Osnovne zagađujuće materije iz pogona drvoprerade i

metode njihovog uklanjanja

Uvod

 Današnjica je obilježena sve većom potrošnjom vode, pogotovo u industriji i

urbanism sredinama. Upotrijebljena voda opterećena otpadnim organskim i
anorganskim tvarima, odnosno onečišćenjima, ispušta se u vodotoke, jezera
ili mora.
 Onečišćenja ugrožavaju biološku ravnotežu vodnih ekosustava, a ovisno o
količini i vrsti onečišćenja mogu dovodi u pitanje i njihov opstanak. Površinske
vode napajaju podzemne vodonosne slojeve i tako obnavljaju zalihe
podzemne vode koja je najvrijedniji izvor pitke vode za čovjeka.
 Zato je pročišćavanje otpadne vode već desetljećima nužnost koja daje
poticaj istraživanju i razvoju novih tehnologija obrade, kao što je i cjeloviti
sustav upravljanja vodnim bogatstvom preduvjet njegovog održanja.
Otpadne vode u drvnoj industriji

 Tehnologija za pročišćavanje industrijskih otpadnih voda u mogućnosti je

izdvojiti boje kao i škrobna ljepila iz industrijskih otpadnih voda drvne
industrije.
 Tehnologija izdvajanja se koristi za mješovite otpadne vode (otpadne vode
koje sadrže boje i ljepila) kao i za otpadne vode zagađene samo jednim
onečišćenjem (boje ili ljepila).
 Tretman industrijskih otpadnih voda bazira se na kemijskoj stabilizaciji,
precipitaciji, taloženju te naknadnoj filtraciji i dehidraciji na filter preši.
 Otpadna voda koja dolazi kontinuirano iz proizvodnog pogona se homogenizira
u akumulacijskom spremniku u kojem se mješanje vrši sporohodnom
miješalicom.
 Homogenizacijom se postiže izjednačavanje kvalitete vode. Homogenizirana
otpadna voda se prepumpava kroz cijevni mikser u sedimentacijski reaktor.
 U cijevnom mikseru se doziraju sredstva za koagulaciju, flotaciju kao i alkalna
sredstva za korekciju pH vrijednosti. Na ovaj način se postiže potrebna pH
vrijednost otpadne vode za daljnje odvijanje procesa pročišćavanja, a samim
time i pH vrijednost za ispuštanje vode u kanalizacijsku mrežu.
 Onečišćenja iz otpadne vode se izdvajaju procesom taloženja koje je
potpomognuto dodatkom sredstva za koagulaciju
Tehnologija za pročišćavanje otpadnih voda u
industriji papira
OBRADA INDUSTRIJSKE OTPADNE VODE IZ
PROIZVODNJE CELULOZE I PAPIRA
 Kompleksnost sastava i dokazana toksičnost otpadnih voda nastalih u industriji
celuloze i papira predstavlja veliku opasnost za sve sastavnice okoliša.
 Zbrinjavanje takvih voda je vrlo specifično i složeno te redovito zahtijeva
kombinaciju različitih postupaka obrade kako bi se ove vode učinile
neškodljive te zadovoljili propisani zakonski kriteriji za ispust u okoliš.
 Smatra se da je industrija celuloze i papira jedna od najvećih korisnika
prirodnih resursa (lignozeluloznog materijala i vode) i energije (fosilna goriva
i električna energija), ali i jedna od najvećih onečišćivača okoliša nakon
industrije nafte, cementa, kože, tekstila i čelika, koja godišnje u okoliš
ispušta oko 100 milijuna tona različitih toksičnih spojeva
 Ekološki problemi ove industrijske grane ne leže samo u velikoj potrošnji
sirove vode, već i u velikim količinama visoko opterećenih otpadnih voda čiji
sastav, količina i koncentracija u najvećoj mjeri ovise o vrsti sirovine koja se
prerađuje, o procesu i količini vode koja se rabi, stanju opreme, recirkulaciji
vode u procesu, vrsti papira koji se proizvodi te kemikalijama koje se dodaju
tijekom procesa
Prikaz onečišćenja nastalih tijekom
proizvodnje celuloze i papira
 U industriji celuloze i papira ulaže se mnogo napora kako bi se smanjila
količina i toksičnost otpadne vode na samom izvoru nastajanja. To se,
primjerice, postiže suhim otkoravanjem drveta, regeneracijom kemikalija iz
crnog luga, izdvajanjem celuloznih vlakna iz otpadne vode nakon bijeljenja,
uporabom manje štetnih kemikalija, odvajanjem tehnološke vode prema
njenom opterećenju, uporabom reciklirane vode te zatvaranjem njenog
kružnog toka („interna obrada vode“).
 Postupci koji se pritom rabe su filtracija, flotacija te membranski separacijski
procesi.
 Fizikalno-kemijski procesi obrade PPMW rabe se za uklanjanje suspendiranih
tvari, koloidnih čestica, plutajućih i lebdećih tvari, teških metala, postojanih
anorganskih i organskih spojeva, boja i toksičnih tvari pomoću konvencionalnih
i nekonvencionalnih metoda obrade. Postupci koji se mogu primijeniti su:
rešetanje, sedimentacija, flotacija, koagulacija/ flokulacija, neutralizacija,
adsorpcija, membranska filtracija, oksidacija, ozonizacija te elektrokemijska
obrada.
 Flotacija je postupak koji je također često u uporabi za obradu PPMW. Rabi se
zasebno najčešće za tercijarnu obradu efluenta ili kao nastavak procesu
koagulacije/ flokulacije.
 Glavni nedostatak stimulirane flotacije je velika potrošnja energije, a time i
cijene koštanja obrade otpadne vode.
 Koagulacija/flokulacija je preferirani postupak u industriji proizvodnje celuloze
i papira. Ovim se postupkom može ukloniti mutnoća i obojenost vode, smanjiti
KPK, TOC te do određene granice AOX.
 Nedostatak postupka je stvaranje mulja te visoka cijena koštanja njegove
obrade, posebice ako se radi o velikim količinama otpadne vode koju treba
obraditi.
 Biološka obrada sama ili u kombinaciji s fizikalnim i/ili fizikalno kemijskim
procesima tradicionalno se rabi za obradu PPMW i to zbog svoje isplativosti, veće
učinkovitosti te zbog nastajanja netoksičnih ili manje toksičnih produkata
razgradnje.
 Postoje još i aerobni, anaerobni postupci, postupak adsorbcije, postupak
elektrokemijskom obradom i mnogi drugi postupci u preradi otpadnih voda iz
proizvodnje celuloze i papira.
Hvala na pažnji.