J.U.

Mješovita srednja škola Živinice

-Drvoprerađivačka škola
-Tehničar za finalnu obradu drveta-programer na CNC Mašinama

Seminarski Rad

-Predmet: Tehnologija proizvodnje

-Tema: Savijanje drveta

Učenik:

Živinice,22.05.2018 god. Vrtagić Ejub

1
1.Savijanje drva

Savijanje i modeliranje drva u razne forme je tehnika koja donosi brojne

prednosti:

 1.Smanjuje se drvni otpad

 2.Stvaranje raznih oblika mnogo je jednostavnije i brže
nego kod klasičnih načinaobrade
 3.Investicije u tehnologiji savijanja nisu velike
 4 . P r i s a vi j a n j u s e t r o š i ma l o s n a g e
 5.Čvrstoća i krutostsavinutih dijelova je veća nego kod
oblika izrađenih rezanjem
 6.Površine savinutih elemenata mogu se kvalitetnije obraditi
 7.U nekim slučajevima npr. proizvodnja različite sportske
opreme, drške štapova zahodanje i kišobrana, nekih
dijelova stolica, drvenih krugova, i dr.; savijanje je jedina
ekonomična tehnika

2.Stabilnost i naprezanja u savijanju drva

Teško je savijati zrako suho drvo koje prije

nije plastificirano. Takva se pripremanajčešće vrši parenjem
ili kuhanjem.

Za nekoliko posebnih namjena nakon kuhanja

koristi sena krajevima uzoraka
kombinacija savijanja i prešanja (npr. elementi za pivske bačve).

Ostalispecijalni procesi: plastificiranje specijalnim kemijskim agen

sima (tekući amonijak) ili poljima visokih frekvencija koja
se uspješno koriste samo na ograničene dimenzije savijanja.
Osnovni razlozi koji uzrokuju probleme kod savijanja
drva su loša otpornost drva na vlačnanaprezanja.

2
Slika 1. Naprezanje i savijanje zrakosuhog i parenog bukovog drva

Kod zrako suhog drva moguća je deformacija od 0,75 do 1,0%,

odnosno radijus savijanja

Parenje ili kuhanje čine drvo plastičnijim odnosno ε t

će porasti na1,5 do 2,0%.

Listače su prikladnija vrsta drva za savijanje od bilo koje crnogorične

vrste. Velika gustoća drva bukovine, jasena, američkog oraha i brijesta
ne predstavlja nikakav problem prilikom savijanja. Glavni problem kod
savijanja crnogoričnog drva je nastajanje pukotina što je vjerojatno
uzrokovano naglim prijelazom gustoće na granici između ranog i kasnog
drva. treba imati na umu da visoka kompresija ima utjecaj na cijelu
površinu drva

3
Slika 2: Čvrstoća i naprezanje savijenog drva (zrako-suhoe ili parene bukovine i
hrasta)

Bilo koja slaba točka na drvu namijenjenom za savijanje poput

nepravilnosti vlakana, kvrga, pukotina, napuknuća i smolnih vrećica
uzrokovati će greške. Jednako tako grešku može uzrokovati kut žice
drva prema podužnoj osi četvrtače ako je veći od 5 - 10 stupnjeva. Na
temelju toga samo čisto drvo bez grašaka može se koristiti za izradu
savijenih elemenata. Ako se defekti ne mogu u potpunosti izbjeći trebali
bi biti smješteni na konveksnoj strani ili u području neutralne osi. Pri

4
odabiru drva za savijanje trebalo bi uzeti u obzir: dostupnost materijala,
mogućnost savijanja i podnošenje pritisaka.
Slika 3: Čvrstoća i naprezanje savijenog drva kod dvije vlažnosti nakon različitih
procesa parenja

Slika 4: Distribucija naprezanja u savijenom drvu

5
Veći broj vrsti drva može se savijati u zelenom stanju odmah nakon što
se odvoji od debla. Zrako suho drvo vlažnosti između 17 – 25% je naj
prikladnije za savijanje zbog slijedećih razloga:

 Rijetko se pojavljuju greške nakon otpuštanja iz pritisnog kalupa

 Trajanje sušenja nakon savijanja je vrlo kratko
 Deformacije za vrijeme sušenja po svršetku savijanja su male

3.Priprema drva za savijanje

Plastičnost drva kao osnovnog uvjeta za savijanje efektivno se postiže

parenjem: obično se koristi zasićena vodena para sa približno 100 °C
(102-105°C). Parenje traje 1 sat / 25 mm debljine drva. Moguće je
korištenje pare visokog pritiska čime se ubrzava proces plastifikacije, ali
pritisci iznad 2 kp/cm2 mogu uništiti drvo. Umjesto parenja moguće je
kuhanje, ali dolazi do pojave nejednoličnog bubrenja drva i do prevelike
apsorpcije vlage. Trajanje parenja ovisi o vlažnosti, dimenzijama i vrsti
drva, a smatra se da je postignuta dovoljna plastičnost kada je u centru
obratka postignuta temp. od 70 °C.

6
4.Metode i mašine za savijanje drva

Slika 5: savijanje drva prema metalnim oblicima

Slika 6

7
Slika 7

8
5.Hladno savijanje

Hladno savijeno drvo ima tendenciju vračanja gotovo u prvobitni položaj.

Za savijanje drva na manje radijuse potrebno ga je prethodno
plastificirati kao što je to prije navedeno.
Pareni elementi male debljine mogu biti savijani

preko metalnih oblika kao što je pokazano na slici br 5.

Neki deblji elementi npr. za sita, bačve i dr. mogu se savijati u ručno
upravljanim mašinama prikazanim na slici 6.

Ako je veličina radijusa savijanja manja od približno trideseterostrukog

iznosa debljine pojava pukotina je neizbježna. MICHAEL THONET je
pred kraj 19-stog stoljeća otkrio da učvršćivanjem metala ili sličnog
materijala otpornog na razvlačenje sa konveksne strane drva kojeg
savijamo možemo izbjeći nastanak pukotina.

Debljina takvog metalnog elementa mora biti prilagođena debljini drva

koje savijamo, te radijusu na koji savijamo.

Ona iznosi 0,2 do 2 mm, sa prosjekom od 0,75 do 0,88 mm. Pri tome
optimalna brzina savijanja kreće se oko 40 stupnjeva u sekundi.

Slika 7. pokazuje izradu U-oblika od pripremne faze (gornja slika) do

završetka operacije (donja slika).

9
Slika 8

6.Strojno savijanje

Za strojno savijanje mehanički, fizički i tehnološki preduvjeti su približno

isti kao i kod ručnog savijanja. Na strojevima za savijanje koriste se
snage od 1,5 do 3 kW. Slika 8. prikazuje shematski različite tipove
mašina za savijanje sa ručnim pogonom. Drugi tip su okretne stolne
mašine slika 9

10
Slika 9:

7.Mogućnosti savijanja drveta

Kapacitet upijanja celuloze kontrolira hidroskopno ponašanje drva. Iako

postoje različita mišljenja stručnjaka oko još nerazjašnjenih činjenica,
znamo da su hidroksilne grupe od velike važnosti posebno u koordinaciji
spaja međusobno susjednih molekula. Struktura drveta je značajno
promijenjena tokom savijanja i oblikovanja koje slijedi. Razmatrajući
činjenice možemo očekivati da će se i higroskopske izoterme također

11
promijeniti pri hladnom postupku odnosno pri savijanju, pri tretmanu
visokom frekvencijom ili kombinacijom parenja i savijanja.

Mehaničke mogućnosti.

Bilo koji postupak savijanja je kompleksan fenomen do stupnja ovisnosti

o vrsti drva, gustoći, sadržaju vlage, debljini uzorka, radijusu savijanja, a
možda i o kemijskom sastavu. TEICHGRÄBER (1953) u potpunosti je
dokazao da mehaničke mogućnosti ovise na zanimljiv način od debljine
drva do stupnja savitljivosti i može potaknuti pad u mehaničkoj kvaliteti ili
uzrokovati njeno povećanje. Dijagram treba dobro proučiti. On pokazuje,
npr. da je snaga loma uvijek znatno smanjena u odnosu na puno drvo,
model elastičnosti i udarni otpor postoje veći pogotovo ako je debljina
spojenih dijelova manja i ako se mjere približe vanjskim zonama. Ovo
dosta raznoliko ponašanje što se tiče modula elastičnosti ili udarnog
otpora je značajno. Kako bi osušeni obradci zadržali danu zakrivljenost
treba ih sušiti zajedno s kalupom i trakama na 8 – 12 % vlažnosti uz
problematiku jednaku onoj kod običnih obradaka.

Savijanje uz istodobno sljepljivanje (lameliranje) Mogućnosti savijanja

drva bez hidrotermičke obrade su male i uglavnom ovise o dimenzijama
elementa koji želimo saviti. Dobro je poznata činjenica da je furnire i
druge tanke trake od drva lako savinuti bez oštećenja čak i na male
radijuse. Zbog svojih elastičnih sposobnosti ti će se elementi pokušati
vratiti u svoj prvotni oblik. Iz tog razloga moraju na neki način biti
zadržani u željenom obliku. To je metoda lameliranog savijanja pri čemu
se koristi lijepljenje i na taj se način može dobiti mali radijus i potrebna
debljina. Važno je da svaki pojedini list bude iste debljine, da ne bude
oštećen ili načet propadanjem. Sadržaj vlage bi trebao biti ispod 20%.

Nekada su gotovo sve vrste lijepila smatrane pogodnima za ove

operacije. Međutim, praktično se koriste samo urea formaldehidna lijepila
ili formalni oblici lijepila. Metoda prešanja između muškog i ženskog
predloška je ograničena. Razlog tome je prikazan na slici 12. Vidljivo je
da pritisak prati cosinus funkcije i zbog toga bi bilo nemoguće proizvesti
polukružni oblik na taj način. Problem može biti riješen stavljanjem u
metalni okvir. S ekonomskog stajališta ovi uvjeti nisu zadovoljavajući.
Dakako najbolja metoda korištenja jednakog pritiska preko cijele

12
površine savijanja je pomoću hidraulične preše. Koriste se fleksibilne
gumene cijevi. Druga metoda je korištenje gumenih ploha ili vreća.

Izrada kalupa za savijanje

13
 SADRŽAJ
1.Savijanje drva ....................................................................... 2

2.Stabilnost i naprezanja u savijanju drva ............................... 2

3.Priprema drva za savijanje ................................................... 6

4.Metode i mašine za savijanje drva ....................................... 7

5.Hladno savijanje ................................................................... 9

6.Strojno savijanje ................................................................ 10

7.Mogućnosti savijanja drveta .............................................. 11

14