji je presjek
povrine A1, a duljina poluopseg kruga polumjera R, tj.
V R A1 13,52 10 4 m3
(h)
Konano se iz izraza (b) moe izraunati sila F
6 / 10
9. Vjebe
v12 A1 2 L mgL1
gVL
(i)
187 N
L
9.4 Fluid nastrujava u horizontalnom ravninskom neviskoznom strujanju na plou
jedinine irine nagnutu pod kutom =36. Treba odrediti pretlak u presjeku A-A ako
je ploa uravnoteena silom F=680 N, prema slici. Zadano je: h=25 mm, H=40 mm,
=42, =1000 kg/m3.
F
pa
z = konst.
A
pM=?
Rjeenje:
pa
z = konst.
Q1
H
0
A
pM
Q2
2
Slika (a)
Slika (a) prikazuje sustav s ucrtanim

karakteristinim tokama. Strujanje je
ravninsko neviskozno i stacionarno te
vrijedi Bernoullijeva jednadba, a profil
brzine po poprenom presjeku mlaza je
jednolik. S obzirom da je strujanje u
horizontalnoj ravnini pri stalnom tlaku iz
Bernoullijeve jednadbe postavljene od
toke 0 do toke 1 i od toke 0 do toke 2
slijedi da je brzina u tokama 1 i 2 jednaka
brzini u toki 0, tj. vrijedi v1=v2=v0=v.
Iz jednadbe kontinuiteta slijedi (uz jedininu irinu B 1 m )
v h B
Q1
(a)
Slika (b) prikazuje kontrolni volumen koji
obuhvaa mlaz od izlaza iz mlaznice do
izlaznih rubova ploe. Na ulaznoj povrini je
postavljena impulsna funkcija I , a na izlaznim
povrinama impulsne funkcije I1 I I 2 . Od
preostalih dijelova kontrolne povrine, postoji
sila samo na povrini izmeu fluida i ploe, a
koja je jednaka negativnoj vrijednosti sile F ,
tako da vrijedi
I1
y
Q2
Slika (b)
Fx
F cos
Fy
F sin
(b)
7 / 10
9. Vjebe
gdje su Fx i Fy komponente sile fluida na plou. Veliine impulsnih funkcija su

Q2
I3
v2 h B
Q v
(c)
h B
I1
Q1 v i I 2
Q2 v
te jednadba koliine gibanja za smjer x glasi
Fx
F cos
I3
I1
I 2 cos
I1
I 2 sin
(d)
a za smjer osi y
Fy
F sin
(e)
Iz jednadbe (e) je
I1
I2
sin
sin
(f)
to uvrteno u (d) daje vrijednost impulsne funkcije I
I3
Q2
h B
F cos
sin
sin
(g)
cos
odakle je protok Q
F h B cos
Brzina v u toki 0 je v
sin ctg
168 l s
Q h B
(h)
6,73 m s , a brzina vA u presjeku A-A je
vA Q H B 4, 2 m s . Iz Bernoullijeve jednadbe postavljene od toke A do toke 0

prema slici (a), koja glasi
pM
g
vA2
2g
slijedi traeni pretlak
v2
2g
pM
(i)
0,5 v2
vA2
13800 Pa .
8 / 10
9. Vjebe
9.5 Osnosimetrina posuda prema slici otvorena je prema atmosferi, a u poetnom je

trenutku ispunjena nestlaivim fluidom do visine H. Treba odrediti vrijeme pranjenja
posude ako otvor na dnu ima koeficijent protoka Cd=0,96. Zadano je: D=42 cm, d=12
mm, H=59,5 cm, h=29 cm.
D
pa
H
h
d
Cd
pa
Rjeenje:
D
pa
A(z)
dz
H
z
h
z=0
t1
Cd
pa
Slika (a)
U ovom je primjeru promjer D posude znatno vei od

promjera d otvora, te se moe pretpostaviti sporo
sputanje slobodne povrine, odnosno mogu se
zanemariti vremenske promjene brzine. Ova
pretpostavka prestaje vrijediti u zadnjem stadiju
pranjenja koji traje vrlo kratko, pa to nee bitno
naruiti tonost ukupnog vremena pranjenja.
Opi integral za odreivanje brzine pranjenja
spremnika slijedi iz jednadbe kontinuiteta
d 2
dz
Q Cd
2 gz A z
(vidjeti predavanja), a
4
dt
glasi:
A z
1
dt
dz
(a)
2
d
z
Cd
2g
4
gdje je A(z) plotina poprenog presjeka posude na visini z, na kojoj se nalazi razina
fluida.
Problem e se rijeiti u dva koraka. Prvo e se izraz (a) integrirati za cilindrini dio posude,
D2 4 konstantno, visina z se mijenja od H do h, a vrijeme t od nula do t1.
gdje je A z
Zamjenom mjesta donje i gornje granice integrala na desnoj strani izraza (a) mijenja se i
predznak integrala te se moe pisati.
t1
D2
Cd d 2 2 g
dz
z
D2
2
Cd d 2 2 g
134, 2 s
(b)
9 / 10
9. Vjebe
U koninom dijelu posude promjer se mijenja od vrijednosti d na visini z=0 do D na z=h.

z
Jednadba pravca izmeu te dvije toke glasi D z
d
D d , to daje izraz za
h
plotinu A z oblika
A z
D z
d2
z2
D d
h2
2d z
D d
h
(c)
Integriranje izraza (a) uz A z prema izrazu (c), gdje se vrijeme mijenja od t1 do t2, a
visina z od h do 0 daje
t2
dt
Cd d
t1
2g
d2
z
D d
h
z3 2
2d D d
h
z dz
(d)
odnosno
t2
t1
1
Cd d 2 2 g
2d 2
2
D d
5
Izraz (e) definira ukupno vrijeme pranjenja t2
4
d D d
3
(e)
198,7 s .
10 / 10
10. Vjebe
10. VJEBE
10.1 Ispitajte dimenzionalnu nezavisnost sljedeih skupova fizikalnih veliina:
a) p, i v
b) Q, L i
c) g, L i Q
d) F, M i t
e) , p i V
gdje su: p - tlak, - smino naprezanje, v - brzina, Q - protok, L - karakteristina
duljina, - dinamika viskoznost, g - ubrzanje sile tee, F - sila, M - moment sile,
t - vrijeme i V - volumen.
Rjeenje:
a) p, , v
Skup fizikalnih veliina je dimenzionalno nezavisan ako se dimenzije niti jedne veliine iz
skupa ne mogu prikazati dimenzijama preostalih veliina u skupu.
Veliina
Dimenzija
p
ML-1T-2
ML-1T-2
L-3 T-1
Imamo skup od tri fizikalne veliine (n=3) u ijim se dimenzijama pojavljuju tri osnovne
dimenzije (k=3). Oito je da p i imaju istu dimenziju, pa je skup sigurno dimenzionalno
zavisan. To se moe pokazati pomou teorema o dimenzionalno nezavisnom skupu po
kojem se trai rjeenje sustava
p
M0 L0T0
gdje npr. p oznaava dimenziju tlapa p u osnovnom sustavu mjernih dimenzija (MLT).
c
M0 L0T0
Ma L-a T-2a Mb L-bT-2b LcT-c
M0L0T0
ML-1T-2
ML-1T-2
Ma b L-a -b c T-2a -2b-c
M:
L:
T:
(1) u (2)
a
a
2a
b
b
2b
LT-1
M0 L0T0
+c
c
=0
=0
=0
(1)
(2)
(3)
c=0
Za c=0 jednadbe (1), (2) i (3) su iste, te trebamo rijeiti sustav s dvije nepoznanice a, b
a b 0 . Postoji dakle bezbroj rjeenja koja
povezane jednom jednadbom
a
=
-b
zadovoljavaju jednadbu
, a b moe biti bilo koji broj; pa je prema teoremu o
dimenzionalno nezavisnom skupu skup p, i v dimenzionalno zavisan.
1/9
10. Vjebe
Bezdimenzijski parameatr od veliina iz tog skupa je
a 0
to je jasno jer p i imaju istu dimenziju.
b) Q, L,
Veliina
Dimenzija
n3
k 3
L3T-1
M:
L:
T:
LT
L
3 -1
ML-1 T-1
M0 L0T0
ML-1 T-1
3a
a
M0 L0T0
c
c
c
(1)
=0
=0
=0
(2)
(3)
Iz (1) c=0, iz (3) a=0, iz (2) b=0. Sustav ima samo trivijalno rjeenje a b c 0 to
znai da je skup Q, L, dimenzionalno nezavisan.
c) g, L, Q
Veliina
Dimenzija
L
LT-2
Q
L3T-1
n=3
k=2
U skupu n=3 veliine pojavljuju se k=2 dimenzije te skup ne moe biti dimenzionalno
Q2
nezavisan. Oito g
L5
d) F, M, t
Veliina
Dimenzija
M
MLT
-2
t
2
-2
ML T
n=3
k=3
2/9
10. Vjebe
MLT-2
M:
L:
T:
M0 L0T0
ML2T
a
a
2a
2 b
b
2b
2b
M0 L0T0
(1)
=0
=0
=0
(2)
(3)
(1)-(2) b=0
iz (1) a=0, iz (3) c=0.
Skup F, M, t je dimenzionalno nezavisan.
e) , p, V
Veliina
Dimenzija
p
-3
V
-1
ML
-1
ML T
L3
n=3
k=3
a
ML-3
M:
L:
T:
p V
a
M0 L0T0
ML-1 T-1
a
3a
L3
b
b
b
M0 L0T0
3c
=0
=0
=0
(1)
(2)
(3)
iz (3) b=0, iz (1) a=0, iz (2) c=0

Skup , p, V je dimenzionalno nezavisan.
3/9
10. Vjebe
10.2 Formirajte bezdimenzijske parametre od veliina: vrijeme t, gravitacija g, sila F,

moment M, tlak p i dinamika viskoznost s pomou dimenzionalno nezavisnog
skupa: gustoa , brzina v i duljina L.
Rjeenje:
I nain: primjenom definicijskih jednadbi
Brzina v je definirana kao promjena puta u vremenu, iz ega slijedi da je dimenzija brzine
jednaka omjeru dimenzija duljine i vremena,
L
(a)
v
t
iz ega je oito je da e odnos veliina Sh L vt biti bezdimenzijski parametar koji se u
mehanici fluida naziva Strouhalovim brojem.
Gravitacija g ima dimenziju ubrzanja koje je definirano kao promjena brzine u vremenu
v
g
(b)
t
Uzimajui izraz (a), jasno je da je odnos veliina v 2 gL je bezdimenzijski parametar, a u
mehanici fluida se definira kao Froudeov broj u obliku Fr
gL .
m a , te
Sila F je prema drugom Newtonovom zakonu razmjerna masi i ubrzanju F
3
uz pomo (b) i injenice da je masa umnoak gustoe i volumena (ovdje L ) vrijedi
F
v2
(c)
F
bezdimenzijski parametar. Ako se umjesto L2 uzme karakteristina
2 2
v L
povrina A, tada se definira uobiajeni bezdimenzijski parametar oblika
1 2
CF F
v A koji se u mehanici fluida naziva koeficijentom sile, u kojemu je
2
1 2
v dinamiki tlak. (Jasno je da je umnoak tlaka i povrine jednak sili)
2
pa je jasno da je
Moment M je umnoak sile i kraka, pa e bezdimenzijski koeficijent momenta biti

definiran analogno koeficijentu sile u obliku:
1 2
CM M
v AL
2
4/9
10. Vjebe
Tlak p. Jasno je da se dijeljenjem tlaka p s dinamikim tlakom dobije bezdimenzijski

1 2
parametar, a taj odnos se naziva Eulerovim brojem Eu p
v .
2
= ML-1T-1 , te ako se dimenzija mase izrazi

Dinamike viskoznost ima dimenziju
umnokom dimenzije gustoe i tree potencije duljine, a dimenzija vremena prema
jednadbi (a) odnosno dimenzije duljine i brzine, slijedi dimenzija koeficijenta dinamike
viskoznosti izraena s pomou dimenzija , v i L u obliku
1 v
= ML-1T -1
L3
Lv
(d)
L L
Bezdimenzijski parametar koji slijedi iz (d) se u mehanici fluida naziva Reynoldsovim
brojem i ima oblik Re
vL .
II nain: primjenom pravila

Do rjeenja zadatka se moe doi i traenjem eksponenata potencija dimenzija , v, L koji
ine dimenzije traene fizikalne veliine.
-Jednadba koja definira dimenziju vremena t glasi
a
b
c
v l
t
(e)
odnosno, prikazano dimenzijama
ML-3
LT-1
M0 L0T1
Izjednaavanjem eksponenata nad istim bazama slijedi
M:
a
=0
L:
-3a
+b
+c
=0
(f)
T:
-b
=1
Rjeenje sustava (f) je a=0, b=-1, c=1, to uvrteno u (e) daje
t
-1
to odgovara izrazu (a)
Pri odreivanju eksponenata za ostale fizikalne veliine koeficijenti sustava jednadbi

ostaju isti, a mijenja se samo desna strana. Tako bi za odreivanje eksponenata a, b i c koji
odgovaraju dimenziji dinamike viskoznosti ( = ML-1T-1 ) stupac desne strane u izrazu
(f) imao vrijednosti (1,-1,-1), pa bi rjeenje sustava glasilo a=1, b=1, c=1, to daje
vL
kao u izrazu (d).
5/9
10. Vjebe
10.3 Moment M fluida na rotor aksijalne turbine zavisi od gustoe fluida , promjera D
rotora, kutne brzine rotacije rotora i volumenskog protoka Q fluida kroz turbinu.
Primjenom dimenzionalne analize treba odrediti opi oblik zavisnosti momenta M od
preostalih veliina. Ako se zna da moment M linearno zavisi od protoka Q (pri emu
je za Q=0, M=0), treba odrediti postotnu promjenu momenta M za geometrijski slinu
turbinu 10% manjeg promjera koja rotira 15% veom kutnom brzinom i koristi isti
fluid pri istom protoku Q.
Rjeenje:
Popis utjecajnih veliina u pojavi dat je u donjoj tablici
Veliina
Dimenzija
M
ML2T-2
ML-3
Q
L3T-1
D
L
T-1
U dimenzijama navedenih pet fizikalnih veliina (n=5) pojavljuju se tri osnovne dimenzije
(k=3) te e se izabrati skup od tri dimenzionalno nezavisne veliine. U taj skup se nee
ukljuiti moment M i protok Q jer je u zadatku zadana njihova linearna zavisnost, koju je
najlake iskoristiti ako se svaka od tih veliina nalazi samo u po jednom parametru. Za
dimenzionalno nezavisan skup ostaju veliine , D, za koje je iz tablice dimenzija oito
da su dimenzionalno nezavisne jer se dimenzija gustoe ne moe prikazati pomou
dimenzija L i T sadranih u D i , dimenzija se ne moe prikazati pomou dimenzija i
jer se iz dimenzije gustoe ne moe s dimenzijom T iz ponititi dimenzija mase M.
U ovom se primjeru mogu jednostavno formirati parametri. Tako se dimenzija momenta
moe prikazati u obliku
ML2T-2
ML-3 L
T-1
(a)
iz ega slijedi parametar 1 oblika
M
D5
(b)
i analogno za dimenziju volumenskog protoka
L3T-1
T-1
(c)
iz ega slijedi parametar 2 oblika
Q
D3
(d)
Opi oblik zavisnosti parametra 1 od parametra 2 glasi
ili
M
D5
Q
D3
(e)
6/9
10. Vjebe
Ako se zna da moment M linearno zavisi od protoka Q tada opi izraz (e) prelazi u oblik
M
D5
Q
D3
C1
(f)
gdje su C i C1 bezdimenzijske konstante. Zbog uvjeta da je za M=0, Q=0, konstanta C1 je

takoer jednaka nuli, te je konani izraz za moment
D2 Q
(g)
Za smanjenje promjera od 10% vrijedi D1=0,9D, a za poveanje kutne brzine za 15%

vrijedi 1=1,15 to uvrteno u izraz (g) daje
2
0,9315 C D 2 Q
M
smanjenje momenta M1 u odnosu na M za 6,85%.
M1
0,9 D
1,15
(h)
7/9
10. Vjebe
10.4 Otvorena cilindrina posuda promjera D, koja na dnu ima otvor promjera d,
koeficijenta protoka Cd je ispunjena fluidom do visine H. Posuda se potpuno isprazni
u vremenu t1=36,5 s. Primjenom Pi-teorema treba odrediti za koje bi se vrijeme t2
ispraznila geometrijski slina posuda tri puta veih dimenzija (to znai da je i otvor
na dnu tri puta vei) istog koeficijenta protoka Cd otvora na dnu posude u istom polju
gravitacije. Uputa: pretpostaviti da je t=f(D, d, Cd, H, g).
Rjeenje:
Pojavom upravlja n=6 veliina iji je popis dan u sljedeoj tablici
Veliina
Dimenzija
D
T
d
L
Cd
1
g
LT-2
Iz tablice je vidljivo da se u dimenzijama utjecajnih veliina pojavljuju dvije osnovne

dimezije L i T (k=2), te je mogue izabrati skup od dvije dimenzionalno nezavisne
veliine. U taj skup nee ui vrijeme t jer se trai zavisnost vremena t od preostalih
veliina, a mora ui gravitacija g jer je to jedina preostala veliina koja sadri dimenziju
vremena. Koeficijent protoka CD je bezdimenzijska veliina, te je sama po sebi
parametar i ne moe ui u skup dimenzionalno nezavisnih veliina. Za drugu veliinu
dimenzionalno nezavisnog skupa ostaje izbor izmeu D, d, i H, te se izabire promjer
posude D. Nakon izbora osnovnog skupa trebalo bi dokazati njegovu dimenzionalnu
nezavisnost, to je u ovom primjeru nepotrebno jer je oito da se pomou dimenzije
promjera ne moe prikazati dimenzija gravitacije, pa se moe odmah pristupiti formiranju
n-k=4 parametra.
Parametar 1 formira se od vremena t u obliku
t g a Db
(a)
ili pomou dimenzija
L0T0
T LT-2
to nakon izjednaavanja eksponenata nad istim bazama daje sustav linearnih jednadbi
L:
T:
0
0
a
1 -2a
(b)
rjeenje kojeg je a=1/2, b=-1/2, to uvrteno u izraz (a) daje
g
D
(c)
Parametar 2 formira se od promjera otvora d, koji ima istu dimenziju kao i promjer D iz
skupa dimenzionalno nezavisnih veliina, te direktno slijedi
8/9
10. Vjebe
d
D
a isto vrijedi i za parametar koji se formira od visine H
H
D
Koeficijent protoka Cd je sam po sebi parametar te se moe pisati
Cd
Dakle, fizikalni zakon izmeu 6 fizikalnih veliina izraen funkcijom f oblika

t = f (D, d, Cd, H, g)
primjenom Pi-teorema prelazi u zakon meu etiri parametra oblika
odnosno
g
D
d
H
,
, Cd
D
D
Iako je funkcija nepoznata funkcija, ipak se moe odgovoriti na pitanje u zadatku.

Naime, u zadatku je u obje situacije isti koeficijent Cd, a za geometrijski sline posude
parametri 2 i 3 su jednaki iz ega slijedi da je vrijednost nepoznate funkcije ista u oba
sluaja, to povlai jednakost parametara 1 u obliku
t1
g
D1
iz ega slijedi t2
t2
g
D2
t1
D2
D1
t1 3
63, 2 s .
9/9
11. Vjebe
11. VJEBE
11.1 Treba odrediti kutnu brzinu vrtnje 0 i protok Q0 kroz slobodno rotirajuu svinutu
cijev prema slici. Kolika je dobivena snaga PT i protok QT za sluaj da cijev rotira
kutnom brzinom T=0/2. Koliku snagu PP (i pri kojem protoku QP) treba uloiti da
bi se cijev okretala kutnom brzinom P=20. Pretpostavite neviskozno strujanje
fluida, a gubitke trenja u leaju zanemarite. Zadano je: H=0,6 m, R=0,6 m, d=60 mm,
pM0=0,31 bar, =35o, =1000 kg/m3.
. ..
. ..
.
.. .
. . . . . . . . . . . . .. .. ..
. .. . .. . . .
.. . .. . . . . .
.
..
. . . . . . . ..
.M0 . .. . . . . . .
.
R
d
1
d
pa
tlocrt
Rjeenje:
Zadatak se rjeava primjenom osnovnih jednadbi: jednadbe kontinuiteta, Bernoullijeve
jednadbe za rotirajuu strujnicu i osnovne Eulerove jednadbe za turbostrojeve.
Jednadba kontinuiteta za rotirajuu cijev kae da je protok
d2
4
konst .
(a)
Za konstantni promjer d cijevi i relativna brzina w ostaje konstantna du cijevi.

Bernoullijevu jednadbu za rotirajuu strujnicu se postavlja du simetrale cijevi od
slobodne povrine fluida u spremniku do izlaza iz cijevi (toka 1 na slici uz zadatak).
Bernoullijeva jednadba za rotirajuu strujnicu, postavljena od toke 0 do toke 1 (prema
slici uz zadatak) glasi
pM0
g
w2 u 2
2g
(b)
Uzimajui u obzir da je obodna brzina u na ulazu u cijev jednaka nuli izraz za snagu P za
rotirajuu cijev se svodi na
gQhTS
gQ
uv
u0v 0
g
Q uv
(c)
1/5
11. Vjebe
gdje su
u
v
R
u w cos
(d)
obodna brzina i projekcija apsolutne brzine na obodni smjer u izlaznom presjeku cijevi.
Kut je kut izmeu relativne i obodne brzine.
v
w
Kod slobodno rotirajue cijevi snaga P je jednaka nuli, tj.

projekcija v je jednaka nuli, to je sluaj kada je apsolutna
brzina v okomita na obodnu brzinu u , kao to prikazuje
slika (a).
Jasno je da kod slobodno rotirajue cijevi brzina u gleda u
negativnom smjeru projekcije relativne brzine w na obodni
smjer.
Slika (a)
Iz izraza (d) za v =0 i iz slike (a) slijedi da je
u
(e)
w cos
to uvrteno u jednadbu (b) daje izraz za veliinu relativne brzine, oblika
2
w
pM 0
gH
15, 0 m s
1 cos 2
(f)
Iz jednadbe (e) obodna brzina je u w cos

12,3 m s , a traena brzina vrtnje
u R 20, 4 rad s . Iz jednadbe (a) protok je Q0=42,3 l/s.
0
Slobodno rotirajua cijev se vrti bez vanjskog utjecaja, a ako se eli da se cijev vrti sporije,
znai da ju treba koiti, tj. koenjem odvoditi energiju od cjevice to znai da e cjevica
10, 2 rad/s , obodna brzina e biti
raditi kao turbina. Za kutnu brzinu T
0 2
uT
6,13 m s , to uvrteno u jednadbu (b) daje
TR
wT
pM 0
gH
uT2
10, 6 m s
(g)
a protok QT je prema jednadbi (a) QT=29,8 l/s.
2/5
11. Vjebe
vT
wT
vT
Slika (b) prikazuje trokut brzina na izlazu iz cijevi.

Projekcija apsolutne brzine vT na smjer obodne brzine je
prema izrazu (d)
(h)
v uT wT cos
2,51 m s
Brzina v je negativna to ukazuje na turbinski rad, a
snaga turbine je prema izrazu (c) PT
QTuT v 460 W .
uT
Slika (b)
Ako se eli da se cjevica vrti bre nego kod slobodne rotacije oito e trebati dovoditi
snagu kao i kod pumpe. Za kutnu brzinu P 2 0 40,8 rad/s , obodna brzina e biti
uP
24,5 m s , a relativna brzina wP 26,0 m s , i protok QP=73,5 l/s.
PR
vP
Slika (c) prikazuje trokut brzina na izlazu iz cijevi. Brzina vP je
vP
wP
vP
uP
wP cos
3, 24 m s (i)
Brzina vP je pozitivna to ukazuje da se snaga dovodi, a prema

izrazu (c) snaga PP je
uP
PP
QPuP vP
5,84 kW
(j)
Slika (c)
3/5
11. Vjebe
11.2 Primitivna turbina preko remenice predaje korisnu snagu PM=730 W, pri konstantnoj
brzini vrtnje N=30 o/min i pri ukupnom protoku kroz turbinu Q=28,5 l/s. Treba
odrediti snagu PS koju predaje spremnik, snagu PT turbine i snagu PI fluida na izlazu
PM
iz turbine, mehaniki stupanj korisnosti m
i ukupni stupanj korisnosti
PT
PM
. Pretpostavite jednodimenzijsko strujanje idealnog fluida. Zadano je H=1,3
u
PS
m, R=1,2 m, D=40 mm, =15o, =1000 kg/m3.
pM0
remenica
H=konst.
A
N=konst.
Presjek A-A
D
N
Rjeenje:
U ovom primjeru treba izvriti makroskopsku bilancu energije u sustavu. Fluid se u
spremniku nalazi pod nepoznatim pretlakom na visini H u odnosu na izlazni presjek
turbine, a uz pretpostavku velikog spremnika se moe smatrati da fluid u njemu miruje.
Svaka estica fluida ima specifinu energiju (po jedinici teine fluida), koja odgovara
piezometrikoj visini. Ako fluid iz spremnika istjee protokom Q kroz turbinu, tada je
snaga PS koju daje spremnik jednaka umnoku piezometrike visine (npr. slobodne
povrine u spemniku) i teinskog protoka fluida, tj.
PS
pM0
gH Q
(a)
Ta se snaga dijelom predaje turbini, a dijelom, kroz izlazni mlaz turbine, odlazi u okolinu.
Uz pretpostavku idealnog strujanja fluida snaga PT turbine je definirana izrazom
PT
Quv
(b)
gdje je Q ukupni protok kroz turbinu (kroz oba kraka). U izrazu (b) je uzeto u obzir da su
obodne brzina i projekcija apsolutne brzine na smjer brzine u jednake u oba izlazna
4/5
11. Vjebe
presjeka turbine, te da je na ulazu u turbinu obodna brzina u=0. Fluid naputa turbinu
apsolutnom brzinom v, te je snaga oba mlaza na izlazu iz turbine
v2
(c)
PI
Q
2
Jasno je da zbroj snaga PT i PI mora biti jednak snazi PS koju predaje spremnik. Snaga
turbine PT se dijelom troi na svladavanje trenja u leaju i remenici (snaga gubitaka PG), a
preostala snaga je korisna snaga PM koja je zadana.
Za numeriko izraunavanje gore definiranih snaga, nuno je odrediti pretlak u spremniku.
Kutna brzina rotacije turbine je
N 30 3,14 rad s . Obodna brzina
u
R 3,77 m s , a relativna brzina w je prema jednadbi kontinuiteta jednaka
1 4Q
(d)
11,3 m s
2 D2
gdje je uzeto u obzir da kroz svaki krak struji pola ukupnog protoka Q. Bernoullijeva
jednadba za rotirajuu strujnicu od slobodne povrine u spremniku do izlaza iz turbine
glasi
w
pM0
g
w2 u 2
2g
(e)
odakle je pretlak pM0=0,44 bar. Snaga PS koju predaje spremnik je prema izrazu (a),
PS=1630 W. Slika (a) prikazuje trokut brzina na izlazu iz kraka turbine.
Projekcija v je
.
v
u
Slika (a)
w cos
7,18 m s
(f)
Negativni predznak brzine v ukazuje da se radi o

turbini, tj. odvoenju snage.
Snaga PT turbine je prema (b) PT=772 W, a snaga PG gubitaka PG=PT-PM=42 W.

Apsolutna brzina na izlazu iz turbine je
w sin
7,76 m s
(g)
Snaga PI mlazova na izlazu iz turbine je prema (c) PI=858 W. Oito je da vrijedi

PS=PT+PI. Traeni stupnjevi korisnosti su
PM
0,946
m
PT
(h)
PM
0, 448
u
PS
5/5
12. Vjebe
12. VJEBE
12.1 Propeler vanbrodskog motora pogoni brodicu brzinom v=8,3 m/s. Promjer propelera
D=250 mm, a kroz njega se ostvaruje protok od Q=0,5 m3/s. Odredite potisnu silu,
ukupnu snagu predanu vodi i stupanj djelovanja propelera. Zadano je =1000 kg/m3.
Rjeenje:
vp
v4
4Q
D2
10.186 m s
2vp
v1
vp
v1
v4
2
v1
12.072 m s
v4
Fp
Q v1
Pp
Fp vp
v1
vp
v4
1886 N
vp
19, 2 kW
0.815
81,5
12.2 Peltonova turbina promjera radnog kola D=3 m i kuta lopatice =160 o okree se
konstantnom kutnom brzinom n=240 o/min. Mlaz vode (gustoe =1000
kg/m3)naputa mlaznicu promjera d=5 cm brzinom v=60 m/s. Odredite silu F na
lopaticu te moment M i snagu P radnog kola.
Rjeenje:
d
n
25.133 rad s
30
d2
D
D
v
v
1 cos
4
2
2
M
F
0.292 MW
P
2M
D
7644 Nm
5096 N
1/5
12. Vjebe
12.3 Odredite snagu predanu jednom stupnju radnog kola aksijalne turbine srednjeg
promjera R=0.32 m rotora. Odredite kutove statorske lopatice 3 i 4 ako su ulazni i
izlazni kut rotora jednaki i iznose 1
25 o . Zadano je: Q=0.031 m3/s,
2
(protok kroz turbinu), =1000 kg/m3, =10.472 rad/s, b=10 mm (visina rotorske
lopatice).
Rjeenje:
u
u
u
3
3
3.351 m s
Q
2 R b sin
v1
w cos
2R b w1 sin
3.697 m s
u
6.702 m s
w cos
2R b w2 sin
4
u
v
w
w cos
w sin
w sin
w1
w2
arctg
u
v1
g
hT
PT
ghTQ
w sin
v1
3
13,1 o ;
90 o
2.29 m
705.6 W
2/5
12. Vjebe
Pad tlaka kroz rotor
w12 u12
2g
p1
g
Pad tlaka kroz stupanj

p1
v12
p4
hT
g
2g
g
p1
p4
w22 u22
,
2g
p2
g
ghT
v42
2g
v1
p1
p2 ,
v4
0.2246 bar
12.4 Centrifugalna pumpa radi na N=1750 o/min, a apsolutna brzina na ulazu u lopatini
prostor je radijalna (1=90o). Kut lopatica na ulaznom bridu u odnosu na negativni
smjer obodne brzine je 1=30o, a na izlaznom 2=45o. Uz pretpostavku neviskoznog
strujanja i beskonanog broja beskonano tankih lopatica (tangencijalne relativne
brzine na lopatice) odredite protok Q vode gustoe =1000 kg/m3 kroz pumpu, te
visinu dobave hp pumpe, snagu Pp koju pumpa predaje vodi i prirast tlaka p2-p1 kroz
pumpu. Promjer lopatinog vijenca na ulazu je D1=100 mm, a na izlazu D2=250 mm,
visina lopatica na ulazu je b1=15 mm, a na izlazu b2=8 mm.
Rjeenje:
Kutovi 1 i 2 se definiraju
u odnosu na smjer u !!!
z=konst.
Prema uvjetima zadatka

rotor se okree brzinom
N=1750 o/min , te je kutna
brzina rotacije
u1
r1
w1
r2
u2
N
30
(a)
w2
183,3 rad s
Ako se sve veliine na

ulazu u rotor oznae
indeksom 1, a na izlazu iz
rotora indeksom 2, tada su
obodne brzine na ulazu i
izlazu iz rotora
u1
r1
9,16 m s
u2
r2
(b)
22,9 m s
3/5
12. Vjebe
Trokuti brzina:
w2
w1
u1
v2
v1
(1)
0
v1
vn1
5, 29 m s
u1 tg
v2
u2
=90o
v
vn1
vn2
v
vn2
(2)
u2 w2 cos
w2 sin 2
2r1 b1 vn1
2r2 b2 vn2
(3)
(4)
(5)
0,0249 m3 s
Q D1 b1 vn1
Iz (5)
vn2
Iz (4)
w2
Iz (3)
3,97 m s
D2 b2
vn2
sin 2
u2
5, 61 m s
w2 cos
18,9 m s
Osnovna Eulerova jednadba za turbostrojeve
hp
hp
1
u2v 2
g
44, 2 m
u2v 2
g
u1v1
Uoimo da visina dobave ne zavisi o gustoi
fluida!
Snaga predana fluidu
Pp
g Q hp
Snaga se poveava s gustoom fluida!
10,8 kW
p p2 p1 kroz rotor crpke se moe izraunati bilo postavljanjem

Prirast tlaka
Bernoullijeve jednadbe od ulaza do izlaza iz rotora koja glasi
Bernoullijeva jednadba
p1
g
v12
2g
hp
p2
g
v22
2g
4/5
12. Vjebe
ili Bernoullijeve jednadbe za rotirajuu strujnicu izmeu istih toaka, a koja glasi
w12 u12
2g
p1
g
w2 2 u22
2g
p2
g
U obje jednadbe je uzeto u obzir da se rotor nalazi u horizontalnoj ravnini z=konst., a iz

obje jednadbe slijedi isti prirast tlaka.
p2
p1
1
2
u22
w2 2
w12 u12
2
vn1
p2
p1
1
2
u22
w2 2
2
vn1
(vidi trokut brzina na ulazu)
2, 61 bar
odnosno
p2
p1
ghP
1
2
v12
v22
2, 61 bar
5/5
13. Vjebe
13. VJEBE
13.1 Voda se prepumpava iz nieg u vii spremnik, protokom Q=14 l/s. Odredite visinu
dobave hp pumpe i potrebnu snagu PM motora za pokretanje pumpe ako su
iskoristivost pumpe P=0,75, visina gubitaka do ulaza u pumpu hF1-2=1,5 m, visina
gubitaka od izlaza iz pumpe do ulaza u vii spremnik hF3-4=1,5m. Zadano je: =998,2
kg/m3, D=71,4 mm, z1=6,2 m, z5=12,5 m.
g
pa
1
D
z1
Q
z5
pumpa
p
Rjeenje:
v4
hF1-2
hF3-4
hF4-5
hF1-5
4Q
3,5 m s
D2
1,5 m
1,5 m
v42
2g
hF1-2
0, 63 m
hF3-4
hF4-5
3,63 m
Modificirana Bernoullijeva jednadba od 1 do 5
pa
g
hp
Pp
PM
z1
z5
z1
hF1-5
gQ hp
Pp
pa
g
hp
z5
hF1-5
9,92 m
1360 W
1813 W
1/4
13. Vjebe
13.2 Pumpa dobavlja vodu mlaznici protokom Q=0,056 m3/s. Motor predaje pumpi snagu
PM=40,2 kW, a ukupna iskoristivost pumpe je 85%. Na ulazu u pumpu je izmjeren
manometarski tlak pM2=-0,351 bar. Odredite visinu gubitaka energije hF1-2 od razine
vode u spremniku do ulaza u pumpu, te hF3-5 od izlaza iz pumpe do izlaza iz mlaznice.
Skicirajte energetsku i hidrauliku-gradijentnu liniju. Zadano je: h=1,5 mm, =998,2
kg/m3, D2=150 mm, D3=100 mm, D5=50 mm.
D3
D5
pa
h
pa
pumpa
p
D2
Rjeenje:
D3
D5
pa
pa
4 5
D2
Budui da je poznat protok, mogue je odrediti brzine u svim karakteristinim presjecima:

4Q
4Q
4Q
v2
3,17 m s
v3 v4
7,13 m s
v5
28,5 m s
2
2
D3
D52
D2
PUMPA:
Pp
v22
2g
pM2
g
hF1-2
p M
0
h
34,17 kW
pM3
pM2
ghp
v22
hF1-2
1,57 m
hp
pM2
g
v22
2g
pM2
g
v32
pM3
g
Pp
gQ
v22
2g
62,3 m
hp
v32
2g
pM3
g
5,55 bar
v32
2g
v52
2g
hF3
2/4
13. Vjebe
v52
2g
v42
2g
pM4
g
(gubici u mlaznici se
zanemaruju)
hF3-5
pM4
Toka
1. spremnik
2. ulaz u pumpu
3. izlaz iz pumpe
4. ulaz u mlaznicu
5. izlaz iz mlaznice
pM3
g
v52
z
G.L.
0
1,5
1,5
1,5
1,5
1
v32
2g
v42
v52
16,3 m
3,80 bar
pM
g
pM
g
v2
2g
H.G.L.
0
-1,6
58,2
40,4
1,5
0
-3,1
56,7
38,9
0
pM
g
v2
2g
E.L.
0
-1,1
60,8
43,0
43,0
0
0,5
2,6
2,6
41,5
Napomena: Energetska linija je raunata s pretlakom, pa je visina energije u toki 2

negativna zbog podtlaka na ulazu u pumpu.
v32
2g
60,8
58,2
E.L.
43,0
40,4
H.G.L.
pM 4
2g
D5
pa
v22
2g
4 5
3
G.L.
-1,1
H.G.L.
3/4
v52
2g
13. Vjebe
13.3 Odredite gubitke tlaka pri strujanju zraka (=1,225 kg/m3=konst., =1,460710-5
m2/s) protokom Q=5 m3/s kroz cjevovod duljine L=60 m pravokutnog presjeka
axb=600x300 mm. Cijev je od galvaniziranog eljeza.
a
Rjeenje:
Budui nije zadana visina hrapavosti stijenke cijevi uzima se vrijednost definirana u tablici
uz Moodyev dijagram, prema kojoj je za galvanizirano eljezo k = 0,15 mm.
Ovdje se radi o nekrunom poprenom presjeku pa se proraun pada tlaka vri s
ekvivalentnim promjerom, koji je definiran formulom:
De
4A
4ab
0, 4
O 2(a b)
A- povrina poprenog presjeka toka (ovdje je to puni presjek A=ab) i
O- oplakani opseg toka odnosno duljina opsega poprenog presjeka u dodiru
s fluidom, ovdje O=2(a+b)
gdje je:
U nastavku se koriste izrazi za proraun pada tlaka u cijevima krunog poprenog presjeka,
s tim da se u svim izrazima umjesto promjera D, koristi ekvivalentni promjer De, osim pri
definiciji brzine strujanja, koja se definira omjerom protoka Q i stvarne povrine A
poprenog presjeka toka. Dakle vrijedi:
k
0,15
0, 000375
De 0, 4
Q
v
27, 7 m s (prosjena brzina se rauna sa stvarnom povrinom toka!!)
ab
v De
Re
7, 6 105
1,325
0, 01647
2
k
5, 74
0,9
ln
3, 7 De Re
te je traeni gubitak tlaka prema Darcy-Weissbachovom
izrazu:
L 2
p
v 1167,3 Pa
De 2
4/4
14. Vjebe
14. VJEBE
14.1 Odredite promjer D2 cjevovoda da bi razina fluida u spremniku 2 prema slici ostala
konstantna. Zadano je: =997 kg/m3, =0,8610-6 m2/s, H=18,2 m, h=11,4 m, L1=898
m, D1=200 mm, k1=k2=0,02 mm i L2=2610 m.
pa
1
H
pa
Q=?
2
L1,k1, D1
h
pa
L2, k2,D2=?
Rjeenje:
U ovom primjeru imamo istjecanje fluida iz velikog spremnika 1, u spremnik 2 konanih
dimenzija, iz kojeg fluid istjee u atmosferu. Trai se da razina fluida u spremniku 2 ostane
konstantna, te je prema jednadbi kontinuiteta jasno da protok Q kojim fluid utjee u
spremnik 2 mora biti jednak protoku kojim fluid iz njega istjee. Budui je zadana visinska
razlika H, te svi podaci za cjevovod izmeu spremnika 1 i 2, mogue je izraunati protok
Q, kojim fluid utjee u spremnik 2, a zatim se treba odrediti promjer D2, da bi fluid istim
tim protokom istjecao iz spremnika 2.
Protok Q e se odrediti iz modificirane Bernoullijeve jednadbe, koja postavljena od toke
1 na slobodnoj povrini u spremniku 1, do toke 2 na slobodnoj povrini u spremniku 2.
Uzimajui u obzir da su brzine na obje slobodne povrine jednake nuli, te da izmeu
toaka 1 i 2 imamo lokalni gubitak utjecanja u spremnik 2 (K=1) modificirana
Bernoullijeva jednadba glasi:
pa
p
v2
L v2
H a K 1 1 1 1
(a)
g
g
2g
D1 2 g
a brzina v1 u cjevovodu izmeu spremnika 1 i 2 se moe izraziti preko protoka Q u obliku
4Q
(b)
v1 2
D1
Kombinacijom izraza (a) i (b) slijedi
8Q 2
H 5 2 ( D1 1 L1 ) ,
D1 g
odnosno traeni protok Q je
g 2 D15 H
8( D1 1L1 )
Uvrtavanjem zadanih veliina iz gornjeg izraza slijedi
0, 2654
Qm3/s
0, 2 8981
Q
(c)
(d)
1 / 10
14. Vjebe
gdje je
1,325
k1
5, 74
ln
0,9
3, 7 D1 Re1
(e)
v1 D1
4Q
(f)
7, 4 106 Qm3/s
D1
Protok Q se odreuje iterativno iz izraza (d), (e) i (f), s tim da iterativni postupak
zapoinjemo s izrazom (e) uz pretpostavku Re1=. Nakon odreivanja 1, odreuje se
protok prema izrazu (d), a zatim Reynoldsov broj prema izrazu (f), nakon ega se ponovo
moe izraunati 1 prema izrazu (e). Tablica se popunjava sve dok se protok ne prestane
mijenjati u prve tri znamenke.
Re1
Iteracije
0
1
2
3
1
0,0119
0,0142
0,0143
0,0143
Q [m3/s]
0,0803
0,0739
0,0735
0,0735
Re1
5,947105
5,467105
5,442105
Iz tablice je oito da je strujanje turbulentno jer je Reynoldsov broj daleko vei od kritine
vrijednosti 2300, to opravdava i pretpostavku da je koeficijent ispravka kinetike energije
priblino jednak jedinici. Budui se protok Q prestao mijenjati u prve tri znamenke nakon
druge iteracije, za rjeenje se uzima konana vrijednost Q=73,5 l/s.
Nakon to je odreen protok Q kroz prvu cijev, trai se promjer druge cijevi da bi kroz nju
fluid strujao jednakim protokom Q. Promjer D2 e se odrediti iz modificirane Bernoullijeve
jednadbe (M.B.J.) postavljene od toke na slobodnoj povrini spremnika 2, gdje vlada
atmosferski tlak, a brzina strujanja je nula, do toke u mlazu, na izlazu iz cjevovoda, gdje
4Q
je tlak jednak atmosferskom tlaku, a brzina mlaza jednaka brzini u cjevovodu v2 2 .
D2
Uzimajui u obzir linijske gubitke M.B.J. glasi
v22
L2 v22
8Q 2
h
2
(2 L2 D2 ) 5 2
(g)
2g
D2 2 g
D2 g
odakle je
8Q 2
D2
(D L )
2 gh 2 2 2
Uvrtavanjem svih zadanih vrijednosti u izraz (h) slijedi:
D2 0,1314 5 (D2m 26102 )
5
(h)
(i)
gdje je
1,325
k2
5, 74
ln
0,9
3, 7 D2 Re2
(j)
2 / 10
14. Vjebe
i Reynoldsov broj
4Q 1 108817
Re2
D2 D2 m
(k)
Promjer D2 e se takoer odrediti iterativno iz izraza (i), (j) i (k), pri emu je iterativni
postupak mogue zapoeti pretpostavkom bilo koje veliine. Sljedea tablica prikazuje
rezultate dobivene u iterativnom postupku koji zapoinje s pretpostavkom D2=D1=0,2 m.
Na kraju bi dobili isti rezultat da se krenulo i s nekom drugom realnom vrijednou
promjera D2.
Iteracije
0
1
2
3
D2 [m]
0,2000
0,2580
0,2723
0,2723
k2/D2
0,0001
0,000073
0,000074
Re2
5,430105
4,199105
3,998105
2
0,01130
0,01446
0,01450
Iz tablice je oito da se nakon druge iteracije promjer D2 prestao mijenjati u prve etiri
znamenke, pa se za konano rjeenje usvaja D2=272 mm.
3 / 10
14. Vjebe
14.2 Treba odrediti snagu koju pumpa predaje fluidu u sustavu za hlaenje kada je izveden
kao otvoreni, prema slici (a), te kao zatvoreni prema slici (b). U oba je sluaja protok
u sustavu Q=0,005 m3/s, a promjena gustoe i viskoznosti s temperaturom se moe
zanemariti. Zadano je: =998,2 kg/m3, =1,2.10-6 m2/s, La=10,4 m, D=80 mm, k=0,05
mm, H=2,4 m, h=0,5 m, svi lokalni gubici u otvorenom sustavu Ka=4,2, a u
zatvorenom Kb=4,8, Lb=La+H.
hlaeni
objekt
hlaeni
objekt
La
D
k
Lb=La+H
D
k
pa
hladnjak
h
pumpa
pumpa
Pa=?
Pb=?
(b)
(a)
Rjeenje:
hlaeni
objekt
z=0
pa
Slika (a) Otvoreni sustav
hp H
Problem strujanja u otvorenom sustavu

e se rijeiti postavljanjem modificirane
Bernoullijeve jednadbe od toke 0 na
slobodnoj povrini spremnika do toke 1
na izlazi iz cijevi sustava za hlaenje,
kao to je prikazano na slici (a). U
otvorenom sustavu za hlaenje cirkulira
stalno isti fluid, pa se moe pretpostaviti
da je razina fluida u spremniku stalno na
istoj visini te da je brzina strujanja u
toki 0 priblino jednaka nuli. Prema
tome je oito da je kinetika energija
mlaza u toki 1 sa stajalita strujanja
izgubljena. Ako se usvoji da se ravnina
z=0 poklapa sa slobodnom povrinom u
spremniku, modificirana Bernoullijeva
jednadba od toke 0 do toke 1 glasi
v2
v2
L v2
Ka
a
2g
2g
D 2g
(a)
4 / 10
14. Vjebe
iz koje je oito da e se visina dobave pumpe troiti na svladavanje geodetske visine H,

lokalnih i linijskih gubitaka, a da e se dio visine dobave pretvoriti u kinetiku energiju
izlaznog mlaza. Traena se visina dobave pumpe moe izraunati direktno iz izraza (a) jer
su poznati i protok i promjer cjevovoda. Brzina strujanja fluida je
4Q
(b)
v 2 0,995 m s
D
Reynoldsov broj je
vD
(c)
Re
6, 63 104
iz ega se zakljuuje da je strujanje u cijevi turbulentno, te se koeficijent trenja rauna iz

izraza
1,325
(d)
2
k
5, 74
ln 3, 7 D Re0,9

to uvrteno u izraz (a) daje visinu dobave pumpe hp 2,8 m . Snaga koju pumpa predaje
fluidu je tada
Pa gQhp 137,4 W
(e)
hlaeni
objekt
hladnjak
Slika (b) prikazuje zatvoreni sustav hlaenja u kojem

cirkulira jedan te isti rashladni fluid. U ovom su
sluaju strujnice zatvorene krivulje, te se modificirana
Bernoullijeva jednadba moe postaviti npr. od ulaza
u pumpu, toka 1 na slici (b), du strujnice kroz
pumpu, hlaeni objekt i hladnjak ponovo do toke 1
na ulazu u pumpu. S obzirom da polazna toka
odgovara dolaznoj u Bernoullijevoj jednadbi se
izjednauju dovedena energija i energija gubitaka, tj.
vrijedi
L v2
p1 v12
p
v2
v2
z1 hp 1 1 z1 K b
b
g 2g
g 2g
2g
D 2g
1
Slika (b) Zatvoreni sustav
v2
Lb v 2
hp K b
2g
D 2g
(f)
Iz gornje je jednadbe oito da e se visina dobave pumpe troiti samo na svladavanje

lokalnih i linijskih gubitaka trenja. Brzina i koeficijent trenja su jednaki kao i u
prethodnom sluaju, te je hp 0,42 m .
Snaga pumpe u ovom sluaju je
Pb gQhp 20,6 W
(g)
Oito je u zatvorenom sustavu potrebna puno manja snaga pumpe nego u otvorenom jer u
zatvorenom sustavu nije potrebno svladavati geodetsku visinu H, a nema ni gubitka
kinetike energije.
5 / 10
14. Vjebe
14.3 Treba odrediti promjer D cjevovoda da bi se na izlazu iz mlaznice dobilo 92%

raspoloive potencijalne energije u obliku kinetike energije izlaznog mlaza uz protok
od Q=0,552 m3/s. Koliki je promjer D3 mlaznice. Zadano je: =998,2 kg/m3,
=1,139.10-6 m2/s, L=390 m, k=0,2 mm, H=274 m, Ku=0,1, Km=0,06.
pa
?
D=
Ku
H
g
L, k
Km
D3
pa
Rjeenje:
Promjer D cjevovoda koji privodi fluid iz akumulacijskog jezera do Pelton turbine
odreuje se iz uvjeta da se turbini dovede to vie raspoloive energije. Zbog toga e se
fluid transportirati kroz cjevovod velikog promjera D, u kojem e strujanje biti malom
brzinom, te e i gubici mehanike energije biti mali. Pred mlaznicom e tlak biti visok, a u
mlaznici e se ta energija tlaka pretvoriti u kinetiku energiju mlaza.
0
pa
1
Ku
Km
2 3
Slika (a)
pa
Slika (a) prikazuje cjevovod s ucrtanim

karakteristinim tokama. U toki 1 na
ulazu u cjevovod nastaje lokalni gubitak
mehanike energije koji se obraunava kroz
koeficijent lokalnog gubitka Ku, od toke 1
do toke 2 postoje linijski gubici, a od toke
2 do toke 3, ponovo lokalni gubitak u
mlaznici koji je zadan koeficijentom Km
lokalnog gubitka. S obzirom da nije
naglaeno uz koju se visinu brzine rauna
ovaj lokalni gubitak, podrazumijeva se vea
visina brzine, a u ovom sluaju to je izlazna
brzina.
Visinska razlika H oznauje raspoloivu potencijalnu energiju po jedinici teine fluida, a

kinetika energija mlaza po jedinici teine fluida je v32 2 g , gdje je v3 brzina mlaza. Trai se
da kinetika energija mlaza bude 92% raspoloive potencijalne energije, tj.
v32
0,92 H
(a)
2g
odakle je brzina v3=70,3 m/s. Promjer D3 mlaznice koji e osigurati traenu brzinu v3 kod
zadanog protoka Q slijedi iz jednadbe kontinuiteta
4Q
D3
100 mm
(b)
v3
6 / 10
14. Vjebe
Promjer D cjevovoda e se odrediti iz modificirane Bernoullijeve jednadbe, koja

postavljena od toke 0 do toke 3 glasi
v2
v2 v2
L
(c)
H 3 Km 3
Ku
2g
2g 2g
D
i jednadbe kontinuiteta
D 2
D32
(d)
Qv
v3
4
4
gdje je sa v oznaena brzina u cijevi promjera D.
Uvrtavanjem jednadbe (d) u (c) se dobiva
v2
8Q 2
H 3 1 K m 2 5 K u D L
2g
Dg
iz koje se moe izraziti promjer D u obliku
(e)
8Q 2 K u D L
Dm 0,3261 5 0,1Dm 390 (f)
5
v32
2
g H 1 K m
2g
Reynoldsov broj je
4Q
6,17 105
Re
(g)
D
Dm
D
Iz jednadbe (f) je oito da za odreivanje promjera D treba poznavati koeficijent trenja

koji je funkcija Reynoldsova broja, a za ije je odreivanje potrebno poznavati promjer D,
te je oito nuan iterativni postupak. Iterativni postupak zapoinje pretpostavljanjem
promjera. Jedan od naina je da se u jednadbi (f) pretpostavi koeficijent trenja =0,02, a
da se lan 0,1D zanemari. Tada je
(h)
D0 0,3261 5 390 0,02 0,492 m
Sljedea tablica prikazuje rezultate iterativnog postupka koji zapoinje s vrijednou D0.
Broj iteracije
0
1
2
D, m
0,492
0,4739
0,4745
k D
0,000407
0,000422
Re
.
1,254 10
1,301.106
0,0165
0,0166
U gornjoj tablici je koeficijent trenja izraunat iz izraza (7.6) jer se oito radi o
turbulentnom strujanju. Vrijednost promjera D u gornjoj tablici se prestala mijenjati u prve
tri znamenke te se moe usvojiti da je konana vrijednost D=474 mm. Isti bi se rezultat
dobio da se krenulo od neke druge vrijednosti promjera D0. Za kontrolu se moe izraunati
brzinu v 4Q D2 3,12 m s , koja uvrtena u polaznu modificiranu Bernoullijevu
jednadbu (c) daje visinu H=273,9 m, to se vrlo dobro slae sa zadanom vrijednou
H=274 m, te je time dokazana tonost rezultata.
7 / 10
14. Vjebe
14.4 Treba odrediti visinu h, protok Q i snagu PF koja se troi na svladavanje trenja, u
situaciji prema slici. Koliku bi visinu hid dosegao mlaz i koliki bi bio protok Qid da je
fluid idealan. Zadano je: =999 kg/m3, =1,13.10-6 m2/s, D=65 mm, d=30 mm,
Luk=9,9 m, k=0,045 mm, H=2,4 m, Kk=0,9, Ku=0,5, Km=0,05 (uz izlaznu brzinu),
pM0=0,86 bar.
g
pa
pM0
h=?
H
Ku
d
Km
D, k
Kk
Luk
Kk
Rjeenje:
Osnovni zadatak u ovom primjeru je nai protok, odnosno brzinu na izlazu iz mlaznice jer
je tada jednostavno odrediti visinu h koju e dosegnuti mlaz. Zadatak se rjeava primjenom
modificirane Bernoullijeve jednadbe i jednadbe kontinuiteta.
Na slici (a) su ucrtane karakteristine
g
toke sustava. Toka 0 se nalazi na
pa
slobodnoj povrini fluida u velikom
pM0
0
spremniku, tako da je brzina u toki 0
jednaka nuli. Neka je izlazna brzina u
h=?
H
Ku
d toki 1 oznaena sa v1, a brzina
strujanja u cijevi s v. Ukupni lokalni i
linijski gubici mehanike energije su
z=0
1
Km
v2
v12
L v2
(a)
h
2
K
F
u
k
m
D, k
2g
2g
D 2g
Kk
Luk
Kk
Slika (a)
gdje je lokalni gubitak u mlaznici izraunat s izlaznom brzinom v1. Modificirana
Bernoullijeva jednadba od toke 0 do toke 1 glasi
pM0
v2
(b)
H 1 hF
g
2g
a jednadba kontinuiteta
D 2
d 2
Qv
v1
(c)
4
4
8 / 10
14. Vjebe
Ako se brzine v i v1 u jednadbama (a) i (b) izraze s pomou protoka Q, te jednadba (a)
uvrsti u jednadbu (b), slijedi izraz
L
Ku 2Kk p
8
1
K
D M0 H
(d)
Q2 2 4 m
4
g d
D
U gornjem su izrazu nepoznati protok Q i koeficijent trenja , koji zavisi od protoka Q, te

e za odreivanje protoka trebati primijeniti iterativni postupak. Za tu svrhu e se u izraz
(d) uvrstiti sve poznate veliine, nakon ega se dobiva
11,63
(e)
Qm3 s
1, 425 106 8,532 106
Reynoldsov broj izraen s pomou protoka je
4Q
(f)
Re
17,33 106 Qm3 s
D
U izrazima (e) i (f) sve konstante su dimenzijske, a s obzirom da su sve veliine uvrtavane
u SI sustavu jedinica, protok Q e biti izraen u m3/s. Koeficijent trenja za turbulentno
strujanje se rauna iz izraza
1,325
(g)
2
k
5, 74
ln 3, 7 D Re0,9

Iterativni postupak zapoinje s pretpostavljenom vrijednou koeficijenta trenja u reimu
potpuno izraene hrapavosti, koja se dobije iz izraza (g) za Re . Nakon toga se iz
izraza (e) rauna protok Q, a iz izraza (f) Reynoldsov broj koji uvrten u izraz (g) daje
korigiranu vrijednost koeficijenta trenja , s kojom zapoinje nova iteracija. Rezultati
iterativnog postupka su sumirani u sljedeoj tablici
Broj iteracije
Q, m3/s
Re
0
0,0180
0,009256
1,60.105
1
0,0202
0,009200
1,59.105
2
0,0202
0,009200
Oito se protok Q u posljednje dvije iteracije slae u prve etiri signifikantne znamenke te
se iterativni postupak prekida i usvaja Q=9,2 l/s. Iz jednadbe (c) slijede brzine v=2,77 m/s
i v1=13,0 m/s, a iz jednadbe (a) uz =0,0202 prema gornjoj tablici hF=2,54 m. Snaga koja
se troi na svladavanje gubitaka je PF gQhF 229 W . Visina h koju dosegne mlaz se
odreuje iz Bernoullijeve jednadbe od toke 1 do toke 2 prema slici (a). U obje toke
vlada atmosferski tlak, a s obzirom da je toka 2 najvia toka mlaza, u njoj je brzina
jednaka nuli. Ako se zanemari utjecaj sile trenja izmeu mlaza i okolne atmosfere, moe se
tvrditi da od toke 1 do toke 2 nema gubitaka mehanike energije, te vrijedi
v12
(h)
h 8,64 m
2g
Kada bi fluid bio idealan, tj. strujanje bez gubitaka mehanike energije, brzina strujanja bi
se raunala na temelju Bernoullijeve jednadbe koja ima oblik jednadbe (b) uz hF=0,
odnosno
2
vid
pM0 2 gH 14,8 m s
(i)
Protok bi bio Qid=10,5 l/s, a mlaz bi dosegnuo visinu hid=11,18 m.
9 / 10
14. Vjebe
Napomena: Kao to je kod istjecanja fluida kroz otvor na velikom spremniku uveden
koeficijent korekcije brzine Cv, tako bi se i u ovom sluaju mogao definirati isti taj
koeficijent kao odnos stvarne i idealne brzine strujanja to bi u ovom sluaju bilo
v
(j)
Cv 1 0,878
vid
U ovom sluaju koeficijent Cv obuhvaa sve lokalne i linijske gubitke mehanike energije,
koji se takoer mogu pokazati jednim jedinstvenim koeficijentom lokalnog gubitka uz
izlaznu brzinu
1
(k)
K uk 2 1 0, 294
Cv
Isti taj koeficijent se moe izraunati iz izraza (a) uz uvjet hF K uk
L v2
K uk K m K u 2 K k 2 0, 294 .
D v1
v12
, tj.
2g
(l)
10 / 10

Mehanika Fluidaa

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Mehanika Fluidaa

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sveuilite u Zagrebu

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Mario avar - Zdravko Virag - Ivo Dijan

Mehanika fluida vjebe

Popis najvanijih oznaka

POPIS NAJVANIJIH OZNAKA

Mehanika fluida vjebe

moment sile F u odnosu na ishodite

rad sile F na putu d r .

3, sa sreditem u toki S(2,1,3) a n je vanjska normala na povrinu, ako je

ishoditu T (0,0,0) . Povrina S je orijentirana vektorom vanjske normale n , a vektor

Mehanika fluida Vjebe

2.3 Newtonska kapljevina gustoe =920 kg/m3, kinematikog koeficijenta viskoznosti

Mehanika fluida Vjebe

Mehanika fluida Vjebe

3.2 Odredite apsolutni i manometarski tlak u toki A spremnika, za otklone manometra i

3.3 Hidrostatski manometar moe se iskoristiti za mjerenje koliine fluida u spremniku

Mehanika fluida Vjebe

3.4 Osjetljivost hidrostatskog manometra (definirana odnosom otklon manometra /

Mehanika fluida Vjebe

Mehanika fluida Vjebe

Mehanika fluida Vjebe

Gustoa poklopca je jednolika, a masa mu je m =250 kg. Zadano je: L=160 cm ,

Mehanika fluida Vjebe

Mehanika fluida Vjebe

Mehanika fluida Vjebe

Mehanika fluida Vjebe

Mehanika fluida Vjebe

Mehanika fluida Vjebe

Mehanika fluida Vjebe

Mehanika fluida Vjebe

9.2 Mlaz fluida nastrujava u neviskoznom strujanju u horizontalnoj ravnini protokom

Mehanika fluida Vjebe

9.4 Fluid nastrujava u horizontalnom ravninskom neviskoznom strujanju na plou

9.5 Osnosimetrina posuda prema slici otvorena je prema atmosferi, a u poetnom je

Mehanika fluida Vjebe

gdje su: p - tlak, - smino naprezanje, v - brzina, Q - protok, L - karakteristina duljina,

Mehanika fluida Vjebe

Mehanika fluida Vjebe

Mehanika fluida Vjebe

Mehanika fluida Vjebe

Mehanika fluida Vjebe

14.3 Treba odrediti promjer D cjevovoda da bi se na izlazu iz mlaznice dobilo 92%

Mehanika fluida Vjebe

Mehanika fluida Vjebe

Mehanika fluida Vjebe

Uvjet okomitosti grad p i s

12sx 3sy 2sz 0

s sx2 s y2 sz2 12 12 7,5 58, 25

1.3 Izraunajte vrijednost integrala F pn d S , gdje je S povrina kugle polumjera

R = 3, sa sreditem u toki S(2,1,3) a n je vanjska normala na povrinu, ako je

Mehanika fluida Vjebe

1.4 Odredite fluks vektora : Q v n dS po povrini S kocke brida a=2 s centrom u

ishoditu T (0,0,0) . Povrina S je orijentirana vektorom vanjske normale n , a vektor

4 x 1dxdy 1 1 4 x 1dxdy 1 1 2 dxdy 1 2 x 1dy

Mehanika fluida Vjebe

Mehanika fluida Vjebe

Mehanika fluida Vjebe

Jednadbe (1) se integriraju u vremenu nakon ega slijedi:

Konstante C1 i C2 se odreuju iz poetnih uvjeta. Vremenski trenutak t=0 odgovara

Uvrtavanjem (3) u (2) slijedi da je

Integriranjem jednadbi (5) dobije se promjena puta estice fluida u vremenu:

Mehanika fluida Vjebe