TEHNOLOKI POSTUPCI OBRADE SIROVE VODE Kako je ve prethodno naznaeno, u prirodi ne postoje ni priblino kemijski iste vode.

Isto tako navedeni su primjeri koji ilustriraju velike potrebe za vodom u industriji, energetici, pa i domainstvu. Svaka od tih specifinih primjena ima odreene zahtjeve na kvalitetu vode, propisane odreenim pravilnicima i normama. Ovisno o kvaliteti sirove vode koja je na raspolaganju i zahtjevanoj kvaliteti obraene vode, primjenjuju se razliiti tehnoloki postupci. Za pojedine svrhe u industriji i termoenergetskim postrojenjima postoje vrlo strogi zahtjevi kvalitete obraene vode, pa je nuna primjena sloenih tehnolokih postupaka. Na raspolaganju stoje brojni tehnoloki postupci: - BISTRENJE VODE - sedimentacija, koagulacija, flokulacija i filtracija, - KEMIJSKO UMEKAVANJE - dekarbonizacija vode pomou vapna, - OBRADA VODE POMOU IONSKIH IZMJENJIVAA, - KONDICIONIRANJE RASHLADNE VODE, - TERMIKA PRIPREMA NAPOJNE VODE ZA GENERATORE PARE - otplinjavanje O2, CO2, - DESALINIZACIJA MORSKE VODE - reverzna osmoza, destilacija, - DEZINFEKCIJA, sterilizacija, U slijedeoj tablici je dan prikaz izbora tehnolokih postupaka u odnosu na najee neistoe sirovih voda koje su na raspolaganju. RASPON PRIRODNIH NEISTOA Grube disperzije anorganskog i organskog porijekla 1 - 10-4 cm

Koloidne disperzije Organske Anorganske Gline, Fe2O3, SiO2 10 -10 cm

-4 -6

Molekulare disperzije Otopljene soli ioni 10-7 - 10-8 cm

Plinovi CO2, O2, N2, H2S, CH4

Huminske tvari 10-4-10-6 cm TEHNOLOKI POSTUPCI PRIPREME VODE

SEDIMENTACIJA

filtracija

FLOKULACIJA I KOAGULACIJA FILTRACIJA MEMBRANSKI POSTUPCI UNAPRIJEENI OKSIDACIJSKI POSTUPCI

IONSKA IZMJENA MEMBRANSKI POSTUPCI

RAZNI POSTUPCI OTPLINJAVANJA

Tablica 1 Raspoloivi tehnoloki postupci pripreme vode ovisno o vrsti neistoa BISTRENJE VODE Postupci sedimentacije Postupci sedimentacije primjenjuju se za odstranjivanje suspendiranih tvari. Za najgrublje neistoe koriste se sita (gruba, fina) te pjeskolovi. Brzina taloenja ovisi o vrsti tvari (gustoa, oblik), dimenzijama estica koje treba odstraniti, a kree se u granicama od 1050 m/h. Postupak koagulacije i flokulacije Koloidne tvari ine estice promjera 10-4-10-6 cm, ne mogu se vidjeti obinim mikroskopom, jer su im dimenzije manje od valne duine svjetla (350-700 nm). Koloidne tvari mogu se vidjeti posredno pomou Tyndal-ova efekta i optikog mikroskopa. U prirodnim vodama mogu postojati hidrofilne i hidrofobne estice, ali uglavnom susreemo hidrofobne koloidne estice.. Koloidne tvari su elektriki nabijene estice iji je el. potencijal u granicama od 5-80 mV. Veina prirodnih sirovih voda imaju hidrofobne koloidne estice koje posjeduju negativne naboje. Potrebno je naglasiti da koloidne estice imaju velik stupanj disperzije (usitnjenja), a time i ogromnu kontaktnu povrinu (rauna se po jedinici teine ili jedinici volumena).

Podloge za sluanje Kolegija Voda, gorivo i mazivo

2004/2005

13

ZP- zeta potencijal A- adsorpcijski sloj B- difuzni sloj - Sternov potencijal (ukupni pad potencijala)

MICELA KOLOIDNE ESTICE Brzina taloenja koloidnih estica vrlo je mala, a moe se raunati prema Stokes-ovom zakonu koji glasi:

v=

d 2 t H 2O g 0,18

cm ) s

PRIMJER: Koloidna estica kvarca ima promjer 10-5 cm, temperaturu 293K. Za takvu esticu brzina taloenja iznosi priblino 10-6 cm/sec. To znai da estica moe proi put taloenja od 1 cm za 11,6 dana. Za put taloenja od 100 cm vrijeme taloenja iznosi oko 1160 dana to priblino iznosi 3,2 godine. Koloidne estice mogu se praktiki odstraniti iz vode jedino poveanjem veliine estice, odnosno poveanjem brzine padanja (taloenja) na oko 2 do 4 m/h. U svrhu poveanja veliine koloidnih estica neophodno je izbijanje naboja do 5 mV, jer se u ovom podruju elektriki nabijene estice mogu pribliiti do 10 (10-7 cm), kada zapoinje djelovanje adsorpcijske sile van der Waals-London. Izbijanje naboja koloidnih estica zove se koagulacija, a rast skoro neutralnih estica u vee nakupine (flokule) zove se flokulacija. Bez koagulacije ne moe nastupiti flokulacija, odnosno taloenje estica, a samim procesom koagulacije ne moemo praktiki odstraniti koloidne tvari iz vode. Za odvijanje procesa koagulacije se doziraju soli aluminija i eljeza (Al3+, Fe3+ ). Potrebne koliine koagulanasa se kreu u rasponu od 10 do 50 g po m3 sirove vode. Nakon koagulacije spontano slijedi proces flokulacije. Meutim, u praksi je esto potrebno ubrzavati proces stvaranja flokula dodatkom tzv. polielektrolita u koliini 0,05 do 0,5 g/m3. Polielektroliti su najee organski spojevi, ije molekule se sastoje od dugakih lanaca koji sade naboje. Molna masa tih lanaca kree se u intervalu M = 1106 do 4106 g/molu tvari.

t - gustoa koloidne estice, kg/m3, H2O - gustoa vode, kg/m3, d - promjer estice u m, g - gravitacijska konstanta, m/s2, - dinamiki viskozitet, Pas.

PROCES KOAGULACIJE
Podloge za sluanje Kolegija Voda, gorivo i mazivo 2004/2005

14

Utjecaj koloidnog karatera (kroz zeta potencija) na filtrabilnost vode (mutnoa filtrirane vode).
Zeta potencijal 10 5 0 0,4 (mV) -5 -10 0,22 -15 -20 -25 0 10 20 30 40 50 60 70 Dozirna koliina (mg/l) 0,1 0,15 0,22 0,2 0,1 0 0,4 0,3 0,6 Mutno a, (NTU) 0,7 0,6 0,5 Mutnoa filtrata, NTU

Ureaji za koagulaciju i flokulaciju Akcelator Kapacitet ovih ureaja kree se u granicama od 1-5000 m3/h. Koagulansi se dodaju u cjevovod tj. komoru za mijeanje, u uvjetima turbulentnog strujanja. Proces koagulacije i flokulacije odvija se u talonicima ili akcelatorima, gdje je vrijeme boravka vode (retencija) oko 2 sata. Brzina strujanja vode u smjeru odozdo prema gore kree se u granicama 2-4 m/h, to ovisi o sastavu vode, oneienju i temperaturi. U akcelatoru se ulazna sirova voda mjea s muljem kako bi se ubrzao proces flokulacije. Za dobar efekt flokulacije vano je imati uvijek izvjesnu koliinu aktivnog mulja koji slui kao lebdei muljni filter.

Brzine: c1 = 2 m/s; c2 = 3 m/h; c3 = 300 m/h; c4 = 800 m/h; c5 = 10 m/h; G1 = G2 + G3

Podloge za sluanje Kolegija Voda, gorivo i mazivo

2004/2005

15

Ureaji za doziranje sredstva za koagulaciju Ukoliko se sredstvo za koagulaciju nabavlja u kristalnom obliku kao aluminijev sulfat, potrebno je imati ureaj za pripremu odgovarajue otopine. Ovisno o veliini ureaj e biti u jednoj od izvedbi: a) Manja postrojenja

PRIPREMA I DOZIRANJE KOAGULANTA U MANJIM POSTROJENJIMA

Cijelo postrojenje mora biti zatieno od korozijskog djelovanja otopine koagulanta (pH vrijednost 3). b) Velika postrojenja (Q = 50 - 2000 m3/h)

DOZIRANJE KOAGULANTA U VEIM POSTROJENJIMA 1,2 - bazeni za pripremanje 10%-tne otopine Al-sulfata U bazenima 1 i 2 priprema se 10%-tna otopina Al-sulfata. Uglavnom su od betona ije povrine se prevlae kiselootpornim premazom tipa REZOFEN (Chromos) ili poliesterom. SREDSTVA ZA KOAGULACIJU Danas se u principu nabavljaju gotove otopine - formulacije za koagulaciju koje se dostavljaju u velikoj specifinoj gustoi, npr eljezni klorid se dostavlja s masenim udjelom FeCl3 od preko 40 %. Uglavnom se koriste anorganski koagulanti na bazi eljeza (FeCl3, Fe2(SO4)3) i aluminija (Al2(SO4)3). Poznati su i aluminijevi polimeri tzv. polialuminij kloridi (PAC), ija je strukturna formula Aln(OH)p(Cl)q(SO4)r.

Podloge za sluanje Kolegija Voda, gorivo i mazivo

2004/2005

16

UREAJI ZA FILTRACIJU VODE FILTRI

Primarna namjena filtracije je uklanjanje suspendiranih tvari iz vode, koje se temelji na dva osnovna efekta:  efekt prosijavanja  efekt adsorpcije. Isto tako, u postupku filtracije mogui su i esto se koriste katalitiki i bioloki procesi, kojim je mogue uklanjanje otopljenih tvari kao eljezo, mangan, biorazgradive organske tvari itd.
Teorijska osnova filtracije

1) Hagen-Poiseuilleov zakon:
4 d p = Gf 128 L

m3 / h

Kako ovaj zakon vrijedi samo za laminarno strujanje i okrugle pore ima malu primjenu u praktinoj filtraciji. 2) Darcy-Vostriakova formula

Gf =

K p F p Lf

m3 / h

gdje je: - Kp koeficijent permeabilnosti (propusnosti) - Lf visina filtracijskog sloja 3) Spillner [pilner] je izuavao efekt filtracije kod filtracijskog materijala koji ima formu kuglice Kroz meukapilarni prostor moe proi strano tijelo iz vode koje ima 6,5 puta manji radijus od radijusa filtracijskog materijala. Procesi adsorpcije ne odgovaraju ovoj pravilnosti. r1/r2 6,5

EFEKT FILTRACIJE

a/ TLANI FILTRI

VERTIKALNI TLANI FILTER cp = 10 m/h Cf = 1-100 m3/h

HORIZONTALNI TLANI FILTER cp = 10 m/h Cf = 20-250 m3/h

Podloge za sluanje Kolegija Voda, gorivo i mazivo

2004/2005

17

cp1= 12 m/h cp2= 8 m/h Gu-ukupna koliina filtrirane vode , m3/h G1-gornja struja vode, m3/h G2-donja struja vode, m3/h G1 >G2

DVOSTRUJNI TLANI FILTER

b/ GRAVITACIJSKI FILTRI

cp = 5-7 m/h Gf = 100-400 m3/h Visine slojeva pijeska se kreu u granicama: Hf 900 - 1400 mm, Hn 300 mm. Volumen vode meu zrncima pijeska promjera 1 mm iznosi oko 20% volumena pijeska.

GRAVITACIJSKI BETONSKI FILTER 1 m3 filtracijskog pijeska 1mm ima oko 1,5108 zrnaca. Povrina zrnaca iznosi oko 4400 m2. U jednom kubinom metru filtracijskog pijeska 1mm ima u porama 0,2 m3 vode, pa je srednja debljina sloja vode s=0,2/4400=410-5 m.

c/ VIESLOJNI FILTRI (multy media filters)

cp = 6-12 m/h Gf = 100-400 m3/h

Temeljni sloj
kvarcni pijesak 2,0-3,15 mm

Filtracijski slojevi

1. kvarcni pijesak 0,71-1,25 mm 2. hidroantracit 1,4-2,5 mm Hn = 200 300 mm Hf = 600 1000 mm Ha = 300 800 mm Vieslojni gravitacijski filter

Podloge za sluanje Kolegija Voda, gorivo i mazivo

2004/2005

18

FILTRACIJSKI MATERIJALI

a/ Kvarcni pijesak Najraireniji filtracijski materijal kvarcni pijesak. Zahtjevi na kvalitetu materijala: 1. Vanjska konzistencija - Granulacija
estice, zrnca kvarcnog pijeska trebaju biti to slinije formi kugle. Ovisno o namjeni filtera (kvaliteti oneienja) odabire se filtracijska ispuna, koja odgovara jednoj og granulacijskih ispuna (tablica 1) Za svaku granulacijsku skupinu standard propisuje dozvoljeni sadraj estica iznad i ispod granulacijksog intervala. Pregled granulacijskih skupina i dozvoljenih masenih odstupanja dan je tablicom:

2. Sadraj neistoa Sadraj, odnosno maseni udio kvarca (SiO2) mora biti minimalno 96 %. Filtracijski materijal za pripremu pitke vode ne smije biti oneien tvarima, ije bi otapanje pogoravalo kvalitetu filtrirane vode. Gustoa kvarcnog pijeska mora biti u rasponu od 2500 do 2670 kg/m3. Nasipna gustoa suhog kvarcnog pijeska je oko 1600 kg/m3.

Granulacijska skupina, mm

dozvoljeno ispod gran. intervala, % mas.

dozvoljeno iznad gran. intervala, % mas.

100 90 80 70 60

0,4 0,63 0,4 0,8 5 5 0,63 0,8 0,63 1,0 0,71 1,25 1,0 1,25 1,0 1,6 1,0 2,0 10 10 1,25 1,8 1,6 2,0 1,6 2,5 Tablica 1 Granulacijske skupine kvarcnog pijeska kao filtracijske ispune Osim udjela finijih i krupnijih estica, propisana je i raspodjela granulacijskih faza filtracijske mase, te se uvodi koeficijent uniformnosti U.

50 maseni udio,% 40 30 20 10

d10

d60

mm

U=

d 60 1,5 d 10

Slika d60

Granulometrijski dijagram, odreivanje d10 i

d60 promjer estice filtracijske ispune u mm: 60 % masenog udjela filtarcijske ispune ine estice manje ili jednake d60 d10 promjer estice filtracijske ispune u mm: 10 % masenog udjela filtarcijske ispune ine estice manje ili jednake d10 Granulometrijske ispravnost filtra je vrlo bitna za kvalitetu filtracijskog procesa. Postiu se vei uinci separacije suspendiranih tvari, dui radni period izmeu dva pranja, vei kapacitet filtra te manji pad tlaka preko filterske ispune.

b/ Ostali materijali Osim kvarcnog pijeska, u upotrebi su materijali kao: - hidroantracit; - aktivni ugljen; - specijalni minerali kao zeoliti, zatieni produkti Birm, Greensand, ,...

Podloge za sluanje Kolegija Voda, gorivo i mazivo

2004/2005

19

Primjena vieslojnih filterskih ispuna

Primjena vieslojnih filterskih ispuna donosi znatna poboljanja u procesu filtracije. Ovdje se primjenjuju razliiti materijali kao to su kvarcni pijesak, hidroantracit, koks i drugi. Jedna od najeih kombinacija je hidroantracit/kvarcni pijesak.
Hidroantracit je vrsti, sjajno-crni, otrokuti mineral manje specifine teine, pa se u filter stavlja kao gornji sloj ispune. Po svom sastavu je gotovo isti ugljik, a po porijeklu najstariji ugljen, odnosno posljednji u nizu transformacije biljnih ostataka.

Vana karakteristika ovih filtera je da je granulacija hidroantracita uvijek vea od granulacije pijeska, pa su tako i prema DIN normi 19643 predviene kombinacije granulacija kao:
Hidroantracit Hidroantracit Hidroantracit 0,8 1,6 mm 1,4 2,5 mm 1,4 2,5 mm + + + kvarcni pijesak kvarcni pijesak kvarcni pijesak 0,4 0,8 mm; 0,63 1,0 mm; 0,71 1,25 mm.

Kao donji, nosivi sloj koristi se kvarcni pijesak granulacije 2,0 - 3,15 mm. Gravitacijskii, odnosno otvoreni filteri se projektiraju s minimalnim visinama sloja od 600 mm za kvarcni pijesak, te 400 mm za hidroantracit. Uz to se preporua i nosivi sloj kvarcnog pijeska vei od 200 mm. Prilikom pranja filtera specifino laki antracit hidraulikom separacijom ostaje kao gornji sloj filterske mase. Kako je hidroantrcit konstituiran od estica vee granulacije (u odnosu na pijesak) zadravaju se samo krupnije neistoe, a finije prolaze kroz antracit do finije granuliranog kvarcnog pijeska odnosno do drugog filtracijskog sloja. Time se omoguuje dubinska filtracija, koja ima za posljedicu odreene prednosti: Bolji uinak filtracije; Poveanje brzine filtracije, odnosno poveanje kapaciteta filtera; Poveanje sigurnosti protiv proboja neistoa; Smanjenje specifinog utroka vode za pranje; Produenje trajanja radnog perioda filtera. Postoje, meutim izvjesni zahtjevi na sustav za pranje filtera, a time posredno i na konstrukciju same filtrirnice. Dok se za jednoslojne pjeane filtere postupak pranja sastoji od protupranja vodom od cca 20 3/m2h i rahljenja zrakom s cca 50 m3/m2h, kod vieslojnih filtera koriste se vei protoci (od 40 do 70 m3vode/m2h) uz krae trajanje samog pranja.

Osnovni proraun tlanog pjeanog filtera

Koliina vode koju je potrebno filtrirati iznosi Qf=50 m3/h, brzina strujanja cp u tlanom pjeanom filtru iznosi 10 m/h. Povrina filtra iznosi F=Qf /cp= 5 m2. Za izraunatu povrinu promjer tlanog filtra iznosi 2500 mm. Visina cilindrinog dijela filtra (Hc) jednaka je zbroju visina (Hn) nosivog sloja, (Hf) filtracijskog sloja i (Hs) visini slobodnog prostora. Orijentacijske vrijednosti iznose: Hs 600-700 mm, slobodan prostor za pranje Hn 300 mm, pijesak granulacije 1,5-3 mm Hf 1200-2000 mm, pijesak granulacije 0,5-1,5 mm

Hf [m] 2 1,8

10

[ m/h ]

VISINA FILTRACIJSKOG SLOJA U OVISNOSTI O BRZINI

FILTRACIJE

Podloge za sluanje Kolegija Voda, gorivo i mazivo

2004/2005

20

Debljina stjenke filtra rauna se na slijedei nain:

s=

Dv p K 200 + p S

[ mm]

sirova voda

PRESJEK PJEANOG FILTERA

SHEMA OPERACIJA PRI POGONU PJEANOG FILTRA OPERACIJA

FILTRACIJA PRANJE VODOM PRANJE ZRAKOM PRANJE VODOM PRVI FILTRAT U KANAL

OTVORENI ZASUNI / VENTILI 1,2 3,4 7,4,6 3,4 1,5

trajanje () 12-24 sati 10 min 5-10 min 10-15 min 3-5 min

Podloge za sluanje Kolegija Voda, gorivo i mazivo

2004/2005

21

DEKARBONIZACIJA VODE POMOU VAPNA

Dekarbonizacija vode vapnom - Ca(OH)2 - predstavlja jedan od najstarijih tehnolokih postupaka umekavanja vode, a u praksu ga je prvi put uveo Clark 1852. godine. Postupak je kemijski i taloni (jer tijekom njegova odvijanja nastaju talozi), a kemijske jednadbe glase:

Ca(HCO3)2 + Ca(OH)2 Mg(HCO3)2 + Ca(OH)2 H2CO3 + Ca(OH)2 2 NaHCO3 + Ca(OH)2

2 CaCO 3 + 2 H2O CaCO 3 + MgCO3 + 2 H2O

CaCO 3 + 2 H2O CaCO3 + Na2CO3 + 2 H2O

Hidartizirano vapno reagira samo sa solima karbonatne tvrdoe - bikarbonatima i sa slobodnim CO2. Kod ovog postupka jako topivi bikarbonati pretvaraju se u slabo topive karbonate. Dakle, dolazi samo do redukcije karbonatne tvrdoe, dok ostatna tvrdoa ostaje nepromijenjena (Uo=Ko+Oo). Za ove svrhe slui hidratizirano vapno koje sadri oko 60% aktivnog CaO odnosno oko 90% Ca(OH)2. Potrebna koliina vapna rauna se po formuli: CaO = 10 (Ko + CO2o) [ g/m3 sirove vode ] CO2o = (mg CO2 / l) / 7,85 [ onj ] Bitno je napomenuti da se dodaje tono teoretska koliina vapna ! Sastav dekarbonizirane vode Uodeka. vode = Oo + topivost CaCO3 + (Ko-Cao) (onj) topivost CaCO3 1,5-2 [ onj] topivost MgCO3 5-7 [ onj ] (dobivamo ga iz razlike (Ko-Cao) ) pH =10,2 (alkalina voda) p=m/2 Ukupna tvrdoa dekarbonizirane vode ovisna je o sastavu sirove vode. Npr.: a) Oo = 0 onj, Cao > Ko, Uo 2 onj b) Oo > 0 onj, Cao < Ko, Uo = Oo + 2 + (Ko-Cao) [onj] Postupak je ekonomian jer je vapno jeftina kemikalija, a primjenjuje se uglavnom kod sirovih voda povoljnog sastava i to: a) Ko > 7 onj b) (Ko-Cao) < 3-5 onj c) U> K Kod povrinskih voda moe se sirova voda dekarbonizirati i kod nepovoljnijeg sastava sirove vode, jer se mutna povrinska voda bez obzira na sastav treba bistriti dodatkom Al2(SO4)3 ili FeCl3 uz dodatak polielektrolita. Proces bistrenja i dekarbonizacije moe se provesti u istom reaktoru - akcelatoru. Primjena dekarbonizirane vode Dekarboniziranu vodu primjenjujemo direktno u industriji piva, sokova, celuloze, papira, kao dodatnu rashladnu vodu kod recirkulirajuih rashladnih sistema. U sluaju da primjenjujemo ionske izmjenjivae tada je proces dekarbonizacije vode vapnom prvi stupanj obrade vode.

Podloge za sluanje Kolegija Voda, gorivo i mazivo

2004/2005

22

Izbor tehnolokog postupka Izbor ovisi o sastavu sirove vode, temperaturi sirove vode, namjeni dekarbonizirane vode, mutnoi i koliini vode. Postrojenje za dekarbonizaciju Sastoji se od slijedeih sklopova: - REAKTOR - posuda u kojoj se odvija proces dekarbonizacije; - Ureaj za pripremu i doziranje vapnenog mlijeka, vapno se dozira kao vodena suspenzija Ca(OH)2 - vapneno mlijeko; - Ureaj za filtraciju dekarbonizirane vode - pjeani filtri; - Ureaj za obradu otpadne vode i mulja. Tipovi reaktora - Taloni reaktor, - Brzi i polubrzi reaktori, - Talonik ili akcelator. a) Taloni reaktor Primjenjuje se za bistre sirove vode, normalne ili poviene temperature uz slijedee uvjete: Q 50 m3/h ( koliina vode ) = 10-70 oC c1 = 3-4 m/h ( brzina strujanja) 2 sata - vrijeme boravka vode u reaktoru

TALONI REAKTOR

1- posuda reaktora, 2 - sredinja cijev za mijeanje, 3 - komora za mulj, 4 - skretni lim, 5 - meuposuda Proraun osnovnih dimenzija talonog reaktora Q = F C1 [m3/h] F = Q/C1 [m2] => D [m] Volumen reaktora iznosi: H1 = (2 Q) / F [m] V = 2 Q = F H1 [m3] Centralna cijev za mijeanje vode i vapna uz pretpostavku brzine strujanja cp = 300-500 m/h F = Q/cp [m2 ] => d [m]

Podloge za sluanje Kolegija Voda, gorivo i mazivo

2004/2005

23

b) Brzi reaktor Kod ovih reaktora CaCO3 ispada u formi kuglica promjera 0,5 - 2 mm (kalcit). Uvjeti za primjenu brzog reaktora: - bistra sirova voda, tempreratura manja od 30o C, - ( Ko-Cao ) < 3 onj, - vrijeme zadravanja vode 10 -15 min, - c1 = 500-800 m/h, - c2 = 15-20 m/h, - uin vei od 30% nominalnog kapaciteta, - moe biti izveden kao tlani, pa nije potrebna meuposuda.

BRZI REAKTOR Proraun osnovnih dimenzija brzog reaktora: V = Q/4 [m3] - uz pretpostavku vremena zadravanja od 15 minuta F1 = Q/C1 [m2] => d [m] F2 = Q/C2 [m2] => D [m] H : (D-d) = 1 : (0,15-0,3) Visina reaktora H Iz izraza:

Vr =

H (D 2 + D d + d 2 ) 12

[m ] slijedi H =
3

12 Vr (D 2 + D d + d 2 )

[m]

c) Polubrzi reaktor

Prednosti u odnosu na brzi reaktor: - minimalni kapacitet moe biti i do 15% od nominalnog kapaciteta, - podnosi nagle promjene optereenja, - dobiva se bistrija dekarbonizirana voda, - zahtijeva manje prostora za ugradnju.

Podloge za sluanje Kolegija Voda, gorivo i mazivo

2004/2005

24

Primjena akcelatora (pogledati pod Ureaji za koagulaciju i flokulaciju) U principu se primjenjuju kod veih kapaciteta i povrinskih voda (mutna voda). Zajedno s Al-sulfatom dodaje se i Ca(OH)2, pa se ujedno odvija proces bistrenja i dekarbonizacije. Vrijeme retencije vode je priblino 2 sata, a brzina strujanja iznosi oko 3 m/h. Doziranje vapna i aluminijevog sulfata Doziranje vapna moe biti runo regulirano, poluautomatski, odnosno proporcionalno s dotokom vode u reaktor. Neophodna je stalna kontrola dodatka vapna, jer se ono treba dozirati u teoretskoj koliini. Obino se odreuje sastav dekarbonizirane vode i to: "p" - alkalitet, cm3 0,1 N HCl/100 cm3 vode uz phenolphtalein "m" - alkalitet, cm3 0,1 N HCl/100 cm3 vode uz methylorange

Odnos "p" i "m" p = m/2 p > m/2 p < m/2

Dodano vapna teoretski dodatak vapna previe vapna premalo vapna

pH 10,2 >10,2 <10,2

Potrebno je istai da se vode koje imaju NaHCO3, tj. Ko>Uo ne mogu dekarbonizirati vapnom jer u procesu nastaje ekvivalentna koliina Na2CO3.

Ureaji za doziranje vapna

Vapno se dozira u sirovu vodu kao suspenzija Ca(OH)2 u vodi, tj. u formi vapnenog mlijeka. Koncentracija vapna izraava se u , g CaO/l, oB ( Beaum [ Bom] ).
o

1 1,008 8

2 1,017 18

3 1,025 26

4 1,03 36

5 1,05 45

(g/cm3) g CaO/l

Podloge za sluanje Kolegija Voda, gorivo i mazivo

2004/2005

25